Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Objavljeno u Opasni otrovi!

Nakon više godina promatranja, Udruga Eco Hvar je zaključila da je program suzbijanja komaraca, kako se provodi na Hvaru i u drugim djelovima Hrvatske, nepotreban, uzaludan i rizičan.

DEZINSEKCIJA NA HVARU 2017.god.

Iz Općine Jelsa: "Program dezinsekcije kao mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti provodi se kako bi se suzbila ličinka komaraca te uklonili uvjeti za razvoj i razmnožavanje, a time smanjila šteta za okoliš i zdravlje ljudi." (e-mail, 11.08.2017.)

ZAŠTO SMO ZABRINUTI

Zarazne bolesti od komaraca kao što su Denga i Zapadnonilska groznica se vrlo rijetko pojave u Hrvatskoj1,2,3,4,. Međutim akcije zamagljivanja protiv komaraca su provođene u tri navrata kroz turističku sezonu, i to na neodgovoran način.

Najme: i) otrovi koji se koriste nisu svi namjeneni za takvu aplikaciju;

ii) koristi se koktel otrova ćije moguće nuspojeve nisu poznate;

iii) taj koktel otrova nije predviđen ni od proizvođača kao sredstvo za zamagljivanje;

iv) upozorenje o akcijama nije adekvatno;

v) ruta vozila sa termozamagljivanjem nije objavljena;

vi) usprkos redovnog zamagljivanja, ima svake godine sve više komaraca, jer stvara se otpornost komaraca na korišćena sredstva5,6,7;

vii) na lokalnoj razini, nije jasno da li je program dezinsekcije pod strogim nadzorom, kako bi trebao biti;

viii) izgleda da nitko na lokalnoj ni na državnoj razini ne vodi računa o efikasnosti i mogućim štetnim efektima tog prskanja

DETALJNIJE O OTROVIMA (Za vidjeti više detalja o otrovima korištenim na Hvaru, uz njihove moguće nuspojave, kliknite ovdje)

2012., godine dezinsekcija na Hvaru obavljena je koristeći dva insekticida, permetrin i cipermetrin u kombinaciji (2 piretroida); 2014., u Općini Jelsa je korišten Permex 22E (aktivne tvari Permetrin i Tetrametrin uz sinergist Piperonil butosid); 2015, Microfly (Cipermetrin), i Twenty-one (Azametipos = organofosfat) su korišteni protiv muha; Permex 22E je korišten za zamagljivanje protiv komaraca; a 2017., koktel za zamagljivanje se sastojao od 2 insekticida, sa 3 aktivne tvari: Cipex (Cipermetrin), i Permex 22E (Permetrin, Tetrametrin uz Piperonil butosid); Microfly (Cipermetrin) i Muhomor (Azametipos) su korišteni protiv muha.

Piretroidi8 su opasni otrovi 9,10,11. Svaki od spomenutih insekticida je opasan sam po sebi, ne samo za insekte nego i za druga živa bića. Nismo našli opravdanje za takvu mješavinu u koktel za prskanje po cestama a ne po leglima komaraca. Stručno nisu poznati efekti takvih koktela. Taj način korišćenja insekticida nije potpuno u skladu sa uputama proizvođača.

SREDSTVA KOJA SU KORIŠTENA U OPČINI JELSA 2017.god.

Za zamagljivanje u Općini Jelsa u 2017. godini je korišten koktel od 3 piretroida u naravi dva insekticida. Nema opravdanja za takav koktel niti po uputama tih otrova, niti u stručnoj literaturi. Od 3 aktivne tvari u tim otrovima, 2 su zabranjene, odnosno nisu registrirana za upotrebu u Europskoj Uniji. Akcije zamagljivanja su obavljene u srpnju, kolovozu i rujnu 2017.god.

Cipex - aktivna tvar Cipermetrin12 (piretroid). Cipermetrin je vrlo otrovan za mačke13, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice. Kod ljudi, trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i (rijetko) smrt14,15,16. U Sjedninjenim Državama također se klasificira kao mogući uzrok raka17.

Permex - aktivne tvari Permetrin u kombinaciji sa Tetrametrinom, dakle dva piretroida. Permetrin18,19 dolazi u mnogim oblicima, od kojih su neki otrovniji od drugih. Visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe20 i druge životinje iz divljine21 . Također je otrovan za mačke22. Mogući utjecaji na ljude se smatraju manje dramatičnima od onih Cipermetrina, ali može utjecati na neurološki sustav23,24, te imunološkii i endokrini sustav. Može osobito loše djelovati na djecu, i Američka Environmental Protection Agency 2006.god. je ga procjenjila potencijalno kancerogenim25. S obzirom na štetan utjecaj na život u vodi, piretroidi se ne bi trebali koristiti blizu vodenih izvora. Permetrin se ne bi trebalo primjenjivati ondje gdje životinje tragaju za hranom.

PERMETRIN NIJE NA POPISU REGISTRIRANIH INSEKTICIDA EU-A.

EPA-in registracijski dokument za tetrametrin (2010.)26 klasificirao je otrov kao potencijalno kancerogenim za ljude te ga je identificirao kao visoko toksičnim za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake. Može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. Dokument navodi: „Tetrametrin koriste vlasnici kuća individualno ili vlasnici industijskog/komercijalnog postrojenja na pojedinačnim, izoliranim površinama i u malim količinama, a ne u širokoj uporabi (tj. u poljoprivredi ili pri smanjenu populacije komaraca od strane javne uprave27. Zbog ovog razloga nije testiran utjecaj Tetrametrina na pitku vodu. Tetrametrin se ne bi trebao koristiti na ili blizu namirnica27.

TETRAMETRIN NIJE NA POPISU REGISTRIRANIH INSEKTICIDA EU-A.

Sredstva korištena protiv muha u Općini Jelsa u 2017. godini:

Microfly - aktivna tvar Cipermetrin.

Muhomor - aktivna tvar Azametipos28, koja nije na popisu dozvoljenih insekticida u Europskoj Uniji29,30. Upute navode da mora biti apliciran na ciljene površine, a ne prskan u zraku. Muhomor AZ, koji je korišten na Hvaru 2017.god., je insekticid topiv u vodi, namijenjen za suzbijanje muha u štalama za stoku, kao što su goveda, konji, svinje, telad, te perad (kokoši), i se koristi uglavnom u zatvorenim prostorijama31.

AZAMETIPOS NIJE NA POPISU REGISTRIRANIH INSEKTICIDA EU-A.

Moguće posljedice i rizici takve kombinacije otrova su potpuno nepoznati.

DEZINSEKCIJA U GRADU HVARU 2017.god.

Po Programu mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini, insekticidi koji se koriste za ULV zamagljivanje (hladni i topli postupak) su piretroidi: Cipermetrin, Deltametrin32, D-Fenotrin33, Permetrin i Resmetrin34 (tablica 2, str.9). Od 5 otrova, 3 nisu više na popisu registirarnih insekticida Europske Unije.

Fenotrin je posebno toksičan za mačke35, za pčele36 i za vodene organizme37.

FENOTRIN NIJE NA POPISU DOZVOLJENIH INSEKTICIDA EU-A.

Resmetrin je posebno toksičan za ribe, i pčele, te opasan za ljude38. Od 2015.godine nije više na prodaji u SAD-u39.

RESMETRIN NIJE NA POPISU DOZVOLJENIH INSEKTICIDA EU-A.

PČELE. Svi spomenuti otrovi su toksični za pčele. Već 1998.godine Permetrin, d-Fenotrin i Resmetrin su bili na popisu insekticida koji su posebno toksični za pčele, i neko vrijeme poslije aplikacije40.

DETALJNIJE O UPOZORENJIMA I OBAVIJESTIMA. Govorimo ovdje o vrlo opasnim sredstvima, a upozorenja su minimalna: u Općini Jelsa obavijest je u obliku pisma sa strane firme koja provodi zamaglivanje. To pismo se stavlja na općinskim oglasnim pločama. Stari Grad objavi termin akcija na službenom portalu. Ništa po javnim medijama, ništa preko Turističkih zajednica. Pčelari nisu posebno obavješteni, iako mogu biti teško ugroženi. A obavijesti nisu na niti jednom stranom jeziku, iako su te akcije u špici sezone.

Mještani i gosti imaju pravo biti informirani u potpunosti o programu i terminima akcija. Potrebna je javna objava: popis sredstava s kojima se provodi dezinsekcija; detaljnja ruta gdje će se provoditi; način provođenja dezinsekcije; te točni termini provođenja dezinsekcije.

