Eco Hvar

Pesticidi: zakoni i dozvole

Propisi, registri i zakoni vezani za pesticide: pružamo vodič kroz sustav u nadležnosti i pregled nekih od problema koji uporaba pesticida uzrokuje.

Pesticidi: zakoni i dozvole

Za popis kemijskih pesticida koji se uobičajeno koriste na Hvaru, uključujući njihove znanstveno dokazane moguće štetne učinke, kliknite ovdje.

ŠTO TREBATE ZNATI

Kemijski pesticidi se koriste u velikim količinama širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izrazila je zabrinutost zbog ostataka pesticida u hrani (veljača 2018, na engleskom jeziku):

  • Pesticidi su potencijalno toksični za ljude i mogu imati i akutne i kronične (dugoročne) posljedice po zdravlje, ovisno o količini i načinu na koji je osoba izložena.

  • Neki od starijih (često jeftinijih verzija) pesticida mogu godinama ostajati u tlu i vodi. Te su kemikalije zabranjene u poljoprivrednoj upotrebi u razvijenim zemljama, ali se još uvijek koriste u mnogim zemljama u razvoju. 

  • Ljudi koji se suočavaju s najvećim zdravstvenim rizicima zbog izloženosti pesticidima su oni koji s njima postupaju ili dolaze u kontakt s njima na poslu, u svom domu ili vrtu.

Iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća: „Biocidni proizvodi, međutim, zbog svojih intrinzičnih svojstava i povezanih načina uporabe mogu predstavljati rizik za ljude, životinje i okoliš.“ (stavka 1).

Ovim se priznaje da su informacije o potencijalnim opasnostima i dugoročnim učincima od vitalnog značaja za sve one koji su uključeni u proizvodnju pesticida, za sve one koji se bave prodajom pesticida te, za sve one ih koriste u poljima i vrtovima - i za sve potrošače koji kupuju proizvode bilo koje vrste koji su tretirani pesticidima. Ukratko, svi trebaju razumjeti što je sve na kocki kada je riječ o pesticidima. U Europskoj Uniji građani imaju pravo na informacijama prema Uredbi (EZ) 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća: „Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi kako bi mogli donijeti informirane odluke o uporabi kemikalija.“ (stavka 117, str. 14.)

PESTICIDI U PREHRAMBENOM LANCU

Pesticidi su unosan biznis koji se promovira snažnim marketinškim mjerama i političkim utjecajem. Kontrola pesticida je komplicirana na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Javne informacije su od vitalnog značaja. Prodavači i korisnici pesticida trebaju u potpunosti znati s čime imaju posla. Potrošače, krajnje korisnike treba informirati koje tvari se koriste u proizvodnji i pakiranju prehrambenih proizvoda i proizvoda za osobnu higijenu. Kada se pesticidi odobravaju za tržište, prvo područje koje izaziva zabrinutost je da studije o sigurnosti i učinkovitosti koje se prilažu uz prijavu dolaze iz komercijalnih poduzeća: to su obično neobjavljeni radovi, dok nezavisne studije objavljene u časopisima koji su recenzirani skoro nikada nisu uzeti u obzir. Prilikom odobravanja se za pesticide koji će vjerojatno ući u prehrambeni lanac utvrđuju takozvane "sigurne" razine kao maksimalne količine koje mogu biti prisutne u usjevima i prehrambenim proizvodima bez ugrožavanja zdravlja. Izvještaj iz 2015. godine koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) pokazao je da samo 15% od 10.187 uzoraka testiranih namirnica ne sadrži tragove pesticida, dok je više od 99% sadržavalo ostatke ispod tolerancije koju je utvrdila Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA). Europska Agencija za Sigurnost Hrane (EFSA) izvijestila je da je od 84.657 uzoraka testiranih u 2016. godini njih 96,2% bilo u granicama propisanih zakonodavstvom EU-a, a 50,7% bilo je bez kvantitativnih ostataka, dok su zakonske granice premašene u 2,4% uzoraka iz EU-a i Zemalja EEA i 7,2% iz zemalje koje nisu članice Europske Unije.

Jesu li Maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK) (Maksimalne razine ostataka; eng. Maximum Residual Levels, MRL) jamstvo sigurnosti?

Postoje nedostaci: 1) MDK ne pokrivaju učinak kombinacije otrova u hrani ukoliko su, kao što je to i uobičajeno, 'konvencionalne' kulture tretirane s nekoliko različitih vrsta pesticida; 2) inspekcije u različitim zemljama (npr. u Kuvajtu) prečesto otkrivaju ostatke pesticida iznad dopuštenih razina, da ne spominjemo zabranjene pesticide u hrani (npr. Danska, 2017); 3) MDK-i imaju alarmantnu tendenciju da se povećevaju, vrlo često iz marketinških razloga, kao što je to bilo kod glifosata u 2013. godini, lasalocida u 2015. godini i Fipronil (2024.); 4) zabrinjavajuće je da komercijalni proizvođači pesticida mogu zatražiti povećanje MDK-a, npr. Zahtjev tvrtke Syngenta iz 2012. za značajno povećanje dopuštenih razina ostataka neonikotinaodnih insekticida u maslinama, artičokama i cvjetači (EFSA Journal 10 (11) 2990); 5) s jedne strane je dobro da se određivanje MDK-a periodički revidira, kao u EFSA-inom dokumentu "Znanstveno mišljenje o pesticidima u hrani za dojenčad i malu djecu" (EFSA Journal, svibanj 2018.), ali s druge strane to donosi zabrinutost da su MDK-ovi u hrani za dojenčad bili netočno postavljeni svih ovih godina prije.

Kontaminacija vodenih izvora a time i pitke vode pesticidima, još je jedno važno područje za koje je Svjetska zdravstvena organizacija izradila široke smjernice. EU ima Direktive koje reguliraju kakvoću pitke vode, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama EPA odredila specifičnije maksimalne razine onečišćenja za različite vrste zagađivača. Na terenu, korisnici pesticida moraju biti svjesni opasnosti od onečišćenja podzemnih voda, ne samo prilikom primjene pesticida, već i prilikom zbrinjavanja viška ili zastarjelih otrova i odbacivanja ambalaže od pesticida.

REGISTRI KEMIJSKIH PESTICIDA

Europska agencija za kemikalije (ECHA) navodi odobrenja za aktivne tvari i proizvode (stranica djelomično na hrvatskom jeziku). Njihova je web stranica primarni izvor informacija o zakonima koji reguliraju biocidne pesticide i njihov proces odobravanja. Možete provjeriti njihov popis tvari koje su odobrene ili se provjeravaju, ili možete provjeriti aktivne sastojke i odobrene proizvode na stranici "biocidnih proizvoda" ECHA-e, upisivanjem naziva aktivnog sastojka u polje označeno s "Naziv aktivne tvari" ("Active Substance Name") ili naziva pesticidnog proizvoda u polje označeno s "Naziv proizvoda" ("Product Name"). Popis se redovito ažurira.

Ministarstvo zdravstva (MIZ) je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). koji je pokrio stanje do 01/09/2015., i još uvijek vodi Registar biocidnih pripravaka. Registar se že naći na portalu Ministarstva preko ovog linka. Web stranica Ministrarstva zdravstva je izvor najvažnjih informacija o biocidnih preparata, npr: Zakonodavstvo,  Biociodni pripravci, Odluke Europske komisije o neuvrštavanju aktivnih tvari.

Europska komisija: Baza Podataka EU-a za Pesticide. Tu su podaci o pripravcima za 'zaštitu bilja'.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Popis registriranih sredstava za zaštitu bilja. Prije je uključio odjeljak o tvarima koje više nisu odobrene, poredane po godinama, ali toga nema više u 2021-oj godini.

Hrvatski Zavod za Toksikologiju i Antidoping: O Institutu.

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o svojstvima pesticida (PPDB) - baza podataka o kemijskom identitetu pesticida, fizikalno-kemijskim, zdravstvenim i ekotoksikološkim podacima (na engleskom jeziku).

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o bio-pesticidima (BPDB) - baza podataka o pesticidima dobivenim iz prirodnih tvari (na engleskom jeziku).

PubChem Otvorena Kemijska Baza Podataka. Nacionalna medicinska knjižnica SAD-a, Nacionalni centar za biotehnoloških Informacija. Sveobuhvatne tehničke informacije o kemijskim tvarima, uključujući toksičnost (na engleskom jeziku).

Popis zabranjenih pesticida prema aktivnim tvarima i popis praćenja pesticida (2015.), UTZ Amsterdam, Nizozemska (na engleskom jeziku).

Pesticide Action Network (PAN) u SAD-u: Pesticide Info, baza podataka o pesticidima (proizvodima i aktivnim tvarima).

Nacionalna Medicinska Knjižnica SAD-a: Toxnet. Baza podataka o toksikologiji, opasnim kemikalijama, stanju okoliša i ispuštanju otrova (na engleskom jeziku).

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a: Registracija pesticida, Pregled Inertnih Sastojaka i Smjernice (na engleskom jeziku).

NEKI GLAVNI OSNOVNI  PRINCIPI U EUROPSKOJ UNIJI

1. Iz Zakonodavstva Europske unije. „Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju. No politika ili mjera mogu se revidirati kad postane dostupno više znanstvenih podataka. Načelo predostrožnosti utvrđeno je člankom 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Koncept načela predostrožnosti prvi je put naveden u komunikaciji Europske komisije donesenoj u veljači 2000. godine u kojoj su definirani koncept i vizija njegove primjene.
Na načelo predostrožnosti može se pozvati samo ako postoji potencijalni rizik i ne može se upotrebljavati za opravdavanje proizvoljnih odluka.
Primjeri EU-ove primjene načela predostrožnosti uključuju njegov regulatorni okvir za kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006, poznata kao REACH) i opće propise zakona o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002).“ EUR-Lex Glosar sažetaka zakonodavstva

2. Europska Agencija za kemikalije (European Chemicals Agency - ECHA) - Autorizacije biocida i izuzeci: Razumijevanje BPR-a (BPR znači 'Biocidal Products Regulations' - 'Uredba o biocidnim pripravcima'). „Svi biocidni pripravci zahtijevaju autorizaciju prije stavljanja na tržište, a aktivne tvari sadržane u određenom biocidnom pripravku moraju biti prethodno odobrene. Međutim, postoje određeni izuzeci od ovog načela. Primjerice, aktivne tvari nad kojima se provodi program revizije kao i biocidni pripravci koji sadržavaju te aktivne tvari mogu biti stavljeni na tržište dok se čeka konačna odluka o odobrenju. Pripravci s privremenom autorizacijom za nove aktivne tvari koje su još u postupku procjene također su dopušteni na tržištu.“

3. Europska Agencija za kemikalije - Odobrenje aktivnih tvari: „Uredbom o biocidnim proizvodima (BPR) uvedeni su službeni kriteriji za isključivanje i zamjenu koji se primjenjuju na evaluaciju aktivnih tvari.
Kriteriji za isključivanje
U načelu, aktivne tvari koje ispunjavaju kriterije za isključivanje neće biti odobrene.
To uključuje:
  • karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije u skladu s Uredbom o klasifikaciji, označivanju i pakiranju tvari (CLP)
  • tvari koje ometaju rad endokrinog sustava
  • postojane, bioakumulativne i toksične (PBT) tvari
  • vrlo postojane i vrlo bioakumulativne (vPvB) tvari
Predviđena su odstupanja, posebno ako je aktivna tvar potrebna radi zaštite javnog zdravlja ili javnog interesa kada nisu dostupna alternativna rješenja. U tom slučaju, odobrenje aktivne tvari dodjeljuje se za najviše pet godina (također i za aktivne tvari za koje je izvješće o procjeni podneseno prije 1. rujna 2013., prema prijelaznim odredbama).“
 
Iz navedenih se vidi da te odredbe iz European Chemicals Agency-a nipošto nisu u skladu sa Načelom predostrožnosti, iako je Načelo predostrožnosti glavni princip po kojemu bi se trebala osigurati zaštita zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
 
4. Upozorenja i znakovi  UREDBA (EZ) br. 1272/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2008. (još u snazi 2023.g.) o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

Postoji stotinjak službenih „oznaka upozorenja“ i bezbroj „oznaka obavijesti“ koje upućuju na moguće štetne učinke pesticida. Takve su izjave nužne kako bi označile potencijalne štetne registrirane pesticide. Opasnosti su navedene na sigurnosno - tehničkim listovima, kao i na etiketama pojedinih proizvoda. Također su razvrstane po kategorijama s odgovarajućom oznakom uz svaku opasnost. Začuđujuće, opasnosti za pčele i neciljane organizme nisu uključene unutar primarna upozorenja opasnosti, već u potkategoriji 'za informaciju'. Za više detalje o upozorenjima i znakovima, vidjeti naš članak 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj'.

5. Oglašavanje pesticida UREDBA (EZ) br. 1272/2008 GLAVA VII. ZAJEDNIČKE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 48. Oglašavanje 1. Kod svakog oglašavanja tvari koja je razvrstana kao opasna moraju se navesti razredi opasnosti odnosno kategorije opasnosti u pitanju. 2. Kod svakog oglašavanja smjesa koje su razvrstane kao opasne, odnosno koje su obuhvaćene člankom 25. stavkom 6. za koje i fizičke osobe mogu sklopiti ugovor o kupoprodaji, a da prethodno nisu vidjele naljepnicu, treba navesti vrstu ili vrste opasnosti koje su navedene na naljepnici. Prvi podstavak ne dovodi u pitanje Direktivu 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača vezano za ugovore na daljinu (28).

SLUŽBENI POSTUPCI U VEZI REGISTRACIJE I KORIŠTENJA PESTICIDA U HRVATSKOJ

Biocidni pripravci:

Europska Agencija za kemikalije : Autorizacija biocidnih pripravaka

Ministarstvo Zdravstva je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). Taj popis je vrijedio do 1.rujna 2015.god. : „Od 1. rujna 2015. biocidni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHAdni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHA.“  Ministarstvo Zdravstva još uvijek vodi registar tih biocidnih pripravaka, uz upozorenje:  „NAPOMENA - Ako je aktivna tvar odobrena Provedbenom uredbom Komisije, a nije podnesen zahtjev za odobrenje ili usporedno međusobno priznavanje sukladno Uredbi (EU) br. 528/2012, navedeno rješenje u tablici je nevažeće.
U tom slučaju, sukladno članku 89. Uredbe (EU) br. 528/2012, biocidni proizvod se
(a) ne smije više stavljati na raspolaganje na tržište s učinkom od 180 dana od dana odobrenja aktivne tvari; i
(b)uporaba postojećih zaliha biocidnih proizvoda se može nastaviti najviše 365 dana od dana odobrenja aktivne tvari. U slučaju odluke o neodobravanju aktivne tvari, država članica može nastaviti primjenjivati svoj trenutni sustav ili praksu za stavljanje biocidnih proizvoda na raspolaganje na tržištu do najkasnije 12 mjeseci nakon datuma odluke o neodobravanju aktivne tvari.“

Pripravci za 'zaštitu bilja':

Europska komisija: Odobrenje aktivnih tvari

Ministarstvo Poljoprivrede Republike Hrvatske je glavni koordinator za registraciju pesticida i izdavanja dozvola za pesticide. Provjerava se potpunost dokumentacije a zatim se podnosi zahtjev kod jednog od dva registrirana tijela / ustanova koja su navedena niže zbog procjene rizika i dokumentacije. Ovo tijelo može zatražiti dodatne informacije i dokumentirane dokaze. Komunikaciju sa podnositeljem zahtjeva koordinira Ministarstvo poljoprivrede. Kada je dokumentacija zadovoljavajuća, registrirano tijelo podnosi prijedlog za registraciju Ministarstvu poljoprivrede kao donositelju odluke.

Hrvatski Centar za Poljoprivredu, Prehranu i Ruralna Pitanja (od 01.01.2019.god. Hrvatska agencija za poljoprivredu, prehranu i selo) : Zavod za Zaštitu Bilja. Ovaj odjel Instituta procjenjuje aktivne sastojke i tvari u pesticidima i njihovu učinkovitost, uspostavlja analitičke metode, proučava ostatke pesticida u hrani i njihovo ponašanje u okolišu, ekotoksikologiju te procjenjuje izloženost operatera, radnika i drugih koji su uključeni u uporabu pesticida. Od 01.01.2019.god.  

Institut za Medicinska Istraživanja i Medicinu Rada. Ovaj Institut na zahtjev Ministarstva Poljoprivrede priprema dokumentaciju za pesticide u vezi s registracijom, dobivanjem određenih dozvola, proširenjem registracije i proširenjem registracije za male operacije. Također daje znanstvena mišljenja o toksikologiji sisavaca i rizicima izloženosti za operatore, radnike i ostale koji su uključeni u uporabu pesticida.

Zaštita okoliša

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike Republike Hrvatske odgovorno je za stvaranje uvjeta za održivi razvoj, uključujući "zadatke vezane uz zaštitu i očuvanje okoliša i prirode u skladu s politikom održivog razvoja Republike Hrvatske, kao i zadaće vezane za upravljanje vodom i administrativne i druge poslove iz područja energetike." Iako je kvaliteta tla, zraka, vode i mora u njegovoj nadležnosti, ona ne uključuje posebne projekte koji se odnose na pesticide.

DODATNI IZVORI SAVJETA O KORIŠTENJU PESTICIDA U HRVATSKOJ

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba: "Zaštita bilja"

Agroklub: Pesticidi. Selektivna baza pesticida dostupna u Hrvatskoj; nisu navedene detaljne nuspojave; popis nije u potpunosti ažuriran. Među 'partnerima' su mnoge tvrtke koje proizvode kemijske pesticide.

MEĐUNARODNI PROPISI VEZANI ZA UPOTREBU PESTICIDA

- Rotterdamska Konvencija, 1998.

- Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 2001.

- Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu: Međunarodni Kodeks Ponašanja o Upravljanju Pesticidima (2002.) i Smjernice o Visoko Opasnim Pesticidima

Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu (FAO): Prevencija i Odlaganje Zastarjeljih Pesticida (na engleskom jeziku).

ODABRANI ZAKONI EU-a:

Europska Agencija za Kemikalije: Što je REACH? (Registracija, Procjena, Autorizacija i Ograničavanje Kemikalija) - objašnjenje

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), kojom se uspostavlja Europska Agencija za Kemikalije, kojom se mijenja Direktiva 1999/45/EZ i stavlja izvan snage Uredba Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredba Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktiva Vijeća 76/769 /EEZ i Direktive Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ

Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjenu i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br 1907/2006. (Tekst značajan za EGP)

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida (Tekst značajan za EGP)

Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište i stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ

Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Tekst značajan za EGP

Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o Općem akcijskom programu Unije za Okoliš do 2020 "Živjeti dobro, unutar granica našeg planeta" Tekst značajan za EGP

Uredba (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija Tekst od važnosti za EGP

Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv biljnih štetnika, izmjenama i dopunama Uredbe (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljenju izvan snage direktive Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EU, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ

Uredba Komisije (EU) 2018/605 od 19.travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđdivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (Tekst značajan za EGP)

Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2018/605 od 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (SL L 101, 20.4.2018.)

UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/521 оd 27. ožujka 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa za potrebe njezine prilagodbe tehničkom i znanstvenom
napretku

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/707 оd 19. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu razreda opasnosti i kriterija za razvrstavanje, označivanje i pakiranje tvari i smjesa

NEKI OD HRVATSKIH ZAKONA

Ministarstvo poljoprivrede RH: Propisi - Sredstva za zaštitu bilja; ostaci pesticida; održiva uporaba pesticida; zdravstvena zaštita bilja. Propisi koji reguliraju "sredstva za zaštitu bilja"; ostaci pesticida; održivo korištenje pesticida; zdravstvena zaštita bilja. 

Ministarstvo zdravstva RH: Kemikalije i biocidni pripravci - Kemijski i biocidni proizvodi, regulirani prema zakonima EU.

Ministarstvo zdravstva zakonodavstvo: Zakoni koji reguliraju kemijske i biocidne tvari; uvoz i izvoz opasnih kemikalija; sprječavanje bolesti; mjere preventivne dezinfekcije, suzbijanja insekata i štetočina; i sigurnosti na radnom mjestu.

Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo: Zakoni i Propisi. Zakoni koji se odnose na prevenciju prenosivih bolesti uključuju uporabu pesticida.

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike RH: Propisi i međunarodni ugovori: zaštita okoliša; zaštita kvalitete zraka; zaštita klime i ozonskog omotača; upravljanje odpadom; zaštita prirode; zaštita mora i obalnih područja.

 

© Vivian Grisogono 2018 g., tekst ažuriran u lipnju 2023.g.

Prijevod: Ivana Župan

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: zakoni i dozvole

Eco Environment News feeds

  • Global economy must stop pandering to ‘frivolous desires of ultra-rich’, says UN expert

    Olivier De Schutter says new economic agenda needed to tackle crises of rising inequality and ecological collapse

    The global economy must be reordered to ensure it serves ordinary people around the world rather than the “frivolous and destructive demands of the ultra-rich”, according to a leading UN figure.

    Olivier De Schutter, the UN special rapporteur on extreme poverty and human rights, says politicians must stop prioritising “socially and ecologically destructive growth” that only increases the profits – and serves the consumption demands – of the world’s richest individuals and corporations.

    Continue reading...

  • ‘A real dark situation to be in’: thousands of starving seabirds stranded in biggest ‘wreck’ in a decade

    Puffins, guillemots, razorbills and terns are washing up on shores across Europe, after a string of storms affected their ability to find food

    The two puffins washed up among seaweed and bits of plastic on a beach in Newquay, Cornwall, on a damp February morning. Normally, these much-loved seabirds pull in crowds of tourists eager to see their courtship rituals, but these were rolling in the surf, dead. Most people walking past probably missed them.

    Their breast bones were sticking out, they had no fat on them, and their muscles were wasted; the pair probably starved to death, unable to find enough food out in the Atlantic Ocean where they spend the winter.

    Continue reading...

  • World’s largest krill harvester at centre of row over ‘blue tick’ sustainability label

    Aker QRILL is facing criticism of its fishery management amid calls by environmentalists for curbs on Antarctic fishing of the keystone species

    Environmental groups have objected to the recommendation of a “blue tick” sustainability label being awarded to a Norwegian krill fishing giant, amid concerns over concentrated fishing pressure and dramatic climate-driven effects on the Antarctic’s fragile ecosystem.

    Norway’s Aker QRILL, the world’s largest harvester of krill, a tiny crustacean and keystone of Antarctica’s fragile ecosystem, and its sister company, Aker BioMarine, produce feed additives for aquaculture and dietary supplements for pets and humans.

    Continue reading...

  • Specieswatch: is the world’s wildlife entering its ‘samey’ era?

    Scientists are calling loss of biodiversity the ‘homogenocene’, where niche species are pushed out by generalists like pigeons and rats

    Plants and animals are disappearing at an alarming rate across the planet, with some estimates suggesting a loss of up to 150 species every day. Meanwhile, the versatile species that thrive alongside humans, such as pigeons, rats and cockroaches, expand to fill the vacant gaps. Some scientists are calling this loss of biodiversity the “homogenocene”: the era when the world’s wildlife became more samey.

    It started during the last ice age, when humans hunted large mammals such as the mammoth to extinction, and has continued to the present day as land is cleared to make way for fields, farms and cities. Specialist creatures that exploit a particular niche – such as the flightless Fijian bar-winged rail – have been pushed out by adaptable generalists, like mongooses, brought to Fiji by humans in the 1800s. More recently the homogenocene has hit the oceans, with warmer waters devastating coral reefs for example.

    Continue reading...

  • Protect caterpillars as UK’s moth population plummets, urge charities

    Instead of removing plant-munching caterpillars, gardeners asked to take relaxed attitude to support the moths many of them grow into

    As spring unfolds and plants come to life, gardeners often fight a losing battle against the caterpillars who munch their cabbages.

    Traditionally, advice for gardeners regarding caterpillars would be about how to get rid of them and stop unsightly holes in plants. But the Royal Horticultural Society (RHS) and the Wildlife Trusts are asking Britons to take a relaxed attitude to caterpillar carnage in order to support the moths many of them grow into.

    Foxgloves:These pretty plants are food for several moths, including the lesser yellow underwing (Noctua comes), angle shades moth (Phlogophora meticulosa) and setaceous Hebrew character (Xestia c-nigrum).

    Lady’s bedstraw: This native wildflower with frothy yellow blooms provides food for the hummingbird hawk-moth (Macroglossum stellatarum), elephant hawk-moth (Deilephila elpenor) and bedstraw hawk-moth (Hyles gallii).

    Mullein:These tall, drought-resistant yellow plants are enjoyed by the brightly striped caterpillars of the mullein moth (Cucullia verbasci).

    Mint:This provides food for the mint moth and beautiful plume moth. It is also loved by bees.

    Hedges:If you have space, a mixed native hedge planted with hawthorn (Crataegus monogyna), blackthorn (Prunus spinosa), hazel (Coryllus avellana) and dog rose (Rosa canina) provides food for a multitude of caterpillars.

    Continue reading...

  • Country diary: This is the field where spring arrives first | Nicola Chester

    Inkpen, West Berkshire: Its display of crocuses is the largest in the country, and it has a venerable history – but what kind of history, nobody quite knows

    There is a small boggy valley of old pasture at the centre of the village, a Wildlife Trust nature reserve that is remarkable for what has preserved it: a non-native flower more aligned with municipal parks.

    Inkpen crocus field is where spring happens first. A rare example of unimproved, unploughed meadow (the sort we’ve lost 97% of, since this column existed), situated between houses and farmland. It’s rich in wildflowers such as heath spotted-orchid, devil’s-bit scabious, meadow saxifrage, betony and pignut, and with thick old hedgerows and a spring-fed brook in its fold, it’s often the first place I see bumblebees and brimstone butterflies.

    Continue reading...

  • Timelapse vision of rare blood moon lunar eclipse in New Zealand – video

    A rare total lunar eclipse on Tuesday night resulted in a spectacular blood moon, captured by Josh Aoraki from the Te Whatu Stardome in Auckland

    Continue reading...

  • Relentless sun and ruthless populists: how the climate crisis will change the next 20 years

    Former diplomat Arthur Snell says a heating planet is accelerating conflict and migration – and fostering a new age of empire. Democracies are dangerously unprepared, he warns

    After a diplomatic career spent in the war zones of Afghanistan, Iraq and Yemen, the last place Arthur Snell expected to cheat death was on holiday.

    But it was an uncomfortably close brush with a falling boulder while climbing in the Swiss Alps that helped to bring his personal and professional lives together. His beloved mountains were, he realised, becoming less stable thanks to a changing climate. And if physical geography drives the way states exercise their power, as classic geopolitical theory argues, then a heating planet must be dislodging more than rocks.

    Continue reading...

  • Showdown over datacenter politics at heart of North Carolina primary

    Democratic rematch in Durham-area district draws focus to fight over AI datacenters increasingly shaping US elections

    A North Carolina congressional primary on Tuesday is an early test of datacenter politics – a fight increasingly shaping elections nationwide.

    In the Durham-area fourth district, Congresswoman Valerie Foushee is seeking her third term against progressive challenger Nida Allam, a Durham county commissioner she defeated in 2022.

    Continue reading...

  • Historic harvests and sky-high prices – so why can’t Colombia’s coffee-growers hire pickers?

    Though coffee is one of the world’s most important commodities, little of the profit trickles down to the farmers, while workers are abandoning the countryside in search of more lucrative jobs in the city

    Mary Luz Pérez Arrubla and her brother, Rodrigo, are fourth-generation farmers cultivating coffee on steep Andean slopes near the town of Líbano, in the rich agricultural region of Tolima. Along with the rest of Colombia, the family has enjoyed a historic harvest amid surging global coffee prices, which hit record highs for the second year in a row in 2025.

    Severe US tariffs imposed on Brazil and Vietnam, – the world’s two largest coffee producers – as well as poor harvests there, helped drive the surge. Both countries were hurt by the El Niño phenomenon, a cyclical weather pattern characterised by dry spells and aggravated by the climate crisis.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.