Eco Hvar

Pesticidi: zakoni i dozvole

Propisi, registri i zakoni vezani za pesticide: pružamo vodič kroz sustav u nadležnosti i pregled nekih od problema koji uporaba pesticida uzrokuje.

Pesticidi: zakoni i dozvole

Za popis kemijskih pesticida koji se uobičajeno koriste na Hvaru, uključujući njihove znanstveno dokazane moguće štetne učinke, kliknite ovdje.

ŠTO TREBATE ZNATI

Kemijski pesticidi se koriste u velikim količinama širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izrazila je zabrinutost zbog ostataka pesticida u hrani (veljača 2018, na engleskom jeziku):

  • Pesticidi su potencijalno toksični za ljude i mogu imati i akutne i kronične (dugoročne) posljedice po zdravlje, ovisno o količini i načinu na koji je osoba izložena.

  • Neki od starijih (često jeftinijih verzija) pesticida mogu godinama ostajati u tlu i vodi. Te su kemikalije zabranjene u poljoprivrednoj upotrebi u razvijenim zemljama, ali se još uvijek koriste u mnogim zemljama u razvoju. 

  • Ljudi koji se suočavaju s najvećim zdravstvenim rizicima zbog izloženosti pesticidima su oni koji s njima postupaju ili dolaze u kontakt s njima na poslu, u svom domu ili vrtu.

Iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća: „Biocidni proizvodi, međutim, zbog svojih intrinzičnih svojstava i povezanih načina uporabe mogu predstavljati rizik za ljude, životinje i okoliš.“ (stavka 1).

Ovim se priznaje da su informacije o potencijalnim opasnostima i dugoročnim učincima od vitalnog značaja za sve one koji su uključeni u proizvodnju pesticida, za sve one koji se bave prodajom pesticida te, za sve one ih koriste u poljima i vrtovima - i za sve potrošače koji kupuju proizvode bilo koje vrste koji su tretirani pesticidima. Ukratko, svi trebaju razumjeti što je sve na kocki kada je riječ o pesticidima. U Europskoj Uniji građani imaju pravo na informacijama prema Uredbi (EZ) 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća: „Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi kako bi mogli donijeti informirane odluke o uporabi kemikalija.“ (stavka 117, str. 14.)

PESTICIDI U PREHRAMBENOM LANCU

Pesticidi su unosan biznis koji se promovira snažnim marketinškim mjerama i političkim utjecajem. Kontrola pesticida je komplicirana na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Javne informacije su od vitalnog značaja. Prodavači i korisnici pesticida trebaju u potpunosti znati s čime imaju posla. Potrošače, krajnje korisnike treba informirati koje tvari se koriste u proizvodnji i pakiranju prehrambenih proizvoda i proizvoda za osobnu higijenu. Kada se pesticidi odobravaju za tržište, prvo područje koje izaziva zabrinutost je da studije o sigurnosti i učinkovitosti koje se prilažu uz prijavu dolaze iz komercijalnih poduzeća: to su obično neobjavljeni radovi, dok nezavisne studije objavljene u časopisima koji su recenzirani skoro nikada nisu uzeti u obzir. Prilikom odobravanja se za pesticide koji će vjerojatno ući u prehrambeni lanac utvrđuju takozvane "sigurne" razine kao maksimalne količine koje mogu biti prisutne u usjevima i prehrambenim proizvodima bez ugrožavanja zdravlja. Izvještaj iz 2015. godine koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) pokazao je da samo 15% od 10.187 uzoraka testiranih namirnica ne sadrži tragove pesticida, dok je više od 99% sadržavalo ostatke ispod tolerancije koju je utvrdila Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA). Europska Agencija za Sigurnost Hrane (EFSA) izvijestila je da je od 84.657 uzoraka testiranih u 2016. godini njih 96,2% bilo u granicama propisanih zakonodavstvom EU-a, a 50,7% bilo je bez kvantitativnih ostataka, dok su zakonske granice premašene u 2,4% uzoraka iz EU-a i Zemalja EEA i 7,2% iz zemalje koje nisu članice Europske Unije.

Jesu li Maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK) (Maksimalne razine ostataka; eng. Maximum Residual Levels, MRL) jamstvo sigurnosti?

Postoje nedostaci: 1) MDK ne pokrivaju učinak kombinacije otrova u hrani ukoliko su, kao što je to i uobičajeno, 'konvencionalne' kulture tretirane s nekoliko različitih vrsta pesticida; 2) inspekcije u različitim zemljama (npr. u Kuvajtu) prečesto otkrivaju ostatke pesticida iznad dopuštenih razina, da ne spominjemo zabranjene pesticide u hrani (npr. Danska, 2017); 3) MDK-i imaju alarmantnu tendenciju da se povećevaju, vrlo često iz marketinških razloga, kao što je to bilo kod glifosata u 2013. godini, lasalocida u 2015. godini i Fipronil (2024.); 4) zabrinjavajuće je da komercijalni proizvođači pesticida mogu zatražiti povećanje MDK-a, npr. Zahtjev tvrtke Syngenta iz 2012. za značajno povećanje dopuštenih razina ostataka neonikotinaodnih insekticida u maslinama, artičokama i cvjetači (EFSA Journal 10 (11) 2990); 5) s jedne strane je dobro da se određivanje MDK-a periodički revidira, kao u EFSA-inom dokumentu "Znanstveno mišljenje o pesticidima u hrani za dojenčad i malu djecu" (EFSA Journal, svibanj 2018.), ali s druge strane to donosi zabrinutost da su MDK-ovi u hrani za dojenčad bili netočno postavljeni svih ovih godina prije.

Kontaminacija vodenih izvora a time i pitke vode pesticidima, još je jedno važno područje za koje je Svjetska zdravstvena organizacija izradila široke smjernice. EU ima Direktive koje reguliraju kakvoću pitke vode, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama EPA odredila specifičnije maksimalne razine onečišćenja za različite vrste zagađivača. Na terenu, korisnici pesticida moraju biti svjesni opasnosti od onečišćenja podzemnih voda, ne samo prilikom primjene pesticida, već i prilikom zbrinjavanja viška ili zastarjelih otrova i odbacivanja ambalaže od pesticida.

REGISTRI KEMIJSKIH PESTICIDA

Europska agencija za kemikalije (ECHA) navodi odobrenja za aktivne tvari i proizvode (stranica djelomično na hrvatskom jeziku). Njihova je web stranica primarni izvor informacija o zakonima koji reguliraju biocidne pesticide i njihov proces odobravanja. Možete provjeriti njihov popis tvari koje su odobrene ili se provjeravaju, ili možete provjeriti aktivne sastojke i odobrene proizvode na stranici "biocidnih proizvoda" ECHA-e, upisivanjem naziva aktivnog sastojka u polje označeno s "Naziv aktivne tvari" ("Active Substance Name") ili naziva pesticidnog proizvoda u polje označeno s "Naziv proizvoda" ("Product Name"). Popis se redovito ažurira.

Ministarstvo zdravstva (MIZ) je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). koji je pokrio stanje do 01/09/2015., i još uvijek vodi Registar biocidnih pripravaka. Registar se že naći na portalu Ministarstva preko ovog linka. Web stranica Ministrarstva zdravstva je izvor najvažnjih informacija o biocidnih preparata, npr: Zakonodavstvo,  Biociodni pripravci, Odluke Europske komisije o neuvrštavanju aktivnih tvari.

Europska komisija: Baza Podataka EU-a za Pesticide. Tu su podaci o pripravcima za 'zaštitu bilja'.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Popis registriranih sredstava za zaštitu bilja. Prije je uključio odjeljak o tvarima koje više nisu odobrene, poredane po godinama, ali toga nema više u 2021-oj godini.

Hrvatski Zavod za Toksikologiju i Antidoping: O Institutu.

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o svojstvima pesticida (PPDB) - baza podataka o kemijskom identitetu pesticida, fizikalno-kemijskim, zdravstvenim i ekotoksikološkim podacima (na engleskom jeziku).

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o bio-pesticidima (BPDB) - baza podataka o pesticidima dobivenim iz prirodnih tvari (na engleskom jeziku).

PubChem Otvorena Kemijska Baza Podataka. Nacionalna medicinska knjižnica SAD-a, Nacionalni centar za biotehnoloških Informacija. Sveobuhvatne tehničke informacije o kemijskim tvarima, uključujući toksičnost (na engleskom jeziku).

Popis zabranjenih pesticida prema aktivnim tvarima i popis praćenja pesticida (2015.), UTZ Amsterdam, Nizozemska (na engleskom jeziku).

Pesticide Action Network (PAN) u SAD-u: Pesticide Info, baza podataka o pesticidima (proizvodima i aktivnim tvarima).

Nacionalna Medicinska Knjižnica SAD-a: Toxnet. Baza podataka o toksikologiji, opasnim kemikalijama, stanju okoliša i ispuštanju otrova (na engleskom jeziku).

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a: Registracija pesticida, Pregled Inertnih Sastojaka i Smjernice (na engleskom jeziku).

NEKI GLAVNI OSNOVNI  PRINCIPI U EUROPSKOJ UNIJI

1. Iz Zakonodavstva Europske unije. „Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju. No politika ili mjera mogu se revidirati kad postane dostupno više znanstvenih podataka. Načelo predostrožnosti utvrđeno je člankom 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Koncept načela predostrožnosti prvi je put naveden u komunikaciji Europske komisije donesenoj u veljači 2000. godine u kojoj su definirani koncept i vizija njegove primjene.
Na načelo predostrožnosti može se pozvati samo ako postoji potencijalni rizik i ne može se upotrebljavati za opravdavanje proizvoljnih odluka.
Primjeri EU-ove primjene načela predostrožnosti uključuju njegov regulatorni okvir za kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006, poznata kao REACH) i opće propise zakona o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002).“ EUR-Lex Glosar sažetaka zakonodavstva

2. Europska Agencija za kemikalije (European Chemicals Agency - ECHA) - Autorizacije biocida i izuzeci: Razumijevanje BPR-a (BPR znači 'Biocidal Products Regulations' - 'Uredba o biocidnim pripravcima'). „Svi biocidni pripravci zahtijevaju autorizaciju prije stavljanja na tržište, a aktivne tvari sadržane u određenom biocidnom pripravku moraju biti prethodno odobrene. Međutim, postoje određeni izuzeci od ovog načela. Primjerice, aktivne tvari nad kojima se provodi program revizije kao i biocidni pripravci koji sadržavaju te aktivne tvari mogu biti stavljeni na tržište dok se čeka konačna odluka o odobrenju. Pripravci s privremenom autorizacijom za nove aktivne tvari koje su još u postupku procjene također su dopušteni na tržištu.“

3. Europska Agencija za kemikalije - Odobrenje aktivnih tvari: „Uredbom o biocidnim proizvodima (BPR) uvedeni su službeni kriteriji za isključivanje i zamjenu koji se primjenjuju na evaluaciju aktivnih tvari.
Kriteriji za isključivanje
U načelu, aktivne tvari koje ispunjavaju kriterije za isključivanje neće biti odobrene.
To uključuje:
  • karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije u skladu s Uredbom o klasifikaciji, označivanju i pakiranju tvari (CLP)
  • tvari koje ometaju rad endokrinog sustava
  • postojane, bioakumulativne i toksične (PBT) tvari
  • vrlo postojane i vrlo bioakumulativne (vPvB) tvari
Predviđena su odstupanja, posebno ako je aktivna tvar potrebna radi zaštite javnog zdravlja ili javnog interesa kada nisu dostupna alternativna rješenja. U tom slučaju, odobrenje aktivne tvari dodjeljuje se za najviše pet godina (također i za aktivne tvari za koje je izvješće o procjeni podneseno prije 1. rujna 2013., prema prijelaznim odredbama).“
 
Iz navedenih se vidi da te odredbe iz European Chemicals Agency-a nipošto nisu u skladu sa Načelom predostrožnosti, iako je Načelo predostrožnosti glavni princip po kojemu bi se trebala osigurati zaštita zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
 
4. Upozorenja i znakovi  UREDBA (EZ) br. 1272/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2008. (još u snazi 2023.g.) o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

Postoji stotinjak službenih „oznaka upozorenja“ i bezbroj „oznaka obavijesti“ koje upućuju na moguće štetne učinke pesticida. Takve su izjave nužne kako bi označile potencijalne štetne registrirane pesticide. Opasnosti su navedene na sigurnosno - tehničkim listovima, kao i na etiketama pojedinih proizvoda. Također su razvrstane po kategorijama s odgovarajućom oznakom uz svaku opasnost. Začuđujuće, opasnosti za pčele i neciljane organizme nisu uključene unutar primarna upozorenja opasnosti, već u potkategoriji 'za informaciju'. Za više detalje o upozorenjima i znakovima, vidjeti naš članak 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj'.

5. Oglašavanje pesticida UREDBA (EZ) br. 1272/2008 GLAVA VII. ZAJEDNIČKE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 48. Oglašavanje 1. Kod svakog oglašavanja tvari koja je razvrstana kao opasna moraju se navesti razredi opasnosti odnosno kategorije opasnosti u pitanju. 2. Kod svakog oglašavanja smjesa koje su razvrstane kao opasne, odnosno koje su obuhvaćene člankom 25. stavkom 6. za koje i fizičke osobe mogu sklopiti ugovor o kupoprodaji, a da prethodno nisu vidjele naljepnicu, treba navesti vrstu ili vrste opasnosti koje su navedene na naljepnici. Prvi podstavak ne dovodi u pitanje Direktivu 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača vezano za ugovore na daljinu (28).

SLUŽBENI POSTUPCI U VEZI REGISTRACIJE I KORIŠTENJA PESTICIDA U HRVATSKOJ

Biocidni pripravci:

Europska Agencija za kemikalije : Autorizacija biocidnih pripravaka

Ministarstvo Zdravstva je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). Taj popis je vrijedio do 1.rujna 2015.god. : „Od 1. rujna 2015. biocidni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHAdni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHA.“  Ministarstvo Zdravstva još uvijek vodi registar tih biocidnih pripravaka, uz upozorenje:  „NAPOMENA - Ako je aktivna tvar odobrena Provedbenom uredbom Komisije, a nije podnesen zahtjev za odobrenje ili usporedno međusobno priznavanje sukladno Uredbi (EU) br. 528/2012, navedeno rješenje u tablici je nevažeće.
U tom slučaju, sukladno članku 89. Uredbe (EU) br. 528/2012, biocidni proizvod se
(a) ne smije više stavljati na raspolaganje na tržište s učinkom od 180 dana od dana odobrenja aktivne tvari; i
(b)uporaba postojećih zaliha biocidnih proizvoda se može nastaviti najviše 365 dana od dana odobrenja aktivne tvari. U slučaju odluke o neodobravanju aktivne tvari, država članica može nastaviti primjenjivati svoj trenutni sustav ili praksu za stavljanje biocidnih proizvoda na raspolaganje na tržištu do najkasnije 12 mjeseci nakon datuma odluke o neodobravanju aktivne tvari.“

Pripravci za 'zaštitu bilja':

Europska komisija: Odobrenje aktivnih tvari

Ministarstvo Poljoprivrede Republike Hrvatske je glavni koordinator za registraciju pesticida i izdavanja dozvola za pesticide. Provjerava se potpunost dokumentacije a zatim se podnosi zahtjev kod jednog od dva registrirana tijela / ustanova koja su navedena niže zbog procjene rizika i dokumentacije. Ovo tijelo može zatražiti dodatne informacije i dokumentirane dokaze. Komunikaciju sa podnositeljem zahtjeva koordinira Ministarstvo poljoprivrede. Kada je dokumentacija zadovoljavajuća, registrirano tijelo podnosi prijedlog za registraciju Ministarstvu poljoprivrede kao donositelju odluke.

Hrvatski Centar za Poljoprivredu, Prehranu i Ruralna Pitanja (od 01.01.2019.god. Hrvatska agencija za poljoprivredu, prehranu i selo) : Zavod za Zaštitu Bilja. Ovaj odjel Instituta procjenjuje aktivne sastojke i tvari u pesticidima i njihovu učinkovitost, uspostavlja analitičke metode, proučava ostatke pesticida u hrani i njihovo ponašanje u okolišu, ekotoksikologiju te procjenjuje izloženost operatera, radnika i drugih koji su uključeni u uporabu pesticida. Od 01.01.2019.god.  

Institut za Medicinska Istraživanja i Medicinu Rada. Ovaj Institut na zahtjev Ministarstva Poljoprivrede priprema dokumentaciju za pesticide u vezi s registracijom, dobivanjem određenih dozvola, proširenjem registracije i proširenjem registracije za male operacije. Također daje znanstvena mišljenja o toksikologiji sisavaca i rizicima izloženosti za operatore, radnike i ostale koji su uključeni u uporabu pesticida.

Zaštita okoliša

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike Republike Hrvatske odgovorno je za stvaranje uvjeta za održivi razvoj, uključujući "zadatke vezane uz zaštitu i očuvanje okoliša i prirode u skladu s politikom održivog razvoja Republike Hrvatske, kao i zadaće vezane za upravljanje vodom i administrativne i druge poslove iz područja energetike." Iako je kvaliteta tla, zraka, vode i mora u njegovoj nadležnosti, ona ne uključuje posebne projekte koji se odnose na pesticide.

DODATNI IZVORI SAVJETA O KORIŠTENJU PESTICIDA U HRVATSKOJ

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba: "Zaštita bilja"

Agroklub: Pesticidi. Selektivna baza pesticida dostupna u Hrvatskoj; nisu navedene detaljne nuspojave; popis nije u potpunosti ažuriran. Među 'partnerima' su mnoge tvrtke koje proizvode kemijske pesticide.

MEĐUNARODNI PROPISI VEZANI ZA UPOTREBU PESTICIDA

- Rotterdamska Konvencija, 1998.

- Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 2001.

- Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu: Međunarodni Kodeks Ponašanja o Upravljanju Pesticidima (2002.) i Smjernice o Visoko Opasnim Pesticidima

Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu (FAO): Prevencija i Odlaganje Zastarjeljih Pesticida (na engleskom jeziku).

ODABRANI ZAKONI EU-a:

Europska Agencija za Kemikalije: Što je REACH? (Registracija, Procjena, Autorizacija i Ograničavanje Kemikalija) - objašnjenje

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), kojom se uspostavlja Europska Agencija za Kemikalije, kojom se mijenja Direktiva 1999/45/EZ i stavlja izvan snage Uredba Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredba Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktiva Vijeća 76/769 /EEZ i Direktive Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ

Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjenu i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br 1907/2006. (Tekst značajan za EGP)

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida (Tekst značajan za EGP)

Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište i stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ

Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Tekst značajan za EGP

Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o Općem akcijskom programu Unije za Okoliš do 2020 "Živjeti dobro, unutar granica našeg planeta" Tekst značajan za EGP

Uredba (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija Tekst od važnosti za EGP

Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv biljnih štetnika, izmjenama i dopunama Uredbe (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljenju izvan snage direktive Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EU, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ

Uredba Komisije (EU) 2018/605 od 19.travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđdivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (Tekst značajan za EGP)

Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2018/605 od 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (SL L 101, 20.4.2018.)

UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/521 оd 27. ožujka 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa za potrebe njezine prilagodbe tehničkom i znanstvenom
napretku

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/707 оd 19. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu razreda opasnosti i kriterija za razvrstavanje, označivanje i pakiranje tvari i smjesa

NEKI OD HRVATSKIH ZAKONA

Ministarstvo poljoprivrede RH: Propisi - Sredstva za zaštitu bilja; ostaci pesticida; održiva uporaba pesticida; zdravstvena zaštita bilja. Propisi koji reguliraju "sredstva za zaštitu bilja"; ostaci pesticida; održivo korištenje pesticida; zdravstvena zaštita bilja. 

Ministarstvo zdravstva RH: Kemikalije i biocidni pripravci - Kemijski i biocidni proizvodi, regulirani prema zakonima EU.

Ministarstvo zdravstva zakonodavstvo: Zakoni koji reguliraju kemijske i biocidne tvari; uvoz i izvoz opasnih kemikalija; sprječavanje bolesti; mjere preventivne dezinfekcije, suzbijanja insekata i štetočina; i sigurnosti na radnom mjestu.

Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo: Zakoni i Propisi. Zakoni koji se odnose na prevenciju prenosivih bolesti uključuju uporabu pesticida.

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike RH: Propisi i međunarodni ugovori: zaštita okoliša; zaštita kvalitete zraka; zaštita klime i ozonskog omotača; upravljanje odpadom; zaštita prirode; zaštita mora i obalnih područja.

 

© Vivian Grisogono 2018 g., tekst ažuriran u lipnju 2023.g.

Prijevod: Ivana Župan

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: zakoni i dozvole

Eco Environment News feeds

  • People in North Yorkshire town found to have ‘alarming’ levels of toxic Pfas chemicals in blood

    Exclusive: Testing in Bentham, home to UK’s highest recorded Pfas levels, finds one in four have blood levels in greatest risk category

    Alarming levels of toxic forever chemicals have been found in the blood of people living in a town previously revealed to be contaminated with the UK’s highest recorded level of Pfas.

    Pfas, short for per- and polyfluoroalkyl substances and commonly known as forever chemicals because of their persistence in the environment, have been linked to a wide range of serious illnesses, including some cancers. They are used in a variety of consumer products but one of their most prolific uses is in firefighting foam.

    Continue reading...

  • Mexico’s monarch butterfly population jumps 64%, offering hope for at-risk species

    The insects covered its largest area since 2018, despite threats from habitat loss, climate crisis and pesticides

    The population of monarch butterflies in Mexico increased 64% this winter, compared with the same period in 2025, offering a glimmer of hope for an insect considered at risk of extinction.

    The figures, released this week by the World Wildlife Fund (WWF) Mexico, showed that the area occupied by monarchs expanded to 2.93 hectares (7.24 acres) of forest from 1.79 hectares (4.42 acres) the previous winter, the largest coverage since 2018.

    Continue reading...

  • ‘Hybrid organ’: how a union of trees and fungi could revolutionise forest management

    A US startup supplies spray for fast-growing loblolly pines with the hope of increasing biodiversity – and reducing the need for artificial fertiliser

    At a commercial tree nursery near Evans, western Louisiana, 5m pine seedlings are packed on to 12 vast circular irrigation tables, each as wide as a football field. Last September, many of these young trees were sprayed with what looked like muddy water.

    The substance was in fact a liquid extract teeming with hundreds of species of wild soil fungi. Brad Ouseman, the nursery manager, is confident he will see results from this fungal inoculation, which is intended to improve yields and reduce the need for artificial fertilisers.

    Continue reading...

  • ‘Smokeless’ fuels produce more ultrafine particles that get embedded in lungs, study shows

    The tiny size of the particles means they can become deposited deep in people’s lungs, causing a health risk

    New research has found that burning “smokeless” or low-smoke fuels may be causing new air pollution hazards on streets and in homes.

    These fuels are sold as alternatives to burning coal, wood and peat at home, but tests reveal their smoke contains large quantities of tiny ultrafine particles, smaller than the wavelength of light, that can deposit themselves deep in our lungs.

    Continue reading...

  • ‘Yes to fields of wheat, no to fields of iron’: how the world’s greenest country soured on solar

    In Denmark, the spread of solar panels has become a divisive issue among voters, especially in rural areas

    In one telling of the story, the golden fields of a proud farming nation are under attack. Besieged by an industrial sprawl of solar panels, they are being smothered at the behest of an urban elite.

    That narrative has failed to thrive in conservative heartlands such as Texas and Hungary, which have embraced solar power while lambasting green rules. But it is taking root in Denmark, the most climate-ambitious nation on Earth. “We say yes to fields of wheat,” said Inger Støjberg, the leader of the rightwing populist Denmark Democrats in a speech in 2024. “And we say no to fields of iron!”

    Continue reading...

  • Country diary: The messy chaos of nesting herons | Mary Montague

    Stranmillis University College, Belfast:There’s a fuss going on high up in the trees, as these early breeders have already got going with this year’s brood

    A robin is singing. Moonlight gleams through the trees. These woods are home to a breeding colony of grey herons and, until recently, their incessant yells were part of the dawn chorus. Today, the quietness of an established heron nest high in a beech tree is good news. Herons share parental care and one of the pair is up there – right on time for these early breeders – brooding a clutch of eggs.

    Another heron calls out as it swoops through a gap in the trees. The intense storms that preceded this year’s breeding season felled several trees – and their traditional nest sites. The incoming heron lands in a nearby pine tree, where its mate is guarding a messy bundle of twigs. This pair are still building their nest. Both male and female herons have long black crest feathers, and lacy plumes on the throat and back but, in this case, I’ve no trouble identifying the sexes. The male preens his mate before mounting her. There’s a few seconds of wing-flapping, squirming and tail-wagging. After he slides off, the female tucks her bill into her breast feathers and closes her eyes.

    Continue reading...

  • Sex garden to ‘break taboos’ at Chelsea flower show as gnome ban ends

    Lovehoney sponsors Aphrodite-themed ‘pleasure garden’ full of flowers associated with love and sex

    It is one of the most prestigious events of the UK social calendar, but the great and good attending Chelsea flower show may be in for a shock this year as the Royal Horticultural Society unveils a sex-themed garden sponsored by a company that sells vibrators.

    Lovehoney, a sex toy company, is sponsoring an Aphrodite-themed “pleasure garden” full of flowers and plants associated with love and sex.

    Chelseaflowershow will be held at the Royal Hospital Gardens from 19 to 23 May.

    Continue reading...

  • ‘A toad is a perfect tenner’: experts recommend wild candidates for new banknotes

    Animals will feature on £5, £10, £20 and £50 notes, the Bank of England says, but which creatures should make the cut?

    Native British wildlife will feature on the next set of £5, £10, £20 and £50 notes, the Bank of England has announced, but it has yet to be decided which creatures will make the cut.

    While politicians from Nigel Farage to Ed Davey have sought to confect outrage about ditching Winston Churchill and Jane Austen for badgers or blackbirds, public consultations by the Bank show that people favour the switch to wildlife. Regularly changing images on the notes is a measure to foil counterfeiters.

    Chris Packham is a naturalist, broadcaster, campaigner and author

    Naturalist Lucy Lapwing is the author of Love is a Toad: Exploring Our Relationship With Nature

    Continue reading...

  • Key takeaways: should you BYO containers when buying food?

    Asking for coffee in a reusable cup or reusing shopping bags is second nature for many, but bringing your own containers for takeaway can take getting used to. Here are some tips to get started

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    Before the advent of cheap, single-use take away packaging, legend has it that Australian families used to bring saucepans to their local Chinese restaurant to pick up their Friday night take-out. Until the early 1980s, when concerns about ink contamination outlawed it, fish and chips came wrapped in old newspapers.

    These days, Australians’ love affair with caffeine has made reusable coffee cups ubiquitous, and most of us have a stack of tupperware at home for school lunches. Yet fronting up to the salad bar or deli counter with your own container still feels a bit weird.

    Continue reading...

  • ‘It’s not sustainable’: US farmers reeling as Iran war pushes fertilizer costs up

    Closure of strait of Hormuz – a key fertilizer production and transportation route – has squeezed farmers as prices jump

    Rodney Bushmeyer has been farming as long as he can remember. Bushmeyer’s father was a farmer, as was his grandfather.

    The family-run Bushmeyer Farms in Illinois dates back more than 100 years, when his ancestors came to the US from Germany. They acquired the first 80 acres cost-free as homesteaders, cleared the land, and worked it.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.