Bože čuvaj naše pčele!

Pčele umiru zastrašujućom brzinom. Čovječanstvo okrutno uništava biološku raznolikost.

Bumble bee approaching borage plant. Bumble bee approaching borage plant. Photo: Vivian Grisogono

Pčele su samo jedna od bezbrojnih žrtava nemilosrdnih antiekoloških aktivnosti, uključujući neopravdanu, loše kontroliranu upotrebu kemijskih pesticida. Ove politike protiv prirode diktiraju komercijalni i politički interesi. Svijetu treba hitna promjena mišljenja!

Možemo li bez pčela i drugih oprašivača?

Većina ljudi je svjesna da su pčele i svi ostali oprašivači vitalni za naše prirodne resurse, posebice za opskrbu hranom. Za mnoge će biti iznenađenje da pčele imaju vrlo malo zaštite prema postojećim međunarodnim i europskim zakonima. To se sramotno primjećuje u propisima koji bi trebali osigurati 'sigurnost' službeno odobrenih kemijskih pesticida. Insekticidi su neselektivni i, po definiciji, vrlo je vjerojatno da će naštetiti pčelama. Druge vrste pesticida također štete pčelama, primjerice proizvodi na bazi glifosata, vjerojatno najraširenijeg pesticidnog sredstva u svijetu.

Vrlo malo oznaka pesticida upozorava na rizike za pčele. Zašto?

Vlasti u Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji nisu se previše obazirale na sudbinu pčela posljednjih desetljeća. Upozorenja o opasnostima za pčele nisu uključena u dvije vodeće liste opasnosti od pesticida. Prilično čudno, kada se uzme u obzir koliko je pesticida za koje se zna da su opasni za naše oprašivače. Ali nije tako čudno kada se shvati koliko je manjkav sustav za odobravanje kemijskih pesticida, počevši od činjenice da se odobrenja temelje na neobjavljenim istraživanjima koja financira industrija, dok se suprotno tome recenzirane neovisne studije uglavnom ignoriraju dok se ne dokaže bez sumnje, mnogo godina kasnije. Da li ne bi trebalo biti obrnuto?

Pčela stolar. Foto: Vivian Grisogono

Kasno buđenje

Vlasti Europske unije kasno su shvatile da su pčele neophodne i da nisu zaštićene. U prosincu 2020. Europska agencija za kemikalije (ECHA) objavila je sažetak povratnih informacija o konzultacijama (na engleskom) „Preliminarna razmatranja za ECHA-ine smjernice o „Metodologiji za procjenu rizika za pčele i druge neciljane oprašivače člankonožaca od uporabe biocida”. U dokumentu se navodi (str. 6): "U trenutno dostupnim smjernicama o biocidima samo se ograničeno spominje procjena rizika za pčele i druge oprašivače. U smjernicama se navodi da trenutno nije dostupna nikakva metoda o tome kako izvršiti procjenu rizika za pčele i ne - ciljati oprašivače člankonožaca za biocide." Dokument naglašava zbrku uzrokovanu odvajanjem pesticida na 'sredstva za zaštitu bilja' i 'biocide', s različitim kriterijima za sigurnosne zahtjeve, pod pretpostavkom da se prvi koriste uglavnom na otvorenom, a drugi uglavnom u zatvorenom prostoru - što nije slučaj. Praksa 'zamagljivanja', koja se koristi nekoliko puta godišnje u cijeloj Hrvatskoj, uključuje raspršivanje kemijskih pesticida definiranih kao biocidi iz cestovnog vozila ili zrakoplova neselektivno po okolišu u gradovima i ruralnim područjima.

U svibnju 2023. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je ažurirane smjernice „Revidirane smjernice o procjeni rizika proizvoda za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice)”. Jasno je da u EU-u procesi poboljšanja teoretskih mjera za zaštitu pčela traju predugo (tekstovi na engleskom). Potrebna je hitna akcija jer je situacija kritična.

Kašnjenja koštaju živote pčela

Uz druge moguće čimbenike, pesticidi se dugo vremena povezuju s gubicima pčela. Nakon što su kemijski pesticidi odobreni na temelju studija koje je financirala industrija, potrebno je mnogo godina da istraživači utvrde točne mehanizme štete pčelama i drugim oprašivačima od raznih različitih tvari. Na primjer, fokus je bio na šteti koju čine neonikotinoidi, što je na kraju rezultiralo zabranom samo tri neonikotinoidna insekticida: proces je trajao od 2013. do 2017. (link na engleskom), a ni tada zabrana nije bila potpuna. U međuvremenu, jasno je da su mnoge druge vrste insekticida štetne za pčele, na primjer insekticidi na bazi sulfoksamina (članak na engleskom).

Gubici pčela: jesu li znanstveni dokazi zaista potrebni ?

Promatranje je brže od znanstvenog istraživanja i trebalo bi biti predvodnik sigurnosnih praksi. Masovni iznenadni gubitak pčela dogodio se u travnju 2023. godine u Međimurju u sjevernoj Hrvatskoj pri nepravilnoj uporabi dopuštenog piretroidnog insekticida. Ovo je bio treći incident velikih gubitaka pčela u regiji i nije bilo sumnje u vezu između smrti pčela i uporabe pesticida. U sličnom incidentu 2022. Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je da je krivac uporaba pesticida.

Poznato je da je praksa zamagljivanja koja se u Hrvatskoj događa svake godine štetna za pčele, pa je treba prekinuti. U lipnju 2023. katastrofalni gubici pčela uslijedili su nakon prskanja insekticidima iz zraka u blizini Osijeka. Nažalost, uzalud su do sada Hrvatski pčelski savez (Pčelarstvo.hr) i pčelari vodili kampanju protiv te prakse, ističući da zamagljivanje donosi mnogo štete, a malo koristi.

Čak i ako postoji samo sumnja na vezu između pesticida i gubitaka pčela, to bi trebalo biti dovoljno za reviziju dozvola za pesticide.

Bumbar na kalistemonu. Foto: Vivian Grisogono

Zakon bi trebao postojati...

Zapravo, postoji zakon. To se zove Načelo predostrožnosti, koje bi trebalo zaštititi ljude i okoliš od štete uzrokovane bilo kojom politikom ili radnjom. Navedeno je u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Načelo predostrožnosti trebalo bi se primjenjivati na kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006 — poznata kao REACH). Međutim, tijekom godina to se uglavnom ignoriralo kada su u pitanju odobrenja pesticida. Doista, čini se da prevladava suprotno načelo: pretpostaviti da je tvar bezopasna, odgoditi reviziju što je dulje moguće, odlučiti da je proizvod opasan tek kada nakupljeni dokazi toliko jaki da se ne mogu poreciti.

Nastali kaos

Da se načelo predostrožnosti primijenilo u praksi, mnogo se štete moglo izbjeći. Procedure zabrane opasnih pesticida traju predugo, a jasno je da uopće nisu trebali biti odobreni. Čak i kada su zabranjene, zabrane su često samo djelomične ili neprovedive.

Ovo je samo nekoliko primjera neprimjenjivanja načela predostrožnosti:

- sustav 'kandidata za zamjenu' potpuno je pogrešan jer dopušta nastavak uporabe poznatih opasnih tvari sve dok se ne pronađe 'sigurnija' alternativa. Da ne spominjemo da bi se, s obzirom na nedostatke u sustavu odobrenja, zamjena mogla pokazati jednako lošom, ili čak i gorom od svoje prethodnice.

- Permetrin, piretroidni insekticid, otkriven je 1973. i prisutan je u širokom spektru proizvoda, unatoč ozbiljnim mogućim štetnim učincima za ljude i okoliš. Zabranjen je kao 'proizvod za zaštitu bilja' u prosincu 2000., nakon izvješća Europske komisije o reviziji od 13. srpnja 2000. u kojem je navedeno: "Zaključak iz procjena napravljenih na temelju dostavljenih informacija, niti jedan proizvod za zaštitu bilja koji sadrži predmetnu aktivnu tvar Od [permetrina] se očekuje da općenito zadovolji zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive Vijeća 91/414/EEC." Međutim, kao biocid odobren je do 30. travnja 2026. Postoji oko 78 proizvoda na bazi permetrina i proizvoda na popisu biocidnih proizvoda Ministarstva zdravstva RH (kolovoz 2022.), od kojih su se neki redovito koristili za postupke zamagljivanja u Hrvatskoj tijekom godina.

- Cipermetrin, također piretroidni insekticid, prvi je put sintetiziran 1974. Ponovno je odobren kao 'sredstvo za zaštitu bilja' od 01.02.2022. - 31.01.2029., pod uvjetom da se ne koristi kada se biljke bilo koje vrste su u cvijetu (zakon 24/11/2021). Na popisu biocida Ministarstva zdravstva RH nalaze se 53 proizvoda na bazi cipermetrina. Unatoč ozbiljnim mogućim zdravstvenim rizicima, osim poznatih rizika za oprašivače, proizvodi na bazi cipermetrina još uvijek se koriste za zamagljivanje u Hrvatskoj u 2023. godini.

- Lindane je organokloridni insekticid, akaricid i rodenticid. Kemikalija je prvi put sintetizirana davne 1825. Općenito se smatralo da 'bez opasnosti za zdravlje' (Svjetska zdravstvena organizacija, 1991. - na engleskom ), unatoč indikacijama koje su već tada pokazivale suprotno. Dugi niz godina naširoko se proizvodio i koristio kao insekticid sve do 1990-ih u Europi. Njegova uporaba u poljoprivredi zabranjena je 2009. Lindane je potencijalno izuzetno štetan za pčele, okoliš i ljude, ali je još uvijek dopušten, posebno u Sjedinjenim Državama, za ograničenu medicinsku upotrebu u liječenju šuge i ušiju. Unatoč zabrani u Europskoj uniji, studija Europskog parlamenta iz 2016., 'Lindane, (postojani organski zagađivač) u EU', u uvodnom je sažetku istaknula: "Njegova postojanost, bioakumulativna i toksična svojstva, izlijevanja iz bivših proizvodnih mjesta i ilegalni odlaganje HCH-otpada, izazvali su ozbiljnu zabrinutost.." Lindane je pronađen testovima na uzorcima kose kod stanovnice Vrisnika i stanovnika grada Hvara na otoku Hvaru u srpnju 2023.

Duga istraživanja i izrazi opravdane zabrinutosti zaslužuju pozitivan zaključak

Na prvi je pogled bilo zagonetno da se po otoku Hvaru i drugdje u Hrvatskoj neselektivno prskaju tvari zabranjene u EU. Bilo je potrebno oko dvanaest godina da se povežu različiti čimbenici koji sadašnju upotrebu pesticida čine opasnom i neodrživom.

Kada su lokalne i državne vlasti prvi put ispitane o korištenju proizvoda zabranjenih u EU-u u godišnjim akcijama zamagljivanja na Hvaru, odgovor je bio da su tvari dopuštene za tu uporabu i da je sve to 'savršeno sigurno'.

Sada je očito da, uz katastrofalne nedostatke u procesima odobravanja, neusklađenost između odobrenja 'sredstava za zaštitu bilja' i biocida pridonosi rastućoj ekološkoj katastrofi, čiji je gubitak pčela samo jedan od simptoma. Vlasti EU-a tek su shvatile da pčele nisu zaštićene, nakon svih godina u kojima su odobravali pesticide koji štete pčelama.

Dužnost je zakonodavaca i korisnika pesticida ispraviti situaciju. Može se. Još nije kasno da spasimo našu prekrasnu okolinu.

Ali dok čekamo, što drugo možemo raditi nego moliti?

 

„BOŽE ČUVAJ PČELE - I NAS!”

 

© Vivian Grisogono, MA (Oxon), 01.08.2023

 
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Bože čuvaj naše pčele!

Eco Environment News feeds

  • Elnur Soltanov recorded speaking with fake oil and gas group that asked for deals in exchange for sponsoring talks

    The chief executive of Cop29 has been filmed apparently agreeing to facilitate fossil fuel deals at the climate summit.

    The recording has amplified calls by campaigners who want the fossil fuel industry and its lobbyists to be banned from future Cop talks.

    Continue reading...

  • The right funding now can protect the frontlines of the climate crisis from the worst effects of extreme weather events

    As we approach Cop29 in Baku, world leaders are due to set a new climate finance goal – a sum set aside to help poor countries cut their greenhouse gas emissions and adapt to the effects of the climate crisis. Their negotiations take place against a backdrop of increasingly severe weather events. This year alone, we have witnessed deadly heatwaves across north Africa, Mexico, India and Saudi Arabia; a historic drought across southern Africa; catastrophic wildfires in the Brazilian Pantanal wetlands; record-breaking hurricanes in the Caribbean and the US; and plenty more. The climate emergency knows no borders and spares no one.

    These events serve as stark reminders of the pressing need for world leaders and all of us to protect vulnerable communities on the frontline of the climate crisis. For many developing countries, particularly in Africa, the cost of climate impacts is staggering. African nations are losing up to 5% of their GDP because of climate extremes, while some are diverting as much as 9% of their national budgets to overcome the fallout from them. The latest report by the World Meteorological Organization estimates that Africa south of the Sahara alone will need $30bn-$50bn annually over the next decade just to meet the costs of protecting communities facing unprecedented climate-related disasters. We will not be able to reduce poverty, eliminate hunger and build a prosperous and resilient global community without addressing the climate crisis.

    Ban Ki-moon is a former secretary general of the United Nations and co-chair, Ban Ki-moon Centre for Global Citizens

    Continue reading...

  • The new president’s disruptive policies will challenge Sir Keir Starmer’s green goals. But with strong leadership he could enhance Britain’s global influence

    Donald Trump’s electoral earthquake in America will complicate Sir Keir Starmer’s plans. Nowhere will the shock of Mr Trump’s win be more intensely felt than in environmental policy. His stance on climate – advocating a US exit from the Paris climate agreement and rallying behind “drill baby drill” – is more disruptive than constructive. This should concentrate Sir Keir’s mind as he heads to Cop29, the UN’s annual climate summit, in Baku, Azerbaijan.

    At last year’s conference, world leaders agreed to “transition away” from fossil fuels in a just and orderly manner for the first time. Mr Trump, however, dismisses the climate crisis as a hoax. With this year likely to be the hottest on record, the devastating effects of global heating are undeniable, as extreme weather batters the planet. Mr Trump may ignore the facts, but the trail of climate-related chaos and destruction speaks for itself.

    Do you have an opinion on the issues raised in this article? If you would like to submit a response of up to 300 words by email to be considered for publication in our letters section, please click here.

    Continue reading...

  • Black Mountains, south Wales: I pass statuesque bulls with brass rings through their nostrils, up a twisting ridge to the top

    Holy mountains are ten a penny in the “Celtic realms”, of course, but even among this plethora of landscape spirituality, Skirrid Fawr, at 1,594 feet, stands out, its great distinguishing landslip cleft clearly visible on its weather slope, gothically accentuated and strange.

    I’d viewed it the previous evening, a blue peak with a rockfall on its western scarp. So I ambled towards it on a dank afternoon from the valley of the little Afon Troddi, along delightful paths enlivened now and again by statuesque bulls sporting great brass rings through their nostrils.

    Continue reading...

  • On the eve of Cop29 in Baku, António Guterres says dangers are underestimated as irreversible tipping points near

    The world is still underestimating the risk of catastrophic climate breakdown and ecosystem collapse, the UN secretary general has warned in the run-up to Cop29, acknowledging that the rise in global heating is on course to soar past 1.5C (2.7F) over pre-industrial levels in the coming years.

    Humanity is approaching potentially irreversible tipping points such as the collapse of the Amazon rainforest and the Greenland ice sheet as global temperatures rise, António Guterres has said, warning that governments are not making the deep cuts to greenhouse gas emissions needed to limit warming to safe levels.

    Continue reading...

  • Farmers’ union to bring 1,800 members to Westminster in protest, but some say mega-rich landowners are the problem

    In the next few weeks tractors full of angry farmers could roll through the stately streets of Westminster. They have had enough, they say. The change to inheritance tax in the government’s budget last week was a blow – but it was also the most recent of a long series of blows. This is, apparently, as much as they can take.

    Rachel Reeves stirred up anger when she made a surprise announcement at the budget that farmland worth more than £1m would be subject to inheritance tax. Since 1992, agricultural property relief (APR) has meant family farms have been passed down tax-free in a policy intended to bolster food security and keep people on the family land.

    Continue reading...

  • This marvel of nature can survive dehydration for years – but watering it will reveal beautiful green leaves

    Why will I love it?
    The fascinating resurrection plant (Selaginella lepidophylla) is a marvel of nature that can survive extreme dehydration for years by curling into a seemingly lifeless brown, dry ball, only to “resurrect” itself and turn green again when exposed to water.

    Light or shade?
    It thrives in bright, indirect light.

    Continue reading...

  • Prospects of strong outcome appear dim but there is hope the talks will address pressing issue of climate finance

    More than 100 heads of state and government are expected to land in Baku, the capital of Azerbaijan, over the next few days and the first thing they are likely to notice is the smell of oil. The odour hangs heavy in the air, evidence of the abundance of fossil fuels in this small country on the shores of the Caspian Sea.

    Flaring from refineries lights up the night sky, and the city is dotted with diminutive “nodding donkey” oil wells raising and lowering their pistons as they draw from the earth. Even the national symbol is a gas flame, epitomised in the shape of three skyscrapers that tower over the city.

    Continue reading...

  • Government must take urgent steps to change UK travel behaviour if carbon dioxide reduction goals are to be met

    Europe-wide research has shown Britons are more willing than most Europeans to reduce their use of cars and aeroplanes – an essential requirement if carbon dioxide reduction targets are to be met.

    During the Covid pandemic, consumption of petrol, diesel and paraffin plummeted as government restrictions forced people to stay at home – the UK had the third-largest reduction after Austria and Sweden.

    Continue reading...

  • Country’s foreign minister says UN climate summits have produced ‘no results’ as Pacific nation takes the rare step of withdrawing from upcoming Cop29

    Papua New Guinea’s decision to pull out of an upcoming UN global climate summit due to frustration over “empty promises and inaction” has prompted concern from climate advocates, who fear the move will isolate the Pacific nation and put vital funding at risk.

    Prime minister James Marape announced in August the country would not attend Cop29 in “protest at the big nations” for a lack of “quick support to victims of climate change”. Then last week, foreign affairs minister Justin Tckatchenko, confirmed Papua New Guinea would withdraw from high-level talks at the summit, whichbegins on 11 November in Baku, Azerbaijan, describing it as “a total waste of time”.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.