O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. „Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

„Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

„Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

„Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

„Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

„Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

„Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

„Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

„Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

„Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

„Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

„Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!”

„Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja”

„Komarci: prijatelji ali i štetočine?”

„Insekti nam trebaju!”

„Prskanje otrova – za i protiv”

„Prskanje protiv insekata: spasite pčele!”

„Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'”

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Novosti: Ekologija.hr

  • Chinstrap penguins on Zavodovski Island in Antarctica down by two-thirds since 2011, probably due to climate crisis

    The world’s largest penguin colony has declined by two-thirds since 2011, most likely because of the climate crisis, a study has revealed.

    Scientists said the rapid demise of chinstrap penguins on Zavodovski, the northernmost of the South Sandwich Islands in Antarctica, increased the risk of a wider ecosystem collapse.

    Continue reading...

  • As well as books, the new facility in Colorado offers hundreds of kits to connect people with the natural world. We asked five of the first visitors what they thought of it

    Mark Fink knows exactly why he opened the first public nature library in the US. “There are a lot of barriers for people to access nature here. We want people to learn about the birds and the plants in their own back yard and to appreciate that you don’t need a three-day camping trip in the mountains to experience nature.”

    The library offers people in Colorado’s Adams county the opportunity to borrow books and equipment to help them to engage with the natural world – for free.

    Continue reading...

  • Guardian reporters Jonathan Watts and Gabrielle Canonanswered your question climate and extreme weather, from what to expect this winter in the UK to the increasing risk of natural disasters

    funkymentalist asks: Unrelated to El Niño, what is the likelihood of the AMOC (Atlantic meridional overturning circulation) shutting down?

    Jon says: I don’t think these two things are unrelated. Everything is affected by climate breakdown. And both El Niño and the slowdown of AMOC are related to the staggeringly huge amounts (see this article on zettajoules which I also referred to above) of extra energy that the oceans are being forced to absorb as a result of greenhouse gas burning.

    Quick refresher for any readers who are unfamiliar with this topic: “Amoc, or the Atlantic meridional overturning circulation, is a system of ocean currents that brings heat into the northern Atlantic. Warm surface water from the tropics flows north and releases its heat in the subpolar Atlantic, south of Greenland and west of Britain and Ireland. Then it cools and sinks to a depth of between 2,000m to 3,000 metres before returning south as a cold current. Amoc is one of our planet’s largest heat transport systems, moving the equivalent of 50 times the human energy use, and it has a particularly strong impact on the climate in Europe, affects the ocean’s CO2 uptake and oxygen supply, as well as rainfall patterns in the tropics.”

    Gaby says: The name “El Niño” actually harkens back to long before forecasters used the phenomenon to track global weather patterns. Fishermen off the coast of South America began to track unusually warm water that would show up every few years right around Christmas - thus “The Little Boy” referring to the Christ child in Spanish. Scientists adopted the name, and added “La Niña” as its counterpart (when sea surface temperatures cool), and together they became ENSO - the El Niño Southern Oscillation. This year, though, feel free to call it “El Monstruo Gordo!” It’s going to be a big one.

    Continue reading...

  • Teenagers Eva Wishart and Emily Smith launch project to breed and release 250 of the tiny animals by September

    Children in Devon are being invited to become “citizen captive breeders”, rearing harvest mice at home for release into the wild to help revive endangered nature.

    Wild Pets, a new conservation project launched by two 14-year-old friends, is seeking 20 Devon-based children to rear hundreds of mice after the duo’s own successful restoration efforts.

    Continue reading...

  • ‘Techno-optimism’ may lead to reliance on unproven solutions at expense of societal changes needed

    Scientists who believe technology will largely solve the problems caused by the climate crisis are less likely to engage in civic action on the issue, according to a study.

    The report from the London School of Economics found they are 23% less likelyto sign petitions or take part in protests than peers who doubt that technology is the answer. They are also 18% less likely to make high-impact lifestyle changes, from reducing flights to changing to a vegan or vegetarian diet.

    Continue reading...

  • Research has shown that colourful and patterned species are the subject of more studies, and receive more conservation funding

    Large and beautiful butterflies attract far more attention than species that are smaller and dull. Now a new study has shown that this bias towards beauty results in the boring butterflies being overlooked in conservation programmes.

    To understand the link between beauty and conservation, researchers surveyed more than 21,000 people from more than 100 countries, asking them to look at photos of European butterflies and rate their beauty on a scale of 1 to 10 based on their first impression. The results, which are published in Current Biology, reveal that larger more colourful and patterned butterflies, like the yellow swallowtail, were consistently rated more attractive than the smaller, less conspicuous brownish species, such as the alpine grayling. That bias also extended into scientific research, with more studies on attractive species, and more funding and resource going into conservation of showier species.

    Continue reading...

  • Allendale, Northumberland: On a hot autumn day, I see rosemary beetles here for the first time. This could be a problem for many thriving plants

    This year there have been several firsts in my garden: old lady, vestal and blood-vein moths attracted to the light trap; hummingbird hawk-moths, normally occasional, feeding summer-long from verbena and buddleia; and it’s a painted lady year – a once-a-decade event, these high-flying insects migrating from Africa through successive generations. Southerly winds and heatwaves have added to the species visiting my North Pennine garden.

    Now, in a herb bed, I spot something less welcome. Among the resinous leaves of rosemary is a gleaming beetle, its elytra striped in purple and green, scintillating like lustreware. It’s not something I’ve seen before, but I immediately know what it means. Rosemary beetle, Chrysolina americana, is a Mediterranean species with no natural predators in the UK. It is shimmering and beautiful – but can reduce plants of the Lamiaceae family to bare sticks and cause them to die back. This includes my favourites: lavender, sage, thyme – and rosemary.

    Continue reading...

  • Inquest under way into why President Lula’s success in curbing Amazon deforestation has not led to success at polls

    More fire, more ash, more crime, more death. And a globally important ecosystem driven ever more rapidly towards a point of no return. That is the prospect for the Amazon rainforest for at least the next four years if Flávio Bolsonaro holds on to the lead he established this week in the first round of Brazil’s presidential election.

    This appears to be of far more concern to the outside world than to voters in Latin America’s biggest, richest and most biodiverse nation.

    Continue reading...

  • A mix of natural disasters could all befall the state at once as it finds itself in the crosshairs of the climate phenomenon

    On a cloudless autumn afternoon, sunlight sparkled on the water that had quietly swallowed a busy intersection to the north of San Francisco, as the surrounding rush-hour traffic slowed to a painful crawl.

    There were no crashing waves or storm surges to blame for the flood. Marin county was one of many areas up and down the California coast affected by high tides last week, as parts of the Pacific swelled with excess warmth.

    Continue reading...

  • Wendy Wales and Tony Lonergan’s four-year fight over MACH Energy’s Mount Pleasant coalmine went all the way to the high court

    When Wendy Wales and Tony Lonergan and a few of their neighbours in the New South Wales Hunter region decided to take on the expansion of a local coalmine, people thought they were “crazy” to engage in the David and Goliath battle.

    “When we started this, people thought we were crazy – a little community group taking on a billion-dollar coal company, arguing that the climate harm from burning this coal is our problem too,” Wales says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com