Orhideje trebaju njegu

Ističući hrvatske samonikle orhideje, vrlo aktivna i usjpešna UDRUGA BIOM objavila je u proljeće 2024. godine članak s molbom da se obrati pažnju na ove fascinantne i neprocjenjivo vrijedne biljke.

Orchis italica Orchis italica Frank Verhart

Kraljica biljki: Orhideja

Orhideje čine jednu od najzanimljivijih i najvećih porodica biljki, poznatu kao Orchidaceae. Iako postoji oko tisuću rodova, odnosno 20 do 30 tisuća vrsta, fascinantno je kako se svakodnevno otkrivaju nove vrste i hibridi, šireći već bogatu paletu ovih prekrasnih cvjetova.

Orchis Morio. Foto Udruga Biom iz newslettera

Orhideje su pravi svjetski putnici! Rasprostranjene su u gotovo svim dijelovima svijeta, osim ekstremnih polarnih i pustinjskih područja. Najveća koncentracija vrsta orhideja nalazi se u himalajskom području Nepala, dok ih možemo pronaći i u tropskim predjelima Azije, Južne i Srednje Amerike, pa čak i do arktičkog kruga u Patagoniji. Ipak, kada se u razgovoru spominju orhideje, većini ljudi prvo na pamet pada nekoliko kultiviranih vrsta i varijeteta koje kupujemo u cvjećarnicama. No mnogi ne znaju da orhideje nisu neke vrste samo iz dalekih tropskih kišnih šuma već da gotovo 200 vrsta i podvrsta divljih orhideja raste i u Hrvatskoj. Zahvaljujući tome ubrajamo se u sam vrh europskih zemalja po bogatstvu orhidoflore, a čak 19 vrsta je endemično. Orhideje rastu na raznolikom staništima, od vlažnih livada u nizinskom dijelu do šuma i šikara, a najveći broj vrsta raste na suhim travnjacima.

Sve su strogo zaštićene i zabranjeno ih je brati, sakupljati, uništavati ili iskopavati, a također su ugrožene i zbog zapuštanja i neodržavanja travnjaka koji se pretvaraju u šikare, uništavanja staništa i branja.

Orhideje u prirodnom staništu. Foto Udruga Biom iz newslettera

Iz perspektive botaničara, orhideje su jedna od najprostranjenijih, evolucijski mlađih, skupina biljaka uz koje se vežu brojne zanimljive priče. Orhideje se oprašuju uglavnom kukcima, te su zavođenje kukaca svojim mirisima, oblicima i bojama dovele do savršenstva. Suradnja s kukcima ovdje je dosegla nevjerojatno visoke razine: orhideje pokušavaju, i uglavnom uspijevaju, osigurati da kukci prenose pelud s cvijeta na cvijet a da pritom ne izgube praktički nijedno peludno zrnce, dobivajući zauzvrat nagradu u obliku slatkog nektara. Kemijske tvari koje oponašaju feromone kukaca toliko su vjerne originalu da neke vrste kukaca teško uspijevaju razlučiti radi li se o cvijetu ili o drugom kukcu s kojim se namjeravaju pariti. U Hrvatskoj su to orhideje iz roda Ophrys, među kojima ima i endemičnih vrsta. Tako učinkovit prijenos peludi u kombinaciji s “dobrom pripremom terena” odnosno brojnim sjemenim zamecima u tučcima orhideja, rezultiraju iznimno velikim brojem sjemenki koje orhideje proizvode. Kako ovdje orhideje računaju na kvantitetu više nego na kvalitetu, sjemenke su iznimno sitne te im je klijanje gotovo uvijek povezano s uspostavom mikorize, odnosno zajednice s gljivama. Uz njihovu pomoć klijanac će uspjeti dobiti dovoljno energije kako bi se razvio, budući da ga je roditeljska biljka opskrbila tek s minimalnom količinom hranjivih tvari i poslala u svijet.

Orchis simia. Foto Udruga Biom iz newslettera

Kako bi jasnije predočili koliko su sjemenke orhideja sitne, sjetite se vanilin šećera i varijanti s crnom “mahunom” koja je zapravo tobolac sa tisućama iznimno sitnih crnih sjemenki koje ljudi koriste kao začin, jer - prirodna aroma vanilije potječe od tropske orhideje Vanilla planifolia. 

Vanilla planifolia. Foto: Ana Maria Benivades reproducirano uz dopuštenje

No vratimo se još malo našim domaćim orhidejama i njihovom suradnjom s drugim vrstama. Nisu sve orhideje tako dobre kako se na prvu čine! Neke od njih žive u potpunosti na račun drugih biljaka i gljiva te uopće nemaju listove niti provode fotosintezu već parazitiraju na drugim biljkama kradući od njih hranjive tvari i vodu, a jedino što im je preostalo je proizvodnja sjemenki i osiguranje potomstva. Parazitske orhideje koje nalazimo u Hrvatskoj uglavnom pripadaju u tri roda a to su Neottia, Serapias i Limodorum. I ne samo to; sve su brojniji zaljubljenici u prirodu koji u potrazi za orhidejama obilaze travnjake, šume i šikare pokušavajući pronaći ove šarene i zanimljive biljke kako bi uživali u njihovoj ljepoti. Vrlo zanimljivih cvjetova su vrste rodova Orchis, Ophrys, Dactylorhiza, Himantoglossum te Cypripedium calceolus.

Jeste li znali?

  • Od osušenih i samljevenih gomolja vrsta Orchis proizvodi se topli, slatki napitak poznat kao salep i popularan na Bliskom istoku

  • Orhideja se smatra kraljicom cvijeća, a titulu joj je dao kineski filozof Konfucije. U drevnoj Kini orhideje su se koristile u medicinske svrhe još oko 700. godina prije Krista

  • Svoje ime orhideje vuku iz grčke riječi órkhis koja doslovno znači “testisi” zbog dva gomolja iz kojih izbija uspravna stabljika

Kako je proljeće vrijeme cvatnje većine orhideja s vrhuncem u travnju i svibnju, pozivamo vas da tijekom boravka u prirodi obratite malo pažnju i pokušate opaziti, zabilježiti i fotografirati neke od njih. A za one koji imaju vrt, voćnjak ili livadu imamo i dodatan zadatak: pričekajte s košnjom barem do kraja svibnja i omogućite da orhideje, ali i druge vrste, proizvedu sjemenke te si na taj način osiguraju novu generaciju. Istodobno ćete osigurati i izvor hrane kukcima oprašivačima koji tako dobro surađuju s biljkama već stotinama tisuća godina, omogućujući i nama ljudima dobre urode različitog voća i povrća kojeg bez njih gotovo uopće ne bi bilo

© BIOM

Zahvaljujemo Udruzi BIOM na dopuštenju korištenja članka i slika

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Orhideje trebaju njegu

Eco Environment News feeds

  • Government should point to evidence of FSA licensing of additive, says chair of environment and climate change committee

    The government must urgently reassure consumers that feed additives given to cattle to reduce methane emissions are harmless, and a vital tool in tackling the climate crisis, the chair of an influential parliamentary committee has warned.

    Lady Sheehan, chair of the environment and climate change committee of the House of Lords, called on ministers to step up as a row has blown up over the prospective use of the additive Bovaer in British dairy herds supplying Arla, the dairy company.

    Continue reading...

  • An area nearly a third larger than India turned permanently arid in past three decades, research shows

    An area of land nearly a third larger than India has turned from humid conditions to dryland – arid areas where agriculture is difficult – in the past three decades, research has found.

    Drylands now make up 40% of all land on Earth, excluding Antarctica. Three-quarters of the world’s land suffered drier conditions in the past 30 years, which is likely to be permanent, according to the study by the UN Science Policy Interface, a body of scientists convened by the United Nations.

    Continue reading...

  • Filter performs well in removing plastic pollution from water and Chinese researchers say it appears to be scalable

    A sponge made of cotton and squid bone that has absorbed about 99.9% of microplastics in water samples in China could provide an elusive answer to ubiquitous microplastic pollution in water across the globe, a new report suggests.

    Just as importantly, the filter’s production appears to be scalable, the University of Wuhan study authors said in the paper, which was peer-reviewed and published in the journal Science Advances. That would address a problem that has stymied the use of previous microplastic filtration systems that were successful in controlled settings, but could not be scaled up.

    Continue reading...

  • Tooting, London: The ferruginous duck at my local-ish pond is likely an escapee, meaning hardcore birders might not bother with it. But not I

    A day of incipient winter, sun bright in sharp blue sky. Hat and gloves weather. Tooting Common pond is home to ducks and geese and swans (oh my!) – what a birding friend dismissively calls “the usual rubbish”. But for a few weeks now there has been a glamorous addition, a rarity, flown in from wherever to bestow a hint of the exotic on these everyday urban surroundings.

    A ferruginous duck – “fudge duck” for short, the nickname felicitously combining abbreviation and a succinct description of the bird’s colour. Reports say that it’s a first-winter female “of unknown origin”. This is code for “probably escaped from a wildfowl collection but without a leg ring we can’t be certain”. Hardcore birders, valuing the truly wild above all else, might sniff at an escapee, but a bird is a bird. Besides, I have never seen a ferruginous duck, and while I wouldn’t usually make a special journey for a sighting, this is merely a short extension of my daily walk. It would be rude not to.

    Continue reading...

  • Energy company’s deal with Japan’s Jera will allow it to focus on exploiting oil and gas assets

    BP has agreed a deal worth up to £4.5bn to build offshore windfarms with Japan’s biggest power producer, in a shift that will allow it to gain some access to zero-carbon wind energy while focusing on fossil fuels.

    The FTSE 100 company will create a 50-50 joint-venture with the Japanese power generator Jera to combine their offshore wind assets, the companies announced on Monday.

    Continue reading...

  • Conservation groups join those who helped plant woodland in opposing expansion of bottling plant

    Harrogate Spring Water, which is owned by the multinational Danone, is planning to cut down a wood planted by schoolchildren in order to expand its bottling factory in the North Yorkshire town.

    Two primary schools, along with other local volunteers, helped to plant 450 trees in a project aimed at fighting climate breakdown organised by the Rotary Club of Harrogate almost 20 years ago.

    Continue reading...

  • An alliance of political groups is harnessing real fears about the local impact of wind and solar farms – and using them to spruik nuclear power

    The entrance is marked by an AI-generated image of a dead whale, floating among wind turbines. On the first floor of the East Maitland bowling club, dire warnings are being shared about how offshore wind may impact the Hunter region – alongside a feeling of not being consulted, of being steamrolled.

    “Environment and energy forums” like this one in late November have been held up and down the east of Australia, aiming to build a resistance to the country’s renewable energy transition.

    Sign up for Guardian Australia’s breaking news email

    Continue reading...

  • Researchers mapped brick kilns across India and used climate models to forecast the levels of heat stress workers face between now and 2050

    • Photographs by Ishan Tankha

    “I work with fire. But this has been the hottest ever, even for me,” says Harilal Rajput, squinting in the blazing midday sun. Rajput, 41, is a chief fire worker at a brick kiln near the town of Danapur on the outskirts of Patna, capital of the eastern state of Bihar. He is a migrant worker; his wife, a farmer, lives in neighbouring Uttar Pradesh with their three children.

    It is almost 1pm on a June afternoon and neither Rajput nor the nine fire workers he supervises have had any food since the previous night. They will eat only when their eight-hour shift ends at about 4pm. His team, he says, is “running on water”.

    Continue reading...

  • Investigation uncovers how chemicals like diquat, banned in the UK but legal to export, are causing health problems in the global south

    Valdemar Postanovicz was at home after a day tending to his tobacco crop when his limbs seized up. “All of the right side of my body was paralysed. I couldn’t feel my foot and my hand. My mouth twisted to the right,” he says.

    He feared it was a stroke. In fact, he was suffering ­symptoms of acute ­pesticide poisoning. Postanovicz, 45, had absorbed Reglone, a powerful herbicide based on the chemical diquat. “It was only one time in my life, but I felt so sick,” he says.

    Continue reading...

  • Carbon-positive farming is a simple concept: remove carbon from the atmosphere and put it into the soil. How can it work for back yard gardens?

    My vegetable garden is a jungle. The grass is waist-high, the weeds have consumed my gardening tools and representatives from all classes of the animal kingdom – possibly also a jabberwocky – are enjoying a comfortable existence in there, eating my salad greens and each other.

    Letting things go feral seemed like a good idea. I had recently learned about carbon-positive agriculture, sometimes called carbon farming, and wanted to apply those principles on a smaller suburban scale in my Blue Mountains vegetable and fruit-growing endeavours. The goal: ever more luscious tomatoes, enormous zucchini, sweet raspberries and bushels of tart, juicy apples.

    Sign up for the fun stuff with our rundown of must-reads, pop culture and tips for the weekend, every Saturday morning

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.