Eco Hvar

ECO HVAR: CILJEVI I AKTIVNOSTI DOBROTVORNE UDRUGE

Okoliš

Namjere udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite okoliša i srodne teme

Više...

Zdravlje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje zdravog načina života i srodne teme

Više.

Životinje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite životinja i srodne teme

Više...

Insekti nam trebaju!

Objavljeno u Za dobrobit svih

Naša kampanja protiv korištenja otrova na neodgovoran način je počela prije nekoliko godina.

Insekti nam trebaju!

Od kolovoza 2017., imali smo korespodenciju s više državnih i lokalnih organa. Međutim, do dan danas, nismo dobili adekvatan odgovor na naša pitanja. Čak kad smo upitali Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, 19.01.2018. i 30.04.208. (NN 25/13), prošlo je nekoliko mjeseci a nismo dobili očitovanje.

Nakon nekoliko reakcija Ministarstva zdravstva smo shvatili da Ministarstvo i Zavod ne uvažavaju prijave ako ne dolaze od njihovih inspektora. Očito inspektori ne gledaju provedbu Programa mjera dezinsekcije i deratizacije s istog gledišta kao mi i ne žele uvažavati naše primjedbe - iako su te primjedbe utemeljene u državnim Zakonima i Pravilnicima. Tako da je taj krug zatvoren i ovako nećemo napredovati nikako.

Trudimo se raditi za dobrobit naše Domovine. Mi smo citirali probleme i moguća kršenja Zakona u vezi Programa DD-a na Hvaru, ali smatramo da je ta problematika ista u cijeloj Hrvatskoj, na štetu naroda i okoliša.

Našim istraživanjem i promatranjem utvrdili smo da suprotno Pravilniku o načinu obvezatne DDD (NN 35/07, 76/12) 1) kemijski otrovi su prvi i jedini način suzbijanja insekata; 2) zamagljivanje se provodi na neodgovoran način sa sredstvima koja su štetna za ljudsko zdravlje i okoliš; 3) upozorenje o akcijama zamagljivanja su sve više neadekvatna; 4) nazivi i moguće nuspojave sredstava s kojim se obavlja zamagljivanje ne objavljaju se; 5) Pravilnik nije u skladu s temeljnim intencijama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 60/92). Doduše, iskustvo i u Hrvatskoj a i drugim zemljama pokazuje da otrovi nisu efikasni za suzbijanje neželjenih insekata i životinja, nego stvaraju probleme kolateralne štete i otpornosti kod ciljenih štetnika.

Zbog navedenog, naši ciljevi su:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

3. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

4. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

5. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

6. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

7. da otrovi za deratizaciju ne budu djeljeni općenito narodu;

8. da raticidni otrovi koji se dijele budu u sigurnim kutijama, i da se vodi evidencija kome su predani;

9. da imena otrova za deratizaciju koji su djeljeni budu objavljena, uz popis mogućih nuspojava kao i upute na stranim jezicima;

10. da tvrtka koja dijeli otrove za deratizaciju pokupi korištene kutije kasnije ​poslije upotrebe;

11. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

12. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama

DDD PROGRAM: HVAR, STARI GRAD, JELSA 2017 - 2018, PESTICIDI I MOGUĆE NUSPOJAVE

DETALJI O PESTICIDIMA I NJIHOVIM MOGUĆIM NUSPOJAVAMA

Za ažurirane opširnije informacije o pesticidima, njihovim mogućim nuspojavama i statusom odobrenja uz stručne dokaze, vidjeti 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' i 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'

RODENTICID European Chemicals Agency (ECHA) kôd odobrenja PT14, rodenticidi

RATIMOR: aktivna tvar BROMADIOLON, Rodenticid - antikoagulant - superwarfarin - antagonist 4-hidroksikumarinskih vitamina K, antikoagulantni otrov.Bromadiolon mogući štetni učinci: može biti koban ako se proguta, udahne ili u dodiru sa kožom; može oštetiti plodnost ili nerođeno dijete; može uzrokovati oštećenje organa kod ljudi; vrlo toksičan za ribe i vodeni život, također za gliste.
EU: Odobrenje 01.06.2011., istječe 31.05.2021., nije više odobren ( 2023. ). ECHA: Odobren 01.07.2011. - 30.06.2024., ( zahtjev za obnovu odobrenja već u tijeku u lipnju 2023. )
2023. Ratimor proizvodi nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
INSECTICIDI (ECHA kôd odobrenja PT18, insekticidi, akaricidi, proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca)
 
AQUATAIN AMF. Larvicid na bazi PDMS (polydimethylsiloxane)
Stvori tanki sloj silikona na površini vode koje sprečava normalan razvoj juvenilnih stadija komaraca (ličinki i kukuljica)
Aquatain mogući štetni učinci: uzrokuje štetu kod neciljanih organizama
EU: oslobođen od registracije pri Europskoj Komisiji, zbog načina djelovanja.
 
CIPEX 10E i MICROFLY: aktivna tvar CIPERMETRIN, Sintetički piretroid.
Cipermetrin, moguće nuspojave: vrlo otrovan za mačke, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice; kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt.
EU: odobrenje 01.03.2006, isteklo 31.10.2018. Cipermetrin je ponovno odobren provedbom Uredbom Komisije 2018/1130 (13.08.2018). ( lipanj 2023. ) Cipermetrin odobren 01.02.2022 - 31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.). ECHA: odobren, PT18, 01.06.2020. - 31.05.2030 Dana 24.10.2018., bilo je 100 proizvoda na temelju cipermetrina, a svi su za zaštitu drva (wood preservatives), niti jedan za korištenje u zraku, odnosno za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 50 autorizacija za insekticidne proizvode ( PT18 ).
2023. Cipex 10E i Microfly nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
PERMEX 22E aktivne tvari PERMETRIN and TETRAMETRIN, sintetički piretroidi.
uz sinergist (inertna tvar / mješavina): PIPERONIL BUTOKSID (PBO)
 
Permetrin moguće nuspojave: visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke; na ljude može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim.
EU: Permetrin nije odobren. ECHA: odobren, PT18., 01.05.2016. - 30.04.2025. ( u lipnju 2023. do 30.04.2026. ) Permetrin je bio ponovno odobren provedenom Uredbom Komisije 1090/2014 (16.10.2014), ali, kao cipermetrin, samo uvjetno. Od166 autorizacija za proizvode na bazi permetrina na popisu ECHA-a (24.10.2018.), samo 10 nije bilo za zaštitu drva. Po uvjetima odobrenja nije dozvoljeno koristiti permetrin za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 46 autorizacija za insekticide na bazi permetrina ( PT18 ). Permex 22e i Permex 22ec nisu bili na popisu ECHA-a dozvoljenih proizvoda.
 
Tetrametrin moguće nuspojave: potencijalno kancerogen za ljude; visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake; može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži.
EU, ECHA: Tetrametrin nije odobren. (zabranjen u Americi još 2015.g.)
 
Piperonil butoksid (PBO) mogući štetni učinci: otrovan za ribe; može ozrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora.
ECHA: Piperonil butoksid odobren, PT18, 01.07.2018. - 30.06.2028.
2023. Permex 22E nije odobren za 'zaštitu bilja' Odobren kao biocid 26.04.2012.
 
MUHOMOR aktivna tvar AZAMETIPOS. Organofosfat, namijenjen za uporabu na ciljana područja a ne za prskanje u zraku; uglavnom se koristi protiv muha u zatvorenim prostorima, na konjima, govedima, svinjama i pilićima.
 
Azametipos mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za ptice; vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne; može uzrokovati glavobolje, slabost, nervozu, znojenje, povraćanje i poteškoće s gutanjem; izloženost visokim razinama može uzrokovati mišićno trzanje, bolove u očima, nerazgovijetan govor, koliku, hiper-salivaciju, poteškoće sa srcem, poteškoće sa disanjem, grčeve i padanje u nesvijest; također u kontaktu sa očima ili kožom izaziva njihovu iritaciju
EU, ECHA: Azametipos nije odobren. Prema Programu Zavoda za Javno Zdravstvo SDŽ Muhomor nije bio na popisu preporučenih / dozvoljenih pesticida za mjere dezinsekcije.
2023. Muhomor odobren kao biocid 2014., nije odobren za 'zaštitu bilja'.
 
BATURAD aktivna tvar BACILLUS THURINGIENSIS ISRAELENSIS (Bti), bakterija tla.
Bti mogući štetni učinci: mogući uzročnik problema sa reprodukcijom ptica; dugoročna uporaba možda uzrokuje gubitak biološke raznolikosti u okolišu; može uznemiriti važne močvarne organizme; može izazvati iritaciju očiju i kože kod ljudi i životinja; može biti štetan ako se udiše.
EU: Odobren 01.05.2009, istječe 30.04.2019, krajni rok 30.04.2020. ( lipanj 2023. ): Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren 01.05.2009. - 15.08.2024. ECHA: ( 2018. ) Btiodobren, PT18, 01.10.2013. - 30.09.2023. ( lipanj 2023. ) Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren, 01.10.2013. - 30.09.2023.; Bt subsp. israelensis, strain SA3A odobren 01.07.2016 - 30.06.2026.;
2023. Baturad odnosno Belthirul odobren za 'zaštitu bilja'; nije odobren kao biocid.
 
DIMILIN: aktivna tvar DIFLUBENZURON, insekticid benzamida, regulator rasta insekata (Ometač) (IGR).
Diflubenzuron mogući štetni učinci: vrlo otrovan za slatkovodne i morske beskralježnjake; umjereno toksičan za ribe i gliste; malo toksičan za ptice; utječe na hemoglobin kod pokusa na životinjama; može uzrokovati poteškoće sa disanjem kod ljudi; izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; metaboliti su mogući ljudski karcinogen.
EU: Odobrenje 01.01.2009., isteklo 31.12.2018., krajni rok produžen do 31.12.2019. ( lipanj 2023. ) Diflubenzuron nije odobren. ECHA: odobren, PT18, 01.02.2015. - 31.01.2025. Dana 26. listopada 2018. godine Dimilin i još dva insekticida bazirana na Diflubenzuronu odobreni su za upotrebu do 2027. godine prema listi Europske Agencije za Kemikalije, dok Vigilante i Micromite nisu bili uključeni. Dana 12.02.2019., samo su dva proizvoda bila na popisu odobrenih sredstava: Dimilin 5 i Labyrinth+. U kolovozu 2023. bilo je 8 dozvoljenih proizvoda na popisu.
2023. Dimilin 5 nije bio na popisu dozvoljenih biocida u Hrvatskoj. Odobreni su Dimilin SC48 ( 14.01. 2010. ), Dimilin TB2 i Dimilin SC15 ( 10.08.2009. ) ali nisu na popisu ECHA-a.
 
QUICKBAYT: aktivne tvari IMIDAKLOPRID, neonikotinoid, i TRICOSENE (muscalure, Z-9-tricosene, cis-tricos-9-ene, muscamone) feromon izoliran iz kućne muhe (Musca domestica)
 
Imidakloprid moguće štetne nuspojave: vrlo otrovan za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi; vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima; vrlo otrovan za pčele, ptice; otrovno za ribe, gliste, sisavce; dugoročno štetan u tlu; kod ljudi: štetan ako se proguta; može uzrokovati toksičnost za reproduktivne organe; mogući faktor u poremečaju autističnog spektra.
EU: Odobren do 31/07/2022., ali zabranjen za neke vrste cvijeća. ( lipanj 2023.) Imidakloprid nije odobren ECHA: odobren, PT18, 01.07.2013. - 30.06.2023. ( kolovoz 2023. ) zahtjev za obnavljanje odobrenja još u tijeku.
 
Tricosene mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodene beskralježnace; kod ljudi, izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; može uzrokovati poteškoće sa disanjem
EU: Tricosene nije odobren. ECHA: Odobren, PT19, repelenti i atraktanti, 01/10/2014 - 30/09/2024.
[2023. Quick Bayt na bazi samog imidakloprida odobren kao biocid 10.08.2009.]

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2018., tekst ažuriran u kolovozu 2023.

 

Srodni sadržaj (po oznakama)

Video sadržaj

Insekti i ptice pjevaju na Hvaru Snimanje i slike: Vivian Grisogono
Više u ovoj kategoriji: « Krađa grožđa na Hvaru? Ne preporučamo. Zašto trujemo naš raj? - poziv na buđenje! »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Insekti nam trebaju!

Eco Environment News feeds

  • London, San Francisco and Beijing achieve ‘remarkable reductions’ in air pollution

    Cycle lanes, electric cars and other interventions have helped 19 global cities slash levels of pollutants by more than 20%

    London, San Francisco and Beijing are among 19 global cities that have achieved “remarkable reductions” in air pollution, analysis has found, having slashed levels of two airway-aggravating pollutants by more than 20% since 2010.

    The analysis found interventions such as cycle lanes, uptake of electric cars and restrictions on polluting vehicles had helped to drive the improvements.

    Continue reading...

  • Reaching net zero by 2050 ‘cheaper for UK than one fossil fuel crisis’

    Climate change committee finds move to renewable energy would also bring health, economic and security benefits

    Achieving the UK’s net zero target by 2050 will cost less than a single oil shock and bring health and economic benefits while insulating the country against future costs, the government’s climate advisers have forecast.

    Eliminating the UK’s reliance on fossil fuels by adopting renewable energy and green technologies, such as electric vehicles and heat pumps, would be the best and most cost-effective option for the future economy, the Climate Change Committee (CCC) found.

    Continue reading...

  • ‘The last frontier’: how red globules of nickel ore are suffocating an island’s precious wilderness

    In the race to meet the demands of the energy transition, biodiversity hotspots such as Palawan in the Philippines are being increasingly mined for critical elements

    Moharen Tahil Tambiling lowers himself from the fishing boat into the water and gingerly picks his way over the reef circling the bay. At low tide here in Brooke’s Point on Palawan, a long, rugged island in the south-west of the Philippines archipelago, the coral is just under the surface, and it looms suddenly under the waves, scraping at the boat’s wooden hull.

    Beneath his feet are brain-like mounds and curling fingers of coral. Leaning over the side of the fishing boat, the men point out different kinds: some which were once vibrant orange and others that should be delicate pink. Now, almost everything is the same dull khaki, covered by a thick film of silt. Another man jumps overboard, stirring the sediment. A cloud rises like thick smoke over the reef.

    Continue reading...

  • ‘Severe water stress’: why desalination plants are the Gulf’s greatest weakness

    Recent attack on plants led to fears of escalating strikes, but Iran knows drought has left it equally vulnerable

    In 1983, the CIA determined that the most crucial commodity in the Gulf was its desalinated potable water.

    Although the loss of a single plant could be handled, “successful attacks on several plants in the most dependent countries could generate a national crisis that could lead to panic flights from the country and civil unrest”. And the greatest threat to the region’s water supply? “Iran.”

    Continue reading...

  • Country diary: Primroses turn a churchyard buttery yellow, heralding spring | Sarah Lambert

    Bainton, Cambridgeshire: Villagers gather each year on Palm Sunday to celebrate these scented flowers

    Beside the lichen-encrusted churchyard wall, a robin sings from the dark heart of a yew, its clear notes rising above the gruff calls of nesting rooks. Along the path, a bank of buttery primroses glows beside the bright stars of lesser celandine, offering early forage to the first pollen-dusted solitary bee. Across the gravestones, small points of colour are beginning to appear. St Mary’s churchyard stirs in readiness for the annual Bainton primrose festival, when villagers gather on Palm Sunday to celebrate this quiet herald of spring.

    The primrose has long symbolised renewal. In earlier times, landowners would open their woods on Good Friday so that parishioners could gather the scented flowers for Easter decorations. Here in Bainton, their abundance owes much to a thoughtful former churchwarden who delayed mowing until early June, allowing the plants to set and shed seed. Since then, primroses have spread beyond the churchyard and on to the verges of this Fen‑edge village.

    Continue reading...

  • How nature is being sacrificed for mining across the world – a data visualisation

    Analysis has found more than 3,000 mining operations within the most naturally precious areas of the planet, a much bigger footprint than previously thought

    Weda Bay is just one example of a global trend that could see the mining industry expand into some of Earth’s last areas of wilderness in search of minerals and materials to feed the global economy.

    Analysis produced for the Guardian by a group of academic researchers found more than 3,267 mining operations within key biodiversity areas (KBAs), accounting for nearly 5% of the mining sector’s global footprint. China, Brazil, Argentina and Mexico top the rankings for total surface mining area within key biodiversity areas, the most naturally precious areas of the planet.

    Continue reading...

  • ‘When I leave, part of me stays’: why Scarborough’s youth won’t turn their backs on the seaside town they love

    Hemmed in by the sea and poor transport links, many young people from the Yorkshire town feel trapped, but there is also a pride in the area

    It’s the morning after a wet and stormy day in the Yorkshire seaside town of Scarborough. The waves, which the previous day had been crashing dramatically on the harbour walls, have calmed and a few brave souls have entered the water with surfboards. There is a man throwing a ball for his dog on the beach and a kayaker bobbing on the waves.

    Just up from the seafront in the centre of town, Jack and Charlie, both 17, are leaning forward listening to a story from 19-year-old Keane about his recent visit to a drama school in London, where he is hoping to apply for a place on an actor training course once he has saved enough money.

    Scarborough, on the North Yorkshire coast, was one of England’s first seaside resorts

    Continue reading...

  • March for Romans was a time to sow conflict as well as crops

    Rome did not only organise its agriculture in tune with the rhythm of the seasons, it also fought its wars that way

    March is named for the Roman god Mars. He was among other things the god of agriculture, and the month was marked by ceremonies to protect new crops from bad weather.

    Mars was the god of war too, and better weather also meant the start of the campaigning season. The roles sometimes merged. In one of the oldest Roman ceremonies, the “leaping priests” of Mars, 12 young men from noble families would dress as ancient warriors and parade around the city singing in an archaic form of Latin for a good beginning to the planting season.

    Continue reading...

  • Harold ‘the Kangaroo’ Thornton: the extraordinary, forgotten life of the ‘greatest genius who ever lived’

    The Australian artist was a relentless self-promoter, prolific painter and pro wrestler. He loved a tall tale – but his true story was remarkable

    If you checked out the Archibald prize finalists back in 1983, one painting in particular might have caught your eye. Taking up seven feet of wall space, Dr Brown and Green Old Time Waltz is a psychedelic portrait of Bob Brown, rendered in rich colours and filled with hidden details: from faces smuggled into the trees to little green men walking around Brown’s feet.

    But just as noteworthy as the painting was the man standing next to it. Clad in hand-painted clothes, with painted false teeth in his mouth and a walking stick he didn’t really need in his hand, stood Harold “the Kangaroo” Thornton, the artist and self-described “greatest genius that ever lived”.

    Sign up for the fun stuff with our rundown of must-reads, pop culture and tips for the weekend, every Saturday morning

    Continue reading...

  • Peak interest: Toronto’s snow mountains that refuse to melt are a toxic hazard

    Reaching up to 100ft, these massive piles contain tonnes of salt that keep roads clear – but pose environmental risks

    Most mountains take tens of millions of years to form. Toronto’s newest mountain took just days.

    Towering atop the crowns of evergreens, it has no skeleton of limestone or granite. There are no spires, cornices or headwalls. It is simply piles upon piles of snow, mixed with a toxic cocktail of road salt, antifreeze, oil, coffee cups and lost keys. It is the final resting place for the forces of nature that have battered the city in recent weeks – and a daunting environmental hazard.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.