Eco Hvar

Pesticidi: razlog za uzbunu

U Europskoj Uniji je od 1. listopada 2016. godine zabranjeno korištenje Roundup-a (u Hrvatskoj Cidokor) i 11 drugih sličnih herbicida na bazi glifosata. Ova zabrana bi trebala probuditi sve korisnike, pristaše i promotore uporabe pesticida.

Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Foto: Vivian Grisogono

Do zabrane je došlo unutar Provedbene Uredbe Komisije datirane 1. kolovoza 2016. godine (ref. 2016/1313). Iako je glifosat u ovim herbicidima aktivan sastojak, zabrana se posebno odnosila na dodatne sastojke, tvari sa kojima se glifosati miješaju kod upotrebe. Hrvatsko Ministarstvo Poljoprivrede je najavilo ovu zabranu na svojim web stranicama (na obje stranice) 20. rujna i 21. rujna 2016. godine. Nositelji registracije su bili dužni obavijestiti distributere i osigurati uklanjanje svih dionica sa tržišta do 31. prosinca 2016. godine.

Razlog za slavlje? Pa...

Kada se za slobodno dostupnu i naširoko korištenu tvar ustanovi, da je opasna, normalna praksa bi bila, da se ova tvar odmah povuče od svih dobavljača i korisnika. Daljnja prodaja i uporaba tvari je zabranjena od trenutka stupanja zabrane na snagu. Proizvođač je u konačnici odgovoran za prikupljanje i (sigurno) uništavanje povućenog proizvoda. Pokrene se cijeli sustav na razini države, javno objavljen i proveden, kako bi se osiguralo, da je opasan proizvod uklonjen u najkraćem mogućem roku. Ništa od toga se u ovom slučaju nije dogodilo.

Provedba zabrane pesticide na Hrvatski način

Odgovornost za nadzor nad odobravanjem, prodajom, distribucijom i uporabom pesticida u Hrvatskoj dijeli se između ministarstava.

Ministarstvo poljoprivrede je glavni izvor informacija za korisnike pesticida. Na njihovim internetskim stranicama postoji odjeljak za pretraživanje, koji pruža informacije o svim pesticidima, koji su odobreni za primjenu u Hrvatskoj. Izgleda, da ne sadrži potpuni popis odobrenih pesticida, iako ovdje postoji popis onih dopuštenih za neprofesionalnu (amatersku) uporabu. Odjeljak za pretraživanje identificira pojedinačne pesticide, uključujući informacije o sastojcima, o korištenju i u vezi statusa odobravanja. Postoje različite opcije za pretraživanje. Najjednostavniji način je utipkavanje naziva proizvoda, za koji ste zainteresirani, navodeći da li je za profesionalnu ili neprofesionalnu uporabu. Link za proizvod će se pokazati ispod tipke „Traži“.

Kakva je zapravo praksa u vezi ovog popisa?

Gotovo dva mjeseca nakon što je zabrana prodaje Roundup-a / Cidokor-a stupila na snagu u Europskoj Uniji, popis Ministarstva poljoprivrede dalje sadrži tri Cidokorova proizvoda bez ikakvog očitog upozorenja o zabrani. Cidokor se je nalazio na pod-popisu proizvoda, koji su izgubili licencu, ali taj se mora pretraživati posebno. Ali nitko, tko traži informacije o Cidokoru ne znajući da je zabranjen, neće imati razloga tražiti dalje od osnovnog pretraživanja proizvoda, koji pokazuje, da je Cidokor još uvijek dozvoljen.

Iz popisa Ministarstva poljoprivrede, 29. studenog 2016.

Međutim, kod svog engleskog naziva (Roundup) postoji upozorenje crvenim slovima, da proizvod više nije odobren. Za Roundup Biactive se u crvenom naslovu navodi, da se postojeće zalihe smiju upotrijebiti i prodati do „dopuštenog datuma“, koji je u sljedećoj stavci naveden kao 1. siječnja 2017., dok se zalihe smiju držati u trgovinama do 1. siječnja 2018. Vrlo čudno, s obzirom, da je prvo odobrenje za ovaj proizvod (iz 1999. godine) isteklo 1.7.2016. Znači, Roundup Biactive je kroz ovu EU zabranu dobio na vremenu.

Drugi primjer je insekticid Pyrinex 48EC. Odobrenje za Pyrinex 48EC je u Hrvatskoj izdano 25. rujna 2015. i trebalo je isteći 31. siječnja 2019., samo za profesionalnu uporabu. Međutim, Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA) je već od 2002. godine izdavala upozorenja o opasnosti za zdravlje, koja su se odnosila na aktivnu tvar u Pyrinexu – Klorpirifos. Pregled u 2014. godini, ponovljen u 2015. godini detaljno opisao neprihvatljive učinke na zdravlje, ptice, ribe i crve, i kulminirao na način, da je ova tvar izgubila licencu u rujnu 2016. godine. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede je dodalo Pyrinex 48EC na listu nedozvoljenih pesticida 25. ožujka 2016. Početna pretraga za Pyrinex 48EC će izbaciti 2 linka: samo jedan nosi crvena slova upozorenja, da je proizvod bez registracije, dok drugi link ništa takvo ne sadrži.

Popis kemijskih pesticida, koji izgubili registraciju u Hrvatskoj, dostupan na stranicama Ministarstva poljoprivrede, potječe iz 2011. godine i doseže sve do sadašnjosti i nudi slijedeće brojeve: u 2016., 38 kemijskih pesticida je izgubilo odobrenje ili je bilo odjavljeno do kraja studenog; u 2015., 32; 17 u 2014., 260 u 2013.; 96 u 2012.; i 13 u 2011.

Ministarstvo poljoprivrede je izdalo odobrenje za Pyrinex 48EC u trenutku kada je glavni sastojak tog proizvoda već bio predmetom velikog interesa od strane iste one vlasti, koja ga je prethodno razmotrila kao siguran. Njegovo odobrenje je stoga trajalo samo oko šest mjeseci. Rok za potrošenje zaliha je bio puno duži.

Problem sa preostalim zalihama

Unatoč dodatnom vremenu, koje je omogućilo prodaju i korištenje zaliha, vjerojatno će ipak nešto od zaliha ostati. Što će se dogoditi s njima? Hoće li se prikupljati i uništavati na ´siguran´ način? Male su šanse. Zakonske odredbe u vezi sigurnog odlaganja praznih ambalaža od pesticida su trenutno vrlo skromne. Velika većina će završi u komunalnom otpadu ili još i gore, u okolišu, usprkos postojećim zakonima.

Opasan sadržaj, opasno pakiranje. Foto: Vivian Grisogono

Priča o glifosatu

Monsantov Roundup je prvi put uveden na tržište u 1974., iako je njegov aktivni sastojak glifosat otkriven još 1950. godine. U SAD-u je njegovo odobrenje iz 1974. navodilo „za industrijsku uporabu ne-usjeva u poljoprivredi“. Njegova odobrenja su vrlo brzo proširena, i do 1980. je Roundup postao svjetsko bestseler sredstvo za uništavanje korova. Monsantovom američkom patentu za glifosat je bilo dozvoljeno da istekne u 2000. godine. Do 2012. je u EU registrirano oko 2000 herbicida na bazi glifosata od strane mnogih različitih tvrtki za uporabu na usjevu. S obzirom na nepoželjnu prisutnost glifosata u ljudskom urinu bi nam moglo biti oprošteno ako nazovemo zabranu samo 12 herbicida na bazi glifosata kao „pišanje u vjetar“. Lakrdijaški, ali nije smiješno.

Odobrenje za glifosat je oduvijek bilo predmetom kontroverze, što je izazivalo zabrinutost i kritiku među neovisnim znanstvenicima i stručnjacima za zaštitu okoliša. U SAD-u, Europi i time i ostatku svijeta su glavna podrška za službeno odobrenje glifosata bile neobjavljene „sigurnosne“ studije provedene na životinjama, financirane od strane industrije. Kada je Monsanto 2010. godine zatražio ponovno odobrenje uporabe glifosata u herbicidima od strane EU, dozvola je trebala isteći 2012. Međutim, revizija je bila odgođena za 2015., sa dodatnim produžetkom do lipnja 2016. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta preporučili potpunu zabranu ove tvari, ali su bili spriječeni od strane Europske komisije, koje je u početku predložila produljenje dozvole za još 15 godina. Zahtjev je kasnije smanjen na 18 mjeseci. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta pristali na prijedlog Povjerenstva u vezi zabrane za dodatne sastojke POE tallowamine-a, što je uzrokovalo zabranom prodaje Roundup-a.

Neovisna studija objavljena 2012. godine pokazala je, da su važni podaci, koji ukazuju na loše učinke glifosata bili zataškani iz dokaza korištenih za odobrenje. Gotovo istodobno sa zabranom od strane Europske Unije u 2016. godini, Američka EPA je odobrila Monsantov herbicid na bazi dikamba za uporabu na svojoj narednoj generaciji biotehnološkog (genetski modificiranog) usjeva. Novi herbicid je razvijen kao odgovor na sve veći problem sa korovima otpornim na glifosat. S obzirom, da je dikamba navodno uzrokovala ozbiljne ekološke probleme u svojoj dosadašnjoj primjeni, odobrenje nove verzije je izazvalo veliku zabrinutost.

Snažno lobiranje, snažan marketing

Agrokemijska industrija je bogata i moćna. Izuzetno je vješta u dominiranju na tržištu, u gušenju oporbe i dobivanju podrške od političara i znanstvenika. Reklame za pesticide su masovnih razmjera i besramno varaju. Agrokemijske tvrtke su uspjele totalno okrenuti priču u vezi dokaza o sigurnosti. Jedan od njihovih najvećih promotivnih uspjeha je njihovo redefiniranje otrovnih pesticida kao „zaštitara biljaka“. Ovaj eufemizam je pomogao odvratiti pozornost od pesticida kao otrova i potencijalnih razarača zdravlja.

Na kraju studenog 2016. godine, gotovo dva mjeseca nakon EU zabrane prodaje Roundup-a, se ništa od toga ne spominje na stranicama ´Činjenice o Glifosatima´ (Glyphosate Facts). Monsantove web stranice, koje pokrivaju većinu svijeta, uz Monsantove vijesti, koje su dostupne na različitim jezicima, također šute o zabrani.

Zabrinuti nezavisni znanstvenici i ekolozi su prisiljeni dokazivati štetnost pesticida i neumorno se prepirati sa dobro podmazanom mašinom za propagandu. Argumentiranje se razvlače tamo-amo preko desetljeća. U međuvremenu se uništava zemlja, more i zrak u golemim razmjerama i ljudski zdravstveni problemi se samo gomilaju..

Trebali bi smo biti ipak oprezniji

Trebalo bi biti dokazano, bez ikakve sumnje, da su pesticidi u potpunosti sigurni prije nego li budu odobreni za upotrebu. Većina potrošača vjeruje, da odobreni pesticidi dokazano nisu štetni. To nije tako. Dokaz, da pesticidi nisu sigurni je marginaliziran od strane industrije na mnogo različitih načina. Teret dokazivanja je prebačen na ljude, koji su protiv razvoja i korištenja opasnih pesticida. Da bi se njihov zadatak još i dodatno otežao, iskrivljuju se riječi kako bi se stvorili nemogući uvjeti za znanstvenike, koji traže sastavljanje procjene rizika i loših učinka. Ovo se najviše pokazalo, kada su euro-zastupnici trebali razmotriti prijedlog Europske komisije za utvrđivanje i reguliranje kemikalija, koje narušavaju hormone u prosincu 2016.

Sigurnost pesticida je uvijek sumnjiva. Budući da se radi o otrovima, pesticidi ne smiju biti testirani na ljudima. Testiranje na ljudima se vrši nakon što su pesticidi stavljeni u uporabu. Mi smo pokusni kunići (nakon jadnih pasa, kunića, štakora, pilića i bezbroj drugih životinja, koji su bili mučeni kroz prisiljeno hranjenje pesticidima u svrhu ´dokazivanja´ tvrdnji agrokemijske industrije). Nešto kao ´održivo korištenje´ pesticida ne postoji. Pesticidi se ne bi smijeli koristiti iz sigurnosnih razloga. To je načelo predostrožnosti. Agrokemijska industrija je preokrenula načelo predostrožnosti naopako.

Organski način: prekopavanje zemlje između loze. Foto: Vivian Grisogono

Već spomenuta ograničena EU zabrana na nekolicini herbicida na bazi glifosata je bila minimalan odgovor na dugotrajnu, osnovanu i dalekosežnu zabrinutost. Njena najkorisnija posljedica će biti, da ljudi shvate, da se u našem okolišu dugoročno koriste opasne tvari, koje uzrokuju štetu na više razina, uključujući i ljudski i životinjski lanac hrane. Pravilne mjere zaštite nedostaju; i regulatorna tijela se ne bave potencijalnim opasnostima dovoljno učinkovito.

Činjenica, da su prethodno dozvoljeni kemijski pesticidi naknadno zabranjeni i povućeni sa tržišta, pogotovo nakon što su bili u uporabi nekoliko godina, trebao bi biti dovoljan razlog za uzbunu diljem svijeta. Očigledno postoje duboke nedostatke u regulatornom sustavu, koji dovodi u opasnost ljudsko zdravlje.

Jesu li kemijski pesticidi djelotvorni?

Kratko i jasno – nisu. Ili točnije, samo kratkotrajno. Kemijski herbicidi su uzrokovali nagli rast ‘super-korova‘; kemijski redenticidi su odgovorni za sve veće pojave ‘super-štakora‘; i nakon široke uporabe kemijskih insekticida postoji sve veći broj komaraca, pa čak i ‘super-moljaca‘.

Sloboda izbora

Iako EU mora odobriti aktivne tvari u proizvodima, kao što su pesticidi, odluka je pojedinih zemalja članica, hoće li omogućiti njihovu prodaju na svojim tržištima. Države članice imaju pravo na ‘dozvolu, odbijanje ili ograničenje uporabe pojedinih proizvoda‘. U srpnju 2016. godine je Malta postala prva EU zemlja, koja poduzima korake za izravnu zabranu herbicida na bazi glifosata, s time, da su mnoga lokalna mjesta na Malti već tako učinila. Bilo bi odlično ako bi lokalne vlasti u Hrvatskoj slijedile primjer Malte. Čak i bolje, ako bi vlada preuzela inicijativu zabrane pesticida i promociju organski uzgojene hrane i održivu brigu za okoliš. Ako bi se to dogodilo, sigurno bi slijedile značajne uštede na troškovima za zdravstvenu skrb.

Čak i ako vlasti ne žele, pojedinci mogu postići jako puno. Ako krajnji korisnici prestanu kupovati kemijske pesticide, tržište će nestati. Zabrana EU na nekolicini pesticida će postići vrlo malo. No, mogla bi skrenuti pažnju barem nekim ljudima na štetu, koja se događa. Neki ljudi bi se mogli uvjeriti i prestati koristiti pesticide. I to bi bilo odlično.

PAZI I BUDI SVJESTAN!

© Vivian Grisogono MA(Oxon)

Prijevod Ivana Župan

Video sadržaj

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: razlog za uzbunu

Eco Environment News feeds

  • England wildlife watchdog ‘has stopped designating special sites for protection’

    Exclusive: Report finds Natural England has created no new SSSIs, which protect areas from development, since 2023

    The government’s wildlife watchdog for England is failing to save nature because it has stopped giving protection to rare wildlife and habitats, according to a new report.

    No new sites of special scientific interest (SSSIs) have been designated by Natural England since 2023. SSSIs are nationally or internationally important places for rare wildlife and habitats. Without the designation, endangered species can be at risk of being lost to development.

    Continue reading...

  • On the trail with the hunters who believe shooting big game can save Africa’s wildlife

    One way to pay for wildlife conservation is to allow the rich to bag a few animals for high prices. But critics see this approach as an exercise in neocolonialism

    You can kill almost anything if you’re willing to pay. Big or small. Land, water or air. Ten a penny or one of the last of its kind. There’s nearly always a way, though it might not make you popular. The Niassa special reserve, a vast reservation larger than Switzerland, stretches for 190 miles along the northern rim of Mozambique, taking in 4.2m hectares of woodland and rivers. The reserve, one of the world’s largest protected areas, is home to elephants, leopards, hyenas, zebras and about 1,000 wild lions.

    That word, however: protected. It applies to some, but not all, of its animal inhabitants. Each year, a specific number are set aside for sacrifice, for the greater good. Not long ago,I joined an expedition in Niassa, with one of Africa’s top game-hunting companies.

    Continue reading...

  • Almost half of EU’s busiest flight routes are ‘hard or impossible’ to book on trains – report

    ‘Stone age’ system of booking cross-border rail tickets holding back climate action by consumers, says thinktank

    Europe’s “stone age” system of booking train tickets makes it needlessly difficult for travellers to avoid polluting flights, a report has found.

    Booking equivalent train tickets is “difficult or impossible” on almost half of the EU’s busiest international air routes, analysis from the Transport & Environment (T&E) thinktank shows.

    Continue reading...

  • Cattle breed whose ancestors lived with Celts added to priority at-risk list

    UK’s Rare Breeds Survival Trust says calf numbers of white park cattle last year were less than two-thirds of 2022 level

    An ancient breed of cattle whose ancestors are thought to have accompanied the Celts as they were pushed to Britain’s fringes by the Romans has been designated as urgently at risk by a UK conservation charity.

    Publishing its 2026 watchlist on Tuesday, the Rare Breeds Survival Trust moved white park cattle to its “priority” category as new calf numbers sank last year to less than two-thirds of their 2022 level.

    Continue reading...

  • ‘They come right past the house’: learning to live with rhinos as numbers soar in Nepal

    The country is seeing an increase in human-wildlife conflict as the number of megafauna, including rhinos and tigers, grows. But there are efforts to tackle the problem around Chitwan national park through education and training

    The tourists lining the steep embankment buzzed with excitement, phones out, snapping away in the twilight as a wild Indian rhinoceros grazed below the Nepali village of Sauraha. Climbing to the main street, the rhino ambled down the middle of the road.

    Local people warned tourists to give it plenty of space. All manner of wheeled vehicles slowed, then passed. The rhino turned its horn at a cyclist passing too close, triggering gasps from the assembled crowd.

    A manager uses torchlight to guide a wild Indian rhinoceros through the grounds of his hotel in Sauraha

    Continue reading...

  • Country diary: The most magical of frost-coated mornings | Mark Cocker

    Knotbury, Staffordshire: A truly special dawn, when last night’s ice lingered on everything, and I was joined by no fewer than six ring ouzels

    As I drove to this tiny moorland hamlet, the dawn sky looked so grey that I imagined it must have 100% cloud cover. Actually, there was none, and as the blue slowly crept in overhead, I could see that frost was everywhere.

    I also realised that there was no breeze and every sound seemed distilled, so I stopped by the first farm to record my blackbird. He has mastered the sweetest imitations of displaying golden plovers, but this was my first chance to capture them. And there he was, doing his plover notes, but throwing in snippets of curlew as extras, and when he stood in profile at the roof apex, singing, bill wide, throat feathers spiked against the heavens, I knew the morning would be magical.

    Continue reading...

  • Woman who won legal case over greenhouse emissions awarded top environmental prize

    Sarah Finch is among six recipients of the Goldman Environmental prize, awarded to honour grassroots activists around the world

    The woman whose campaigning set a legal precedent in the UK that stopped thousands of tonnes of greenhouse gas emissions has been awarded one of the world’s most prestigious environmental prizes alongside five other women from around the globe.

    A supreme court ruling in a case brought by Sarah Finch has been cited in decisions against new oil concessions in the North Sea, the UK’s first new deep coalmine for 30 years and even plans for new large-scale factory farms.

    Iroro Tanshi, a Nigerian conservation ecologist who launched a successful, community-led campaign to protect endangered bats from human induced wildfires;

    Borim Kim, a South Korean activist who won the continent’s first successful youth-led climate litigation, finding her government’s climate policy to be in violation of the rights of future generations;

    Alannah Acaq Hurley, a leader of the Yup’ik Indigenous people led a campaign that stopped what would have been the continent’s largest open-pit mine, in Alaska’s Bristol Bay region;

    Yuvelis Morales Blanco, a youth activist who mobilised others in her Afro-descendant community in Puerto Wilches against two drilling projects, preventing the introduction of commercial fracking into Colombia;

    Theonila Roka Matbob, of Papua New Guinea, whose campaign forced Rio Tinto, the world’s second-largest mining company, to sign an agreement to address devastation caused by its Panguna mine.

    Continue reading...

  • One Japanese town sorts waste into 40 different categories. How does Australia’s recycling compare?

    Kerbside wheelie bins have been used in Australia since the 1980s but the recycling rate is stuck at 44%. Will another recycling bin make a difference?

    There’s no garbage truck in Kamikatsu.

    Instead, the Japanese town’s 1,400 residents take their waste to the local recycling centre, or “Gomi station”, and sort it themselves into more than 40 different categories.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

  • Fuel eating microbes, chemicals and fire: the race to discover new ways to contain Arctic oil spills

    As the rising number of vessels in the icy waters increases the risk of environmental disaster, scientists are scrambling to find potential solutions

    Last winter, inside the subarctic Churchill Marine Observatory in Canada, scientists embarked on an experiment they hoped would result in a gamechanging remedy for polluted Arctic waters. They released130 litres of diesel into an ice-covered pool filled with raw seawater pumped in from Hudson Bayand added oil-eating microbes. The technique had been used successfully during the Deepwater Horizon oil spill in the Gulf of Mexico, and the scientists wanted to see if they could break down oil in colder waters.

    The microbes were sluggish in response and the population showed little change after the first three weeks, says Eric Collins, a microbiologist at the University of Manitoba in Winnipeg, who led the project. But that did not last. “When we went back eight weeks later, we saw that there was a big change,” Collins says. “One particular bacterium grew to a very high abundance in the tanks and it was clear that it was feeding on the oil.” But two months is too long to wait should an oil spill occur. Time is of the essence.

    Continue reading...

  • From a Surrey oil well to the supreme court: how an activist changed UK climate law

    Sarah Finch’s fight against drilling led to a landmark ruling on fossil fuel emissions – and a leading environmental prize

    It started with a notice in the local newspaper and ended with winning one of the world’s most prestigious environmental prizes. In 2010, Sarah Finch was flicking through the local planning notices when one caught her eye: a proposal to drill for oil at Horse Hill in Surrey, just outside Crawley, over the border in West Sussex, 6 miles (10km) from her home.

    Surrey is not the kind of place one expects to find the oil industry. It’s a county of little villages, farms, woods and commuter railway stations. Its semi-rural landscape stretches off towards the horizon in a typically English green patchwork. It is difficult to envision it littered with nodding donkey pumpjacks and gas flares.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Određeni prenatalni lijekovi povezani s povećanim rizikom od autizma

    Nova studija utvrdila je značajnu povezanost između prenatalnog propisivanja često korištenih lijekova i rizika od poremećaja iz autističnog spektra (ASD) kod djece.

  • Prekomjerna konzumacija soli štetna za pamćenje

    Prema rezultatima nove studije, čini se da veći unos natrija utječe na epizodno pamćenje, vrstu pamćenja koja se koristi za prisjećanje osobnih iskustava i specifičnih događaja iz prošlosti. Valja istaknuti, da ovaj učinak – koji bi mogao uzrokovati da netko zaboravi bilo što, od mjesta gdje je parkirao automobil do prvog dana škole – pojavio se uglavnom među muškarcima.

  • Antihipertenziv obećava protiv MRSA-e otporne na antibiotike

    Infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike teško je liječiti i odgovorne su za preko 2,8 milijuna infekcija i više od 35.000 smrtnih slučajeva u SAD-u svake godine. Nova studija izvještava da bi lijek koji se koristi za snižavanje povišenog krvnog tlaka mogao biti i osnova obećavajućeg novog liječenja meticilin-rezistentnog Staphylococcus aureusa (MRSA).

  • Svakodnevna konzumacija naranči može promijeniti obrasce lipida kod masne bolesti jetre

    Nedavna objavljena studija procijenila je učinke dnevne konzumacije naranči (400 g dnevno) tijekom 4 tjedna na profile serumskih lipida kod pacijenata s MASLD-om. MASLD, ranije poznat kao nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD), stanje je usko povezano s metaboličkim sindromom, visceralnom pretilošću i dijabetesom tipa 2. Svrstava se među vodeće uzroke morbiditeta i transplantacija povezanih s jetrom diljem svijeta, a promjena načina života i intervencija u prehrani ostaju najučinkovitije terapijske strategije.

  • Dob oblikuje napredovanje melanoma i imunološki odgovor

    Rizik od raka povećava se s godinama i često je agresivniji i teži za liječiti kod starijih osoba. Novo istraživanje znanstvenika s Fox Chase Cancer Center, sugerira da se melanom ponaša drugačije s godinama. Podaci su pokazali da je širenje raka bilo najniže kod mladih miševa, vrhunac kod miševa srednje dobi, a opalo kod vrlo starih miševa.

  • Jedna seansa saune mobilizira imunološke stanice u roku od nekoliko minuta

    Novo istraživanje otkriva kako kratka seansa finske saune mobilizira imunološki sustav u roku od nekoliko minuta, nudeći nova saznanja o tome kako izloženost toplini može utjecati na ljudsko zdravlje.

  • Znanstvenici upozoravaju na tihi porast rezistentnih gljivica

    Sve veći broj gljivica postaje otporan na lijekove, što predstavlja ozbiljan rizik za pacijente s oslabljenim imunološkim sustavom. Stoga znanstvenici pozivaju na djelovanje protiv gljivica otpornih na lijekove. Plan uključuje pet koraka - podizanje svijesti, nadzor, sprječavanje i kontrolu infekcija, optimiziranu upotrebu i ulaganja.

  • Popularni AI chatbotovi često daju problematične zdravstvene savjete

    U nedavnoj studiji objavljenoj u stručnom medicinskom časopisu BMJ Open, znanstvenici su revidirali točnost, referenciranje i čitljivost pet popularnih chatbotova vođenih umjetnom inteligencijom (AI) kako bi istražili kako su odgovorili na zdravstvene upite u područjima sklonim dezinformacijama. Studija je koristila 250 upita u pet kategorija sklonih dezinformacijama, a rezultate su procijenila dva stručnjaka za predmetnu materiju u svakoj kategoriji koristeći unaprijed definirane kriterije.

  • Loš san povezan sa smanjenim odgovorom na kemoterapiju putem crijevne mikrobiote

    Nedostatak sna već je dugo poznat po tome što slabi imunološki sustav. Sada su američki znanstvenici s UF Health Cancer Institute došli do zapanjujućeg otkrića, naime, izgleda da crijevna mikrobiota potiče promjene u imunološkom sustavu uzrokovane kroničnim nedostatkom sna. Ove promjene potiču napredovanje raka, remete cirkadijalni ritam i slabe učinkovitost kemoterapije.

  • Uklanjanje beta amiloida ne pokazuje značajan utjecaj na težinu demencije

    Lijekovi koji ciljaju proteine ​​beta amiloida u mozgu vjerojatno nemaju klinički značajne pozitivne učinke, a povećavaju rizik od krvarenja i oticanja mozga, otkrila je analiza 17 studija. Inače, osobe s Alzheimerovom bolešću imaju visoke razine proteina poznatog kao beta amiloida u mozgu, koji se može otkriti prije početka simptoma, ali njegova uloga u napredovanju bolesti nije sigurna. Razvijeni su lijekovi za uklanjanje tih proteina iz mozga, pod teorijom da bi to spriječilo ili usporilo napredovanje bolesti.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.