Krađa grožđa na Hvaru? Ne preporučamo.

Objavljeno u Za dobrobit svih
Kako srpanj odmiče, grožđe na lozama dozrijeva spremno da dostigne svoju punu i sočnu zrelost u kolovozu.
Zrelo grožđe možda izgleda primamljivo, ali... Zrelo grožđe možda izgleda primamljivo, ali...
 Hvarska polja tijekom čitave godine nude pregršt jestivih biljaka dobrih za naše zdravlje i zadovoljstvo. Ipak, traganje za hranom se ne preporuča. Za početak, većina zemlje je privatno vlasništvo te čak i ako polje izgleda neodržavano i zapušteno, vlasnici bi svejedno mogli zamjeriti krađu uroda. Svakako je moguće da vlasniku neće smetati ako uzmete pokoji grozd ili smokvu, samo se nemojte zanijeti i pokušati otići s punim vrećama.
Prskanje loze u proljeće. Foto: Vivan Grisogono
Ali OPREZ! Mnogo hvarskih zemljoposjednika koristi velike količine sintetičkih pesticida na svojim usjevima i tlu: herbicide, fungicide, insekticide ali i limicide (otrov za puževe). Polja uz ceste i povrtnjaci također bi mogli biti podložni zaprašivanju insekticidima od strane lokalne vlasti, barem 3 puta tijekom ljetnih mjeseci. Svi ti kemijski pesticidi sami po sebi su opasni. A njihov kombinirani učinak nepoznat je i nezamisliv.
Dozrijevanje smokava u srpnju. Foto: Vivian Grisogono
Ako ne znate je li urod ili možebitno divlje područje izloženo otrovima, savjetujemo da se oduprete iskušenju kušanja ploda!
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Krađa grožđa na Hvaru? Ne preporučamo.

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.