Krađa grožđa na Hvaru? Ne preporučamo.

Objavljeno u Za dobrobit svih
Kako srpanj odmiče, grožđe na lozama dozrijeva spremno da dostigne svoju punu i sočnu zrelost u kolovozu.
Zrelo grožđe možda izgleda primamljivo, ali... Zrelo grožđe možda izgleda primamljivo, ali...
 Hvarska polja tijekom čitave godine nude pregršt jestivih biljaka dobrih za naše zdravlje i zadovoljstvo. Ipak, traganje za hranom se ne preporuča. Za početak, većina zemlje je privatno vlasništvo te čak i ako polje izgleda neodržavano i zapušteno, vlasnici bi svejedno mogli zamjeriti krađu uroda. Svakako je moguće da vlasniku neće smetati ako uzmete pokoji grozd ili smokvu, samo se nemojte zanijeti i pokušati otići s punim vrećama.
Prskanje loze u proljeće. Foto: Vivan Grisogono
Ali OPREZ! Mnogo hvarskih zemljoposjednika koristi velike količine sintetičkih pesticida na svojim usjevima i tlu: herbicide, fungicide, insekticide ali i limicide (otrov za puževe). Polja uz ceste i povrtnjaci također bi mogli biti podložni zaprašivanju insekticidima od strane lokalne vlasti, barem 3 puta tijekom ljetnih mjeseci. Svi ti kemijski pesticidi sami po sebi su opasni. A njihov kombinirani učinak nepoznat je i nezamisliv.
Dozrijevanje smokava u srpnju. Foto: Vivian Grisogono
Ako ne znate je li urod ili možebitno divlje područje izloženo otrovima, savjetujemo da se oduprete iskušenju kušanja ploda!
Više u ovoj kategoriji: « Insekti nam trebaju!
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Krađa grožđa na Hvaru? Ne preporučamo.

Novosti: Ekologija.hr

  • Suradnički tim vukovarske gimnazije u sastavu Gabriel Kršić, Lara Grlić, Lara Šijanović i Ema Stankoski Hrgović pod vodstvom mentora Sanje Pavlović Šijanović i Davora Šijanovića pobjednik je ovogodišnjeg kreativnog Junior Engineer Academy 2.0 natječaja. Za svoju su tehnološku viziju održivog grada pod nazivom „Vukovar – The Green Tech City of the Future“ osvojili titulu najboljeg projekta i studijski put za učenike i mentore u Njemačku.

  • Gimnazija Vukovar pokreće akciju prikupljanja dotrajalih i nepotrebnih EE uređaja.

  • Green Skills Award 2022 eTwinning projektu “The green changemakers”

  • Povodom Dana planeta Zemlje, sudionici međunarodnog eTwinning projekta „The green changemakers“ proveli su radionicu izrade platnenih vrećica od starih majica! Poruka koju su mladi eTwinneri poslali ovom aktivnošću je ujedno i savjet: iskoristite staru odjeću, odbacite plastične vrećice i zamijenite ih svojom homemade torbom i tako pridonesite stvaranju čišćeg i zdravijeg svijeta!

  • Brine li vas otapanje ledenjaka, izumiranje vrsta životinja i porast razine okeana i mora? Onda je vrijeme da se zapitate – što mogu učiniti? Takve male promjene u našem okolišu mogu značajno smanjiti zagađivanje i uveliko očuvati prirodu.

  • Kućanski uređaji predstavljaju neizostavni dio svakog domaćinstva. Ali kako ih pravilno koristiti? Kako da budu ekološki prihvatljivi? Ako želite da smanjite potrošnju električne energije ovih aparata i utjecaj na okoliš koji oni neizostavno imaju, onda je izbor pravilnog režima rada i način korištenja dobar početak.

  • This school year, the students of Gymnasium Vukovar took part in workshops: Lego robotics Education and LittleBits Education registered on the official map of the European week of skills acquired in Vocational Education and training.

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.