O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Insekti nam trebaju!

Prskanje otrova – za i protiv

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital after contracting E coli from contaminated lake

    Realtime pollution alerts are needed across Windermere urgently, campaigners have said, as the mother of a seven-year-old boy who kayaked on the lake described how he nearly died after contracting a dangerous strain of E coli from contaminated water.

    Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital, and underwent two emergency operations, after a family kayaking trip on Windermere last August.

    Continue reading...

  • Recording of humpback whale from 1949 could also provide new understanding of how the huge animals communicate

    A haunting whale song discovered on decades-old audio equipment could open up a new understanding of how the huge animals communicate, according to researchers who say it is the oldest such recording known.

    The song is that of a humpback whale, a marine giant beloved by whale watchers for its docile nature and spectacular leaps from the water, and was recorded by scientists in March 1949 in Bermuda, said researchers at Woods Hole Oceanographic Institution in Falmouth, Massachusetts.

    Continue reading...

  • The Trump administration’s cuts to biodiversity funding have imperiled species, habitats and the people who defend both. Now the world is seeking a new way forward

    On 22 January 2024, at the inauguration of the current Liberian president, Joseph Boakai, the US-based Liberian poet Patricia Jabbeh Wesley paid tribute to the west African nation’s tropical forests – one of the places where, she said, “our fathers came / centuries ago, and planted our umbilical cords / deep in the soil”.

    The forests of Liberia are among the most diverse on the planet, home not only to humans and their ancestral ties but also to rare species such as forest elephants, pygmy hippopotamuses and western chimpanzees. They are also chronically threatened by industrial development, including illegal logging and mining.

    Continue reading...

  • Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Caistor St Edmund, Norfolk: Deworming horses is as important as ever, but not at the expense of dung beetles – which are coming out of hibernation now

    I slide a medical spatula into George the Connemara pony’s mouth, carefully finding the interdental gap in his teeth after his incisors. He begins licking and chewing, working out if it is edible. My job is to hold it in place for at least 30 seconds to get a good sample of his saliva on the absorbent swab, which will be analysed to see if his antibodies indicate a burden of tapeworms.

    Back a decade or two, deworming horses was a routine three-monthly job in the horse-care calendar. But resistance to wormers has increased and there is growing understanding of the impact on the environment. Deworming should be targeted so that horses are only wormed if needed.

    Continue reading...

  • Hedgehogs’ habitat is shrinking, they’re vulnerable to cars, and pesticides are affecting their food supply. Here’s how we can help them pull through

    With stumpy, speedy legs, questing snouts and a fierce quiver of needles, hedgehogs are enchantingly strange, like fantasy creatures from a medieval bestiary. “It’s the nation’s favourite wild animal – every time there’s a vote or a poll, the hedgehog wins,” says ecologist Hugh Warwick, AKA “Hedgehog Hugh”, author of the Cull of the Wild and hedgehog champion.

    Continue reading...

  • Colossal Biosciences’ CEO says its work follows a ‘moral obligation’ while critics say it’s ‘tech bro’ hype that could undermine conservation

    Can and should we resurrect animal species that have been extinct for thousands of years? Such weighty, existential questions were once the preserve of science fiction but are now being played out within an unassuming brick building in a Dallas business park.

    Colossal Biosciences, valued at $10.2bn after raising hundreds of millions of dollars in funding from investors including celebrities spanning from Tiger Woods to Paris Hilton, has provoked a stampede of acclaim as well as denunciation after announcing last year it had made the dire wolf, a species lost from the world for more than 10,000 years, “de-extinct” via the birth of three new pups.

    Continue reading...

  • The Quapaw Nation is the only US Native community to carry out a cleanup of one of the country’s worst sites of environmental contamination

    They call this land the Laue. In the late 1800s, part of these 200 acres of grassland inside the Quapaw Nation were allotted to tribal citizen Charley Quapaw Blackhawk. After forcing dozens of tribes into Indian territory before the civil war, the US government then parceled out reservations and property to individual members. It was part of the government’s attempt to “civilize” Native Americans by turning them into private, not communal,landholders and yeoman farmers in the model of Thomas Jefferson’s ideal citizen.

    Yet, for the last century, little grew on the Laue. Half of it was buried beneath towering mounds of toxic rock known as chat piles. The waste rock, laced with chemicals, was left after miners extracted millions of tons of lead and zinc from the Tri-State Mining District, where the valuable ores stretched across Kansas, Missouri and Oklahomabetween 1891 and the 1970s. By 1983, the Environmental Protection Agency (EPA) had designated 40 sq miles that include nearly all the Quapaw Nation as the Tar Creek Superfund site, joining the EPA’s list of the most contaminated places in the country. Informally called a “megasite”, Tar Creek remains one of the largest and most complex environmental disasters in the country.

    Continue reading...

  • Mohammed Ahmed Sayed Mohammed is among those redeploying his skills for a local recycling company that is cleaning up the Nile

    At 6am, Mohammed Ahmed Sayed Mohammed steers his boat from al-Qarsaya island through Cairo’s Nile waters towards the capital’s riverside clubs. Fifteen years ago, he searched for fish. Now he hunts plastic bottles.

    “The fish fled from the plastic chokehold,” said Sayed, who has lived on the Giza island since arriving from Assiut, further south on the Nile, as a 14-year-old fishing apprentice. He never returned to his village, marrying locally and raising three children who now live alongside him with their 12 grandchildren on the island housing 200 families.

    Continue reading...

  • As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Kolorektalni karcinom ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezane s rakom u svijetu, uglavnom zbog metastaza i ograničenog odgovora na imunoterapiju kod većine pacijenata. Iako su inhibitori imunoloških kontrolnih točaka transformirali liječenje određenih podtipova tumora, većina kolorektalnih karcinoma ostaje "imuno-hladna", što znači da ne uspijevaju pokrenuti učinkovit antitumorski imunitet.

  • Upala, obilježje Crohnove bolesti, donosi nakupine ili agregate imunoloških stanica u submukozu. Koristeći sekvenciranje RNK pojedinačnih stanica (scRNA-seq) za proučavanje fibroze kod Crohnove bolesti, znanstvenici su otkrili neobično nakupljavanje endotelnih stanica - stanica koje obično oblažu krvne žile - oko ovih skupina imunoloških stanica (poznatih kao Crohnovi limfoidni agregati ili CLA). Ove nakupine stanica krvnih žila signaliziraju stanicama koje grade ožiljke (fibroblasti/miofibroblasti) izravno ili putem makrofaga da počnu proizvoditi prekomjernu količinu kolagena ili ožiljnog tkiva, što sugerira da ovi Crohnovi limfoidni agregati mogu imati značajnu ulogu u pokretanju procesa fibroze.

  • Znanstvenici otkrivaju kako promjene u vaginalnom mikrobiomu tijekom trudnoće mogu utjecati na upalu i rizik od prijevremenog poroda, ukazujući na nove terapije temeljene na mikrobiomu koje bi mogle poboljšati zdravstvene ishode majke i dojenčadi. Jednako tako, studija ističe dokaze koji upućuju na to da je okruženje u kojem dominiraju Lactobacillusi obično povezano s imunološkom tolerancijom, dok je disbioza povezana s fiziološki štetnim upalnim kaskadama.

  • Studija provedena na gotovo 16.000 odraslih osoba sugerira da često preskakanje doručka može biti povezano s većom vjerojatnošću razvoja metaboličkog sindroma, glavnog faktora rizika za srčane bolesti. Budući da je metabolički sindrom glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ovi rezultati ističu potencijalnu važnost redovite konzumacije doručka radi poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.

  • Gotovo svi duktalni adenokarcinomi gušterače (PDAC) nastaju aktiviranjem mutacija u onkogenu KRAS, koje se javljaju u više različitih alelnih oblika. Iako su značajni napori doveli do razvoja inhibitora koji ciljaju specifične mutantne KRAS proteine, jedini agensi trenutno odobreni za kliničku upotrebu selektivno ciljaju varijantu KRASG12C. Međutim, mutacije KRASG12C su izuzetno rijetke kod raka gušterače.

  • Nedostatak vitamina B2 čini tumorske stanice osjetljivijima na jedinstveni oblik stanične smrti, pokazala je nova studija. Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B2, poznat i kao riboflavin, te ga mora apsorbirati putem prehrane. Vitamin B2 se može naći u mliječnim proizvodima, jajima, mesu i zelenom povrću. Metabolizam ga pretvara u molekule koje, između ostalog, štite stanicu od oksidativnog oštećenja. No, sada je nova studija pokazala da ova funkcija vitamina B2 ima i lošu stranu: također štiti stanice raka. Naime, vitamin B2 igra ključnu ulogu u zaštiti stanica raka od feroptoze, posebnog oblika programirane stanične smrti.

  • Topikalna krema aktivirala je imunološki odgovor kože i suzbila rast tumora u dva predklinička modela karcinoma pločastih stanica kože (cSCC), jednog od najčešćih karcinoma na svijetu, pokazala je nova studija. Krema, koju su razvili američki znanstvenici s Perelman School of Medicine at the University of Pennsylvania, djeluje blokiranjem LSD1, enzima koji suzbija puteve aktivacije imunološkog sustava u koži.

  • S više od 100 milijuna neurona u probavnom traktu, crijeva su prepoznata kao drugi mozak, povezujući probavu s fizičkim i mentalnim blagostanjem. Sada, nova studija koju su proveli znanstvenici s Emory University objašnjava vezu između crijeva i mozga, ukazujući na to da žive bakterije iz crijeva mogu izravno ući u mozak, s potencijalnim implikacijama za neurološko zdravlje.

  • Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen