O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Insekti nam trebaju!

Prskanje otrova – za i protiv

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Eco Environment News feeds

  • Senior climate figures warn North Sea drilling would encourage fossil fuel exploitation by developing countries

    Opening new oil and gas fields in the North Sea would “send a shock wave around the world”, imperilling international climate targets, undermining the UK’s climate leadership and encouraging developing countries to exploit their own fossil fuel reserves, experts have warned.

    The UK government is under stiff pressure from the oil industry, the Conservatives, Nigel Farage’s Reform UK party, some trade unions and parts of the Treasury to give the green light to new oil and gas fields, despite clear evidence that doing so would not cut prices and would have almost no effect on imports.

    Continue reading...

  • Sandra Laville has been reporting on England’s sewage crisis for years. She answered your questions on the water privatisation scandal.

    Guardian environment correspondent Sandra Laville’s reporting on the sewage crisis in English water has helped to expose a scandal of privatisation that has created a swell of fury across the political divide.

    Sandra has now finished answering your questions. Read the Q&A below.

    The government has put the cost of renationalising water at £100bn. But this is a disputed figure. Academics working with the People’s Commission on the Water Sector say this figure is ‘serious scaremongering created on biased evidence’ which was paid for by water companies. It is based on the Regulatory Capital Value of companies as determined by Ofwat, not the” true and fair value in law”, which reflects losses from market failures, like the cost of pollution or the monopoly profits taken by shareholders and banks.

    The route to renationalisation could come via the system set up legally when the companies were privatised. Under the law companies can be put into special administration if they are unable to pay debts, if they breach licence obligations, such as on sewage pollution, or failing to supply water, and if it is considered in the public interest to do so. Special administration is a form of temporary renationalisation.

    This is the million dollar question! While tackling separation across the whole network at once is considered too disruptive and costly, particularly in urban environments, the chartered institute of water and environmental management says moving towards separated systems is their key focus to address urban pollution and storm water sewage releases. New developments, for example, are now mandated to have separate pipes for foul wastewater and surface water run off.

    They also want to see the increased use of sustainable drainage systems like water butts, and storage basins for existing properties, to reduce the amount of runoff into the system. Keeping gardens rather than paving them over, and creating so called sponge cities is also key to tackling pollution.

    The UK was described as the dirty man of Europe back in the 70s and 80s, due to levels of pollution. For example in coastal towns there were no water treatment plants to treat sewage, raw sewage was just pumped and dumped into the sea. It was only when the EU directives came in that the clean up began. Chief amongst these was the Urban Wastewater directive, the Water Framework directive, and the Bathing Water directive.

    Since leaving the EU there have been fears that these pieces of legislation could be watered down. James Bevan, as CEO of the Environment Agency, talked about changing the Water Framework Directive, essentially to make it easier for rivers to pass tests for chemical and biological health. Currently no river is rated as in good overall health under the WFD where rivers have to pass both chemical and biological health tests.

    Continue reading...

  • Like so many flying insects, these essential pollinators are suffering because of habitat loss and the overuse of chemicals. Here’s how to give them a healthier, happier home

    We know about honeybees and bumblebees, but most of the UK’s bees are neither: they’re solitary bees, loners who come in a dizzying range of sizes, colours and varieties – more than 240 species. Have you heard, for instance, of the hairy-footed flower bee? “They’re one of the first bees to emerge each year,” says Laura Larkin, the chief conservation officer at Buglife. “The males have got fantastic little fluffy bits on their feet.”

    How about leaf-cutter bees, which chomp “a perfectly circular hole” out of leaves to build their nests? Or bright-orange tawny mining bees, wool-carder bees, ivy bees? “There are so many of them and I’m still learning,” says Kate Bradbury, a wildlife gardener, writer, bee lover and the author of One Garden Against the World. “They’re just great – there’s a solitary bee for every occasion.”

    Continue reading...

  • Taking sand from the Nigerian city’s lagoon to supply a building boom harms more than fish – it affects the entire food chain, erodes coastlines and is depriving fishing communities of their livelihoods

    Before dawn, when the noise of Lagos’s danfobusesfills the air and generators rumble to life, the city’s lagoon is already stirring. Not from fish splashing or canoes gliding, but from the long suction pipes of the dredging machines, pulling up the lagoon bed and spitting out wet sand that will be used in the construction of high-rise blocks, housing estates and flyovers.

    Sand dredging is regulated by the Lagos state government and the waterways authority but in a city of more than 20 million people, where sharp sand has never been in higher demand, not all dredging is being done by the book.

    Dredging leaves its mark on the landscape along the shores of the Lagos Lagoon in Epe

    Continue reading...

  • Shahid Bagheri leaking fuel towards Hara mangrove forest, home to migrating birds and endangered turtles

    An oil slick from a stricken Iranian ship threatens to contaminate one of the Middle East’s most important wetlands, satellite image analysis suggests, making it one of a number of spills posing a risk to the livelihoods of coastal communities in the Gulf.

    The Shahid Bagheri, a drone carrier, began leaking heavy fuel oil in Iranian territorial waters near the strait of Hormuz after it was hit by a US warplane in the first few days of the US-Israel attack on Iran.

    Continue reading...

  • Our writer travels to the eastern Andes in search of one of Ecuador’s most elusive birds

    I’m out of breath – and not just because I’m desperate to see one of Ecuador’s most elusive birds, the rufous-bellied seedsnipe. To have any chance of success, I’ve come to Cayambe Coca national park in the eastern Andes. At 4,400 metres (14,400 feet), this is the highest altitude I have ever experienced.

    Fortunately the skies are clear, the sun is shining, and my guide, Juan Carlos, is optimistic. I don’t tell him I have a track record of missing nailed-on certainties.

    Continue reading...

  • Woolton Hill, Hampshire: I visit an old friend in an old haunt, where a small herd of Shetlands has been set to work

    Thirty years on from the impassioned action of the road protests, the Newbury bypass soars above us on the old railway embankment. I can’t entirely accept it even now, having been part of the campaign. Today, walking in The Chase, the nature reserve that lies adjacent, the roar of traffic slips into a background hum, aided by other memories I’ve built up here.

    Many of those have been with my dearest friend, Sarah. She volunteers as a “cow watcher” for the National Trust, and I’ve come with her as she checks their whereabouts and wellbeing. They are conservation grazers; keeping coarser scrub in check, spreading seed and poaching areas, and encouraging greater biodiversity and plantlife.

    Continue reading...

  • The shock of the oil crisis is playing out on Australian streets, where bike sales are up and cycle lanes are busier

    Before the 1970s global oil crisis, city planners in Copenhagen were considering removing bike lanes. Bicycles were considered outdated now car was king, and just 10% of locals were cycling regularly.

    But as economic shock waves reverberated around the world, Denmark, which almost entirely relied on imported oil, took a dramatic U-turn, with citizens staging mass protests in the middle of highways demanding better cycling infrastructure.

    Sign up for a weekly email featuring our best reads

    Continue reading...

  • Harsh weather is nothing new in Kenya but the country’s climate is showing clear signs of getting hotter and drier

    The day is hot and dry but the soil underfoot is soft. “After four months of drought, we received the first rains yesterday,” says Maasai elder Abraham Kampalei. “All we can do now is pray that they continue.”

    Kampalei has lived for more than 50 of his 70 years with his family and animals in Oldonyonyokie, a hamlet in southern Kenya’s Kajiado county. He has witnessed the slow decline of the pastures. “I came here because of the abundance of grass for my livestock to graze. Today, there is almost nothing left of it,” he says.

    Continue reading...

  • As a child, Dominique Bikaba, was displaced by a new national park in the DRC. Now he is helping to secure land for wildlife and Indigenous groups against the backdrop of ongoing fighting

    Mist hangs low over the forested slopes of Kahuzi-Biega national park, where the canopy still shelters one of the last strongholds of the eastern lowland, or Grauer’s, gorilla. It is a landscape of immense biological wealth and equally immense political fragility. For 54-year-old Dominique Bikaba, it was once home.

    His family was among those displaced when their ancestral land was incorporated into the park in the 1970s. The protected area, in the lowlands of South Kivu in the Democratic Republic of the Congo (DRC), harbours elephants and a remarkable range of wildlife, but it is best known as the principal home of the Grauer’s gorilla, the largest subspecies of primates, known to grow up to 250kg (39st) in weight. It is one of five great ape species found in the DRC’s vast forests, including mountain gorillas, which are also found in other parts of the Great Lakes region, such as Rwanda and Uganda.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen