Otok Hvar i kulturna baština na UNESCO-ovim listama

Objavljeno u Zanimljivosti

Izložba Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama okuplja iznimne primjere hrvatske žive baštine koja i u suvremenosti obogaćuje naš društveni i kulturni život. 

Jelšanski Križ u Pitvama, 2014.god. Jelšanski Križ u Pitvama, 2014.god. Foto: Vivian Grisogono

Predstavljanje te izložbe u Jelsi i Starome Gradu prilika je otočanima da prepoznaju vlastite vrijednosti u šarolikoj nacionalnoj baštini. Ova “putujućaˮ izložba dolaskom na otok Hvar posjećuje dobro znanog prijatelja i u središte stavlja čovjeka i njegovu zajednicu, najvažnije nositelje predstavljene nematerijalne baštine. Koliki je ulog Hvara u toj izložbi najbolje govori činjenica da ovaj otok povezujemo s četiri kulturna dobra uvrštena na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva predstavljena ovom prilikom. Procesija Za križen i čipka od agave hvarskih benediktinki prvi su hvarski predstavnici uvršteni na tu listu 2009. godine. Slijedilo ih je klapsko pjevanje kao izraz kulturnog identiteta čitave Dalmacije pa tako i otoka Hvara, a uvršteno je na Reprezentativnu listu 2012. godine. Već sljedeće godine – 2013., pridružuje im se i mediteranska prehrana, a nositelji te multinacionalne nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj su otoci Hvar i Brač. Time su otok Hvar i njegovi stanovnici prepoznati na svjetskoj kulturnoj karti kao iznimni nositelji bogate tradicijske kulture čiji značaj premašuje nacionalne granice.

za krizen pitve cross returning

Neophodno je ovom prilikom spomenuti i Starogradsko polje iako ono tematski ne ulazi u opseg ove izložbe jer je riječ o materijalnoj baštini. Starogradsko polje je kao kulturni krajolik 2008. godine uvršteno na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Njegova univerzalna vrijednost ogleda se u očuvanoj geometrijskoj podjeli zemljišta prema grčkoj parcelaciji nastaloj u IV. st. pr. Kr., a nadasve u kontinuitetu obrade i izvora hrane za hvarsko stanovništvo tijekom 24 stoljeća, štoviše uzgoja uglavnom istih poljoprivrednih kultura, u prvom redu masline i vinove loze. To nam ukazuje na ispreplitanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine jer su upravo plodovi Polja neizostavni dio mediteranskog stola.

vegetables

Pripadnost Mediteranu izražena u prehrani prepoznaje se na prostoru jadranske obale, otoka i u dijelu zaleđa. Hvar nije slučajno izabran kao reprezentant te prehrane. Najveće plodno polje na dalmatinskim otocima i more bogato ribom davali su dovoljno hrane za otočnu samodostatnost stanovnika. Višetisućljetna izloženost povijesnim mijenama kao i raznim kulturnim utjecajima preko pomorstva i trgovine, hvarsku je gastronomiju učinila jednom od najatraktivnijih na istočnoj obali Jadrana. Ona, naime, u izvornom obliku “unutar kućnih zidova” i danas čuva skromnu poljoprivredno-ribarsku tradiciju “siromaške” kuhinje, ali i karakteristike bogate trpeze pod utjecajima koji su dolazili s istoka i sa zapada Mediterana. Osim toga, zajedničko pribavljanje, dijeljenje te blagovanje hrane kao i obiteljska okupljanja za stolom tijekom svetkovina čine društveni aspekt prehrane koji Mediteran čini tako osobitim i prepoznatljivim.

vg med diet

Otočna društvenost svoj najbogatiji izraz pronašla je u folklornoj glazbi. Zahvaljujući predanom radu istraživača na terenu od XIX. st. naovamo, danas postoji pozamašna građa iz glazbene baštine otoka. Tako su otrgnute od zaborava brojne usmene pripovijetke i pjesme vezane uz život i godišnje običaje. Klapska pjesma također je pronašla svoje mjesto na otoku slijedeći tradiciju dalmatinskih gradića. Danas postoji nekoliko, manje ili više formalno organiziranih, muških i ženskih klapa koje njeguju tradiciju starih pjesama pretežno ljubavne tematike. Osobito su aktivne tijekom ljetnih mjeseci na lokalnim trgovima tijekom otočnih fešta. Uobičajenima su postala i gostovanja otočnih klapa u inozemstvu kojima promoviraju glazbeni identitet Dalmacije.

klapa frecia

Prepoznatljivi simboli otoka i hvarski specifikum svakako su procesija Za križen i čipka od agave hvarskih benediktinki. Pučka pobožnost vrlo je snažna, a vjerski identitet Hvarana u velikoj mjeri određuje dinamiku svagdana i blagdana otočne zajednice. Okosnicu godišnjih blagdana čini uskršnje vrijeme s procesijom Za križen kao centralnom pobožnošću. Ova procesija simbolizira Kristovu muku i duboki narodni iskaz odanosti tradicionalnim vrijednostima.

lepoglava lace example

Iznimni primjeri hrvatskog čipkarstva vode nas u Lepoglavu, na Pag i u grad Hvar. Iza samostanskih zidova hvarskih benediktinki nastaju unikatni primjerci čipke od agave. Dobivanje finog konca mukotrpan je posao izvlačenja niti iz mesnatih listova ove kraljice otočnog kamena. I sama izrada zaštićene čipke od agave vrlo je delikatna vještina kojom barataju samo benediktinke.

hvar muzej cipka

Čipka, doduše ne od agave, bila je uobičajen ukras u brojnim otočkim kućama, njome su se ukrašavala svadbena ruha, haljine ili posteljina. Ovu tradiciju, koja i danas postoji, njegovale su i prenosile žene, a posebna se pažnja pridavala čipki koja je krasila djevojčin miraz.

lepoglava lace

Pet UNESCO-ovih povelja kojima se može podičiti tako mali otok nedvojbeno govori o tisućljetnoj i bogatoj kontinuiranoj povijesti i kulturi Hvara. Recentni globalizacijski procesi i gospodarske promjene mijenjaju tradicionalni stil života. Ipak, neke vrijednosti, duboko ukorijenjene u mentalitet ljudi i danas su važan dio otočnog života. Te su vrijednosti trajna spona između prošlosti i budućnosti otočana kao aktivnih aktera u življenju i čuvanju baštine. Postavljanjem ove izložbe na dvije lokacije ističe se da baština nema jednog vlasnika, ona pripada svima nama, čovjeku i čovječanstvu. Hvarski doprinos izložbi upravo je u vrijednostima koje otočna nematerijalna baština prenosi, a koji su postali prepoznatljivi simboli kulturnog identiteta otoka. U njima se prepoznaju utjecaji, prije svega oni mediteranski, koji su doplovili do hvarske obale i trajno oblikovali život otočnog mikrokozmosa u kojemu su “uvozniˮ elementi dobivali svoje specifičnosti. Jedna takva povijesna veza evocira se upravo ove, 2016. godine. Pred nama je značajna obljetnica osnutka grčkog polisa Farosa na mjestu današnjeg Staroga Grada prije 2400 godina. Prilika je to da se podsjetimo na dva važna elementa tradicije koju svakodnevno živimo – s jedne strane je to kontinuitet izražen kroz očuvanje kulturne baštine, a s druge stalna mijena koja se ogleda u prilagođavanju tradicije zahtjevima novog vremena u kojemu živimo kako bismo je prenijeli naraštajima koji dolaze.

© Marija Plenković 2016

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Otok Hvar i kulturna baština na UNESCO-ovim listama

Eco Environment News feeds

  • Former Labour PM accused of ‘handing talking points’ to Tories and Reform after saying net zero strategy faltering

    Climate experts and politicians have criticised Tony Blair for claiming any strategy that relied on rapidly phasing out fossil fuels was “doomed to fail”.

    The former prime minister’s comments, published in a report from the Tony Blair Institute for Global Change (TBI), prompted an internal row within Labour, with some accusing him of playing into the hands of a narrative used by rightwing parties to delay climate action.

    Continue reading...

  • Advertising Standards Authority says neither Lavazza UK nor Dualit’s product can be recycled at home

    Descriptions of coffee pods as “compostable eco capsules” were misleading as they could not be composted at home, the Advertising Standards Authority has ruled.

    The ASA has banned adverts by Lavazza UK and Dualit, which both made claims about the eco credentials of their coffee products.

    Continue reading...

  • ‘Huge volumes of chicken muck’ entering rivers are harmful to fish and plants, campaigners argue at Cardiff high court

    Clean river campaigners have told a court that planning permission for a poultry megafarm in Shropshire is unlawful and should be overturned.

    In the high court in Cardiff on Wednesday, Dr Alison Caffyn argued that the council had failed to take into account all the environmental impacts of the industrial chicken units, which will house 230,000 birds at any one time, in particular the effects of spreading manure on land.

    Continue reading...

  • Corroboree frog belongs to 100m-year-old family of amphibians but is now found only in the puddles and peat bogs of Kosciuszko national park

    Scientists have sequenced the genome of the critically endangered southern corroboree frog – one of Australia’s most threatened amphibians – in hope that the information could be used to aid its recovery.

    The striking alpine frog, which has distinctive yellow and black markings, is so threatened by disease and the drying of its habitat due to climate change, that it is considered “functionally extinct”. The species survives in the temporary pools and peat bogs of Kosciuszko national park in New South Wales, with the help of zoo breeding and re-introduction programs.

    Continue reading...

  • The scheme, part of policy blitz for local elections, will encourage councils and police forces to work together

    Councils will be encouraged to work with police forces to seize and crush vehicles used by fly-tippers, in the latest phase of a government policy blitz before Thursday’s local elections.

    Under a scheme being led by the Department for Environment Food and Rural Affairs (Defra), new legislation will impose jail sentences of up to five years for people who illicitly transport waste in England.

    Continue reading...

  • Temperatures south Asians dread each year arrive early as experts talk of ever shorter transition to summer-like heat

    The summer conditions south Asian countries dread each year have arrived alarmingly early, and it’s only April. Much of India and Pakistan is already sweltering in heatwave conditions, in what scientists say is fast becoming the “new normal”.

    Temperatures in the region typically climb through May, peaking in June before the monsoon brings relief. But this year, the heat has come early. “As far as Asia and the Indian subcontinent are concerned, there was a quick transition from a short window of spring conditions to summer-like heat,” said GP Sharma, the meteorology president of Skymet, India’s leading private forecaster.

    Continue reading...

  • The plastic particles are everywhere – here’s what to know about what to avoid, whether they ever leave the body and what to do about plastic pollution

    Microplastics are tiny particles of plastic.

    Continue reading...

  • Joshua Bonnetta spent 8,760 hours recording a pine – then honed it down into a four-hour album full of creatures, cracking branches and quite possibly the sound of leaves growing

    What does a landscape sound like when it’s not being listened to? This philosophical question was a catalyst for film-maker and artist Joshua Bonnetta, who has distilled a year of recordings from a single tree in upstate New York – that’s 8,760 hours – into a four-hour album, The Pines. As Robert Macfarlane writes in his accompanying essay, The Pines is a reminder of the natural world’s “sheer, miraculous busyness”, its “froth of signals and noise”. It is rich with poetic meaning, and resonant amid the climate emergency.

    “It started as a personal thing,” Bonnetta explains from his studio in Munich, where he relocated from the US in 2022. For over 20 years he has made sonic records of places as private mementos, but recent experiments with long-form field recording led him to push himself “to document this place in the deepest way I could”. On a residency in the Outer Hebrides between 2017 and 2019, Bonnetta made the sound installation Brackish, a month-long continuous radio broadcast from a weather-resistant hydrophone – an underwater mic – by a loch. “I started to leave the recorder for a day or two, then it just got longer,” he says. “Amazing things happen when you’re not there to interfere … This allows you a different, very privileged window into the space.”

    Continue reading...

  • Climate experts say warming atmosphere from climate change could fuel severe freezing rain and ice storms like the one that hit the upper midwest last month

    Winter has been slow to release its icy grip from the upper midwest this year, and in northern Michigan, its effects will be keenly felt for months, perhaps years.

    A devastating ice storm that hit late last month has left an estimated 3m acres of trees snapped in half or damaged from the weight of up to an inch-and-a-half of ice across the northern part of lower Michigan.

    Continue reading...

  • Charity shops won’t take them. Councils incinerate them. Retailers dump them on the global south. We’re running out of ideas on how to deal with our used clothes – and the rag mountain just keeps growing

    In February, a threadbare polycotton bedsheet landed on the desk of Simon Roberts, CEO of Sainsbury’s. A “protest by post”, it had been sent by the Sheffield-based designer, maker and eco activist Wendy Ward. “I purchased this from Sainsbury’s at least 10 years ago,” she wrote in the accompanying letter. “It has served me well. However, I have no sustainable options available for what I should do with it.” Beyond repair, it was too damaged to donate to a charity shop, she explained. She couldn’t compost it as it had been blended with polyester, and she couldn’t repurpose it as cleaning cloths, as, being polycotton, it wasn’t absorbent. And, she added, “I don’t want to put it into a textile recycling collection as the likelihood is that it will be shipped overseas or incinerated and not recycled.” Ward qualified her assertions with links to respected sources – as a sustainable fashion PhD student, she is well informed on such matters.

    “The only action I can personally take,” she continued, “is to put it into my general waste bin. I don’t want to do this, as in Sheffield all general waste is incinerated as ‘energy recovery’. This isn’t a sustainable option as such processes have been shown to be as damaging to local air pollution as burning coal.” So, she concluded, “as Sainsbury’s is responsible for designing and manufacturing this product, making decisions to use polycotton with no consideration for what could be done once it reaches the end of its life, I have decided to return it to you. I would really love to hear what you decide to do with it.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen