O Programu Dezinsekcije

Program uništavanja komaraca uzrokuje ekološku katastrofu!

O Programu Dezinsekcije Vozilo za zamagljivanje na Hvaru, 2022.god.

Svake godine Županijski zavodi za javno zdravstvo (ZZJZ) izdaju dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Za svaku regiju ovi dokumenti ostaju uglavnom isti, s manjim izmjenama, iz godine u godinu. Lokalne vlasti plaćaju te dokumente i nadzor Zavoda. Na Hvaru se godišnje izdaju četiri kompleta ovih dokumenata, iako su podaci za svaku lokalnu upravu u biti isti, uz manje varijacije.

U praksi se pravila navedena u ta dva dokumenta ne poštuju u potpunosti.

Zašto suzbijati insekte?

Cilj programa je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost, kako bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose komarci poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.

Jesu li bolesti koje prenose komarci značajan problem u Hrvatskoj?

Unatoč rastućem broju komaraca koji se prijavljuje većinu godina, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Mnoge od prijavljenih bolesti koje prenose komarci su uvezene. Brojke uvelike variraju od godine do godine. Nema dokaza da program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti. Zapravo, poznato je da program nije zadovoljavajući. Rezultati adulticidnih postupaka su privremeni pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstva.” ( Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci!

Insekticidi uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.

Insekticidi su danas glavno oružje za suzbijanje insekata po Programu dezinsekcije. Opsežno prskanje insekticidima protiv odraslih komaraca provodi se nekoliko puta godišnje, bilo iz vozila za zamagljivanje, a u nekim područjima i iz zraka. Postoje i larvicidna djelovanja, na primjer uporabom insekticida Bacillus Thuringiensis israelensis i/ili inhibitora rasta (IGR) kao što je diflubenzuron ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.1.1. str.5.). Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Neki od dosad korištenih insekticida naknadno su zabranjeni u Europskoj uniji, neki od proizvoda koji se trenutno koriste nisu odobreni, dok se neki ne bi smjeli koristiti na otvorenom u vrijeme cvatnje divljih ili kultiviranih biljaka ( npr. proizvodi na bazi cipermetrina ).

Upozorenja o radnjama zamagljivanja su neadekvatna

Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetlivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite za pčele.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7.)

Tijekom godina upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve je manje. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, na primjer oko Grada Solina, upozorenje objavljeno na portalu Grada 19.06.2023., akcija 02:00 20.06.2023; u Splitu, upozorenje 25.07.2023. 21:08 u novinama, akcija u 02:00 iste noći (26.07.2023.) a nikakva obavijest na portalu Grada Splita. Ponekad nema upozorenja, npr. za akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023.

Vrlo rijetko su detalji o insekticidima koji će se koristiti uključeni u upozorenja, iako prema europskim zakonima građani imaju pravo znati kojim su kemikalijama možda izloženi.

Opasnosti su svojstvene svakom programu raspršivanja otrova. Nedostatak odgovarajućih upozorenja stvara neprihvatljive dodatne rizike ljudima i okolišu. Jedini realan način informiranja javnosti o predstojećim akcijama zamagljivanja je obavještavanje svih građana poštom ili e-mailom, na isti način na koji se šalju lokalni računi.

Dezinsekcija pesticidima je neefikasna i čak opasna

„Tigrasti komarac na području Županije prvi put je zabilježen u Splitu 2005. godine i danas dominira kao najznačajnija javno-zdravstvena vrsta komaraca uz običnog komarca....Do sada se pokazalo da preventivne mjere i larvicidna dezinsekcija ne uspjevaju spriječiti razvoj odraslih komaraca do te mjere da oni ne predstavljaju javnodravstveni [?sic]...Akcijama se postiže ograničeno i privremeno smanjenje brojnost komaraca jer se ne suzbijaju direktno komarci u leglima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4. str 5. )

„Adulticidni postupci su neselektivni pa mogu predstavljati opasnost na neciljane vrste noćnih kukaca, i za njihove predatore na području adulticidnog postupaka. Adulticidni postupci mogu naštetiti zdravlju osjetljivih skupina ljudi i okolišu uključujući vodene i kopnene životinje.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Sukladno članka 14. stavak 5. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, primjena biocidnih pripravaka toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenjim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.8. )

Iako je poznato da je prskanje insekticidima neučinkovito, još uvijek se promovira kao neophodno za kontrolu populacije komaraca. Prskanje iz zraka trebalo bi provoditi samo u iznimnim okolnostima, no čini se da se posljednjih godina događa sve češće. Kolateralne štete od korištenja pesticida su ogromne, bioraznolikost svake godine se smanjuje. Nemilosrdna uporaba pesticida zasigurno je čimbenik smanjenja broja prirodnih grabežljivaca komaraca.

Mjere opreza

Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ukoliko postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područa pčelinje ispase (najmanje 300 m) ili će se na drugi način zaštiti pčele. U slučaju adulticidne obrade žarista komaraca u dvorištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koje suši rublje na otvorenom da ga uklone odnosno da ga ne ulažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karance i osjetljivosti pojedinih kultura.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3. str.8. )

U praksi nema takvih upozorenja na Hvaru, te vrtovi s voćem i povrćem, vinogradi i maslinici prskani su neprekidno u akcijama zamagljivanja.

Preventivne mjere: edukacija

Prema Programu i Planu, edukacija stanovništva je bitan dio suzbijanja brojnosti komaraca, npr.:„Dezinsekcija komaraca se provodi svaku godinu kroz ljetnu sezonu aktivnosti komaraca putem edukativnih, larvicidnih i adulticidnih (sustavnih s vozilom) akcija.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, II. str. 2. )

Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.”

Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini 2.2., str.4. )

U praksi, barem na Hvaru, godinama nije bilo nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 više nije u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 emitira samo faks signal.

Monitoring, pripreme za akcije dezinsekcije

„Adulticidna metoda, tj. suzbijanje krilatica je metoda izbora i ovisi o stručnoj prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka, a provodi se postupcima hladnog zamagljivanja sa zemlje ili toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradu manjih ili većih ciljanih površina.”

„Potrebno je osigurati provođenje predradnji ako i kada se donese odluka o provođenju adulticidnog postupka. Potrebno je odrediti područje koje se pokriva i s planom kretanja, odrediti vrijeme aplikacije aerosola i odrediti potrebnu količinu insekticida (Obrazac o adulticidnoj dezinsekciji u prilogu).”

Na temelju višegodišnjeg praćenja aktivnosti komaraca planira se eventualni broj adulticinih postupaka u situaciji povećane brojnosti komaraca.” ( Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.7. )

Kemijske mjere suzbijanja odraslih oblika komaraca planiraju se provesti u razdoblju od srpnja do rujna u slučaju povećane aktivnosti komaraca.” (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2., str.6.)

Ukoliko se utvrde leglo žarišta komaraca Nastavni zavod za javno zdravstvo će ih unijeti u bazu podataka te će je nadopunjavati elektroničkim putem. Podaci za ažuriranje baze dobivaju se terenskim izvidima, dojavama građana i bilježenjem izvoditelja.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2., str 4. )

Obuhvat: izvoditelj će po akciji nastojati tretmanom iz vozila uz prometnice (83 km prema prijavi ozvođača) obuhvatiti područje uz prometnice, ali samo na naslejenim područjama gdje je povećan broj komaraca.” ( Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023. godini, 2.2.2.1. str.6. )

U principu, monitoring je osnova za djelovanje, ali se u praksi ne provodi na području Općine Jelsa.

Nadzor

Nakon provedenih akcija DDD-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje izvješće koji ne uključuje opis ili analizu, kao što je obećano u njihovom ugovoru s lokalnim vlastima, nego samo 'mišljenje': „Mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne dezinsekcije komaraca, adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa... izvršene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije.."

Da li su neke odrednice onda nebitne? Je li nebitno da akcije zamagljivanja se poduzimaju rutinski bez posebnog planiranja na temelju monitoringa, bez upozorenja i bez odgovarajućeg nadzora? Očito nema pravog nadzora kako se program suzbijanja insekata provodi u praksi.

ŽAKLJUČAK

Jasno je da program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Ne može postići željene ciljeve. Taj program je neizvodljiv, opasan i kontraproduktivan. Upute i preporuke Zavoda za javno zdravstvo se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara. Došlo je vrijeme za racionalniji pristup. Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, već kako se ljudi mogu zaštititi od uboda komaraca.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon)
U Jelsi, 26.07.2023.

 

Više informacija na portalu Udruge Eco Hvar:

Zašto trujemo naš raj? - poziv za buđenje!

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Insekti nam trebaju!

Prskanje otrova – za i protiv

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

„Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj”

 

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi O Programu Dezinsekcije

Eco Environment News feeds

  • Revealed: Edelman worked for Brazilian trade group accused of pushing for environmental rollbacks in Amazon

    Edelman, the world’s largest public relations agency, is in talks to work with the Cop30 team organising the UN climate summit in the Amazon later this year despite its prior connections to a major trade group accused of lobbying to roll back measures to protect the area from deforestation, the Guardian and the Centre for Climate Reporting can reveal.

    The summit is set to take place in November in the city of Belém on the edge of the Amazon rainforest, which has been ravaged by deforestation linked to Brazil’s powerful agriculture industry. For the first time, the talks will be “at the epicenter of the climate crisis”, the summit’s president wrote last week. “As the Cop comes to the Amazon, forests will naturally be a central topic,” he added.

    Continue reading...

  • Energy security and net zero secretary travels to Beijing for countries’ first formal climate meetings since 2017

    Ed Miliband has accused the previous Conservative government of negligence for failing to engage with China on climate issues, as he travelled to Beijing for the countries’ first formal climate meetings since 2017.

    The secretary of state for energy security and net zero was in Beijing to announce a new annual UK-China climate dialogue. The first summit will take place in London later this year. China’s minister of ecology and environment, Huang Runqiu, is expected to attend.

    Continue reading...

  • After years of helping Scottish criminal investigations and despite fearing for his life in India, Vishal Sharma’s asylum claim has been rejected

    When Vishal Sharma, an experienced merchant seaman, arrived in London from India in November 2017, he was looking forward to a good job on a Belgian tanker, the MT Waasmunster, assisting engineers. He had a 15-month contract and a transit visa, enabling him to travel to Milford Haven in Wales, where the 174-metre vessel was anchored.

    But in a last-minute change of plan, his Mumbai agent told him to head to Southwick in West Sussex, England, to board a scallop trawler, the Noordzee.

    Continue reading...

  • Village joins continental network alongside nearby Knepp estate, as birds previously extinct in Britain flourish

    The Saxons knew the West Sussex village of Storrington as Estorchestone, the “abode of the storks”.

    But the graceful white birds disappeared from its skies more than 600 years ago, when they became extinct in Britain.

    Continue reading...

  • In the 1960s, the Swiss had some of the dirtiest water in Europe. Now, their cities boast pristine rivers and lakes – and other countries are looking to follow their lead

    In the first days of spring, people flock to Lake Geneva’s broad, tree-lined promenade, their faces tilted towards the sun. Dior, Cartier and Rolex are among the high-end shopfronts overlooking the water. René Rottenberg, 75, has just finished his 400m swim through this upmarket urban jungle – a ritual he repeats up to five times a week, even in midwinter.

    For the retired gynaecologist, being able to swim in the crystal-clear water is the greatest luxury. “It’s just so fun,” he says. “The place is beautiful.”

    Continue reading...

  • Gulls are known for being ravenous – check out a selection of things they like

    • All images from the Gulls Eating Stuff project

    From profiteroles to moles: project uncovers gulls’ surprising diet

    Continue reading...

  • From the earthquake-defying joints that support a 13th-century temple to the delicacy of sashimono puzzle boxes, a new exhibition shows off the myriad possibilities of this centuries-old craft

    Do you know your ant’s head from your shell mouth? Or your cogged lap from your scarfed gooseneck? These are just some of the mind-boggling array of timber jointing techniques on display in a new exhibition spotlighting the meticulous craft of Japanese carpentry. The basement gallery of London’s Japan House has been transformed into a woody wonder world of chisels and saws, mortises and tenons, and brackets of infinite intricacy, alongside traditional clay plastering, shoji paper screen making and tatami mat weaving. It is a dazzling display of the phenomenal skills behind centuries of timber architecture and joinery, celebrating elite master carpenters with the spiritual reverence of a high priesthood.

    “In Japan we have a deep respect for our forests,” says curator Nishiyama Marcelo, who heads up the team at the Takenaka Carpentry Tools Museum in Kobe, a temple to the history of Japanese joinery. “If a carpenter uses a 1,000-year-old tree, they must be prepared to take on more than 1,000 years of responsibility for the building that they create.”

    It is a momentous duty, and one we should heed. As debates around the embodied carbon of the built environment dominate the construction industry, there could be no more timely exhibition to remind us of the importance of designing with longevity, care and repair in mind. Numerous specialist tools have been shipped over from the Kobe museum, along with a team of master carpenters who have built a remarkable series of structures in the gallery, replicating parts of buildings that have lasted for hundreds of years in the face of wind, rain, snow and earthquakes.

    Continue reading...

  • Three years ago, when I was stuck in a traffic jam, I decided to stop to visit a park I’d passed by many times. Now, I go there at least one morning a week

    I must have passed it 100 times. Until one day in 2022, stuck in Melbourne traffic, I glanced towards the park in Bayside and saw mist rising from the trees, as if they had just exhaled into the dawn sunlight. This sight cheered me, lifting the pall of the workday grind ahead. Right then I made a resolution to interrupt my commute at least once a week by visiting the park and I have kept to it ever since.

    The next day I left the stream of traffic, parked the car and walked into the park, skirting the cricket oval where dogs chase sassy swallows skimming the grass just out of reach. Past there is a quiet pond where you will find ducks and turtles, and beside it is one of those forgotten patches of land where nature gets to do her thing unhindered.

    Continue reading...

  • Hundreds of millions of pilgrims flocked to the Ganges for this year’s festival, housed in a sprawling temporary metropolis stretching across 4,000 hectares of the floodplains of Prayagraj in Uttar Pradesh

    For 45 days the floodplains of Prayagraj, a city in Uttar Pradesh known as Allahabad until 2018, were a churning sea of humanity. Millions waded into the freezing waters of the sangam – the sacred confluence of the Ganges and Yamuna rivers, plus a mythical one, the Saraswati – believing that a single dip could wash away a lifetime of sin.

    From dawn until well past midnight, the riverbanks teemed with saffron-clad sadhus, bare-chested pilgrims and families clutching brass urns, garlands and clay lamps, an unceasing tide of pilgrims.

    Pilgrims performing one of the rituals associated with the ‘holy water’ of the rivers at this year’s Kumbh Mela

    Continue reading...

  • Since Dutton became opposition leader, the billionaire mining magnate has cultivated their bond. We look back at their increasingly close relationship

    The buzz from Gina Rinehart’s 70th birthday party was reportedly “so spectacular” that it drifted across the Swan River from the mining magnate’s Perth home, catching the attention of people more than a kilometre away.

    Four hundred guests, mostly employees, had gathered to mark the milestone of the Hancock Prospecting head, who is deferentially referred to as “the Chairman” or “Mrs Rinehart”.

    Sign up for Guardian Australia’s breaking news email

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen