O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Insekti nam trebaju!

Prskanje otrova – za i protiv

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Eco Environment News feeds

  • Researchers say filters do not reduce toxicant exposure and are major contributor to plastic waste crisis

    Cigarette filters do not work and are a major source of plastic pollution that should be banned by the UK government, experts have said.

    In an editorial in Addiction, the journal for the Society for the Study of Addiction, researchers argue that ministers should use a forthcoming tobacco and vapes bill to “ban filters in the interests of public health and the environment”.

    Continue reading...

  • Bird migrations rank as one of nature’s greatest spectacles. Thanks to GPS tracking, scientists are uncovering extraordinary insights into ancient and mysterious journeys – and new threats that are reshaping them.

    Bird migrations rank as one of nature’s greatest spectacles. Thanks to GPS tracking, scientists are uncovering extraordinary insights into ancient and mysterious journeys – and new threats that are reshaping them.

    As storm-chasing seabirds, Desertas petrels seek out hurricanes that draw deep-sea creatures to the surface. Only about 200 pairs remain, although the population is stable.

    Continue reading...

  • Lobbyists attended 48% more meetings than Tories, as Labour accused of giving them ‘backstage pass’

    Government ministers met representatives from the fossil fuel industry more than 500 times during their first year in power – equivalent to twice every working day, according to research.

    The analysis found that fossil fuel lobbyists were present at 48% more ministerial meetings during Labour’s first year in power than under the Conservatives in 2023.

    Ministers at the Department for Energy Security and Net Zero (DESNZ) met fossil fuel lobbyists 274 times, with industry figures present at almost a quarter of meetings.

    During the same period DESNZ ministers met trade union representatives 61 times.

    Ed Miliband, the secretary for energy and climate change, met fossil fuel lobbyists 91 times – with a third of all his meetings attended by industry figures.

    Three fossil fuel companies: BP, Shell and Equinor, met ministers 100 times between them.

    Fossil fuel lobbyistsattended almost every government meeting about the energy profits levy, a temporary windfall tax on the “extraordinary profits” of North Sea oil and gas companies.

    This article was amended on 16 October 2025. Owing to an error in supplied information, an earlier version said Ed Miliband met fossil fuel lobbyists 250 times during Labour’s first year in power; this should have said 91 meetings.

    Continue reading...

  • Exclusive: Document sets draft pledge for leaders gathering at climate summit to increase use of controversial fuels

    Brazil will ask countries to quadruple the global use of “sustainable fuels”, including controversial biofuels, despite concerns from environmental experts, the Guardian has learned.

    A leaked document seen by the Guardian sets out a draft pledge for world leaders gathering for the Cop30 climate conference next month in Brazil to increase the use of “sustainable fuels” – chiefly biofuels and biogas, but also hydrogen – in the next decade by four times compared with 2024 levels.

    By 2030, biofuel crops would require land the size of France, which would make it equivalent to the sixth-largest country in terms of arable land use globally

    A fifth of vegetable oil is used for cars rather than food.

    That 3,000 litres of water are needed to drive 100km on biofuels.

    That solar panels could create as much energy as biofuels while using just 3% as much land.

    Continue reading...

  • Analysis of 800,000 European cars found real-world pollution from plug-in hybrids nearly five times greater than lab tests

    Plug-in hybrid electric vehicles (PHEVs) pump out nearly five times more planet-heating pollution than official figures show, a report has found.

    The cars, which can run on electric batteries as well as combustion engines, have been promoted by European carmakers as a way to cover long distances in a single drive – unlike fully electric cars – while still reducing emissions.

    Continue reading...

  • Researchers say carbon emissions change in Queensland tropical rainforests may have global climate implications

    Australian tropical rainforest trees have become the first in the world to switch from being a carbon sink to an emissions source due to increasingly extreme temperatures and drier conditions.

    The change, which applies to the trees’ trunks and branches but not the roots system, began about 25 years ago, according to new research published in Nature.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

  • Determined to find a solution to the discarded plastic nets, Ian Falconer found a way to convert them into filament for 3D printing, for use in products from motorbikes to sunglasses

    Ian Falconer kept thinking about the heaps of discarded plastic fishing nets he saw at Newlyn harbour near his home in Cornwall. “I thought ‘it’s such a waste’,” he says. “There has to be a better solution than it all going into landfill.”

    Falconer, 52, who studied environmental and mining geology at university, came up with a plan: shredding and cleaning the worn out nets, melting the plastic down and converting it into filament to be used in 3D printing. He then built a “micro-factory” so that the filament could be made into useful stuff.

    Continue reading...

  • As the US government shutdown enters its third week, concerns mount over how the nation’s public lands will fare

    Cars and RVs surged into Yosemite national park throughout the weekend, as visitors from around the world came to enjoy the crisp autumn weather, undeterred by a lack of park services and the absence of rangers.

    National parks have largely been kept open through the lapse in US federal funding that has left workers furloughed and resources for the parks system more scarce than usual. But as the US government shutdown enters its third week and legislators warn that their impasse could linger even longer than the one in Donald Trump’s first term – which currently holds the record at 35 days – concerns are mounting over how the nation’s treasured public lands will fare.

    Continue reading...

  • Sabine’s gulls and phalaropes among species that found themselves venturing unexpectedly close to land

    A warm, dry year, followed by what feels like a final hurrah of summer as September gives way to October, has become the norm in recent years, at least where I live in Somerset. That’s usually good news for migrating birds, as they can head south safely, without the risk of sudden storms derailing their journey.

    But autumn can still have a bite, weather-wise. Strong westerly gales during late August and the first two weeks of September meant that several pelagic seabirds – those that usually spend the autumn and winter months well out to sea – found themselves venturing unexpectedly close to land.

    Continue reading...

  • Guardian Australia and BirdLife Australia proudly present this year’s free downloadable poster featuring the art of Pete Cromer

    After well over 300,000 votes, the winner of the 2025 Australian bird of the year poll has been announced.

    You can now download our aviary of fame poster featuring this and previous winners and runners up in the signature art of Pete Cromer.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen