Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Nakon više godina promatranja, Udruga Eco Hvar je zaključila da je program suzbijanja komaraca, kako se provodi na Hvaru i u drugim djelovima Hrvatske, nepotreban, uzaludan i rizičan.

DEZINSEKCIJA NA HVARU 2017.god.

Iz Općine Jelsa: "Program dezinsekcije kao mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti provodi se kako bi se suzbila ličinka komaraca te uklonili uvjeti za razvoj i razmnožavanje, a time smanjila šteta za okoliš i zdravlje ljudi." (e-mail, 11.08.2017.)

ZAŠTO SMO ZABRINUTI

Zarazne bolesti od komaraca kao što su Denga i Zapadnonilska groznica se vrlo rijetko pojave u Hrvatskoj1,2,3,4,. Međutim akcije zamagljivanja protiv komaraca su provođene u tri navrata kroz turističku sezonu, i to na neodgovoran način.

Najme:

i) za zamagljivanje se prskaju opasni otrovi po cijelom okolisu;

ii) moguće opasne nuspojave tih otrova nisu objavljena, čak su zanemarena;

iii) nije korišten bilo koji ekološki prihvatljiv način za suzbijanje štetnike;

iv) edukacija u vezi kontrole štetnike nije provedena;

v) upozorenja o akcijama nisu adekvatna;

vi) rute vozila sa termozamagljivanjem nisu objavljene;

vii) usprkos redovnog zamagljivanja, ima svake godine sve više komaraca, jer stvara se otpornost komaraca na korišćena sredstva5,6,7; izgleda da nitko na lokalnoj ni na državnoj razini ne vodi računa o efikasnosti i mogućim štetnim efektima tog prskanja

viii) na lokalnoj razini, nije jasno da li je program dezinsekcije pod strogim nadzorom, kako bi trebao biti;

DETALJNIJE O OTROVIMA (Za vidjeti više detalja o otrovima korištenim na Hvaru, uz njihove moguće nuspojave, kliknite ovdje)

2012., godine dezinsekcija na Hvaru obavljena je koristeći dva insekticida, permetrin i cipermetrin u kombinaciji (2 piretroida); 2014., u Općini Jelsa je korišten Permex 22E (aktivne tvari Permetrin i Tetrametrin uz sinergist Piperonil butosid); 2015, Microfly (Cipermetrin), i Twenty-one (Azametipos = organofosfat) su korišteni protiv muha; Permex 22E je korišten za zamagljivanje protiv komaraca; a 2017., za zamagljivanje su korišteni oko Grada Hvara, Starog Grada i Jelse: Cipex (Cipermetrin), i Permex 22E (Permetrin, Tetrametrin uz Piperonil butoksid); Microfly (Cipermetrin) i Muhomor (Azametipos) su korišteni protiv muha.

Piretroidi8 su opasni otrovi 9,10,11. Svaki od spomenutih insekticida je opasan sam po sebi, ne samo za insekte nego i za druga živa bića.

SREDSTVA KOJA SU KORIŠTENA U OPČINI JELSA 2017.god.

Akcije zamagljivanja u Općini Jelsa u 2017. su obavljene u srpnju, kolovozu i rujnu 2017.god.

Permex 22E- aktivne tvari Permetrin u kombinaciji sa Tetrametrinom, dakle dva piretroida. Permetrin18,19 dolazi u mnogim oblicima, od kojih su neki otrovniji od drugih. Visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe20 i druge životinje iz divljine21. Također je otrovan za mačke22. Mogući utjecaji na ljude se smatraju manje dramatičnima od onih Cipermetrina, ali može utjecati na neurološki sustav23,24, te imunološkii i endokrini sustav. Može osobito loše djelovati na djecu, i Američka Environmental Protection Agency 2006.god. je ga procjenjila potencijalno kancerogenim25. S obzirom na štetan utjecaj na život u vodi, piretroidi se ne bi trebali koristiti blizu vodenih izvora. Permetrin se ne bi trebalo primjenjivati ondje gdje životinje tragaju za hranom.

EPA-in registracijski dokument za Tetrametrin (2010.)26 klasificirao je otrov kao potencijalno kancerogenim za ljude te ga je identificirao kao visoko toksičnim za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake. Može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. Dokument navodi: „Tetrametrin koriste vlasnici kuća individualno ili vlasnici industrijskog/komercijalnog postrojenja na pojedinačnim, izoliranim površinama i u malim količinama, a ne u širokoj uporabi (tj. u poljoprivredi ili pri smanjenu populacije komaraca od strane javne uprave27. Zbog ovog razloga nije testiran utjecaj Tetrametrina na pitku vodu. Tetrametrin se ne bi trebao koristiti na ili blizu namirnica27.

Sredstva korištena protiv muha u Općini Jelsa u 2017. godini:

Cipex - aktivna tvar Cipermetrin12 (piretroid). Cipermetrin je vrlo otrovan za mačke13, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice. Kod ljudi, trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i (rijetko) smrt14,15,16. U Sjedninjenim Državama također se klasificira kao mogući uzrok raka17.

Microfly - aktivna tvar Cipermetrin.

Muhomor - aktivna tvar Azametipos28, koja nije na popisu dozvoljenih insekticida u Europskoj Uniji29,30. Upute navode da mora biti apliciran na ciljene površine, a ne prskan u zraku. Muhomor AZ, koji je korišten na Hvaru 2017.god., je insekticid topiv u vodi, namijenjen za suzbijanje muha u štalama za stoku, kao što su goveda, konji, svinje, telad, te perad (kokoši), i se koristi uglavnom u zatvorenim prostorijama31.

Moguće posljedice i rizici takve kombinacije otrova u okolišu su potpuno nepoznati.

DEZINSEKCIJA U GRADU HVARU 2017.god.

Po Programu mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini, insekticidi koji se koriste za ULV zamagljivanje (hladni i topli postupak) su piretroidi: Cipermetrin, Deltametrin32, D-Fenotrin33, Permetrin i Resmetrin34 (tablica 2, str.9). Od 5 otrova, 3 nisu više na popisu registirarnih insekticida Europske Unije.

Fenotrin je posebno toksičan za mačke35, za pčele36 i za vodene organizme37.

Resmetrin je posebno toksičan za ribe, i pčele, te opasan za ljude38. Od 2015.godine nije više na prodaji u SAD-u39.

PČELE. Svi spomenuti otrovi su toksični za pčele. Već 1998.godine Permetrin, d-Fenotrin i Resmetrin su bili na popisu insekticida koji su posebno toksični za pčele, i neko vrijeme poslije aplikacije40.

DETALJNIJE O UPOZORENJIMA I OBAVIJESTIMA. Govorimo ovdje o vrlo opasnim sredstvima, a upozorenja su minimalna: u Općini Jelsa obavijest je u obliku pisma sa strane firme koja provodi zamaglivanje. To pismo se stavlja na općinskim oglasnim pločama. Stari Grad objavi termin akcija na službenom portalu. Ništa po javnim medijama, ništa preko Turističkih zajednica. Pčelari nisu posebno obavješteni, iako mogu biti teško ugroženi. A obavijesti nisu na niti jednom stranom jeziku, iako su te akcije u špici sezone.

Mještani i gosti imaju pravo biti informirani u potpunosti o programu i terminima akcija. Potrebna je javna objava: popis sredstava s kojima se provodi dezinsekcija; detaljnja ruta gdje će se provoditi; način provođenja dezinsekcije; te točni termini provođenja dezinsekcije.

Lokalne vlasti koje naručuju akcije dezinsekcije su dužne obavijestiti građane i gosti preko svih mogućih kanala, i to u svim odgovarajućim jezicima.

ZAKLJUČCI.

Dezinsekcija u obliku zamagljivanja kako se provodi na Hvaru već niz godina je potencijalno opasna za ljudsko zdravlje, te za životinje, ptice, neciljane insekte i okoliš.

Ta dezinsekcija nikako ne postiže svoj cilj.

Način provođenja programa nije transparentan, te nije prihvatljiv.

MI PREPORUĆUJEMO:

s obzirom da rizici zaraznih bolesti su vrlo mali u Hrvatskoj, a rizici prskanja javnih površina otrovima su puno veći, da se hitno zaustavi program ljetne dezinsekcije otrovima na način kao do sada, i istraži bolje metode za suzbijanje neželjenih insekata, kao što je u Pravilniku o načinu obvezatne DDD i predviđeno.

Napomena: Za više detalja o pesticidima korištenim na Hvaru i u Hrvatskoj, vidjeti: Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj, Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja, i Pesticidi, zakoni i dozvole.
 
© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017,, ažuriran 2021.
Prijevod: Ivana Župan

IZVORI

1. Gjenero-Margan, I., Aleraj, B., Krajcar, D., Lesnikar, V., Klobučar, A., Pem-Novosel, I., Kurečić-Filipović, S., Komparak, S., Martić, R., Đuričić, S., Betica-Radić, L., Okmadžić, J., Vilibić-Čavlek, T., Babić-Erceg, A., Turković, B., Avšić-Županc, T., Radić, I., Ljubić, M., Šarac, K., Benić, N., Mlinarić-Galinović, G. 2011. Autochthonous dengue fever in Croatia, August–September 2010. Eurosurveillance, 16 (9).

2. Pem-Novosel, I., Vilibic-Cavlek, T., Gjenero-Margan, I., Kaic, B., Babic-Erceg, A., Merdic, E., Medic, A., Ljubic, M., Pahor, D., Erceg, M. 2015. Dengue virus infection in Croatia: seroprevalence and entomological study. New Microbiologica, 38, 97-100.

3. Barbić L, Listeš E, Katić S, Stevanović V, Madić J, Starešina V, Labrović A, Di Gennaro A, Savini G. 2012. Spreading of West Nile virus infection in Croatia. Veterinary Microbiology. 159(3-4):504-8.

4. European Centre for Disease Prevention and Control. (Provides regular updates on the spread of communicable diseases in Europe)

5. Weill, M., Lutfalla, G., Mogensen, K., Chandre, F., Berthomieu, A., Berticat, C., Pasteur, N., Philips, A., Fort, P., Raymond, M. 2003. Comparative genomics: Insecticide resistance in mosquito vectors. Nature 423: 136-137 (8 May 2003)

6. Owusu, H. F. Jančáryová, D., Malone, D., Müller, P.. 2015. Comparability between insecticide resistance bioassays for mosquito vectors: time to review current methodology? Parasites and Vectors 8: 357

7. Aguirre-Obando, O. A., Pietrobon, A. J.. DallaBona, A. C., Navarro-Silva, M. A. 2015. Contrasting patterns of insecticide resistance and knockdown resistance (kdr) in Aedes aegypti populations from Jacarezinho (Brazil) after a Dengue Outbreak. Revista Brasileira de Entomologia 60:1 94-100 (January–March 2016)

8. EPA Information Sheet. 2016. Pyrethrins and Pyrethroids. (information on the use of pyrethrins and pyrethroids as insecticides, the current reevaluation of this group of pesticides in registration review, and previous assessments, decisions, and risk mitigation efforts.)

9. Beyond Pesticides. 2001. chemicalWATCH factsheet: Synthetic Pyrethroids.

10. Walters, J.K., Boswell, L.E., Green, M.K., Heumann, M.A., Karam, L.E., Morrissey, B.F., Waltz, J.E. 2009. Pyrethrin and Pyrethroid Illnesses in the Pacific Northwest: A Five-Year Review. Public Health Reports 124 (1): 149-159

11. Ingram E.M., Augustin, J., Ellis, M.D., Siegfried, B.D. 2015. Evaluating sub-lethal effects of orchard-applied pyrethroids using video-tracking software to quantify honey bee behaviors. Chemosphere 135: 272-277

12. TOXNET Toxicology Data Network (U.S.National Library of Medicine). Cypermethrin.

13. PARASITIPEDIA.net. updated 2017. CYPERMETHRIN, safety summary for veterinary use.

14. Cornell University, (Extoxnet). 1993. Pesticide Information profile: Cypermethrin.

15. PubChem Open Chemistry Database. 2005. Cypermethrin.

16. Aggarwal, P., Jamshed, N., Ekka, M., Imran A. 2015. Suicidal poisoning with cypermethrin: A clinical dilemma in the emergency department. Journal of Emergencies, Trauma and Shock. 8:2 123-125.

