Pesticidi: razlog za uzbunu

Objavljeno u Opasni otrovi!

U Europskoj Uniji je od 1. listopada 2016. godine zabranjeno korištenje Roundup-a (u Hrvatskoj Cidokor) i 11 drugih sličnih herbicida na bazi glifosata. Ova zabrana bi trebala probuditi sve korisnike, pristaše i promotore uporabe pesticida.

Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Foto: Vivian Grisogono

Do zabrane je došlo unutar Provedbene Uredbe Komisije datirane 1. kolovoza 2016. godine (ref. 2016/1313). Iako je glifosat u ovim herbicidima aktivan sastojak, zabrana se posebno odnosila na dodatne sastojke, tvari sa kojima se glifosati miješaju kod upotrebe. Hrvatsko Ministarstvo Poljoprivrede je najavilo ovu zabranu na svojim web stranicama (na obje stranice) 20. rujna i 21. rujna 2016. godine. Nositelji registracije su bili dužni obavijestiti distributere i osigurati uklanjanje svih dionica sa tržišta do 31. prosinca 2016. godine.

Razlog za slavlje? Pa...

Kada se za slobodno dostupnu i naširoko korištenu tvar ustanovi, da je opasna, normalna praksa bi bila, da se ova tvar odmah povuče od svih dobavljača i korisnika. Daljnja prodaja i uporaba tvari je zabranjena od trenutka stupanja zabrane na snagu. Proizvođač je u konačnici odgovoran za prikupljanje i (sigurno) uništavanje povućenog proizvoda. Pokrene se cijeli sustav na razini države, javno objavljen i proveden, kako bi se osiguralo, da je opasan proizvod uklonjen u najkraćem mogućem roku. Ništa od toga se u ovom slučaju nije dogodilo.

Provedba zabrane pesticide na Hrvatski način

Odgovornost za nadzor nad odobravanjem, prodajom, distribucijom i uporabom pesticida u Hrvatskoj dijeli se između ministarstava.

Ministarstvo poljoprivrede je glavni izvor informacija za korisnike pesticida. Na njihovim internetskim stranicama postoji odjeljak za pretraživanje, koji pruža informacije o svim pesticidima, koji su odobreni za primjenu u Hrvatskoj. Izgleda, da ne sadrži potpuni popis odobrenih pesticida, iako ovdje postoji popis onih dopuštenih za neprofesionalnu (amatersku) uporabu. Odjeljak za pretraživanje identificira pojedinačne pesticide, uključujući informacije o sastojcima, o korištenju i u vezi statusa odobravanja. Postoje različite opcije za pretraživanje. Najjednostavniji način je utipkavanje naziva proizvoda, za koji ste zainteresirani, navodeći da li je za profesionalnu ili neprofesionalnu uporabu. Link za proizvod će se pokazati ispod tipke „Traži“.

Kakva je zapravo praksa u vezi ovog popisa?

Gotovo dva mjeseca nakon što je zabrana prodaje Roundup-a / Cidokor-a stupila na snagu u Europskoj Uniji, popis Ministarstva poljoprivrede dalje sadrži tri Cidokorova proizvoda bez ikakvog očitog upozorenja o zabrani. Cidokor se je nalazio na pod-popisu proizvoda, koji su izgubili licencu, ali taj se mora pretraživati posebno. Ali nitko, tko traži informacije o Cidokoru ne znajući da je zabranjen, neće imati razloga tražiti dalje od osnovnog pretraživanja proizvoda, koji pokazuje, da je Cidokor još uvijek dozvoljen.

Iz popisa Ministarstva poljoprivrede, 29. studenog 2016.

Međutim, kod svog engleskog naziva (Roundup) postoji upozorenje crvenim slovima, da proizvod više nije odobren. Za Roundup Biactive se u crvenom naslovu navodi, da se postojeće zalihe smiju upotrijebiti i prodati do „dopuštenog datuma“, koji je u sljedećoj stavci naveden kao 1. siječnja 2017., dok se zalihe smiju držati u trgovinama do 1. siječnja 2018. Vrlo čudno, s obzirom, da je prvo odobrenje za ovaj proizvod (iz 1999. godine) isteklo 1.7.2016. Znači, Roundup Biactive je kroz ovu EU zabranu dobio na vremenu.

Drugi primjer je insekticid Pyrinex 48EC. Odobrenje za Pyrinex 48EC je u Hrvatskoj izdano 25. rujna 2015. i trebalo je isteći 31. siječnja 2019., samo za profesionalnu uporabu. Međutim, Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA) je već od 2002. godine izdavala upozorenja o opasnosti za zdravlje, koja su se odnosila na aktivnu tvar u Pyrinexu – Klorpirifos. Pregled u 2014. godini, ponovljen u 2015. godini detaljno opisao neprihvatljive učinke na zdravlje, ptice, ribe i crve, i kulminirao na način, da je ova tvar izgubila licencu u rujnu 2016. godine. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede je dodalo Pyrinex 48EC na listu nedozvoljenih pesticida 25. ožujka 2016. Početna pretraga za Pyrinex 48EC će izbaciti 2 linka: samo jedan nosi crvena slova upozorenja, da je proizvod bez registracije, dok drugi link ništa takvo ne sadrži.

Popis kemijskih pesticida, koji izgubili registraciju u Hrvatskoj, dostupan na stranicama Ministarstva poljoprivrede, potječe iz 2011. godine i doseže sve do sadašnjosti i nudi slijedeće brojeve: u 2016., 38 kemijskih pesticida je izgubilo odobrenje ili je bilo odjavljeno do kraja studenog; u 2015., 32; 17 u 2014., 260 u 2013.; 96 u 2012.; i 13 u 2011.

Ministarstvo poljoprivrede je izdalo odobrenje za Pyrinex 48EC u trenutku kada je glavni sastojak tog proizvoda već bio predmetom velikog interesa od strane iste one vlasti, koja ga je prethodno razmotrila kao siguran. Njegovo odobrenje je stoga trajalo samo oko šest mjeseci. Rok za potrošenje zaliha je bio puno duži.

Problem sa preostalim zalihama

Unatoč dodatnom vremenu, koje je omogućilo prodaju i korištenje zaliha, vjerojatno će ipak nešto od zaliha ostati. Što će se dogoditi s njima? Hoće li se prikupljati i uništavati na ´siguran´ način? Male su šanse. Zakonske odredbe u vezi sigurnog odlaganja praznih ambalaža od pesticida su trenutno vrlo skromne. Velika većina će završi u komunalnom otpadu ili još i gore, u okolišu, usprkos postojećim zakonima.

Opasan sadržaj, opasno pakiranje. Foto: Vivian Grisogono

Priča o glifosatu

Monsantov Roundup je prvi put uveden na tržište u 1974., iako je njegov aktivni sastojak glifosat otkriven još 1950. godine. U SAD-u je njegovo odobrenje iz 1974. navodilo „za industrijsku uporabu ne-usjeva u poljoprivredi“. Njegova odobrenja su vrlo brzo proširena, i do 1980. je Roundup postao svjetsko bestseler sredstvo za uništavanje korova. Monsantovom američkom patentu za glifosat je bilo dozvoljeno da istekne u 2000. godine. Do 2012. je u EU registrirano oko 2000 herbicida na bazi glifosata od strane mnogih različitih tvrtki za uporabu na usjevu. S obzirom na nepoželjnu prisutnost glifosata u ljudskom urinu bi nam moglo biti oprošteno ako nazovemo zabranu samo 12 herbicida na bazi glifosata kao „pišanje u vjetar“. Lakrdijaški, ali nije smiješno.

Odobrenje za glifosat je oduvijek bilo predmetom kontroverze, što je izazivalo zabrinutost i kritiku među neovisnim znanstvenicima i stručnjacima za zaštitu okoliša. U SAD-u, Europi i time i ostatku svijeta su glavna podrška za službeno odobrenje glifosata bile neobjavljene „sigurnosne“ studije provedene na životinjama, financirane od strane industrije. Kada je Monsanto 2010. godine zatražio ponovno odobrenje uporabe glifosata u herbicidima od strane EU, dozvola je trebala isteći 2012. Međutim, revizija je bila odgođena za 2015., sa dodatnim produžetkom do lipnja 2016. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta preporučili potpunu zabranu ove tvari, ali su bili spriječeni od strane Europske komisije, koje je u početku predložila produljenje dozvole za još 15 godina. Zahtjev je kasnije smanjen na 18 mjeseci. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta pristali na prijedlog Povjerenstva u vezi zabrane za dodatne sastojke POE tallowamine-a, što je uzrokovalo zabranom prodaje Roundup-a.

Neovisna studija objavljena 2012. godine pokazala je, da su važni podaci, koji ukazuju na loše učinke glifosata bili zataškani iz dokaza korištenih za odobrenje. Gotovo istodobno sa zabranom od strane Europske Unije u 2016. godini, Američka EPA je odobrila Monsantov herbicid na bazi dikamba za uporabu na svojoj narednoj generaciji biotehnološkog (genetski modificiranog) usjeva. Novi herbicid je razvijen kao odgovor na sve veći problem sa korovima otpornim na glifosat. S obzirom, da je dikamba navodno uzrokovala ozbiljne ekološke probleme u svojoj dosadašnjoj primjeni, odobrenje nove verzije je izazvalo veliku zabrinutost.

Snažno lobiranje, snažan marketing

Agrokemijska industrija je bogata i moćna. Izuzetno je vješta u dominiranju na tržištu, u gušenju oporbe i dobivanju podrške od političara i znanstvenika. Reklame za pesticide su masovnih razmjera i besramno varaju. Agrokemijske tvrtke su uspjele totalno okrenuti priču u vezi dokaza o sigurnosti. Jedan od njihovih najvećih promotivnih uspjeha je njihovo redefiniranje otrovnih pesticida kao „zaštitara biljaka“. Ovaj eufemizam je pomogao odvratiti pozornost od pesticida kao otrova i potencijalnih razarača zdravlja.

Na kraju studenog 2016. godine, gotovo dva mjeseca nakon EU zabrane prodaje Roundup-a, se ništa od toga ne spominje na stranicama ´Činjenice o Glifosatima´ (Glyphosate Facts). Monsantove web stranice, koje pokrivaju većinu svijeta, uz Monsantove vijesti, koje su dostupne na različitim jezicima, također šute o zabrani.

Zabrinuti nezavisni znanstvenici i ekolozi su prisiljeni dokazivati štetnost pesticida i neumorno se prepirati sa dobro podmazanom mašinom za propagandu. Argumentiranje se razvlače tamo-amo preko desetljeća. U međuvremenu se uništava zemlja, more i zrak u golemim razmjerama i ljudski zdravstveni problemi se samo gomilaju..

Trebali bi smo biti ipak oprezniji

Trebalo bi biti dokazano, bez ikakve sumnje, da su pesticidi u potpunosti sigurni prije nego li budu odobreni za upotrebu. Većina potrošača vjeruje, da odobreni pesticidi dokazano nisu štetni. To nije tako. Dokaz, da pesticidi nisu sigurni je marginaliziran od strane industrije na mnogo različitih načina. Teret dokazivanja je prebačen na ljude, koji su protiv razvoja i korištenja opasnih pesticida. Da bi se njihov zadatak još i dodatno otežao, iskrivljuju se riječi kako bi se stvorili nemogući uvjeti za znanstvenike, koji traže sastavljanje procjene rizika i loših učinka. Ovo se najviše pokazalo, kada su euro-zastupnici trebali razmotriti prijedlog Europske komisije za utvrđivanje i reguliranje kemikalija, koje narušavaju hormone u prosincu 2016.

Sigurnost pesticida je uvijek sumnjiva. Budući da se radi o otrovima, pesticidi ne smiju biti testirani na ljudima. Testiranje na ljudima se vrši nakon što su pesticidi stavljeni u uporabu. Mi smo pokusni kunići (nakon jadnih pasa, kunića, štakora, pilića i bezbroj drugih životinja, koji su bili mučeni kroz prisiljeno hranjenje pesticidima u svrhu ´dokazivanja´ tvrdnji agrokemijske industrije). Nešto kao ´održivo korištenje´ pesticida ne postoji. Pesticidi se ne bi smijeli koristiti iz sigurnosnih razloga. To je načelo predostrožnosti. Agrokemijska industrija je preokrenula načelo predostrožnosti naopako.

Organski način: prekopavanje zemlje između loze. Foto: Vivian Grisogono

Već spomenuta ograničena EU zabrana na nekolicini herbicida na bazi glifosata je bila minimalan odgovor na dugotrajnu, osnovanu i dalekosežnu zabrinutost. Njena najkorisnija posljedica će biti, da ljudi shvate, da se u našem okolišu dugoročno koriste opasne tvari, koje uzrokuju štetu na više razina, uključujući i ljudski i životinjski lanac hrane. Pravilne mjere zaštite nedostaju; i regulatorna tijela se ne bave potencijalnim opasnostima dovoljno učinkovito.

Činjenica, da su prethodno dozvoljeni kemijski pesticidi naknadno zabranjeni i povućeni sa tržišta, pogotovo nakon što su bili u uporabi nekoliko godina, trebao bi biti dovoljan razlog za uzbunu diljem svijeta. Očigledno postoje duboke nedostatke u regulatornom sustavu, koji dovodi u opasnost ljudsko zdravlje.

Jesu li kemijski pesticidi djelotvorni?

Kratko i jasno – nisu. Ili točnije, samo kratkotrajno. Kemijski herbicidi su uzrokovali nagli rast super-korova; kemijski redenticidi su odgovorni za sve veće pojave super-štakora; i nakon široke uporabe kemijskih insekticida postoji sve veći broj komaraca, pa čak i super-moljaca.

Sloboda izbora

Iako EU mora odobriti aktivne tvari u proizvodima, kao što su pesticidi, odluka je pojedinih zemalja članica, hoće li omogućiti njihovu prodaju na svojim tržištima. Države članice imaju pravo na dozvolu, odbijanje ili ograničenje uporabe pojedinih proizvoda. U srpnju 2016. godine je Malta postala prva EU zemlja, koja poduzima korake za izravnu zabranu herbicida na bazi glifosata, s time, da su mnoga lokalna mjesta na Malti već tako učinila. Bilo bi odlično ako bi lokalne vlasti u Hrvatskoj slijedile primjer Malte. Čak i bolje, ako bi vlada preuzela inicijativu zabrane pesticida i promociju organski uzgojene hrane i održivu brigu za okoliš. Ako bi se to dogodilo, sigurno bi slijedile značajne uštede na troškovima za zdravstvenu skrb.

Čak i ako vlasti ne žele, pojedinci mogu postići jako puno. Ako krajnji korisnici prestanu kupovati kemijske pesticide, tržište će nestati. Zabrana EU na nekolicini pesticida će postići vrlo malo. No, mogla bi skrenuti pažnju barem nekim ljudima na štetu, koja se događa. Neki ljudi bi se mogli uvjeriti i prestati koristiti pesticide. I to bi bilo odlično.

PAZI I BUDI SVJESTAN!

© Vivian Grisogono MA(Oxon)

Prijevod Ivana Župan

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: razlog za uzbunu

Novosti: Ekologija.hr

  • U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene biomase, a njezino korištenje dodatno potiču vrhunske ekološke karakteristike.

  • Da je Hrvatska bogata prirodnim ljepotama i da je posebitost upravo velika sačuvanost prirodnih oaza, svjesni su i Hrvati. No ono što možda s jedne strane veseli, a s druge zabrinjava jest to da su naše prirodne znamenitosti zapravo najpopularnije daleko izvan granica Lijepe naše.

  • Opće je poznato da svaki potrošački proizvod na ovaj ili onaj način utječe na okoliš. Međutim, prosječan potrošač nije svjestan i ne zna koji proizvod ima manje ili više utjecaja na životnu sredinu nego drugi. Bilo koji proizvod koji se proizvodi, koristi ili uklanja na način koji značajno smanjuje štetu zagađenja životne sredine, može se smatrati ekološki prihvatljivim.

  • Pripreme za zimske godišnje odmore, odlazak na jedno od poznatih svjetskih skijališta i uživanje u (nećete vjerovati koliko brzo) nadolazećim zimskim radostima, već su u punom jeku.

  • Apeli usmjereni na očuvanje okoliša nas svakodnevno podsjećaju na važnost pozornosti o okruženju u kome egzistiramo. Bez obzira na njihovu učestalost, činjenica je da ne činimo sve što je u našoj moći da udišemo kvalitetniji zrak ili jedemo zdraviju hranu.

  • Briga za zaštitu okoliša sa razlogom sve više raste, jer je stanje u kom se nalazi naša životna sredina postalo alarmantno. Postoji mnogo razloga zbog kojih se trebamo zapitati kako možemo pozitivno da utječemo na naš okoliš i naš dom. U narednom tekstu saznajte kako možete zaštiti okoliš, a da to i ne osjetite.

  • Ako ste poštovalac prirode i zalažete se za njeno očuvanje, onda se sigurno pitate koja su to mjesta na svijetu koja dijele vaš stav. Možda upravo sada odlučujete gdje ćete putovati uskoro, a mi smo spremni priteći u pomoć i otkriti vam koja su to ekološka, a ujedno i najljepša svjetska ostva.

  • Ako želite da postanete dio “zelenog pokreta” i da svojim djelovanjem pozitivno utječete na svoju životnu sredinu, srećom pa to više ne znači da morate da žrtvujete boje i kvalitet farbe koju koristite, pošto danas postoji odličan izbor ekoloških farbi koje pritom dolaze i u predivnim bojama.

  • Ne čudi što se sve više vlasnika kuća odlučuje na ulaganje u uređenje vlastitoga vrta u kojemu će moći uživati svakodnevno.

  • Pravi je trenutak da zastanemo i upitamo se nismo li upravo MI krivci za sve klimatske promjene i ekstreme koji su iz dana u dan sve očigledniji.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Izradit ?‡emo 21 obrazovni program za osnovne škole, temeljen na specifičnim potrebama i zahtjevima svake škole. Obrazovni program za održivi razvoj uključuje i višemjesečni, samostalni rad učenika na projektima održivog razvoja u svojim lokalnim sredinama.

  • Krumpir je, s nutricionističke strane, jedna od najbogatijih i najhranjivijih namirnica na svijetu. Bogat je izvor vitamina B i C, fosfora, magnezija, kalija i niacina. Namirnica je to bez kolesterola i masno?‡a koja sadrži složene zdrave ugljikohidrate i vlakna te ima više iskoristivog željeza od bilo kojeg drugoga povr?‡a. Unatoč tome, u suvremeno se doba krumpir često obezvrje?‘uje kao štetnu namirnicu koju treba izbjegavati. 

  • Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kre?‡u u potragu za hranom, stoga je važno imati na umu da je mogu?‡e umanjiti posljedice ili čak i izbje?‡i susret sa zmijom pridržavanjem nekih osnovnih preporuka koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a koje ovdje prenosimo u cijelosti.

     

  • Hrvatski prirodoslovni muzej i Turistička zajednica grada Zagreba po drugi puta otvaraju manifestaciju Muzeji izvan muzeja koja se od 10. do 17. svibnja 2019. godine održava na Trgu bana Jelači?‡a. U svom premijernom izdanju prošle godine, Muzeji izvan muzeja izazvali su veliko zanimanje javnosti svojim inovativnim pristupom i originalnom koncepcijom s preko 20 tisu?‡a posjetitelja.

  • Sekcija botaničkih i školskih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatskog botaničkog društva, u suradnji s brojnim suorganizatorima, organizira deveti Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki od 13. do 19. svibnja 2019.