Drugačija turistička atrakcija

Objavljeno u Zanimljivosti

U utorak, 16.07., Ultra festival “spustio” se na Hvar, čiji su se stanovnici, koji se s time već dugo pate, pripremili na taj događaj. U središtu otoka istovremeno se odvijala atrakcija suprotna gore spomenutoj, a koja bi mogla pokazati put očuvanju mirnog turizma na otoku.

Katolička misa na poljskom jeziku vjerojatno je antiteza neobuzdanih budalaština uzrokovanih alkoholom i drogama velikog broja hvarskih party turista, lokalno zvanih “partijaneri”. Umjereniji stanovnici Hvara dugo se bore protiv ljetnog priljeva nesputanih gostiju navodeći među svojim pritužbama neprihvatljivu zbrku i buku te nepristojno odijevanje i ponašanje.

Događaj Ultra Europe koji se tri dana i noći održavao u Splitu u “Parku mladeži”, od 14.-17.07.2019., neki su proglasili uspjehom s vrlo malo incidenata te je hvaljen i dočekan raširenih ruku od strane političara i direktora turističkih zajednica. Ipak, druga strana medalje također je privukao pažnju hrvatskih medija. Javna mjesta oskvrnuta razuzdanim ponašanjem uzrokovanog drogama i alkoholom, mokrenje i pražnjenje čak i prije početka festivala (Slobodna Dalmacija, 12.07.2019.); grozan nered u Splitu nakon prvog dana Ultre (IndexHR, 13.07.2019); te droga koja je, činilo se, partijanerima bila glavna potpora tijekom splitskog dijela festivala (Slobodna Dalmacija 15.07.2019.). Događaj svakako privlači veliki broj posjetitelja (Slobodna Dalmacija 13.07.2019.) ali koliko (ako uopće) ustvari koristi donosi  jednom gradu, čije je središte na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, vrlo je upitno.

Venčanje u Pitvama, u listopadu 2018.god. Foto: Vivian Grisogono

Dalmatinski turizam tradicionalno se bazira na vrlo toplom gostoprimstvu i dugotrajnim prijateljstvima koja njeguju privatni iznajmljivači i njihovi gosti. Teškoće koje je stvorio Domovinski rat (1991.-95.) uzrokovao je raskid ovih odnosa. Dok su se neki stalni gosti nakon rata vratili, mnogi nisu. Mnogo se toga promijenilo od tada, a dalmatinski turizam iz potrebe se razvio u drugom smjeru koja uključuje ponudu glazbenih festivala velikih razmjera čija su ciljna skupina mlađi odrasli ljudi. Dalmacija ima nevjerojatno širok opseg turističkih atrakcija i njezino ekonomsko blagostanje ovisi o turizmu. Čak je možda iznenađujuće koliko se malo reklamira upravo strancima. Stoga je misa na poljskom jeziku dobar, i vrlo dobrodošao, početak.

Svi Sveti, 01.11.2018.god. Foto: Vivian Grisogono

Nadahnuta je to zamisao Don Roberta Bartošeka koji će voditi misu, svake nedjelje u 12:15, tijekom srpnja i kolovoza u župnoj crkvi u Vrisniku. Sve zasluge njemu jer on i njegovi kolege pod velikim su pritiskom na poslu zbog nedostatka svećenika na otoku - što zbog preseljenja, što zbog bolesti i umirovljenja. Don Roberta su lani doveli za župnika Pitava i Vrisnika. Vrlo se brzo smjestio i stekao poštovanje svojih župljana zbog svoje sposobnosti da se uklopi u lokalne običaje. Isto tako, uveo je neke šarmantne običaje iz svoje rodne države među kojima se posebno isticala podjela sitnih poklona lokalnoj djeci od strane uskršnjeg zeca nakon mise na Uskrs.

Bdenje, Uskrsna svijeća, 2019.. Foto: Vivian Grisogono

Don Robertove dužnosti odnedavno su proširene stoga je njegova predanost još vrijednija poštovanja. Poljski stanovnici i posjetitelji otoka Hvara oduševljeno su se odazvali, njih nekih 54 prisustvovalo je svojoj prvoj posebnoj misi, zatim preko 100 vjernika je došlo par tjedana kasnije; kad su došli oko 150 vjernika, nisu svi mogli stati u crkvi! Vjerojatno to i nije iznenađujuće obzirom da je Poljska vrlo katolička država, isto tako i vrlo bliska zajednica, a don Robert je neumoran u svojoj pastoralnoj brizi za svoje zemljake kojima je potrebna pomoć.

Uskrs, 2019. Foto: Vivian Grisogono

Na taj način je, tiho i diskretno, novi element  dodan hvarskim turističkim atrakcijama - malen ali vrijedan. Jedan koji pokazuje posebnu vrstu brige i obzira spram grupe otočkih posjetitelja. Don Robertov sastanak s otokom trebao je biti privremen, samo godinu dana. Nadajmo se da će se njegov ostanak produljiti, a isto tako da će njegova inicijativa pružanja duhovne potpore svojim zemljacima postati dugotrajna tradicija - a možda se realiziraju “mise za turiste” i na drugim jezicima?

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2019.
Prijevod: Dinka Barbić
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Drugačija turistička atrakcija

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.