O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. „Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

„Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

„Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

„Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

„Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

„Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

„Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

„Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

„Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

„Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

„Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

„Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!”

„Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja”

„Komarci: prijatelji ali i štetočine?”

„Insekti nam trebaju!”

„Prskanje otrova – za i protiv”

„Prskanje protiv insekata: spasite pčele!”

„Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'”

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Novosti: Ekologija.hr

  • Exclusive: Officials say Miatta Fahnbulleh minded not to give approval in victory for climate campaigners

    Miatta Fahnbulleh is minded to reject the giant Rosebank oilfield, sources have told the Guardian, in what would be a blow for the North Sea energy industry and a major victory for climate campaigners.

    After approving the smaller Jackdaw gasfield on Wednesday, officials say the energy secretary is leaning towards refusing approval for what would be one of the biggest oilfields in the North Sea.

    Continue reading...

  • As glaciers melt and permafrost thaws, Longyearbyen, on the remote Arctic islands of Svalbard, faces climate-induced problems from tap water to housebuilding to landslides

    • Heavy metals make Norwegian village’s tap water toxic

    On a rugged mountain plateau of snow-dusted rocks, in the remote archipelago of Svalbard, a glaciologist, Andy Hodson, points out the “ears” of ice, white against the rock, that gave Foxfonna glacier its name, after the arctic fox.

    The small glacier, on a mountain 8 miles (15km) outside the Norwegian village of Longyearbyen, is a popular summer hike for tourists who come here seeking the Arctic experience.

    Continue reading...

  • Action needed to avoid disastrous overshoot of climate targets, according to organisation’s environment body

    The world needs to cut carbon emissions by nearly a fifth in the next four years, and by close to half within a decade, to avoid overshooting climate targets by a disastrous margin.

    Although the “window has closed” on holding temperature rises to 1.5C, in line with scientific advice, limiting the “overshoot” of that target is still possible, according to the UN Environment Programme (Unep).

    Continue reading...

  • As Cop17 kicks off, records since 1921 show more bee species declining than increasing in all parts of Europe except the Alps

    Most of Europe’s wild bee species and about half of its hover fly species have declined over the last century, a study has found, as a UN biodiversity summit begins in Armenia.

    Records since 1921 show more bee species are declining than increasing in all parts of Europe except the Alpine region. The richness of bee and hover fly species suffered a persistent drop in the Atlantic and Continental regions, the study found, though trends in other regions were mixed or even positive.

    Continue reading...

  • United Utilities, Environment Agency and local campaigners say 12-mile tunnel could take sewage away from England’s largest lake

    Plans are under way for a new giant tunnel to transport sewage away from Windermere, England’s largest lake.

    Windermere, in the Lake District, has suffered from widespread raw sewage and bacterial pollution driven by discharges from United Utilities. Campaigners say this pollution has caused more frequent toxic blue-green algal blooms, with the public advised to avoid swimming in the lake.

    Continue reading...

  • Poole, Dorset: At this time of year, migrants are constantly on the move here, whether leaving, arriving or just stopping to refuel

    With the sadness of our summer migrants departing the UK for another year comes the joy of our wintering birds returning. Working in conservation at Poole harbour, I’m out most days, connected to the ebb and flow of this change.

    As it is one of the largest natural harbours in the world, and located on the East Atlantic Flyway, birds are constantly on the move here, whether leaving, arriving or stopping to refuel.

    Continue reading...

  • This summer alone, 26 local authorities in the UK had to stop accepting fridges and freezers for recycling. Now the appliances are piling up around the country – with no proper disposal date in sight

    Not much is happening in the tiny Norfolk hamlet of Little Hautbois on the day I visit. The pub, once popular with airmen from RAF Coltishall, stopped being a pub a long time ago, even before RAF Coltishall stopped being RAF Coltishall. It’s not Saturday, so there are no weddings at Hautbois Hall. Nor is it 19 May, so the restless, headless ghost of Thomas Boleyn isn’t driving his carriage across the bridge over the River Bure, as he is said to do on the anniversary of the execution of his daughter, Anne. Today, a lovely autumn one, all is as it should be.

    But half a mile down a narrow country lane is an incongruous and baffling sight: a strip of gentle hillside made up of large white rectangular blocks, piled up and sparkling in the sunshine. A glacier, you might think, if you were in Norway rather than Norfolk. (And ice is involved, as it happens.) As you get nearer, the picture becomes clearer; the blocks have coils on one face, doors and handles on the opposite one, plus the manufacturers’ names. It’s a glacier of fridges, more than 3,000 of them.

    Continue reading...

  • ‘She carried the dead calf for hours even though it wasn’t hers. She had had a miscarriage two years before – and now picked up the stillborn babies of other mothers’

    My love of African animals, in particular elephants, dates back to when I was three or four years old, growing up in Milan in a house full of old nature books. When I was six, my parents took me on my first safari in Kenya – I cried on the plane home, feeling I was being torn away from the savanna I’d dreamed of, somewhere I really loved. But for the past 20 years, that’s where I’ve lived, guiding photographers on the Maasai Mara National Reserve and elsewhere in Africa.

    I’ve spent time photographing other animals, especially big cats, but elephants are still my favourite subject. They have this extraordinary presence, dominating the landscape and making it come alive. I love to follow them in different habitats. They are extremely adaptable – in Kenya they’re associated with the savanna and acacia woodland, and they can also live in extremely arid areas, such as the deserts of Namibia, where this photograph was taken.

    Continue reading...

  • Failed rains and a dire El Niño threaten the waterway that sustains the country, with farmers selling cattle to survive

    The cattle should be ambling, grazing contentedly, through Robert Delgado’s fields. Instead, the animals slump in the shade, tongues lolling, in futile attempts to avoid the blistering heat. Soon it will matter little whether their appetite returns, for there will be no grass left to graze.

    In Azuero, an agricultural region in Panama’s Arco Seco (Dry Arc), the summer is generally relentless and unforgiving. But this year, the crucial rainy season that precedes it – typically from May to December – has brought little rain to parched fields. The watering holes, streams and rivers that farmers rely on have not been replenished, and pastures – the vital source of animal feed during the dry months – have not regenerated themselves.

    Continue reading...

  • These yachts are highly popular with the ‘super-bourgeoisie’ – and getting bigger. Can anything be done to stop them destroying our seas?

    Who knew? Apparently everyone did, apart from me: you don’t wear shoes on a superyacht. Now, about to step on to my first teak deck at the Monaco Yacht Show, I’ve got to take my trainers off, and I’m having a sock panic. Have they got holes? Do they even match? Do they smell?

    To be honest, I’ve come dressed all wrong for Europe’s big annual superyacht trade exhibition. The code for men seems to be crisp and tucked in, blazers and chinos, navy and white, sculpted hair and designer sunnies. (I went colourful, loose, casual). For women, it’s something like Riviera elegance. Everyone – whether they’re Italian, French, English, German, American, exhibitors, buyers, brokers, charterers – seems to know each other. The international superyacht community seems to be a close-knit one, and I’m not part of it. Yet.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com