17. U.S. Environmental Protection Agency Office of Pesticide Programs. 2016. Chemicals Evaluated for Carcinogenic Potential. Annual Cancer Report.

18. World Health Organization. 2006. "International Program on Chemical Safety, Environmental Health Criteria 92: Permethrin."

19. U.S. Environmental Protection Agency. 2002. "TRI Explorer: Providing Access to EPA's Toxic Release Inventory Data."

20. U.S. Environmental Protection Agency. August 2009. Permethrin Facts.

21. Hoffmann, M., Meléndez, J.L., Ruhman, M.A., 2008. Risks of Permethrin Use to the Federally Threatened California Red-legged Frog (Rana aurora draytonii) and Bay Checkerspot Butterfly (Euphydryas editha bayensis), and the Federally Endangered California Clapper Rail (Rallus longirostris obsoletus), Salt Marsh Harvest Mouse (Reithrodontomys raviventris), and San Francisco Garter Snake (Thamnophis sirtalis tetrataenia). Environmental Fate and Effects Division Office of Pesticide Programs, Washington, D.C. 20460

22. International Cat Care. Permethrin Poisoning in Cats.

23. U.S. Centers for Disease Control (ATSDR). 2003. "Toxicological Profile for Pyrethrins and Pyrethroids."

24. U.S. Environmental Protection Agency. 2006. "Reregistration Eligibility Decision (RED) for Permethrin."

25. U.S. Environmental Protection Agency. 2007. Permethrin & Resmethrin (Pyrethroids), Toxicity and Exposure Assessment for Children's Health. TEACH Chemical summary.

26. U.S. Environmental Protection Agency. 2008, revised 2010. Reregistration Eligibility Decision Document for Tetramethrin.

27. Thoreby, E. (author), Williams, M.M. (editor), Lah, K. (updater) 2011. Tetramethrin. Toxipedia.

28. Scottish Environment Protection Agency. Azamethiphos. Scottish Pollutant Release Directory.

29. University of Hertfordshire. Azamethiphos. Veterinary Substances Database.

30. Pesticides Action Network (PAN) Europe. 2006. What substances are banned and authorized in the EU market?

31. Muhomor. 2017.  Muhomot je insekticid topiv u vodi. Djelatna tvar: Azametifos u koncentraciji 10%. Genera, Jedna komapnija za Jedno zdravlje.

32. PubChem, Open Chemistry Database. 2017. Deltamethrin.

33. PubChem, Open chemistry Database. 2017. D-Phenothrin.

34. US EPA Archive Document. 2007. Permethrin and Resmethrin (Pyrethroids). TEACH Chemical Summary.

35. Parasitipedia. 2017. Phenothrin: safety summary for veterinary use.

36. US EPA. 2008. Reregistration Eligibility Decision for d-Phenothrin.

37. WHO/FAO 1994. d-Phenothrin. WHO/FAO Data Sheet on Pesticides no.85.

38. PubChem Open Chemistry Database. 2017. Resmethrin.

39. US EPA. 2011. Permethrin, Resmethrin, d-Phenothrin (Sumithrin®): Synthetic Pyrethroids for Mosquito Control.

40. Alabama A&M and Auburn Universities. 1998. Protecting honey bees from pesticides.

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Eco Environment News feeds

  • Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Review from non-profit finds range of scenarios of firms simultaneously lobbying for and against Pfas regulations

    Some top US lobbying firms are simultaneously working both sides of the Pfas “forever chemicals” issue, raising serious conflict of interest questions and concerns that their activity is slowing states’ efforts to rein in the public health threat.

    The review of six states’ lobbying records conducted by the non-profit F-Minus found a range of scenarios in which firms lobbied both sides. Most common Pfas are linked to cancer. The lobbying firm Holland & Knight works for the American Chemistry Council, which represents the nation’s largest Pfas makers, and aggressively opposes most regulations. Simultaneously, Holland & Knight lobbies for the American Cancer Society.

    Continue reading...

  • Exclusive: Lough Neagh, which supplies drinking water for 40% of NI, contains genes resistant to last-resort antibiotics

    Genes capable of creating antibiotic-resistant superbugs have been detected in the UK’s largest lake, which supplies drinking water to about 40% of Northern Ireland.

    Testing of water from Lough Neagh, which has a surface area 26 times bigger than Windermere, found genes resistant to a wide range of antibiotics, including carbapenems – drugs reserved for life-threatening infections when all other treatments have failed.

    Continue reading...

  • Ruabon grouse moor, Wrexham: Mating season is upon us. Will I be lucky enough to spot a courtship lek?

    I’m shooting grouse on the moor today. There are two kinds here: red grouse, a gamebird reared and shot in its thousands; and its larger, rarer cousin, the black grouse. The latter is supposedly spared by a ban that remains voluntary despite catastrophic declines in recent decades. As it’s not shooting season, which runs from August to mid-December, I shoulder a camera, not a shotgun, hoping to snap one of these increasingly rare birds.

    Springtime is when black grouse start to breed, so I arrive before dawn, which is when they lek – a courtship dance where they fan their tails, peck and scuffle with their rivals.

    Continue reading...

  • Carmaker’s decision to drop NissanConnect EV app on relatively recent cars fuels warnings from experts

    Owners of some Nissan Leaf electric vehicles are angry after the carmaker announced it would shut down an app that lets them remotely control battery charging and other functions.

    Drivers of Leaf cars made before May 2019 and the e-NV200 van (produced until 2022) have been told that the NissanConnect EV app linked to their vehicles will “cease operation” from 30 March. This means they will lose remote services, including turning on the heating, and some map features.

    Continue reading...

  • With anger stoked by Channel 4’s drama Dirty Business, we look at what has happened to some of the main players

    Water companies have been in the public eye for the wrong reasons again recently. South West Water was in the dock pleading guilty to supplying water unfit for human consumption, while the regulator fined South East Water £22.5m for repeated supply failures that affected more than 280,000 people over three years.

    As the full scale of the sewage pollution scandal has been revealed to the public over the past six years, key figures working for the regulators and the privatised companies have been heavily criticised. Channel 4’s drama Dirty Business has focused attention on individuals at the heart of the scandal.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Colossal Biosciences’ CEO says its work follows a ‘moral obligation’ while critics say it’s ‘tech bro’ hype that could undermine conservation

    Can and should we resurrect animal species that have been extinct for thousands of years? Such weighty, existential questions were once the preserve of science fiction but are now being played out within an unassuming brick building in a Dallas business park.

    Colossal Biosciences, valued at $10.2bn after raising hundreds of millions of dollars in funding from investors including celebrities spanning from Tiger Woods to Paris Hilton, has provoked a stampede of acclaim as well as denunciation after announcing last year it had made the dire wolf, a species lost from the world for more than 10,000 years, “de-extinct” via the birth of three new pups.

    Continue reading...

  • Mohammed Ahmed Sayed Mohammed is among those redeploying his skills for a local recycling company that is cleaning up the Nile

    At 6am, Mohammed Ahmed Sayed Mohammed steers his boat from al-Qarsaya island through Cairo’s Nile waters towards the capital’s riverside clubs. Fifteen years ago, he searched for fish. Now he hunts plastic bottles.

    “The fish fled from the plastic chokehold,” said Sayed, who has lived on the Giza island since arriving from Assiut, further south on the Nile, as a 14-year-old fishing apprentice. He never returned to his village, marrying locally and raising three children who now live alongside him with their 12 grandchildren on the island housing 200 families.

    Continue reading...

  • As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • S više od 100 milijuna neurona u probavnom traktu, crijeva su prepoznata kao drugi mozak, povezujući probavu s fizičkim i mentalnim blagostanjem. Sada, nova studija koju su proveli znanstvenici s Emory University objašnjava vezu između crijeva i mozga, ukazujući na to da žive bakterije iz crijeva mogu izravno ući u mozak, s potencijalnim implikacijama za neurološko zdravlje.

  • Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

  • Crijevni mikrobiom - bilijuni bakterija i drugih mikroba koji nastanjuju gastrointestinalni trakt - pokreće proces ključan za zaštitu debelog crijeva od ozljeda tkiva, pokazuje nova studija. Smatra se, da ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje kako se može razviti širok raspon crijevnih poremećaja. Naime, ovo istraživanje otvara vrata tretmanima koji se usredotočuju na obnavljanje ključnih molekularnih signala u osjetljivim dijelovima debelog crijeva.

  • Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen