O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Insekti nam trebaju!

Prskanje otrova – za i protiv

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Novosti: Ekologija.hr

  • Researchers find capacity stunted by pollution was restored after introduction of ultra-low emission zone

    Children’s lungs grew bigger and stronger after the most polluting vehicles were restricted from entering London, a study has found.

    Examinations of London schoolchildren before and after the introduction of the city’s ultra-low emission zone (Ulez) found a restoration of lung capacity that had been stunted by exposure to pollution.

    Continue reading...

  • Critics said I was attacking motorists. It’s more important for me that the city’s children are no longer breathing dangerous levels of pollution

    When I introduced London’s clean air zone – the ultra-low emission zone (Ulez) – more than seven years ago, no city had ever attempted anything quite like it. At the time, the scheme in central London provoked fierce opposition. When I decided to expand it – first in 2021, to inner London, and then again in 2023 to the whole city, making it the biggest clean-air zone in the world – my detractors were louder still. I had, they claimed, declared war on drivers in blind pursuit of a policy that may not even work. All the mainstream political parties, including my own, were opposed. In recent years, though, those critics have gone quiet.

    There is now a mountain of evidence to show that the Ulez has slashed air pollution and improved air quality across London, and research published by Imperial College London earlier this year showed that this is already saving lives. Between 2019 (when I first introduced the Ulez) and 2024, estimated deaths associated with air pollution in the capital fell by around 40%. But a new, independent study published by Queen Mary University of London today goes further still, showing how – by helping to clean up the capital’s air – the Ulez is improving the lungs and lives of London’s children.

    Sadiq Khan is mayor of London

    Continue reading...

  • Food Foundation sounds alarm over supply risks and price shocks as about 40% of Britain’s food is imported

    The UK is vulnerable to food price shocks because of its dependence on imports of fruit and vegetable from countries even more exposed to the climate crisis, researchers say.

    Much of Britain has sweltered under a record five heatwaves this year and endured drought and wildfires, with the hot, dry conditions damaging crops and reducing yields of domestic produce.

    Continue reading...

  • Hottest periods this year in most sea regions would have been ‘virtually impossible’ in a preindustrial climate

    Carbon pollution has fuelled a “massive expansion” of marine heatwaves in Europe this summer, research has found, with some waters recording temperatures 6C higher than normal.

    The hottest fortnights of this year would have been “virtually impossible” in a preindustrial climate in three of the four sea regions studied, according to analysis by World Weather Attribution, while in the Celtic region, which covers much of the water around the British Isles, heat hit levels that used to strike just once a century.

    Continue reading...

  • Nooks and crannies in urban areas provide a welcome alternative to intensive farming and other rural pressures

    Wildflowers are having a rough time in the countryside, mostly from the onslaught of intensive farming with fertilisers, pesticides and herbicides and less grazing. On top of that, there are building developments, competition from invasive plant species and the climate crisis to contend with.

    The UK has lost 97% of its wildflower meadows over the last century and over half of the country’s native flowers have been in decline for 70 years.

    Continue reading...

  • Study finds older adults could face harmful heat stress at just 1.5C of warming above preindustrial levels

    People aged 60 and over face dangers to their health from exposure to heat at much lower temperatures than previously thought, research has found.

    Older adults will bear the brunt of increasingly frequent sustained spells of extreme heat globally as the world continues to warm up, according to a study in The Lancet Planetary Health.

    Continue reading...

  • Madley, Herefordshire: The cool of our churches has been welcome to many, but my polyester robes are not made for the heat

    Every summer, while roasting in my robes, I say to myself: “I must get a lighter set.” If I had a cotton cassock instead of a polyester cassock and alb, swaying to the singing of hymns might not raise my core temperature as much. In that regard, this year hasn’t been without its challenges.

    Even so, our churches have become “cool spaces”. In Madley towards the end of term I received a call from Mr Batstone, headteacher of the primary school, wondering if classes could be held in church. Madley parish church is huge, with room in the nave for each class and a cool, subterranean crypt. I headed over later that week to find the church buzzing with children.

    Continue reading...

  • Scientists surprised to find all but two of 12 grizzlies were dead within a year of ‘feelgood’ release, unable to sustain their high-calorie diet and inclined to approach humans

    The orphaned grizzly bear cubs were bulked up with a generous diet of roadkill, watermelon, dog food and snacks donated by the public. Their contact with carers was limited to two people. Then, after up to a year in rehabilitation, they returned home to the wilds of British Columbia.

    “It’s a feelgood thing – people feel good when the cage opens,” says Dr Lana M Ciarniello, a bear specialist who tracked the Canadian yearlings in a recent study. There is a perception that bears will thrive in their natural habitat, she says. “The reality is they’re not followed up on.”

    Continue reading...

  • Officials have had to remove thousands of tons of sargassum from Florida’s beaches amid the climate crisis

    Dealing with seaweed is the bulk of Chris Bumpus’s job during the summer. As chief of conservation for Miami-Dade county’s parks, recreation and open spaces department, Bumpus is in charge of cleaning sargassum off 17 miles (27km) of county beaches. But some days, the odds are stacked against him and his team.

    More and more sargassum, a kind of floating brown algae, has been washing up on the beaches of south Florida, west Africa, the Gulf of Mexico and the Caribbean.

    Continue reading...

  • Nearly a decade after fighting ended in northern Iraq, the climate crisis has brought extreme heat and a water shortage, making life almost impossible

    The first thing that strikes visitors arriving in Faka, a small village in Sinjar district, northern Iraq, is the silence. No children play in the streets. No shops are open. Roofless houses stretch across the hillside, their walls pockmarked by shellfire, while weeds and wild grasses grow through collapsed living rooms.

    A decade after Islamic State (IS) swept across the region, war remains visible everywhere. But according to the people who returned, another enemy has quietly taken its place.

    Rajab Mohammed says the problem in his village of Faka is no longer Islamic State but water and jobs

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com