Pesticidi - Zašto Ne

UPOTREBA KEMIJSKIH PESTICIDA U SADAŠNJIM KOLIČINAMA NIJE NI SIGURNA NI ODRŽIVA!

UPOTREBA KEMIJSKIH PESTICIDA je rasprostranjena, ne samo u agrokulturi („proizvodi za zaštitu bilja“), nego i u raznim industrijama, uključujući proizvodnju lijekova, tekstila, namještaja i kozmetike (biocidi).

U PRAKSI SE NE POŠTUJE PRAVO JAVNOSTI DA ZNA KOJI SU OTROVI PRISUTNI U PROIZVODIMA I HRANI KOJU KORISTI

UPOZORENJA O MOGUĆIM ŠTETNIM UČINCIMA KEMIJSKIH PESTICIDA NA LJUDSKO ZDRAVLJE I OKOLIŠ POTPUNO SU NEADEKVATNA

LJUDSKO PRAVO NA IZBOR ALTERNATIVNIH SREDSTAVA BEZ PESTICIDA JE NARUŠENO

NEISPRAVNE MJERE ZAŠTITE

ODOBRENJA I OBNOVE dodjeljuju se na temelju neobjavljenih studija 'sigurnosti' koje financira industrija.

NEOVISNE STUDIJE objavljene u recenziranim časopisima ne uzimaju se u obzir.

PRODULJENJA ODOBRENJA za godinu dana ili više dodjeljuju se često automatski.

PRIVREMENA ODOBRENJA mogu se izdati za pesticide koji su još uvijek u fazi procjene.

KANDIDATI ZA ZAMJENU su pesticidi za koje se zna da su vrlo opasni po zdravlje, ali su ipak dopušteni dok se ne proizvede alternativa.

SIGURNOSNE RAZINE“ opasnih ostataka kemijskih pesticida u hrani (Maximum Residual Levels - MRLs) čisto su teoretske i temelje se na pojedinačnim tvarima, a ne i na njihovim kombinacijama kako se te tvari najčešće pojavljuju u hrani.

SIGURNOSNI“ TESTOVI uključuju neprihvatljivo mučenje stotina različitih životinja.

ZABRANAMA opasnih pesticida treba godinama da dospiju na snagu i ni tada se ne provode odmah.

ODSTUPANJA se mogu koristiti kako bi se zaobišle zabrane.

RIZICI ZA PČELE, DRUGE OPRAŠIVAČE I PTICE nisu uključeni u brojnim primarnim upozorenjima o opasnosti koja su dio označavanja pesticida u EU.

NAVODNE KORISTI pesticidnih proizvoda snažno promoviraju proizvođači i zakonodavci, kao i mnoge vlade, regionalne i lokalne vlasti, zdravstvene vlasti, agronomi kao i prodavači krajnjih proizvoda.

KORISNICI PESTICIDA nisu prikladno informirani ili educirani o opasnostima koje dolaze s pesticidima.

VELIKE AGRO-KEMIJSKE TVRTKE nemilosrdno se protive svakom pokušaju smanjenja upotrebe pesticida u svijetu.

ALTERNATIVE KEMIJSKIM PESTICIDIMA u poljoprivredi ne promiču se poljoprivrednicima niti vrtlarima ni na jednoj konkretnoj razini.

RAZINE PESTICIDA U LJUDIMA i njihova moguća povezanost s lošim zdravljem nisu sustavno istražene.

Za pojedinosti o problemima u vezi kemijskih pesticida pogledajte naše članke:
„Pesticidi: zakoni i dozvole“
http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/266-pesticidi-zakoni-i-dozvole
“Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj” http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/308-pesticidni-proizvodi-u-hrvatskoj
„Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja“
http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/267-pesticidi-njihove-moguce-nuspojave-i-status-odobrenja
Zašto trujemo naš raj? - poziv na buđenje!” http://www.eco-hvar.com/hr/za-dobrobit-svih/300-zasto-trujemo-nas-raj-poziv-na-budenje
Vivian Grisogono MA(Oxon)
Prijevod: Josip Vlainić
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi - Zašto Ne

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.