Lokalne vlasti koje naručuju akcije dezinsekcije su dužne obavijestiti građane i gosti preko svih mogućih kanala, i to u svim odgovarajućim jezicima.

ZAKLJUČCI.

Dezinsekcija u obliku zamagljivanja kako se provodi na Hvaru već niz godina je potencijalno opasna za ljudsko zdravlje, te za životinje, ptice, neciljane insekte i okoliš.

Ta dezinsekcija nikako ne postiže svoj cilj.

Način provođenja programa nije transparentan, te nije prihvatljiv.

MI PREPORUĆUJEMO:

s obzirom da rizici zaraznih bolesti su vrlo mali u Hrvatskoj, a rizici prskanja javnih površina otrovima su puno veći, da se hitno zaustavi program ljetne dezinsekcije otrovima na način kao do sada, i istraži bolje metode za suzbijanje neželjenih insekata, kao što je u Pravilniku o načinu obvezatne DDD i predviđeno.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017, ažuriran 2018.
Prijevod: Ivana Župan

IZVORI

1. Gjenero-Margan, I., Aleraj, B., Krajcar, D., Lesnikar, V., Klobučar, A., Pem-Novosel, I., Kurečić-Filipović, S., Komparak, S., Martić, R., Đuričić, S., Betica-Radić, L., Okmadžić, J., Vilibić-Čavlek, T., Babić-Erceg, A., Turković, B., Avšić-Županc, T., Radić, I., Ljubić, M., Šarac, K., Benić, N., Mlinarić-Galinović, G. 2011. Autochthonous dengue fever in Croatia, August–September 2010. Eurosurveillance, 16 (9).

2. Pem-Novosel, I., Vilibic-Cavlek, T., Gjenero-Margan, I., Kaic, B., Babic-Erceg, A., Merdic, E., Medic, A., Ljubic, M., Pahor, D., Erceg, M. 2015. Dengue virus infection in Croatia: seroprevalence and entomological study. New Microbiologica, 38, 97-100.

3. Barbić L, Listeš E, Katić S, Stevanović V, Madić J, Starešina V, Labrović A, Di Gennaro A, Savini G. 2012. Spreading of West Nile virus infection in Croatia. Veterinary Microbiology. 159(3-4):504-8.

4. European Centre for Disease Prevention and Control. (Provides regular updates on the spread of communicable diseases in Europe)

5. Weill, M., Lutfalla, G., Mogensen, K., Chandre, F., Berthomieu, A., Berticat, C., Pasteur, N., Philips, A., Fort, P., Raymond, M. 2003. Comparative genomics: Insecticide resistance in mosquito vectors. Nature 423: 136-137 (8 May 2003)

6. Owusu, H. F. Jančáryová, D., Malone, D., Müller, P.. 2015. Comparability between insecticide resistance bioassays for mosquito vectors: time to review current methodology? Parasites and Vectors 8: 357

7. Aguirre-Obando, O. A., Pietrobon, A. J.. DallaBona, A. C., Navarro-Silva, M. A. 2015. Contrasting patterns of insecticide resistance and knockdown resistance (kdr) in Aedes aegypti populations from Jacarezinho (Brazil) after a Dengue Outbreak. Revista Brasileira de Entomologia 60:1 94-100 (January–March 2016)

8. EPA Information Sheet. 2016. Pyrethrins and Pyrethroids. (information on the use of pyrethrins and pyrethroids as insecticides, the current reevaluation of this group of pesticides in registration review, and previous assessments, decisions, and risk mitigation efforts.)

9. Beyond Pesticides. 2001. chemicalWATCH factsheet: Synthetic Pyrethroids.

10. Walters, J.K., Boswell, L.E., Green, M.K., Heumann, M.A., Karam, L.E., Morrissey, B.F., Waltz, J.E. 2009. Pyrethrin and Pyrethroid Illnesses in the Pacific Northwest: A Five-Year Review. Public Health Reports 124 (1): 149-159

11. Ingram E.M., Augustin, J., Ellis, M.D., Siegfried, B.D. 2015. Evaluating sub-lethal effects of orchard-applied pyrethroids using video-tracking software to quantify honey bee behaviors. Chemosphere 135: 272-277

12. TOXNET Toxicology Data Network (U.S.National Library of Medicine). Cypermethrin.

13. PARASITIPEDIA.net. updated 2017. CYPERMETHRIN, safety summary for veterinary use.

14. Cornell University, (Extoxnet). 1993. Pesticide Information profile: Cypermethrin.

15. PubChem Open Chemistry Database. 2005. Cypermethrin.

16. Aggarwal, P., Jamshed, N., Ekka, M., Imran A. 2015. Suicidal poisoning with cypermethrin: A clinical dilemma in the emergency department. Journal of Emergencies, Trauma and Shock. 8:2 123-125.

17. U.S. Environmental Protection Agency Office of Pesticide Programs. 2016. Chemicals Evaluated for Carcinogenic Potential. Annual Cancer Report.

18. World Health Organization. 2006. "International Program on Chemical Safety, Environmental Health Criteria 92: Permethrin."

19. U.S. Environmental Protection Agency. 2002. "TRI Explorer: Providing Access to EPA's Toxic Release Inventory Data."

20. U.S. Environmental Protection Agency. August 2009. Permethrin Facts.

21. Hoffmann, M., Meléndez, J.L., Ruhman, M.A., 2008. Risks of Permethrin Use to the Federally Threatened California Red-legged Frog (Rana aurora draytonii) and Bay Checkerspot Butterfly (Euphydryas editha bayensis), and the Federally Endangered California Clapper Rail (Rallus longirostris obsoletus), Salt Marsh Harvest Mouse (Reithrodontomys raviventris), and San Francisco Garter Snake (Thamnophis sirtalis tetrataenia). Environmental Fate and Effects Division Office of Pesticide Programs, Washington, D.C. 20460

22. International Cat Care. Permethrin Poisoning in Cats.

23. U.S. Centers for Disease Control (ATSDR). 2003. "Toxicological Profile for Pyrethrins and Pyrethroids."

24. U.S. Environmental Protection Agency. 2006. "Reregistration Eligibility Decision (RED) for Permethrin."

25. U.S. Environmental Protection Agency. 2007. Permethrin & Resmethrin (Pyrethroids), Toxicity and Exposure Assessment for Children's Health. TEACH Chemical summary.

26. U.S. Environmental Protection Agency. 2008, revised 2010. Reregistration Eligibility Decision Document for Tetramethrin.

27. Thoreby, E. (author), Williams, M.M. (editor), Lah, K. (updater) 2011. Tetramethrin. Toxipedia.

28. Scottish Environment Protection Agency. Azamethiphos. Scottish Pollutant Release Directory.

29. University of Hertfordshire. Azamethiphos. Veterinary Substances Database.

30. Pesticides Action Network (PAN) Europe. 2006. What substances are banned and authorized in the EU market?

31. Muhomor. 2017.  Muhomot je insekticid topiv u vodi. Djelatna tvar: Azametifos u koncentraciji 10%. Genera, Jedna komapnija za Jedno zdravlje.

32. PubChem, Open Chemistry Database. 2017. Deltamethrin.

33. PubChem, Open chemistry Database. 2017. D-Phenothrin.

34. US EPA Archive Document. 2007. Permethrin and Resmethrin (Pyrethroids). TEACH Chemical Summary.

35. Parasitipedia. 2017. Phenothrin: safety summary for veterinary use.

36. US EPA. 2008. Reregistration Eligibility Decision for d-Phenothrin.

37. WHO/FAO 1994. d-Phenothrin. WHO/FAO Data Sheet on Pesticides no.85.

38. PubChem Open Chemistry Database. 2017. Resmethrin.

39. US EPA. 2011. Permethrin, Resmethrin, d-Phenothrin (Sumithrin®): Synthetic Pyrethroids for Mosquito Control.

40. Alabama A&M and Auburn Universities. 1998. Protecting honey bees from pesticides.

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Novosti: Ekologija.hr

  • U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene biomase, a njezino korištenje dodatno potiču vrhunske ekološke karakteristike.

  • Da je Hrvatska bogata prirodnim ljepotama i da je posebitost upravo velika sačuvanost prirodnih oaza, svjesni su i Hrvati. No ono što možda s jedne strane veseli, a s druge zabrinjava jest to da su naše prirodne znamenitosti zapravo najpopularnije daleko izvan granica Lijepe naše.

  • Opće je poznato da svaki potrošački proizvod na ovaj ili onaj način utječe na okoliš. Međutim, prosječan potrošač nije svjestan i ne zna koji proizvod ima manje ili više utjecaja na životnu sredinu nego drugi. Bilo koji proizvod koji se proizvodi, koristi ili uklanja na način koji značajno smanjuje štetu zagađenja životne sredine, može se smatrati ekološki prihvatljivim.

  • Pripreme za zimske godišnje odmore, odlazak na jedno od poznatih svjetskih skijališta i uživanje u (nećete vjerovati koliko brzo) nadolazećim zimskim radostima, već su u punom jeku.

  • Apeli usmjereni na očuvanje okoliša nas svakodnevno podsjećaju na važnost pozornosti o okruženju u kome egzistiramo. Bez obzira na njihovu učestalost, činjenica je da ne činimo sve što je u našoj moći da udišemo kvalitetniji zrak ili jedemo zdraviju hranu.

  • Briga za zaštitu okoliša sa razlogom sve više raste, jer je stanje u kom se nalazi naša životna sredina postalo alarmantno. Postoji mnogo razloga zbog kojih se trebamo zapitati kako možemo pozitivno da utječemo na naš okoliš i naš dom. U narednom tekstu saznajte kako možete zaštiti okoliš, a da to i ne osjetite.

  • Ako ste poštovalac prirode i zalažete se za njeno očuvanje, onda se sigurno pitate koja su to mjesta na svijetu koja dijele vaš stav. Možda upravo sada odlučujete gdje ćete putovati uskoro, a mi smo spremni priteći u pomoć i otkriti vam koja su to ekološka, a ujedno i najljepša svjetska ostva.

  • Ako želite da postanete dio “zelenog pokreta” i da svojim djelovanjem pozitivno utječete na svoju životnu sredinu, srećom pa to više ne znači da morate da žrtvujete boje i kvalitet farbe koju koristite, pošto danas postoji odličan izbor ekoloških farbi koje pritom dolaze i u predivnim bojama.

  • Ne čudi što se sve više vlasnika kuća odlučuje na ulaganje u uređenje vlastitoga vrta u kojemu će moći uživati svakodnevno.

  • Pravi je trenutak da zastanemo i upitamo se nismo li upravo MI krivci za sve klimatske promjene i ekstreme koji su iz dana u dan sve očigledniji.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Izradit ?‡emo 21 obrazovni program za osnovne škole, temeljen na specifičnim potrebama i zahtjevima svake škole. Obrazovni program za održivi razvoj uključuje i višemjesečni, samostalni rad učenika na projektima održivog razvoja u svojim lokalnim sredinama.

  • Krumpir je, s nutricionističke strane, jedna od najbogatijih i najhranjivijih namirnica na svijetu. Bogat je izvor vitamina B i C, fosfora, magnezija, kalija i niacina. Namirnica je to bez kolesterola i masno?‡a koja sadrži složene zdrave ugljikohidrate i vlakna te ima više iskoristivog željeza od bilo kojeg drugoga povr?‡a. Unatoč tome, u suvremeno se doba krumpir često obezvrje?‘uje kao štetnu namirnicu koju treba izbjegavati. 

  • Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kre?‡u u potragu za hranom, stoga je važno imati na umu da je mogu?‡e umanjiti posljedice ili čak i izbje?‡i susret sa zmijom pridržavanjem nekih osnovnih preporuka koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a koje ovdje prenosimo u cijelosti.

     

  • Hrvatski prirodoslovni muzej i Turistička zajednica grada Zagreba po drugi puta otvaraju manifestaciju Muzeji izvan muzeja koja se od 10. do 17. svibnja 2019. godine održava na Trgu bana Jelači?‡a. U svom premijernom izdanju prošle godine, Muzeji izvan muzeja izazvali su veliko zanimanje javnosti svojim inovativnim pristupom i originalnom koncepcijom s preko 20 tisu?‡a posjetitelja.

  • Sekcija botaničkih i školskih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatskog botaničkog društva, u suradnji s brojnim suorganizatorima, organizira deveti Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki od 13. do 19. svibnja 2019.