RUTA - biljno blago koje lovca štiti i od uroka!

Ruta, koja pripada porodici rutovki (Rutaceae), biljka je paradoksa: ljekovita, začinska, ali može biti i toksična; aromatična, a po nekima, donekle i smrdljiva; ona je prirodni insekticid, ali i zdrava hrana leptira.

Ruta graveolens na Humcu u lipnju 2023.godine Ruta graveolens na Humcu u lipnju 2023.godine Foto: Vivian Grisogono

U priručniku 'Tacuinum Sanitatis' iz srednjeg vijeka piše da povećava volumen sperme kod muškaraca, ali i smanjuje želju za koitusom! Švedski botaničar i liječnik Carl Linnaeus (1707. - 1778.) je identificirao devet vrsta ruta u rodu. Smatra se da su se one proširile iz Europe na veliki broj zemalja u svijetu, uključujući cijelu Ameriku, južnu Afriku, Kinu, Indiju i Aziju. Ruta je nacionalna biljka Litve.

▪ Po prof. dr. Toni Nikoliću, s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, autoru baze podataka 'Flora Croatica', tri vrste rastu u Hrvatskoj: ruta angustifolia Pers. (narodnog naziva uskolisna rutvica), ruta chalepensis (alepska rutvica, ruda divja, ruta sinja, ruta gorska, sinja rutvica) i ruta graveolens (ruta divaricata Ten., smrdljiva rutvica, ruta vonjava, petoprstica, sedef, vrtna rutvica, ruda divja, ruda pitoma) – kaže Vivian Grisogono iz Pitava na otoku Hvaru, žena koja je diplomirala na Oxfordu, a po struci je fizioterapeutkinja specijalizirana za traumu i sportove.

Ruta angustifolia. Foto: Vivian Grisogono

Tome dodaje da 'Graveolens' na latinskom znači 's jakim mirisom'. Ruta graveolens procvjeta od lipnja do kolovoza, a cvijet nema trepavice. Rub latica je zupčast, dok je u druge dvije vrste dugo trepavičav. Kod rute angustifolie procvjetni listovi su široki koliko i stapke, dok je biljka žljezdasto dlakava u gornjem djelu, a kod rute chalepensis, koja cvjeta od travnja do lipnja, procvjetni listovi mnogo su širi od stapki (osobito donji) i biljka je gola (Toni Nikolić, 'Flora croatica' volumen 4, str. 591.).

Spomenute endemske vrste, koje su zaštićene, proširene su po cijeloj jadranskoj obali a vrlo rijetko u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Stručnjaci kažu da je "...Domovina rutvice sjeveroistočno Sredozemlje (ilirsko-apeninska vrsta) otkud su je benediktinci raširili preko Alpa u srednju Europu, gdje raste i u seoskim vrtovima ('Flora jadranske obale i otoka', autori Sanja Kovačić, Toni Nikolić i drugi, Školska knjiga 2008., str. 301.). Ipak, od te tri vrste u Lijepoj Našoj, najčešće se spominje ruta graveolens.

Ruta graveolens. Foto: Vivian Grisogono

▪ Glavni sastojci te rute su eterično ulje, flavonoidni glikozid (rutin, furanokumarini), alkaloidi kinolinskog tipa i lignani. No, valja znati da ruta može uzrokovati i nelagode, kao što su nesanica, promjene raspoloženja, vrtoglavica, bradikardija, halucinacije, ljepljivu kožu, otečen jezik i osjetljivost na svijetlo. Poprilično je rizična za trudnice, može izazivati krvarenje i pobačaj. Ako se jedu listovi rute u velikim količinama, može uzrokovati štete na bubrezima i jetrima, povraćanje, bolove u želucu, čak i smrt – govori Vivian, ekoaktivistica koja dugo je živjela u Engleskoj i napisala 10-tak stručnih knjiga, a kao cijenjena fizioterapeutkinja britanskih sportaša dvaput je sudjelovala na Olimpijskim igrama.

Stručnjaci preporučuju da se rutu bere po oblačnom vremenu, jer direktan kontakt s kožom pod utjecajem sunca može izazivati iritaciju, crvenilo, osip i mjehure na koži. Međutim, Ivica Drinković sjeća se da su on i druga djeca prije Cvjetnice brali rutu kraj puta koji vodi od jelšanske škole do igrališta, kada nije bilo kuća ni s jedne strane ulice, a rute je bilo sa sve strane. Brali su je golim rukama, a nitko nije dobio alergijsku reakciju. Do dan danas mnogi ljudi na Hvaru beru rutu bez rukavica i to pod suncem, nisu ni čuli za te moguće nuspojave.

Vivian Grisogono s buketon rute

Služi kao hrana i lijek

▪ Biljka o kojoj je riječ od davnina se u malim količinama koristila kao hrana i začin. Svaki dio se upotrebljava u svježim i suhim oblicima. Do dandanas u nekim zemljama ruta se još uvijek koristi u prehrani, pogotovo u Etiopiji, gdje svježi listovi rute daju dodatnu aromu kavi ili se koriste u začinu od mješovitih biljaka koji se zove 'berbere'. Svježi listovi se služe i u salatama. Gorak okus rute ublažava se utjecajem octa, tako da kiselo povrće poprima fini okus. U Italiji se još koristi u tradicionalnoj pripremi šalše od rajčice, uz masline i kapare – veli Vivian.

Istina je i to da se ruta u Dalmaciji koristi sve rijeđe, ali ljudi je još uvijek rado stavljaju u rakiju: najčešće se stavi grančica u bocu gdje ostaje oko 40 dana, sve dok skroz ne izblijedi. Rijeđe se destilira s drugim ljekovitim biljkama (koromač, kadulja, smilje, suhi plodovi drače...) u smislu proizvodnje travarica.

Ruta chalepensis. Foto: Vivian Grisogono

Međutim, rutu se kroz povijest koristilo i kao lijek, ona pomaže kod vida i bolesti očiju; smiruje glavobolje, probleme s digestijom, visokim tlakom i bolestima živčanog sustava (npr. kod multiple skleroze); služi kao sedativ; liječi bolove, pogotovo u kičmi, a ženama bi dobro došla za poticanje mjesečnice. U prošlosti ruta se također koristila kao antidot na trovanje i zaštita protiv zaraznih bolesti. Stari običaj je bio da se po sudnicama u Engleskoj, u smislu preventive, stavljalo grančice rute ili se sucima davao buket aromatičnih biljaka uključujujući rutu, jer su mnogi kriminalci bili bolesni zbog loših uvjeta u zatvorima.

▪ Kao lijek, ruta se još koristi u homeopatiji i tradicionalnim indijskim medicinama poput Ajurvede. Lijekovi se prave od lišća i rascvjetane biljke, a koriste bez korijena u obliku praška, čaja, tekućeg ekstrakta ili kao tinktura. Ipak, zbog predostrožnosti se kod upotrebe tih ljekovitih pripravaka preporučuje obvezna konzultacija s liječnikom – sugerira naša sugovornica, kojoj je poznato da se u Dalmaciji tu i tamo još uvijek čuvaju pisani recepti tradicionalnog korištenja rute kao biljne medicine.

Naprimjer, S. M. Ljubica Bernardica Kovač u njezinoj knjizi "Ljekovito bilje – dar iz Božje ruke" piše o čaju od rute za reguliranje mjesečnice. U knjizi "Domaće ljekovito bilje" doktorica Katja Toplak Galle daje recept za čaj od rute koji se ne smije koristiti bez nadzora liječnika, ali ona nudi i čajnu mješavinu koja blago potiče mjesečnicu i može piti bez takvog nadzora.

Dobra je i za duhovne namjene

▪ Hvarani se i danas sjećaju običaja kada se ruta na Cvjetnicu stavljala u bukete koje su svećenici onda blagoslivljali na svetoj misi. Jelšani Jasenka i Jurko Bunčuga tvrde da su to činili samo zbog mirisa. Međutim, ruta je u davnim vremenima imala i simboličan duhovni značaj. U srednjem vijeku katolički svećenici su grančicom rute i svetom vodicom blagoslivljali puk. Po staroj tradiciji ta biljka je efikasna protiv vještica i kao antidot protiv uroka, pa tako i za lovačku populaciju, da ne bi bilo po onoj 'netko te vidio kad si u lov krenuo' – pripovijeda nam ova Pitovka.

Vezano uz poticanje vida vjerovalo se da ruta osobu može dovesti i do vidovitosti. U stara vremena neki su vjerovali da ruta ne samo poboljšava vid nego i ojačava kreativnost: navodno su Michelangelo i Leonardo da Vinci bili navikli redovito pojesti malu količinu listova rute u tu svrhu. U Litvi, Ukrajini i nekim drugim zemljama ruta je simbol djevičanstva žene, običaj je da mladenke nose rutu u buketu ili na haljini.

Ruta chalepensis. Foto: Vivian Grisogono

Znamo i to da ruta može poslužiti za neke druge svrhe, recimo kao insekticid koji štiti razne biljke (ruže, maline, jagode i smokve) od štetnika kad je sađena u blizini gdje ih ima. Miševi i štakori ne podnose miris paprene metvice i bježe od nje, isto tako mačke ne vole miris rute, pa može poslužiti kao sredstvo odvraćanja od njih. Ali, bez obzira što je prirodni insekticid, listovi rute su zdrava hrana za gusjenice leptira, osobito lastinog repa (papilio machaon).

Lastin rep leptir. Foto: Vivian Grisogono

U kućama suhi listovi rute su sredstvo za odvraćanje noćnih leptira, dok se ruta kao uvarak može koristiti za uništavanje ličinki muha, ušiju i buha. Nije nepoznato da se lišće te biljke također koristi u kozmetičkoj industriji, u proizvodnji parfema, sapuna i slično, što samo svjedoči da se zaista radi o općekorisnoj biljci koja je pravo blago u našem okruženju.

© Mirko Crnčević / Dobra kob, 2022.

Izvori:

Toplak Galle, dr. Katja. 2005. 'Domaće ljekovito bilje', Mozaik Knjiga, Zagreb. str. 208-209. (Prijevod knjige: 'Zdravilne rastline', Mladinska knjiga Založba, Ljubljana, 2001.)

Kovačić S., Nikolić, T., Ruščić, M., Milović, M., Stamenković, V., Mihelj, D., Jasprica, N., Bogdanović, S., Topić, J. 2008. 'Flora jadranske obale i otoka.' Školska knjiga, Zagreb. str.301.

Nikolić, T. 2010. Flora Croatica: Vaskularna flora Republike Hrvatske, volumen 4 Eksurzijska flora. AIFA, Zagreb. str. 591.

Kovač, S.M. Ljubica Bernardica, 2015. 'Ljekovito bilje - dar iz Božje ruke', str.43.

Nikolić T. ur. (2015): Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=326349133)

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode RUTA - biljno blago koje lovca štiti i od uroka!

Eco Environment News feeds

  • Former Labour PM accused of ‘handing talking points’ to Tories and Reform after saying net zero strategy faltering

    Climate experts and politicians have criticised Tony Blair for claiming any strategy that relied on rapidly phasing out fossil fuels was “doomed to fail”.

    The former prime minister’s comments, published in a report from the Tony Blair Institute for Global Change (TBI), prompted an internal row within Labour, with some accusing him of playing into the hands of a narrative used by rightwing parties to delay climate action.

    Continue reading...

  • Advertising Standards Authority says neither Lavazza UK nor Dualit’s product can be recycled at home

    Descriptions of coffee pods as “compostable eco capsules” were misleading as they could not be composted at home, the Advertising Standards Authority has ruled.

    The ASA has banned adverts by Lavazza UK and Dualit, which both made claims about the eco credentials of their coffee products.

    Continue reading...

  • ‘Huge volumes of chicken muck’ entering rivers are harmful to fish and plants, campaigners argue at Cardiff high court

    Clean river campaigners have told a court that planning permission for a poultry megafarm in Shropshire is unlawful and should be overturned.

    In the high court in Cardiff on Wednesday, Dr Alison Caffyn argued that the council had failed to take into account all the environmental impacts of the industrial chicken units, which will house 230,000 birds at any one time, in particular the effects of spreading manure on land.

    Continue reading...

  • Corroboree frog belongs to 100m-year-old family of amphibians but is now found only in the puddles and peat bogs of Kosciuszko national park

    Scientists have sequenced the genome of the critically endangered southern corroboree frog – one of Australia’s most threatened amphibians – in hope that the information could be used to aid its recovery.

    The striking alpine frog, which has distinctive yellow and black markings, is so threatened by disease and the drying of its habitat due to climate change, that it is considered “functionally extinct”. The species survives in the temporary pools and peat bogs of Kosciuszko national park in New South Wales, with the help of zoo breeding and re-introduction programs.

    Continue reading...

  • The scheme, part of policy blitz for local elections, will encourage councils and police forces to work together

    Councils will be encouraged to work with police forces to seize and crush vehicles used by fly-tippers, in the latest phase of a government policy blitz before Thursday’s local elections.

    Under a scheme being led by the Department for Environment Food and Rural Affairs (Defra), new legislation will impose jail sentences of up to five years for people who illicitly transport waste in England.

    Continue reading...

  • Temperatures south Asians dread each year arrive early as experts talk of ever shorter transition to summer-like heat

    The summer conditions south Asian countries dread each year have arrived alarmingly early, and it’s only April. Much of India and Pakistan is already sweltering in heatwave conditions, in what scientists say is fast becoming the “new normal”.

    Temperatures in the region typically climb through May, peaking in June before the monsoon brings relief. But this year, the heat has come early. “As far as Asia and the Indian subcontinent are concerned, there was a quick transition from a short window of spring conditions to summer-like heat,” said GP Sharma, the meteorology president of Skymet, India’s leading private forecaster.

    Continue reading...

  • The plastic particles are everywhere – here’s what to know about what to avoid, whether they ever leave the body and what to do about plastic pollution

    Microplastics are tiny particles of plastic.

    Continue reading...

  • Joshua Bonnetta spent 8,760 hours recording a pine – then honed it down into a four-hour album full of creatures, cracking branches and quite possibly the sound of leaves growing

    What does a landscape sound like when it’s not being listened to? This philosophical question was a catalyst for film-maker and artist Joshua Bonnetta, who has distilled a year of recordings from a single tree in upstate New York – that’s 8,760 hours – into a four-hour album, The Pines. As Robert Macfarlane writes in his accompanying essay, The Pines is a reminder of the natural world’s “sheer, miraculous busyness”, its “froth of signals and noise”. It is rich with poetic meaning, and resonant amid the climate emergency.

    “It started as a personal thing,” Bonnetta explains from his studio in Munich, where he relocated from the US in 2022. For over 20 years he has made sonic records of places as private mementos, but recent experiments with long-form field recording led him to push himself “to document this place in the deepest way I could”. On a residency in the Outer Hebrides between 2017 and 2019, Bonnetta made the sound installation Brackish, a month-long continuous radio broadcast from a weather-resistant hydrophone – an underwater mic – by a loch. “I started to leave the recorder for a day or two, then it just got longer,” he says. “Amazing things happen when you’re not there to interfere … This allows you a different, very privileged window into the space.”

    Continue reading...

  • Climate experts say warming atmosphere from climate change could fuel severe freezing rain and ice storms like the one that hit the upper midwest last month

    Winter has been slow to release its icy grip from the upper midwest this year, and in northern Michigan, its effects will be keenly felt for months, perhaps years.

    A devastating ice storm that hit late last month has left an estimated 3m acres of trees snapped in half or damaged from the weight of up to an inch-and-a-half of ice across the northern part of lower Michigan.

    Continue reading...

  • Charity shops won’t take them. Councils incinerate them. Retailers dump them on the global south. We’re running out of ideas on how to deal with our used clothes – and the rag mountain just keeps growing

    In February, a threadbare polycotton bedsheet landed on the desk of Simon Roberts, CEO of Sainsbury’s. A “protest by post”, it had been sent by the Sheffield-based designer, maker and eco activist Wendy Ward. “I purchased this from Sainsbury’s at least 10 years ago,” she wrote in the accompanying letter. “It has served me well. However, I have no sustainable options available for what I should do with it.” Beyond repair, it was too damaged to donate to a charity shop, she explained. She couldn’t compost it as it had been blended with polyester, and she couldn’t repurpose it as cleaning cloths, as, being polycotton, it wasn’t absorbent. And, she added, “I don’t want to put it into a textile recycling collection as the likelihood is that it will be shipped overseas or incinerated and not recycled.” Ward qualified her assertions with links to respected sources – as a sustainable fashion PhD student, she is well informed on such matters.

    “The only action I can personally take,” she continued, “is to put it into my general waste bin. I don’t want to do this, as in Sheffield all general waste is incinerated as ‘energy recovery’. This isn’t a sustainable option as such processes have been shown to be as damaging to local air pollution as burning coal.” So, she concluded, “as Sainsbury’s is responsible for designing and manufacturing this product, making decisions to use polycotton with no consideration for what could be done once it reaches the end of its life, I have decided to return it to you. I would really love to hear what you decide to do with it.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen