Pesticidi: razlog za uzbunu

U Europskoj Uniji je od 1. listopada 2016. godine zabranjeno korištenje Roundup-a (u Hrvatskoj Cidokor) i 11 drugih sličnih herbicida na bazi glifosata. Ova zabrana bi trebala probuditi sve korisnike, pristaše i promotore uporabe pesticida.

Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Foto: Vivian Grisogono

Do zabrane je došlo unutar Provedbene Uredbe Komisije datirane 1. kolovoza 2016. godine (ref. 2016/1313). Iako je glifosat u ovim herbicidima aktivan sastojak, zabrana se posebno odnosila na dodatne sastojke, tvari sa kojima se glifosati miješaju kod upotrebe. Hrvatsko Ministarstvo Poljoprivrede je najavilo ovu zabranu na svojim web stranicama (na obje stranice) 20. rujna i 21. rujna 2016. godine. Nositelji registracije su bili dužni obavijestiti distributere i osigurati uklanjanje svih dionica sa tržišta do 31. prosinca 2016. godine.

Razlog za slavlje? Pa...

Kada se za slobodno dostupnu i naširoko korištenu tvar ustanovi, da je opasna, normalna praksa bi bila, da se ova tvar odmah povuče od svih dobavljača i korisnika. Daljnja prodaja i uporaba tvari je zabranjena od trenutka stupanja zabrane na snagu. Proizvođač je u konačnici odgovoran za prikupljanje i (sigurno) uništavanje povućenog proizvoda. Pokrene se cijeli sustav na razini države, javno objavljen i proveden, kako bi se osiguralo, da je opasan proizvod uklonjen u najkraćem mogućem roku. Ništa od toga se u ovom slučaju nije dogodilo.

Provedba zabrane pesticide na Hrvatski način

Odgovornost za nadzor nad odobravanjem, prodajom, distribucijom i uporabom pesticida u Hrvatskoj dijeli se između ministarstava.

Ministarstvo poljoprivrede je glavni izvor informacija za korisnike pesticida. Na njihovim internetskim stranicama postoji odjeljak za pretraživanje, koji pruža informacije o svim pesticidima, koji su odobreni za primjenu u Hrvatskoj. Izgleda, da ne sadrži potpuni popis odobrenih pesticida, iako ovdje postoji popis onih dopuštenih za neprofesionalnu (amatersku) uporabu. Odjeljak za pretraživanje identificira pojedinačne pesticide, uključujući informacije o sastojcima, o korištenju i u vezi statusa odobravanja. Postoje različite opcije za pretraživanje. Najjednostavniji način je utipkavanje naziva proizvoda, za koji ste zainteresirani, navodeći da li je za profesionalnu ili neprofesionalnu uporabu. Link za proizvod će se pokazati ispod tipke „Traži“.

Kakva je zapravo praksa u vezi ovog popisa?

Gotovo dva mjeseca nakon što je zabrana prodaje Roundup-a / Cidokor-a stupila na snagu u Europskoj Uniji, popis Ministarstva poljoprivrede dalje sadrži tri Cidokorova proizvoda bez ikakvog očitog upozorenja o zabrani. Cidokor se je nalazio na pod-popisu proizvoda, koji su izgubili licencu, ali taj se mora pretraživati posebno. Ali nitko, tko traži informacije o Cidokoru ne znajući da je zabranjen, neće imati razloga tražiti dalje od osnovnog pretraživanja proizvoda, koji pokazuje, da je Cidokor još uvijek dozvoljen.

Iz popisa Ministarstva poljoprivrede, 29. studenog 2016.

Međutim, kod svog engleskog naziva (Roundup) postoji upozorenje crvenim slovima, da proizvod više nije odobren. Za Roundup Biactive se u crvenom naslovu navodi, da se postojeće zalihe smiju upotrijebiti i prodati do „dopuštenog datuma“, koji je u sljedećoj stavci naveden kao 1. siječnja 2017., dok se zalihe smiju držati u trgovinama do 1. siječnja 2018. Vrlo čudno, s obzirom, da je prvo odobrenje za ovaj proizvod (iz 1999. godine) isteklo 1.7.2016. Znači, Roundup Biactive je kroz ovu EU zabranu dobio na vremenu.

Drugi primjer je insekticid Pyrinex 48EC. Odobrenje za Pyrinex 48EC je u Hrvatskoj izdano 25. rujna 2015. i trebalo je isteći 31. siječnja 2019., samo za profesionalnu uporabu. Međutim, Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA) je već od 2002. godine izdavala upozorenja o opasnosti za zdravlje, koja su se odnosila na aktivnu tvar u Pyrinexu – Klorpirifos. Pregled u 2014. godini, ponovljen u 2015. godini detaljno opisao neprihvatljive učinke na zdravlje, ptice, ribe i crve, i kulminirao na način, da je ova tvar izgubila licencu u rujnu 2016. godine. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede je dodalo Pyrinex 48EC na listu nedozvoljenih pesticida 25. ožujka 2016. Početna pretraga za Pyrinex 48EC će izbaciti 2 linka: samo jedan nosi crvena slova upozorenja, da je proizvod bez registracije, dok drugi link ništa takvo ne sadrži.

Popis kemijskih pesticida, koji izgubili registraciju u Hrvatskoj, dostupan na stranicama Ministarstva poljoprivrede, potječe iz 2011. godine i doseže sve do sadašnjosti i nudi slijedeće brojeve: u 2016., 38 kemijskih pesticida je izgubilo odobrenje ili je bilo odjavljeno do kraja studenog; u 2015., 32; 17 u 2014., 260 u 2013.; 96 u 2012.; i 13 u 2011.

Ministarstvo poljoprivrede je izdalo odobrenje za Pyrinex 48EC u trenutku kada je glavni sastojak tog proizvoda već bio predmetom velikog interesa od strane iste one vlasti, koja ga je prethodno razmotrila kao siguran. Njegovo odobrenje je stoga trajalo samo oko šest mjeseci. Rok za potrošenje zaliha je bio puno duži.

Problem sa preostalim zalihama

Unatoč dodatnom vremenu, koje je omogućilo prodaju i korištenje zaliha, vjerojatno će ipak nešto od zaliha ostati. Što će se dogoditi s njima? Hoće li se prikupljati i uništavati na ´siguran´ način? Male su šanse. Zakonske odredbe u vezi sigurnog odlaganja praznih ambalaža od pesticida su trenutno vrlo skromne. Velika većina će završi u komunalnom otpadu ili još i gore, u okolišu, usprkos postojećim zakonima.

Opasan sadržaj, opasno pakiranje. Foto: Vivian Grisogono

Priča o glifosatu

Monsantov Roundup je prvi put uveden na tržište u 1974., iako je njegov aktivni sastojak glifosat otkriven još 1950. godine. U SAD-u je njegovo odobrenje iz 1974. navodilo „za industrijsku uporabu ne-usjeva u poljoprivredi“. Njegova odobrenja su vrlo brzo proširena, i do 1980. je Roundup postao svjetsko bestseler sredstvo za uništavanje korova. Monsantovom američkom patentu za glifosat je bilo dozvoljeno da istekne u 2000. godine. Do 2012. je u EU registrirano oko 2000 herbicida na bazi glifosata od strane mnogih različitih tvrtki za uporabu na usjevu. S obzirom na nepoželjnu prisutnost glifosata u ljudskom urinu bi nam moglo biti oprošteno ako nazovemo zabranu samo 12 herbicida na bazi glifosata kao „pišanje u vjetar“. Lakrdijaški, ali nije smiješno.

Odobrenje za glifosat je oduvijek bilo predmetom kontroverze, što je izazivalo zabrinutost i kritiku među neovisnim znanstvenicima i stručnjacima za zaštitu okoliša. U SAD-u, Europi i time i ostatku svijeta su glavna podrška za službeno odobrenje glifosata bile neobjavljene „sigurnosne“ studije provedene na životinjama, financirane od strane industrije. Kada je Monsanto 2010. godine zatražio ponovno odobrenje uporabe glifosata u herbicidima od strane EU, dozvola je trebala isteći 2012. Međutim, revizija je bila odgođena za 2015., sa dodatnim produžetkom do lipnja 2016. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta preporučili potpunu zabranu ove tvari, ali su bili spriječeni od strane Europske komisije, koje je u početku predložila produljenje dozvole za još 15 godina. Zahtjev je kasnije smanjen na 18 mjeseci. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta pristali na prijedlog Povjerenstva u vezi zabrane za dodatne sastojke POE tallowamine-a, što je uzrokovalo zabranom prodaje Roundup-a.

Neovisna studija objavljena 2012. godine pokazala je, da su važni podaci, koji ukazuju na loše učinke glifosata bili zataškani iz dokaza korištenih za odobrenje. Gotovo istodobno sa zabranom od strane Europske Unije u 2016. godini, Američka EPA je odobrila Monsantov herbicid na bazi dikamba za uporabu na svojoj narednoj generaciji biotehnološkog (genetski modificiranog) usjeva. Novi herbicid je razvijen kao odgovor na sve veći problem sa korovima otpornim na glifosat. S obzirom, da je dikamba navodno uzrokovala ozbiljne ekološke probleme u svojoj dosadašnjoj primjeni, odobrenje nove verzije je izazvalo veliku zabrinutost.

Snažno lobiranje, snažan marketing

Agrokemijska industrija je bogata i moćna. Izuzetno je vješta u dominiranju na tržištu, u gušenju oporbe i dobivanju podrške od političara i znanstvenika. Reklame za pesticide su masovnih razmjera i besramno varaju. Agrokemijske tvrtke su uspjele totalno okrenuti priču u vezi dokaza o sigurnosti. Jedan od njihovih najvećih promotivnih uspjeha je njihovo redefiniranje otrovnih pesticida kao „zaštitara biljaka“. Ovaj eufemizam je pomogao odvratiti pozornost od pesticida kao otrova i potencijalnih razarača zdravlja.

Na kraju studenog 2016. godine, gotovo dva mjeseca nakon EU zabrane prodaje Roundup-a, se ništa od toga ne spominje na stranicama ´Činjenice o Glifosatima´ (Glyphosate Facts). Monsantove web stranice, koje pokrivaju većinu svijeta, uz Monsantove vijesti, koje su dostupne na različitim jezicima, također šute o zabrani.

Zabrinuti nezavisni znanstvenici i ekolozi su prisiljeni dokazivati štetnost pesticida i neumorno se prepirati sa dobro podmazanom mašinom za propagandu. Argumentiranje se razvlače tamo-amo preko desetljeća. U međuvremenu se uništava zemlja, more i zrak u golemim razmjerama i ljudski zdravstveni problemi se samo gomilaju..

Trebali bi smo biti ipak oprezniji

Trebalo bi biti dokazano, bez ikakve sumnje, da su pesticidi u potpunosti sigurni prije nego li budu odobreni za upotrebu. Većina potrošača vjeruje, da odobreni pesticidi dokazano nisu štetni. To nije tako. Dokaz, da pesticidi nisu sigurni je marginaliziran od strane industrije na mnogo različitih načina. Teret dokazivanja je prebačen na ljude, koji su protiv razvoja i korištenja opasnih pesticida. Da bi se njihov zadatak još i dodatno otežao, iskrivljuju se riječi kako bi se stvorili nemogući uvjeti za znanstvenike, koji traže sastavljanje procjene rizika i loših učinka. Ovo se najviše pokazalo, kada su euro-zastupnici trebali razmotriti prijedlog Europske komisije za utvrđivanje i reguliranje kemikalija, koje narušavaju hormone u prosincu 2016.

Sigurnost pesticida je uvijek sumnjiva. Budući da se radi o otrovima, pesticidi ne smiju biti testirani na ljudima. Testiranje na ljudima se vrši nakon što su pesticidi stavljeni u uporabu. Mi smo pokusni kunići (nakon jadnih pasa, kunića, štakora, pilića i bezbroj drugih životinja, koji su bili mučeni kroz prisiljeno hranjenje pesticidima u svrhu ´dokazivanja´ tvrdnji agrokemijske industrije). Nešto kao ´održivo korištenje´ pesticida ne postoji. Pesticidi se ne bi smijeli koristiti iz sigurnosnih razloga. To je načelo predostrožnosti. Agrokemijska industrija je preokrenula načelo predostrožnosti naopako.

Organski način: prekopavanje zemlje između loze. Foto: Vivian Grisogono

Već spomenuta ograničena EU zabrana na nekolicini herbicida na bazi glifosata je bila minimalan odgovor na dugotrajnu, osnovanu i dalekosežnu zabrinutost. Njena najkorisnija posljedica će biti, da ljudi shvate, da se u našem okolišu dugoročno koriste opasne tvari, koje uzrokuju štetu na više razina, uključujući i ljudski i životinjski lanac hrane. Pravilne mjere zaštite nedostaju; i regulatorna tijela se ne bave potencijalnim opasnostima dovoljno učinkovito.

Činjenica, da su prethodno dozvoljeni kemijski pesticidi naknadno zabranjeni i povućeni sa tržišta, pogotovo nakon što su bili u uporabi nekoliko godina, trebao bi biti dovoljan razlog za uzbunu diljem svijeta. Očigledno postoje duboke nedostatke u regulatornom sustavu, koji dovodi u opasnost ljudsko zdravlje.

Jesu li kemijski pesticidi djelotvorni?

Kratko i jasno – nisu. Ili točnije, samo kratkotrajno. Kemijski herbicidi su uzrokovali nagli rast super-korova; kemijski redenticidi su odgovorni za sve veće pojave super-štakora; i nakon široke uporabe kemijskih insekticida postoji sve veći broj komaraca, pa čak i super-moljaca.

Sloboda izbora

Iako EU mora odobriti aktivne tvari u proizvodima, kao što su pesticidi, odluka je pojedinih zemalja članica, hoće li omogućiti njihovu prodaju na svojim tržištima. Države članice imaju pravo na dozvolu, odbijanje ili ograničenje uporabe pojedinih proizvoda. U srpnju 2016. godine je Malta postala prva EU zemlja, koja poduzima korake za izravnu zabranu herbicida na bazi glifosata, s time, da su mnoga lokalna mjesta na Malti već tako učinila. Bilo bi odlično ako bi lokalne vlasti u Hrvatskoj slijedile primjer Malte. Čak i bolje, ako bi vlada preuzela inicijativu zabrane pesticida i promociju organski uzgojene hrane i održivu brigu za okoliš. Ako bi se to dogodilo, sigurno bi slijedile značajne uštede na troškovima za zdravstvenu skrb.

Čak i ako vlasti ne žele, pojedinci mogu postići jako puno. Ako krajnji korisnici prestanu kupovati kemijske pesticide, tržište će nestati. Zabrana EU na nekolicini pesticida će postići vrlo malo. No, mogla bi skrenuti pažnju barem nekim ljudima na štetu, koja se događa. Neki ljudi bi se mogli uvjeriti i prestati koristiti pesticide. I to bi bilo odlično.

PAZI I BUDI SVJESTAN!

© Vivian Grisogono MA(Oxon)

Prijevod Ivana Župan

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: razlog za uzbunu

Eco Environment News feeds

  • A14 in Cambridgeshire promised biodiversity net gain of 11.5%, but most of the 860,000 trees planted are dead. What went wrong?

    Lorries thunder over the A14 bridge north of Cambridge, above steep roadside embankments covered in plastic shrouds containing the desiccated remains of trees.

    Occasionally the barren landscape is punctuated by a flash of green where a young hawthorn or a fledgling honeysuckle has emerged apparently against the odds, but their shock of life is an exception in the treeless landscape.

    Continue reading...

  • Combs Moss, Derbyshire: For 50 years, I have been coming here to see breeding waders, now gone or much diminished. We must find a way to arrest this decline

    It’s one of my midsummer rituals, if the forecast is right, to climb on to the moorland tops and await sunset. I build in several secondary goals: check if there are lapwings still on eggs in the sheep pasture below the summit (just two); see if there are curlew pairs breeding in the heather (only three).

    These exercises add to a personal dataset that is 50 years old. While I can confirm that, in all that time, snipes, curlews, lapwings and golden plovers have bred annually, both redshanks and dunlins have long gone and the other quartet is much diminished. As a result, Combs Moss is steeped in melancholy for me.

    Continue reading...

  • The women are raising larvae of the endangered Taylor’s checkerspot for release into the wild

    Trista Egli was standing in a greenhouse, tearing up strips of plantain and preparing to feed them to butterfly larvae.

    Of the many things the team here has tried to tempt larvae of the Taylor’s checkerspot – a native of the Pacific north-west – with, it is the invasive English plantain they seem to love the most.

    Continue reading...

  • UK to launch safety study into DIY ‘plug-in’ systems such as Germany’s Balkonkraftwerk as part of plan to triple solar capacity by 2030

    From herb boxes and flower pots to washing lines and hanging baskets, residents of Madrid, Berlin and other European cities are well versed at making the most of their compact balconies – even generating power for wifi, the kettle and the TV.

    “Balcony solar” allows urbanites to install a small number of panels in the tight space outside apartments, which generate electricity that can be used for the household. Soon flat owners and renters in the UK could be able to use the same “plug-in” technology, which is currently prohibited.

    Continue reading...

  • Rise in sightings prompts call for ban on soil imports, to prevent entry of more species that eat earthworms and degrade soil

    They have been invading the UK for years; small mucus-covered animals which hunt in gardens, allotments and greenhouses.

    The number of sightings of non-native flatworms has risen sharply over the past few years, and experts have warned they can decimate earthworm populations and degrade soil quality.

    Continue reading...

  • In an Arctic reshaped by the climate crisis, less ice really means more as countries face risks in push for more ships

    For millennia, a mass of sea ice in the high Arctic has changed with the seasons, casting off its outer layer in summer and expanding in winter as it spins between Russia, Canada and Alaska. Known as the Beaufort Gyre, this fluke of geography and oceanography was once a proving ground for ice to “mature” into thick sheets.

    But no more. A rapidly changing climate has reshaped the region, reducing perennial sea ice. As ocean currents spin what is left of the gyre, chunks of ice now clog many of the channels separating the northern islands.

    Continue reading...

  • Eni has filed at least six defamation suits against journalists and NGOs since 2019 in what critics say is intimidation campaign

    When Antonio Tricarico was summoned to his local police station in October and told he was being investigated for defamation, he was stressed but not shocked. Months earlier, Tricarico, the director of the Italian environment NGO ReCommon, had filed a joint legal challenge against the country’s biggest oil company, Eni, which he knew had a history of using lawyers to clamp down on critics.

    The company had previously limited itself to civil defamation lawsuits, including against ReCommon, but in Tricarico’s case it initiated criminal proceedings over statements he had made in a television interview.

    Continue reading...

  • Following the destruction from 2010’s Deepwater Horizon oil spill, an anti-drilling coalition took action with HB 1143 – and got it signed by DeSantis

    The giant and catastrophic Deepwater Horizon oil spill, also known as the BP oil spill, didn’t reach Apalachicola Bay in 2010, but the threat of oil reaching this beautiful and environmentally valuable stretch of northern Florida’s Gulf coast was still enough to devastate the region’s economy.

    The Florida state congressman Jason Shoaf remembers how the threat affected the bay.

    Continue reading...

  • Climate change, development, labor shortages and tariffs are making life the pits for the state’s cherry farmers

    Nearly 100 years ago, north-west Michigan cherry farmers and Traverse City community leaders started a festival to promote the city and their region’s tart cherry crop as a tourist destination.

    Now known as the “cherry capital of the world”, Traverse City’s National Cherry Festival draws 500,000 visitors over eight days to this picturesque Lake Michigan beach town to enjoy carnival rides and airshows, and to eat cherries. It also sparked a thriving agrotourism industry amid its rolling hills that now boasts dozens of shops, wineries, U-pick orchards, and farm-to-table restaurants helmed by James Beard-award-winning chefs.

    Continue reading...

  • Logging, drug trafficking and the climate crisis endanger the world’s largest isolated Indigenous group, on the border with Brazil

    In 1999, Beatriz Huertas, then a young anthropologist, travelled deep into the Peruvian Amazon to investigate reports of uncontacted Indigenous peoples. Along the Las Piedras River, people in Monte Salvado, a Yine Indigenous village, described how every summer, “aislados” – those who avoid sustained contact with outsiders – would appear across the river.

    “They were coming into the fields and taking bananas,” says Huertas.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen