Zašto trujemo naš raj? - poziv na buđenje!

Objavljeno u Za dobrobit svih

Hrvatski program suzbijanja insekata je neodrživ: VRIJEME ISTJEČE!

Nijedna zemlja nije otrovima riješila probleme s komaracima. Reuters / Pixsell Nijedna zemlja nije otrovima riješila probleme s komaracima. Reuters / Pixsell Reuters/Pixsell

Višegodišnja promatranja i istraživanja na Hvaru te, u manjoj mjeri, na Braču i drugdje, otkrila su da je hrvatska politika obveznog suzbijanja štetočina duboko promašena i ekološki katastrofalna. Mnoge su se zemlje - ali očito ne i Hrvatska - osvjestile zbog činjenice da je gubitak insekata velika katastrofa za prirodni svijet i prijetnja ljudskim izvorima hrane. Tragično je da na kraju 2019. postaje jasno da ne postoji nacionalno ili lokalno tijelo koje je spremno prihvatiti odgovornost i donijeti potrebne promjene koje postaju sve nužnije. Naši se dokazi temelje na našim iskustvima s Hvara, ali je jasno da se problemi odnose na čitavu državu.

U čemu je problem?

Odgovor ukratko: nacionalna politika rutinskog, proizvoljnog širenja i prskanja insekticida mnogih dijelova zemlje. Uz nebrojene druge pesticide koje koriste lokalne vlasti i pojedinci, lijepa naša Hrvatska utapa se u otrovima! (Ovdje možete vidjeti opseg specifičnih pesticida koji se koriste za nacionalni program na Hvaru u 2017. i 2018. godini; ovdje one koje koriste pojedinci koji se nalaze na Starogradskom polju pod UNESCO-om; te popis pesticida, njihovi potencijalni štetni učinci i status autorizacije ovdje.) Ciljanje člankonožaca otrovima pokazalo se neuspješnim diljem svijeta. Prvo, tu je problem kolateralnog oštećenja ne-ciljnih člankonožaca, jer nijedan insekticid nije u potpunosti selektivan; drugo, prirodni predatori ciljnih člankonožaca smanjeni su ili čak eliminirani;  treće, ciljni organizmi neprestano razvijaju otpornost, postaju jači i brojniji. Zakoni koji reguliraju suzbijanje člankonožaca u Hrvatskoj teoretski uzimaju ove probleme u obzir, ali se do danas u praksi zanemaruju.

Što kažu zakoni?

Izvorni zakon, donesen 1992. godine nakon što je Hrvatska postala neovisna država, fokusiran je na sprječavanje širenja zaraznih bolesti.  Određeni člankonošci za koje se znalo da prenose bolesti imenovani su metama čiji je broj potrebno nadzirati. Međutim, Pravilnikom iz 1998. kojom se regulira provedba obveznog programa suzbijanja člankonožaca i suzbijanja štetočina (dezinsekcija) definirana je kao mjera za kontrolu ne samo člankonožaca koji uzrokuju bolesti, već i onih koji mogu izazvati alergijske reakcije, biti otrovni ili koji su jednostavno smetnja. U revidiranom Pravilniku iz 2007. službeno je dodano šest kategorija neželjenih člankonožaca kao dodatak izvornom kriteriju „nositelja bolesti“. Zapravo su svi insekti postali meta kojih se treba riješiti. Iako kriteriji kao „izazivanje alergije“ ili „estetski neprijatni“ očito nisu povezani sa zaraznim bolestima, zakon je - začuđujuće - zadržao svoj naziv „Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti“.

Primarni zakon (posljednji put ažuriran 2017. godine, NN 130/2017.) i njegove srodne pravilnike utvrđuje Ministarstvo zdravlja. Odgovornost za provedbu zakona povjerena je Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koji je taj zadatak pak povjerio regionalnim zavodima za javno zdravstvo. Pojedinosti o načinu konstruiranja programa suzbijanja štetočina iznijelo je Ministarstvo zdravlja u 2011. godini u Program mjera - Suzbijanja patogenih mikoroorganizama, štetnih članakonožaca (artropoda) i štetnih glodavaca koje se planiraju, organiziraju i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije javnozdravstvenih važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011). Ovaj dokument je izmijenjen i dopunjen 2018. godine (NN 62/2018). Programom su utvrđena četiri razine djelovanja: „uobičajena“, „posebna“, „sigurnosna/protu-epidemija“ i „ostalo“. Posljednja se primjenjuje u slučaju stvarnih epidemija ili prirodnih katastrofa, dok protuepidemijske mjere poduzima ministar zdravstva ako, prema epidemiolozima, postoji povećani rizik od epidemije. “Posebne” mjere primjenjuju se na preporuku regionalnih zdravstvenih zavoda ako postoji povećan rizik od prijenosa bolesti u zgradama, čamcima ili vozilima, osobito tamo gdje se priprema ili skladišti hrana. “Obične” mjere primjenjuju se svugdje te uključuju javne zgrade, škole, sportske objekte, restorane, kafiće, trgovine, javne prostore. Mjere suzbijanja štetočina za "posebne" i "obične" razine djelovanja u osnovi su iste.

Lokalne vlasti na godišnjoj razini potpisuju ugovor s Regionalnim zavodom za javno zdravstvo za njihov stručni nadzor nad programom suzbijanja štetočina (Ugovor o stručnom nadzoru nad dokazanim mjerama obvezatne (preventivne) dezinsekcije i deratizacije), nakon čega Zavod za zdravstvo pripremi dva dokumenta: Program mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te Provedbeni plan obvezatnih preventivnih dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacije a koje odobrava Župan i šalje lokalnim vlastima kao obvezne smjernice za provođenje programa suzbijanja štetočina. Nakon što lokalna vijeća prihvate dokumente i financijske obveze, lokalne vlasti moraju odabrati tvrtku putem natječaja za provođenje mjera te se između njih potpisuje ugovor. U praksi se na mnogim mjestima, uključujući Hvar, sve ove formalnosti odrade kao “po traci”. Iz godine u godinu malo se mijenja, a provedba programa suzbijanja štetočina potpuno je nezadovoljavajuća, kao što možete pročitati ovdje

Nadziranje: vitalni faktor koji nedostaje

U svom Strateškom programu za razdoblje 2008.-2013., Ministarstvo zdravstva iznijelo je detalje za nadziranje komaraca u cijeloj državi, a potreba za nadziranjem rezultata mjera suzbijanja štetočina uključena je u članak 3 Pravilnika 2007. i 2012. (NN 35/2007, NN  76/2012). Odgovornost za nadzor prepušten je Regionalnim zdravstvenim zavodima od kojih se zahtjevalo da svoje nalaze predaju HZJZ-u. Međutim, HZJZ je tek 2016. godine pokrenuo nacionalni program nadziranja invazivnih vrsta komaraca. Navedena namjera bila je sve prikupljene podatke ubaciti u nacionalnu bazu podataka, ali do kraja 2019. godine nikakvi podaci o bazi nisu bili dostupni.

Od 50-ak vrsta komaraca identificiranih u Hrvatskoj, glavni cilj suzbijanja jest azijski tigrasti komarac - aedes albopictus (tekst na engleskom), koji je poznati potencijalni prijenosnik denga groznice, virusa chikungunya te dirofilarijaze. Nadzor proveden u Zagrebu, Puli, Splitu, Rijeci i Osijeku 2017. godine pokazalo je da su tigrasti komarci prisutni u svim županijama osim Požeško-slavonske (koja nije sudjelovala u istrazi) i Virovitičko-podravske (koja jest sudjelovala). U prvobitnom izvješću iz 2016. godine zabilježena je druga invazivna vrsta komaraca, istočnoazijski grm ili kamenjar -aedes japonicus japonicus (tekst na engleskom), koja se ne smatra definitivnim vektorom prijenosa bolesti. Do trenutka izvješća iz 2017. godine, ovaj se komarac proširio na širi teritorij.

U izmjenama i dopunama Nacionalnog programa za 2018. godinu (NN 62/2018), u odjeljku III pod stavkom „Trenutna situacija i prioriteti“ (2.1.4.), tri su postojeće stavke izmijenjene kad su u obzir uzeta izvješća nadzora iz 2016. i 2017. godine. Dodano je osam novih točaka u kojima se posebno ističe važnost detaljnog nacionalnog nadzora, evidentiranja vrsta i broja komaraca te povezane rizike širenja bolesti.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo svake godine mora sastaviti Protokol u kojem su detaljno opisani materijali i metode potrebne za nadziranje, uključujući popis entomoloških centara specijaliziranih za identifikaciju komaraca i popis laboratorija specijaliziranih za identifikaciju virusa prisutnih u komarcima. Novi program jasno pokazuje da je nadzor osnova za uspostavu učinkovitih preventivnih akcija i procjenu rezultata istih.

Iskrivljena, pogrešna praksa

Zakon i svi Pravilnici uvijek su jasno isticali da upotreba pesticida ima ograničenu vrijednost te da bi trebalo koristiti druge metode prevencije. U praksi su, sve do kraja 2019. godine, pesticidi bili prvo i jedino sredstvo koje se koristi za provođenje godišnjeg programa suzbijanja člankonožaca. Educiranje stanovništva o preventivnim metodama bio je i zakonski uvjet koji se nije ostvario na realnoj razini (na Hvaru sigurno ne).

Javna upozorenja trebala su i trebala bi biti objavljena putem svih javnih medija prije uličnog zaprašivanja (“zamagljivanja”) ali ni to se nije dogodilo. Unatoč opetovanim zahtjevima, nismo uspjeli dobiti detalje ruta hvarskih područja koje vozilo za zaprašivanje svako ljeto obilazi.  Pojedinosti o upotrijebljenim pesticidima i njihovim mogućim štetnim utjecajima nikada nisu objavljeni. Zaprašivanje se provodi nekoliko puta tijekom ljetne sezone: što se prema Pravilnicima treba odvijati tek oko zore. U izmijenjenom nacionalnom programu za 2018. godinu ((NN 62/2018) kao optimalna vremena navedena su oko sat ili dva u zoru te isto toliko u sumrak (Članak III, točka 4.3.2.).

U praksi se na većini mjesta odvijalo tijekom noći. Polja i kuhinjski vrtovi sa zrelim voćem i povrćem ne bi se smjelo prskati, ali su na Hvaru prskani.

Zaprašivani su i ljudi: koji spavaju u spavaćim sobama ili na terasama pored uličica i puteva; koji na otvorenom uživaju u toplom noćnom zraku, sjedeći, primjerice, na klupama ispred jelšanske gradske vijećnice; i one koji voze iza vozila za zaprašivanje.

U nedostatku upozorenja o ruti i vremenu zaprašivanja, ljudi se lako nađu u blizini.

Klupica, omiljeno sastajalište u Jelsi, u izravnoj je liniji za zaprašivanje

Izvješća Instituta za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije pokazuju da površine prskane pesticidima u akcijama zaprašivanja 2017. i 2018. godine na Hvaru često iznose više od 2 litre po hektaru, dok u Izmijenjenom nacionalnom programu za 2018. godinu stoji da bi ta količina trebala iznositi između 0,5 do 1 litre po hektaru (NN 62/2018., članak VII, 1.4.8.2.).

Svi insekticidi koji se koriste za djelovanje larvicida i adulticida štetni su. Neki od korištenih insekticida nisu odobreni za uporabu u Europskoj uniji, na primjer tetrametrin, jedan od aktivnih sastojaka proizvoda Permexa 22E koji se obično koristi za zaprašivanje na Hvaru. Muhomor (aktivni sastojak Azametifos) u Hrvatskoj još nije odobren, ali se posljednjih godina rutinski koristi protiv muha na Hvaru. Poznato je da neki otrovi, osim što su zabranjeni, predstavljaju rizik od raka kod ljudi, osobito permetrin koji se koristi za zračno i za cestovno prskanje.

Primjerice, Neopitroid premium, otrovni koktel permetrina, d-aletrina i piperonil butoksida pomiješanih u dizelu, korišten je 2014. godine za zračno prskanje insekticidima triju područja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U izmijenjenom Državnom programu za 2018. zabranjena je upotreba goriva kao miksera, a dopušteno je samo mineralno ulje ili „neko drugo ekološki prihvatljivo otapalo“ ((NN 62/2018, članak VII 1.4.8.2.). D-aletrin nije na ECHA-inom popisu odobrenih tvari, iako je u 2019. godine pod razmatranjem; Neopitroid premium nije na popisu ECHA niti na popisu odobrenih proizvoda u Hrvatskoj. Dokument o tehničkoj sigurnosti koji je tvrtka Genera izdala za taj proizvod tvrdi da "Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u disni sustav".

Ipak, Neopitroid Premium korišten je 2019. oko Osijeka i okolice, uključujući Đakovo iz zrakoplova i cestovnih vozila. U Osječko-baranjskoj županiji detaljno praćenje bilo je na snazi ​​do 2019., a rezultati krajem listopada 2019. pokazali su da mjere suzbijanja u tom trenutku nisu bile potrebne. Zaprašivanje otrova je očito postiglo cilj suzbijanja komaraca, ali dobro je poznato da je to samo privremeni učinak te da neće spriječiti širenje i porast broja ciljanih insekata.

'Glas Slavonije' 2014.g.

Prskanje iz zraka prema zakonu je dopušteno je samo kao iznimna mjera (NN 76/2012, članak 14.), ali se ono relativno često izvodi u sjevernim krajevima Hrvatske, primjerice, u regiji Borovo u Vukovarsko-srijemskoj županiji 2016. godine te već citirane primjere.

Osim rizika za zdravlje ljudi, tu su i životinje koje možda lutaju noću, poput mačaka, za koje ti insekticidi mogu biti fatalni, i psi koji su također u opasnosti.

Bacillus Thuringiensis Israelensis (BTI) korišten u velikoj mjeri kao larvicid te se godišnje njome zaprašuje preko 3 hektara šume oko grada Hvara za suzbijanje gusjenice borovog prelca.

Smatrala se bezopasnom te je u godišnjem Pravilniku HZJZ i dalje takvom opisana, unatoč činjenici što je istraživanje pokazalo da može uzrokovati gubitak biološke raznolikosti (2000, tekst na engleskom) i ometati reprodukciju ptica (2010, tekst na engleskom). Larvicidi također uništavaju prirodne grabežljivce, kao što su ličinke vretenaca, koje proždiru ličinke komaraca.

Godišnji ugovor za "stručni nadzor" od strane  HZJZ uvijek je uključivao obvezu nadziranja mjera kontrole štetočina te načiniti procjenu ispunjenih mjera u obliku pisanog izvješća. U praksi, barem na Hvaru, nije bilo realnog nadzora niti pokušaja procjene ishoda. Izvješće je tek formalno pečatirano remaratirane račune podneseno od strane komercijalnih tvrtki koje se bave provođenjem mjera. Svako izvješće uvijek završava istim zaključkom, i to da su mjere provedene "u skladu s važećim propisima'. Znači li to da su neka pravila u opsežnim regulatornim dokumentima nevažna?

Ima li nade za budućnost?

I suviše je jasno da su zakonske odredbe za zaštitu ljudi, životinja, divljih životinja i okoline s milijardama esencijalnih organizama zanemarena u korist jednostavnog rješenja da se suzbijanje antropoda povjeri komercijalnim tvrtkama.

Dana im je sloboda s pesticidima, od kojih su neki zabranjeni u Europi, i to očito bez nadležne kontrole - bilo od lokalnih vijeća koja im povjeravaju taj posao, bilo od HZJZ koji je nadležan za propise.

Žalosno je što su zanemarena naša upozorenja da se program provodi na način koji je potencijalno štetan za ljude i katastrofalan za okoliš.

Nekoliko godina provođenja Programa suzbijanja štetočina nije uspjelo spriječiti naviranje i širenje novih potencijalno štetnih komaraca, što je očito čak i iz ograničenog nadzora provedenog u 2016. i 2017. godini.

Program ne samo da nije postigao zadanu svrhu već je uzrok nebrojenoj kolateralnoj šteti, osobito u Dalmaciji gdje je osjetno smanjenje broja korisnih insekata, oprašivača, šišmiša i ptica. Ljubitelji prirode već su zamijetili štetu i okreću se od posjeta Hrvatskoj. To ne ide u prilog Hrvatske koja teži ka „kvalitetnom turizmu“, u kojem „netaknuta priroda“ igra veliku ulogu. Svrha Programa je upitna. Unatoč povećanom širenju komaraca, nije bilo većeg izbijanja bolesti koje prenose komarci, a najgore je bilo u 2018. godini, sa 63 ili 64 slučaja groznice zapadnog Nila. Jedan stariji gospodin, koji je imao i problema sa srcem i druga medicinska stanja, umro je tijekom epidemije. Za usporedbu, bolesti cirkulacijskog sistava najveći su uzrok smrti (23.048) u Hrvatskoj u 2018. godini, kao i prethodnih godina, te zajedno s 14.210 smrtnih slučajeva od neoplazme (karcinoma) činili su tri četvrtine hrvatskih smrti u toj godini (Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2018. godinu, web izdanje na engleskom i hrvatskom jeziku, str. 30). Hrvatsku se javnost uglavnom drži u neznanju o programu za suzbijanje štetočina, koji u svom trenutnom obliku predstavlja projekt masovnog uništavanja. Svi stanovnici Hrvatske koji plaćaju lokalne poreze i pristojbe osiguravaju sredstva za financiranje ali vrlo malo ljudi razumije što se to radi i što to znači za hrvatski okoliš. Javno objavljivane informacije lažno su ohrabrujuće. Dobiti informaciju da se komarci prskaju pesticidima koji su 'bezopasni za toplokrvna bića' zvuči razumno, pa čak i poželjno. Stvarnost nije ni ohrabrujuća ni privlačna. Velika je istina da se svake godine, osobito na hrvatskoj obali, lokalno stanovništvo, tisuće posjetitelja i čudesan okoliš obasipaju vrlo otrovnim tvarima bez dužnog upozorenja ili objašnjenja i s vrlo malo, ako uopće ikakvih, informacija o mogućim opasnostima za  zdravlje ljudi, životinja, divljih životinja i okoliša. Ovo nije štivo za turističke brošure, niti je prihvatljivo lokalnom stanovništvu. Javno zdravlje nedvojbeno je pod mnogo većom opasnosti od nakupljanja otrova u okolišu, nego od insekata.

Održiva budućnost moguća je samo ako dođe do promjene.

Što se mora dogoditi?

Rješenje trenutnih problema nije u skrivanju ​​istine u nadi da je ljudi neće primijetiti, već u promjeni prakse:

1. revidirati Pravilnik (NN 76/12) točku 2. članka 10. kako bi se izuzeli predmeti 2-7, prema kojoj su svi insekti potencijalne mete suzbijanja; vračajući se tako namjerama izvornog Zakona (NN 60/92);

2. svesti upotrebu pesticida na najmanju moguću mjeru te otvoreno, jasno i transparentno oglašavati bilo kakve akcije larvicida i „zaprašivanja“, uz odgovarajuća upozorenja na drugim jezicima osim hrvatskog;

3. objaviti detalje o otrovima koji će koristiti na javnim površinama, zajedno s njihovim mogućim štetnim utjecajima, temeljenim na najnovijim znanstvenim saznanjima;

4. objaviti rutu vozila za zaprašivanje;

5. svi kemijski otrovi odobreni i preporučeni za uporabu u Hrvatskoj moraju biti jasno označeni zajedno s njihovim mogućim štetnim utjecajima, u svim vrstama informativnih usluga i na svim mjestima na kojima se prodaju;

6. prepoznati, reklamirati i koristiti bolje, ekološki prihvatljive metode suzbijanja neželjenih “štetočina”.

Promjena je moguća

U skladu s izmijenjenim Nacionalnim programom za 2018. godinu, Odjel zadužen za suzbijanje infekcija i štetočina pri Osječko-baranjskom županijskom zavodu za javno zdravstvo, pruža javnosti i medijima pristupačan edukativni materijal o suzbijanju komaraca, uključujući metode alternativne trovanju.

Izvadak iz edukativnog materijala Osječko-baranjskog Instituta za javno zdravstvo
Naglasak je na prevenciji bolesti odgovarajućim mjerama opreza koje se ne baziraju na otrovima. Nažalost, iz gore navedenih primjera očito je da se Osječko-baranjska županija i dalje oslanja na otrove kako bi riješila sve veći problem problematičnih komaraca, unatoč lijepim riječima i navodnim dobrim namjerama koje je objavio HZJZ. Nadajmo se da će se alternative doista primijeniti u praksi, te da će ostale županije slijediti ovaj primjer - po HITNOM postpupku jer kad jednom nestanu korisne vrste insekata ili bilo kojeg drugog stvorenja, već je prekasno.
© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2019.
Prijevod: Dinka Barbić
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Zašto trujemo naš raj? - poziv na buđenje!

Novosti: Ekologija.hr

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

  • Podržite nas i uključite se u našu akciju za ljepši, sigurniji i čišći grad! Pozivamo sve nastavnike, učenike, roditelje, građane i prijatelje škole da podrže našu akciju prikupljanja EE otpada! Pokažimo ekološku osvještenost i dokažimo da u skladu sa osobnom odgovornošću znamo i možemo aktivno djelovati u skladu s načelima održivog razvitka te u svojim kućanstvima i gradu živjeti u harmoniji s prirodom!

  • 4US Cesare Paciotti je ekološki osvještena casual linija za svakodnevni look. Kreirana je kao unisex linija, a s vremenom je postala suvremena, eko i fashion linija za nju i njega.

  • Eko turizam je grana turizma koja se sve više razvija i u čijem se smjeru temelji ključ napredovanja.

  • LED rasvjeta se svrstava među najpraktičnija rješenja kada je osvjetljenje prostora i javnih mjesta u pitanju, imajući na umu brojne pozitivne efekte korišćenja svjetiljki sa ovakvom tehnologijom.

  • Kako biti savjesan putni, naučite u ovom članku...

  • The European week of skills gained through the vocational education and training is a yearly campaign launched in 2016. It was created and its purpose still is to promote vocational education and training by organizing various activities and manifestations throughout entire Europe on local, regional and the National level. The campaign gathers providers of educational and skills training services, civil society organizations, national agencies, business associates, union and wider population with the main goal of highlighting the benefits of vocational education and training as well as presenting a wide range of possibilities in every European country.

  • U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene biomase, a njezino korištenje dodatno potiču vrhunske ekološke karakteristike.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na svojoj sjednici održanoj 27. svibnja 2020., potaknuto velikim intenzitetom recentnih klimatskih promjena i njihovim utjecajem na čovjeka i prirodu, donijelo je Izjavu o klimatskim promjenama koju prenosimo u cijelosti.

  • Zamislite da ste u školi imali priliku razvijati svoju projektnu ideju, riješiti konkretan problem u svojoj lokalnoj zajednici, naučili izraditi financijski plan, montirati video, napisati PR članak i zamolbu za donaciju ili pak usavršiti vještine zagovaranja pri lokalnim vlastima kako bi se unaprijedile ustaljene društvene prakse. Što mislite? Koliko biste iz ovih iskustva naučili u usporedbi s paletom praktičnih znanja i vještina koju ve?‡ desetlje?‡ima naša djeca dobivaju u školama?

  • U sklopu projekta LORA - laboratorij održivog razvoja, sufinanciranom u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, udruga Bioteka s partnerima u narednim ?‡e mjesecima pisati autorske članke o 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Tema koju ?‡emo pokriti prvu odnosi se na Cilj 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima. Za portal Biologija.com.hr na ovu temu piše Jelena Babi?‡ iz udruge Hyla.

  • Zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19, sredinom ožujka prekinute su redovne obrazovne aktivnosti udruge Bioteka koje još od 2012. godine uključuju izravan rad s osnovnoškolskom djecom. Udruga je ubrzo doskočila ovoj nepredvi?‘enoj situaciji te započela sa snimanjem obrazovnih videomaterijala, kao pomo?‡ djeci u ovim izvanrednim okolnostima. 

     

  • Sivi vuk je, uz sme?‘eg medvjeda i euroazijskog risa, jedna od tri velike zvijeri koje obitavaju na području Hrvatske. Sve tri vrste stolje?‡ima vode konstantnu bitku za opstanak te su sustavno istrijebljene u ve?‡em dijelu Europe. Nestajanje vršnih predatora utječe na promjene u hranidbenoj mreži, što posljedično dovodi do neravnoteže cijelog ekosustava. Krajem 19. stolje?‡a vukovi su nastanjivali cjelokupan prostor Hrvatske, ali je sustavnim izlovljavanjem i uništavanjem staništa od strane čovjeka danas njihovo područje rasprostranjenja smanjeno.