O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Insekti nam trebaju!

Prskanje otrova – za i protiv

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Eco Environment News feeds

  • Woodland Trust also finds significant north-south divide in tree cover, leaving many people at risk of poor health

    Nigel Farage’s constituency of Clacton-on-Sea is a “tree desert”, leaving people more exposed to air pollution, poorer health, lower life expectancy and the impact of rising temperatures, according to a new report.

    The Essex town is rated the worst-performing for equal access to trees in England, with the highest proportion of urban residents – 98.2% – living in neighbourhoods with critically low access to trees.

    Continue reading...

  • If resolution is passed governments will have legal responsibility to cut greenhouse gas emissions

    The UN’s willingness to tackle the climate crisis in a fair and legal way will be tested next week during a critical vote of the UN general assembly in New York.

    Every member state is being asked to back a series of landmark findings on climate justice from the international court of justice (ICJ) as part of a new political resolution. If passed, it will mean governments recognise they have a legal responsibility to cut their greenhouse gas emissions, including tackling fossil fuels.

    Continue reading...

  • King Arthur is said to have transformed into a chough when he died, its red feet and beak representing his bloody end

    Decades after disappearing from the jagged cliffs around Tintagel Castle on the coast of north Cornwall, a bird with legendary connections to the area has returned.

    The custodian of Tintagel, English Heritage, and local ornithologists have declared that choughs – charismatic corvids with red beaks and feet – are back.

    Continue reading...

  • Greenpeace finds cocktail of pesticides including seven banned in EU may have been used on seven categories of vegetables and soft fruit

    It is a beautiful early summer Sunday afternoon and you have stopped for a pub lunch. A waiter sets down a roast served with carrots, peas, parsnips, potatoes and onion gravy, and then for pudding, strawberries and cream. It feels like the perfect rustic meal to accompany a day in the country.

    However, a report by Greenpeace, published on Thursday, has found that the ingredients of the traditional Sunday roast have potentially been treated with a cocktail of more than 100 pesticides. Data from the Fera pesticide usage survey for 2024, showed 102 – including seven banned in the EU – were used on seven vegetable and soft fruit categories.

    Continue reading...

  • Scientists are focusing on improving apples’ resilience after stressors like wild temperature swings and drought

    Terence Robinson still remembers the Valentine’s Day Massacre – of 2015, not 1929.

    For the Cornell University horticulture professor, the term doesn’t conjure up Tommy guns and Al Capone’s Chicago. Instead of a gangster, the culprit in Robinson’s massacre was the weather. And its victims were the apple orchards of the north-eastern United States.

    Continue reading...

  • A warm spell mitigated some of the effects of the strike but colder weather would have taken their own toll

    May 1926 is remembered in Britain for the general strike, when the TUC called out millions of workers in support of miners who had been locked out while fighting a pay cut.

    The strike, which lasted from 3 May to 12 May, took place during a spell of relatively mild weather with little rain. Transport was disrupted but fine conditions allowed many people to walk or cycle to work. There was a shortage of coal but this was mitigated because there was less need for heating. The TUC, fearing legal action and doubting the strike could be sustained, called it off after nine days.

    Continue reading...

  • Maxey Cut, Cambridgeshire: There’s so much precious wildlife around this old flood-relief channel including sea trout and eels. But I’ve come to hear the purr of the turtle dove

    The morning air is moist and utterly still. Above the flood bank, dappled grey cirrocumulus parts to a clear blue. Birds sound from every side: the cuckoo’s insistent call over a chorus of warblers – the sedge warbler’s machine-gun rattle, the willow warbler’s falling cadence, and, piercing them all, the explosive eruptions of a Cetti’s warbler buried deep in cover.

    But it is the turtle dove that I have come to hear: that low, tender purring, almost lost in the greater chorus. When it comes, my heart lifts. I find a lone bird on a telegraph wire, one of its favoured perches. Through the binoculars, I make out a pink-grey breast, a neat black-and-white collar, and rust‑red feathers on the back, each one finely marked with black.

    Continue reading...

  • First we heard its call, then a large, plump bird materialised beneath a bush, walking purposefully towards us

    Few things beat breakfast in the bush. We were in the Mallee forest near Lake Gilles, about five hours north-west of Adelaide, and more or less halfway across Australia.

    But although I am famous for enjoying my food, I love birds even more. And so when my guide Steve Potter detected a repetitive whistling call in the distance, our coffee and cornflakes had to wait.

    Continue reading...

  • Families turn to dirty fuels such as firewood, bringing fears over air pollution and fragility of energy transition

    In the ramshackle lanes of a south Delhi slum, Afshana Khatoon crouched wearily on her haunches and began lighting a small pile of firewood.

    She had only just returned from six hours spent trudging through the urban forests and dry parks of India’s capital looking for kindling to turn into a makeshift stove. As the unforgiving summer heat soared above 40C, she had walked for miles, piling the sticks and fallen branches into a bundle on her head while sweat ran down her face.

    Continue reading...

  • Court cases in Kenya point to a growing market for ants as exotic pets in Asia and Europe that has implications for conservation and biosecurity

    In the biblical text Book of Proverbs, King Solomon describes the harvester ant as a model of wisdom and industriousness: “Go to the ant, you sluggard; consider its ways and be wise!”

    Almost 3,000 years later, the thriving international parallel market for a distinct species of the ant native to east Africa has been thrust into the global spotlight after a series of convictions in Kenya for ant smuggling.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen