Otok Hvar i kulturna baština na UNESCO-ovim listama

Objavljeno u Zanimljivosti

Izložba Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama okuplja iznimne primjere hrvatske žive baštine koja i u suvremenosti obogaćuje naš društveni i kulturni život. 

Jelšanski Križ u Pitvama, 2014.god. Jelšanski Križ u Pitvama, 2014.god. Foto: Vivian Grisogono

Predstavljanje te izložbe u Jelsi i Starome Gradu prilika je otočanima da prepoznaju vlastite vrijednosti u šarolikoj nacionalnoj baštini. Ova “putujućaˮ izložba dolaskom na otok Hvar posjećuje dobro znanog prijatelja i u središte stavlja čovjeka i njegovu zajednicu, najvažnije nositelje predstavljene nematerijalne baštine. Koliki je ulog Hvara u toj izložbi najbolje govori činjenica da ovaj otok povezujemo s četiri kulturna dobra uvrštena na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva predstavljena ovom prilikom. Procesija Za križen i čipka od agave hvarskih benediktinki prvi su hvarski predstavnici uvršteni na tu listu 2009. godine. Slijedilo ih je klapsko pjevanje kao izraz kulturnog identiteta čitave Dalmacije pa tako i otoka Hvara, a uvršteno je na Reprezentativnu listu 2012. godine. Već sljedeće godine – 2013., pridružuje im se i mediteranska prehrana, a nositelji te multinacionalne nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj su otoci Hvar i Brač. Time su otok Hvar i njegovi stanovnici prepoznati na svjetskoj kulturnoj karti kao iznimni nositelji bogate tradicijske kulture čiji značaj premašuje nacionalne granice.

za krizen pitve cross returning

Neophodno je ovom prilikom spomenuti i Starogradsko polje iako ono tematski ne ulazi u opseg ove izložbe jer je riječ o materijalnoj baštini. Starogradsko polje je kao kulturni krajolik 2008. godine uvršteno na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Njegova univerzalna vrijednost ogleda se u očuvanoj geometrijskoj podjeli zemljišta prema grčkoj parcelaciji nastaloj u IV. st. pr. Kr., a nadasve u kontinuitetu obrade i izvora hrane za hvarsko stanovništvo tijekom 24 stoljeća, štoviše uzgoja uglavnom istih poljoprivrednih kultura, u prvom redu masline i vinove loze. To nam ukazuje na ispreplitanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine jer su upravo plodovi Polja neizostavni dio mediteranskog stola.

vegetables

Pripadnost Mediteranu izražena u prehrani prepoznaje se na prostoru jadranske obale, otoka i u dijelu zaleđa. Hvar nije slučajno izabran kao reprezentant te prehrane. Najveće plodno polje na dalmatinskim otocima i more bogato ribom davali su dovoljno hrane za otočnu samodostatnost stanovnika. Višetisućljetna izloženost povijesnim mijenama kao i raznim kulturnim utjecajima preko pomorstva i trgovine, hvarsku je gastronomiju učinila jednom od najatraktivnijih na istočnoj obali Jadrana. Ona, naime, u izvornom obliku “unutar kućnih zidova” i danas čuva skromnu poljoprivredno-ribarsku tradiciju “siromaške” kuhinje, ali i karakteristike bogate trpeze pod utjecajima koji su dolazili s istoka i sa zapada Mediterana. Osim toga, zajedničko pribavljanje, dijeljenje te blagovanje hrane kao i obiteljska okupljanja za stolom tijekom svetkovina čine društveni aspekt prehrane koji Mediteran čini tako osobitim i prepoznatljivim.

vg med diet

Otočna društvenost svoj najbogatiji izraz pronašla je u folklornoj glazbi. Zahvaljujući predanom radu istraživača na terenu od XIX. st. naovamo, danas postoji pozamašna građa iz glazbene baštine otoka. Tako su otrgnute od zaborava brojne usmene pripovijetke i pjesme vezane uz život i godišnje običaje. Klapska pjesma također je pronašla svoje mjesto na otoku slijedeći tradiciju dalmatinskih gradića. Danas postoji nekoliko, manje ili više formalno organiziranih, muških i ženskih klapa koje njeguju tradiciju starih pjesama pretežno ljubavne tematike. Osobito su aktivne tijekom ljetnih mjeseci na lokalnim trgovima tijekom otočnih fešta. Uobičajenima su postala i gostovanja otočnih klapa u inozemstvu kojima promoviraju glazbeni identitet Dalmacije.

klapa frecia

Prepoznatljivi simboli otoka i hvarski specifikum svakako su procesija Za križen i čipka od agave hvarskih benediktinki. Pučka pobožnost vrlo je snažna, a vjerski identitet Hvarana u velikoj mjeri određuje dinamiku svagdana i blagdana otočne zajednice. Okosnicu godišnjih blagdana čini uskršnje vrijeme s procesijom Za križen kao centralnom pobožnošću. Ova procesija simbolizira Kristovu muku i duboki narodni iskaz odanosti tradicionalnim vrijednostima.

lepoglava lace example

Iznimni primjeri hrvatskog čipkarstva vode nas u Lepoglavu, na Pag i u grad Hvar. Iza samostanskih zidova hvarskih benediktinki nastaju unikatni primjerci čipke od agave. Dobivanje finog konca mukotrpan je posao izvlačenja niti iz mesnatih listova ove kraljice otočnog kamena. I sama izrada zaštićene čipke od agave vrlo je delikatna vještina kojom barataju samo benediktinke.

hvar muzej cipka

Čipka, doduše ne od agave, bila je uobičajen ukras u brojnim otočkim kućama, njome su se ukrašavala svadbena ruha, haljine ili posteljina. Ovu tradiciju, koja i danas postoji, njegovale su i prenosile žene, a posebna se pažnja pridavala čipki koja je krasila djevojčin miraz.

lepoglava lace

Pet UNESCO-ovih povelja kojima se može podičiti tako mali otok nedvojbeno govori o tisućljetnoj i bogatoj kontinuiranoj povijesti i kulturi Hvara. Recentni globalizacijski procesi i gospodarske promjene mijenjaju tradicionalni stil života. Ipak, neke vrijednosti, duboko ukorijenjene u mentalitet ljudi i danas su važan dio otočnog života. Te su vrijednosti trajna spona između prošlosti i budućnosti otočana kao aktivnih aktera u življenju i čuvanju baštine. Postavljanjem ove izložbe na dvije lokacije ističe se da baština nema jednog vlasnika, ona pripada svima nama, čovjeku i čovječanstvu. Hvarski doprinos izložbi upravo je u vrijednostima koje otočna nematerijalna baština prenosi, a koji su postali prepoznatljivi simboli kulturnog identiteta otoka. U njima se prepoznaju utjecaji, prije svega oni mediteranski, koji su doplovili do hvarske obale i trajno oblikovali život otočnog mikrokozmosa u kojemu su “uvozniˮ elementi dobivali svoje specifičnosti. Jedna takva povijesna veza evocira se upravo ove, 2016. godine. Pred nama je značajna obljetnica osnutka grčkog polisa Farosa na mjestu današnjeg Staroga Grada prije 2400 godina. Prilika je to da se podsjetimo na dva važna elementa tradicije koju svakodnevno živimo – s jedne strane je to kontinuitet izražen kroz očuvanje kulturne baštine, a s druge stalna mijena koja se ogleda u prilagođavanju tradicije zahtjevima novog vremena u kojemu živimo kako bismo je prenijeli naraštajima koji dolaze.

© Marija Plenković 2016

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Otok Hvar i kulturna baština na UNESCO-ovim listama

Novosti: Ekologija.hr

  • Suradnički tim vukovarske gimnazije u sastavu Gabriel Kršić, Lara Grlić, Lara Šijanović i Ema Stankoski Hrgović pod vodstvom mentora Sanje Pavlović Šijanović i Davora Šijanovića pobjednik je ovogodišnjeg kreativnog Junior Engineer Academy 2.0 natječaja. Za svoju su tehnološku viziju održivog grada pod nazivom „Vukovar – The Green Tech City of the Future“ osvojili titulu najboljeg projekta i studijski put za učenike i mentore u Njemačku.

  • Gimnazija Vukovar pokreće akciju prikupljanja dotrajalih i nepotrebnih EE uređaja.

  • Green Skills Award 2022 eTwinning projektu “The green changemakers”

  • Povodom Dana planeta Zemlje, sudionici međunarodnog eTwinning projekta „The green changemakers“ proveli su radionicu izrade platnenih vrećica od starih majica! Poruka koju su mladi eTwinneri poslali ovom aktivnošću je ujedno i savjet: iskoristite staru odjeću, odbacite plastične vrećice i zamijenite ih svojom homemade torbom i tako pridonesite stvaranju čišćeg i zdravijeg svijeta!

  • Brine li vas otapanje ledenjaka, izumiranje vrsta životinja i porast razine okeana i mora? Onda je vrijeme da se zapitate – što mogu učiniti? Takve male promjene u našem okolišu mogu značajno smanjiti zagađivanje i uveliko očuvati prirodu.

  • Kućanski uređaji predstavljaju neizostavni dio svakog domaćinstva. Ali kako ih pravilno koristiti? Kako da budu ekološki prihvatljivi? Ako želite da smanjite potrošnju električne energije ovih aparata i utjecaj na okoliš koji oni neizostavno imaju, onda je izbor pravilnog režima rada i način korištenja dobar početak.

  • This school year, the students of Gymnasium Vukovar took part in workshops: Lego robotics Education and LittleBits Education registered on the official map of the European week of skills acquired in Vocational Education and training.

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.