O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Insekti nam trebaju!

Prskanje otrova – za i protiv

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Eco Environment News feeds

  • Campaigners accuse Yorkshire Water of negligence and say plan to top up reservoirs will kill the river’s fish

    With its pebble beach and shallow areas for paddling, the River Wharfe at Ilkley has long been a popular swimming location in the pretty Yorkshire town. But plagued by sewage and agricultural runoff, the river has been designated as “poor” quality, and a sign has been put up warning people against bathing in it. And now, the health of the river has been put further at risk with emergency drought plans by Yorkshire Water to suck water from it to top up its reservoirs.

    A drive by campaigners and wild swimmers led it in 2021 to be the first in the country to get designated bathing status – meaning the government tests it for the harmful E coli and intestinal enterococci bacteria.

    Continue reading...

  • Across the globe, oil, gas and coal companies use an ever-widening set of tactics to crush competition and opposition. With the world’s most powerful man helping them at every turn, it’s critical we reveal their full impact

    Today the Guardian launches its annual environment support campaign. To back our vital climate journalism, please click here

    Why does capital love fossil fuels? It’s not hard to explain. They exist in a small number of discrete locations, where the right to exploit them can be owned and monopolised. Most can be extracted commercially only at scale, excluding small competitors. They can be stored and traded all over the world, allowing prices to be optimised across time and space. Renewable energy, by contrast, can be generated almost anywhere, by almost anyone with a small amount of money to invest.

    Renewables might now be cheaper than fossil fuel in the vast majority of cases, but this makes them less attractive to capital, not more. Fossil fuels are uncompetitive and highly profitable. Renewables are highly competitive and not very profitable.

    Join George Monbiot and special guests on 16 September for a special climate assembly to discuss the growing and dramatic political and corporate threats to the planet. Book tickets – in person or livestream

    Continue reading...

  • Report finds regenerative approach could yield economic benefits while helping to meet environmental targets

    The degradation of nature in the UK will lop nearly 5% off the country’s GDP if the private sector does not make a greater effort to halt the decline, experts have warned.

    Conversely, investing in nature can produce economic returns for companies in a range of sectors, from manufacturing and construction to food, according to a report from the Green Finance Institute (GFI) and WWF.

    Continue reading...

  • Before Peter Betts died in 2023, he wanted to pass on what he had learned over many years of negotiating at Cops – including how Paris 2015 was saved at the last bell

    On 15 March 2022, I was on a video call with a dear friend when I experienced a twitching on the left-hand side of my face and a slurring of my speech. My wife, Fiona, took me to hospital because we both thought I was having a stroke, and I spent the journey in the car adjusting to my probable death. Interestingly, I did not feel fear or anger; only sadness and disappointment that it was all going to end sooner than I had expected. I survived: but six days later, we learned that the cause of my condition was a particularly aggressive form of brain tumour called a glioblastoma.

    Since then I have read a number of accounts written by cancer sufferers. Many of them start with an uncertain diagnosis, often with a reasonable percentage chance of survival. But unlike these accounts it was absolutely clear that the tumour would kill me: there was no cure and I was given a median life expectancy of 15 to 18 months. Of course, I hoped to do better than the median, but the medical team said that clinging to that possibility would probably be a mistake because it would distract me from enjoying the time I had left. My immediate reaction was genuinely to recognise that in some respects I was lucky. Some people drop dead with no warning, whereas I would perhaps have a year to come to terms with and make sense of my life. This enabled me from the beginning to take a positive approach to my situation and determined me to make the most of the little time I had.

    Continue reading...

  • Nämdö, Stockholm archipelago: A holiday to the Baltic has forced me to undergo a perspective shift to appreciate its scale and intricate wateriness

    By the third week in August, Swedish school terms have restarted and the thousands who make the Stockholm archipelago their summer home have returned to the city. Ferries have switched to winter timetables and people are outnumbered by fallow deer.

    I try to get my bearings using the chart hanging in my cousin’s summerhouse, but the white-tailed eagle view of 30,000 islands, islets and skerries is baffling. A boat is essential, and my son makes the necessary perspective shift before I do. “It’s like the Lake District in reverse,” he says. “The land is water and the lakes are islands.” I see what he means. There is something about the ice-worn geology and the vegetation dominated by pines, alder and birch that feels familiar, but the scale and intricate wateriness of the place is as confusing as it is beguiling.

    Continue reading...

  • For more than a decade, scientists have been puzzling over what was causing billions of starfish to dissolve into piles of white goo. Sea star wasting disease has ravaged starfish populations, wiping out 90% of the once common sunflower sea star. Now, researchers have finally identified the culprit. Madeleine Finlay speaks to Dr Melanie Prentice, one of the team to crack the case. She explains the impact the disease has had on the marine environment, how they found the pathogen responsible, and what it means for sea stars’ recovery

    Scientists identify bacterium behind devastating wasting disease in starfish

    Support the Guardian: theguardian.com/sciencepod

    Continue reading...

  • Views of forward-thinking artist and writer who lived off land in national park celebrated at museum in Glastonbury

    She was considered an eccentric by some, eking out a frugal existence on a wild English moor, surviving off the land and exchanging her sketches of the countryside for meals.

    But the first museum exhibition on the life and work of the largely forgotten nature writer and artist Hope Bourne highlights that her views on the environment, recycling, access to the countryside – even rewilding – were ahead of her time.

    Continue reading...

  • Educators across the country confronted with how to deal with children in their schools who experienced tragedy

    Schools in parts of Texas reopened their doors two months earlier than planned this summer. But the reason was tragic.

    They were transformed into “relief hubs” to welcome volunteers whose efforts were instrumental in responding to devastating floods in the state. Now, as lessons have mostly resumed in Texas, the classrooms have been turned back from temporary emergency centres into places of learning, but that’s not to say the memories of what was lost will linger with the community indefinitely.

    Continue reading...

  • Warm weather has created strong flavours that some say means fruit that’s ripe enough for still wine

    UK vineyards are getting ready for a vintage year – and a very early harvest – with the warm, sunny weather caused by the heating climate delivering strong flavours in their grapes.

    Across the UK the total amount of wine produced is likely to be up on last year. English growers alone added more than 1,000 hectares of vines in 2024, taking the total to 4,841, of which 3,763 was in active production in 2024, according to the industry body Wine GB.

    Continue reading...

  • As survivors and experts reflect on the storm 20 years on, fear is growing that the US is just as unprepared to take on extreme weather amid cuts to Fema

    Darren McKinney grew up in New Orleans’s Lower Ninth Ward. When Hurricane Katrina struck 20 years ago this week, he watched his neighborhood wash away. From his second-floor apartment, he saw flood waters rise up to his window.

    “I had no food at all, no water, no electricity,” he recounted one rainy day this month, while taking a break from his job leading home restoration in the neighborhood as field operations director of the non-profit lowernine.org.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen