Bože čuvaj naše pčele!

Pčele umiru zastrašujućom brzinom. Čovječanstvo okrutno uništava biološku raznolikost.

Bumble bee approaching borage plant. Bumble bee approaching borage plant. Photo: Vivian Grisogono

Pčele su samo jedna od bezbrojnih žrtava nemilosrdnih antiekoloških aktivnosti, uključujući neopravdanu, loše kontroliranu upotrebu kemijskih pesticida. Ove politike protiv prirode diktiraju komercijalni i politički interesi. Svijetu treba hitna promjena mišljenja!

Možemo li bez pčela i drugih oprašivača?

Većina ljudi je svjesna da su pčele i svi ostali oprašivači vitalni za naše prirodne resurse, posebice za opskrbu hranom. Za mnoge će biti iznenađenje da pčele imaju vrlo malo zaštite prema postojećim međunarodnim i europskim zakonima. To se sramotno primjećuje u propisima koji bi trebali osigurati 'sigurnost' službeno odobrenih kemijskih pesticida. Insekticidi su neselektivni i, po definiciji, vrlo je vjerojatno da će naštetiti pčelama. Druge vrste pesticida također štete pčelama, primjerice proizvodi na bazi glifosata, vjerojatno najraširenijeg pesticidnog sredstva u svijetu.

Vrlo malo oznaka pesticida upozorava na rizike za pčele. Zašto?

Vlasti u Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji nisu se previše obazirale na sudbinu pčela posljednjih desetljeća. Upozorenja o opasnostima za pčele nisu uključena u dvije vodeće liste opasnosti od pesticida. Prilično čudno, kada se uzme u obzir koliko je pesticida za koje se zna da su opasni za naše oprašivače. Ali nije tako čudno kada se shvati koliko je manjkav sustav za odobravanje kemijskih pesticida, počevši od činjenice da se odobrenja temelje na neobjavljenim istraživanjima koja financira industrija, dok se suprotno tome recenzirane neovisne studije uglavnom ignoriraju dok se ne dokaže bez sumnje, mnogo godina kasnije. Da li ne bi trebalo biti obrnuto?

Pčela stolar. Foto: Vivian Grisogono

Kasno buđenje

Vlasti Europske unije kasno su shvatile da su pčele neophodne i da nisu zaštićene. U prosincu 2020. Europska agencija za kemikalije (ECHA) objavila je sažetak povratnih informacija o konzultacijama (na engleskom) „Preliminarna razmatranja za ECHA-ine smjernice o „Metodologiji za procjenu rizika za pčele i druge neciljane oprašivače člankonožaca od uporabe biocida”. U dokumentu se navodi (str. 6): "U trenutno dostupnim smjernicama o biocidima samo se ograničeno spominje procjena rizika za pčele i druge oprašivače. U smjernicama se navodi da trenutno nije dostupna nikakva metoda o tome kako izvršiti procjenu rizika za pčele i ne - ciljati oprašivače člankonožaca za biocide." Dokument naglašava zbrku uzrokovanu odvajanjem pesticida na 'sredstva za zaštitu bilja' i 'biocide', s različitim kriterijima za sigurnosne zahtjeve, pod pretpostavkom da se prvi koriste uglavnom na otvorenom, a drugi uglavnom u zatvorenom prostoru - što nije slučaj. Praksa 'zamagljivanja', koja se koristi nekoliko puta godišnje u cijeloj Hrvatskoj, uključuje raspršivanje kemijskih pesticida definiranih kao biocidi iz cestovnog vozila ili zrakoplova neselektivno po okolišu u gradovima i ruralnim područjima.

U svibnju 2023. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je ažurirane smjernice „Revidirane smjernice o procjeni rizika proizvoda za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice)”. Jasno je da u EU-u procesi poboljšanja teoretskih mjera za zaštitu pčela traju predugo (tekstovi na engleskom). Potrebna je hitna akcija jer je situacija kritična.

Kašnjenja koštaju živote pčela

Uz druge moguće čimbenike, pesticidi se dugo vremena povezuju s gubicima pčela. Nakon što su kemijski pesticidi odobreni na temelju studija koje je financirala industrija, potrebno je mnogo godina da istraživači utvrde točne mehanizme štete pčelama i drugim oprašivačima od raznih različitih tvari. Na primjer, fokus je bio na šteti koju čine neonikotinoidi, što je na kraju rezultiralo zabranom samo tri neonikotinoidna insekticida: proces je trajao od 2013. do 2017. (link na engleskom), a ni tada zabrana nije bila potpuna. U međuvremenu, jasno je da su mnoge druge vrste insekticida štetne za pčele, na primjer insekticidi na bazi sulfoksamina (članak na engleskom).

Gubici pčela: jesu li znanstveni dokazi zaista potrebni ?

Promatranje je brže od znanstvenog istraživanja i trebalo bi biti predvodnik sigurnosnih praksi. Masovni iznenadni gubitak pčela dogodio se u travnju 2023. godine u Međimurju u sjevernoj Hrvatskoj pri nepravilnoj uporabi dopuštenog piretroidnog insekticida. Ovo je bio treći incident velikih gubitaka pčela u regiji i nije bilo sumnje u vezu između smrti pčela i uporabe pesticida. U sličnom incidentu 2022. Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je da je krivac uporaba pesticida.

Poznato je da je praksa zamagljivanja koja se u Hrvatskoj događa svake godine štetna za pčele, pa je treba prekinuti. U lipnju 2023. katastrofalni gubici pčela uslijedili su nakon prskanja insekticidima iz zraka u blizini Osijeka. Nažalost, uzalud su do sada Hrvatski pčelski savez (Pčelarstvo.hr) i pčelari vodili kampanju protiv te prakse, ističući da zamagljivanje donosi mnogo štete, a malo koristi.

Čak i ako postoji samo sumnja na vezu između pesticida i gubitaka pčela, to bi trebalo biti dovoljno za reviziju dozvola za pesticide.

Bumbar na kalistemonu. Foto: Vivian Grisogono

Zakon bi trebao postojati...

Zapravo, postoji zakon. To se zove Načelo predostrožnosti, koje bi trebalo zaštititi ljude i okoliš od štete uzrokovane bilo kojom politikom ili radnjom. Navedeno je u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Načelo predostrožnosti trebalo bi se primjenjivati na kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006 — poznata kao REACH). Međutim, tijekom godina to se uglavnom ignoriralo kada su u pitanju odobrenja pesticida. Doista, čini se da prevladava suprotno načelo: pretpostaviti da je tvar bezopasna, odgoditi reviziju što je dulje moguće, odlučiti da je proizvod opasan tek kada nakupljeni dokazi toliko jaki da se ne mogu poreciti.

Nastali kaos

Da se načelo predostrožnosti primijenilo u praksi, mnogo se štete moglo izbjeći. Procedure zabrane opasnih pesticida traju predugo, a jasno je da uopće nisu trebali biti odobreni. Čak i kada su zabranjene, zabrane su često samo djelomične ili neprovedive.

Ovo je samo nekoliko primjera neprimjenjivanja načela predostrožnosti:

- sustav 'kandidata za zamjenu' potpuno je pogrešan jer dopušta nastavak uporabe poznatih opasnih tvari sve dok se ne pronađe 'sigurnija' alternativa. Da ne spominjemo da bi se, s obzirom na nedostatke u sustavu odobrenja, zamjena mogla pokazati jednako lošom, ili čak i gorom od svoje prethodnice.

- Permetrin, piretroidni insekticid, otkriven je 1973. i prisutan je u širokom spektru proizvoda, unatoč ozbiljnim mogućim štetnim učincima za ljude i okoliš. Zabranjen je kao 'proizvod za zaštitu bilja' u prosincu 2000., nakon izvješća Europske komisije o reviziji od 13. srpnja 2000. u kojem je navedeno: "Zaključak iz procjena napravljenih na temelju dostavljenih informacija, niti jedan proizvod za zaštitu bilja koji sadrži predmetnu aktivnu tvar Od [permetrina] se očekuje da općenito zadovolji zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive Vijeća 91/414/EEC." Međutim, kao biocid odobren je do 30. travnja 2026. Postoji oko 78 proizvoda na bazi permetrina i proizvoda na popisu biocidnih proizvoda Ministarstva zdravstva RH (kolovoz 2022.), od kojih su se neki redovito koristili za postupke zamagljivanja u Hrvatskoj tijekom godina.

- Cipermetrin, također piretroidni insekticid, prvi je put sintetiziran 1974. Ponovno je odobren kao 'sredstvo za zaštitu bilja' od 01.02.2022. - 31.01.2029., pod uvjetom da se ne koristi kada se biljke bilo koje vrste su u cvijetu (zakon 24/11/2021). Na popisu biocida Ministarstva zdravstva RH nalaze se 53 proizvoda na bazi cipermetrina. Unatoč ozbiljnim mogućim zdravstvenim rizicima, osim poznatih rizika za oprašivače, proizvodi na bazi cipermetrina još uvijek se koriste za zamagljivanje u Hrvatskoj u 2023. godini.

- Lindane je organokloridni insekticid, akaricid i rodenticid. Kemikalija je prvi put sintetizirana davne 1825. Općenito se smatralo da 'bez opasnosti za zdravlje' (Svjetska zdravstvena organizacija, 1991. - na engleskom ), unatoč indikacijama koje su već tada pokazivale suprotno. Dugi niz godina naširoko se proizvodio i koristio kao insekticid sve do 1990-ih u Europi. Njegova uporaba u poljoprivredi zabranjena je 2009. Lindane je potencijalno izuzetno štetan za pčele, okoliš i ljude, ali je još uvijek dopušten, posebno u Sjedinjenim Državama, za ograničenu medicinsku upotrebu u liječenju šuge i ušiju. Unatoč zabrani u Europskoj uniji, studija Europskog parlamenta iz 2016., 'Lindane, (postojani organski zagađivač) u EU', u uvodnom je sažetku istaknula: "Njegova postojanost, bioakumulativna i toksična svojstva, izlijevanja iz bivših proizvodnih mjesta i ilegalni odlaganje HCH-otpada, izazvali su ozbiljnu zabrinutost.." Lindane je pronađen testovima na uzorcima kose kod stanovnice Vrisnika i stanovnika grada Hvara na otoku Hvaru u srpnju 2023.

Duga istraživanja i izrazi opravdane zabrinutosti zaslužuju pozitivan zaključak

Na prvi je pogled bilo zagonetno da se po otoku Hvaru i drugdje u Hrvatskoj neselektivno prskaju tvari zabranjene u EU. Bilo je potrebno oko dvanaest godina da se povežu različiti čimbenici koji sadašnju upotrebu pesticida čine opasnom i neodrživom.

Kada su lokalne i državne vlasti prvi put ispitane o korištenju proizvoda zabranjenih u EU-u u godišnjim akcijama zamagljivanja na Hvaru, odgovor je bio da su tvari dopuštene za tu uporabu i da je sve to 'savršeno sigurno'.

Sada je očito da, uz katastrofalne nedostatke u procesima odobravanja, neusklađenost između odobrenja 'sredstava za zaštitu bilja' i biocida pridonosi rastućoj ekološkoj katastrofi, čiji je gubitak pčela samo jedan od simptoma. Vlasti EU-a tek su shvatile da pčele nisu zaštićene, nakon svih godina u kojima su odobravali pesticide koji štete pčelama.

Dužnost je zakonodavaca i korisnika pesticida ispraviti situaciju. Može se. Još nije kasno da spasimo našu prekrasnu okolinu.

Ali dok čekamo, što drugo možemo raditi nego moliti?

 

„BOŽE ČUVAJ PČELE - I NAS!”

 

© Vivian Grisogono, MA (Oxon), 01.08.2023

 
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Bože čuvaj naše pčele!

Eco Environment News feeds

  • Growing number of campaigners urge government to ensure green investment is not done ‘on backs of the poor’

    A growing number of climate groups are campaigning for the introduction of a wealth tax to ensure the transition to a sustainable economy is not done “on the backs of the poor”.

    Last week campaigners from Green New Deal Rising staged a sit-in outside the Reform UK party’s London headquarters as part of a wave of protests targeting the offices, shops and private clubs of the super-rich across the UK.

    Continue reading...

  • Ministers call for hosepipe bans as East and West Midlands enter drought, joining Yorkshire and north-west

    Four areas of England are now in drought as the East and West Midlands have joined Yorkshire and the north-west.

    Continuing hot and dry weather was a hazard to crop production and wildlife, ministers said, as they urged water companies to put hosepipe bans in place to conserve water as levels deplete.

    Continue reading...

  • Energy and net zero secretary lays out stark picture of how climate crisis and nature depletion is affecting UK

    Ed Miliband has accused the Conservatives of being “anti-science” by abandoning a political consensus on net zero as he gave MPs a stark outline of how the climate crisis and nature depletion are already affecting the UK.

    In the first of what is promised to be an annual “state of the climate” report, the energy and net zero secretary set out the findings of a Met Office-led study that detailed how the UK was already hotter and wetter, and faced a greater number of extreme weather events.

    Continue reading...

  • Class action led by two community leaders argued government had legal duty of care to prevent or deal with damage linked to global heating

    Two Torres Strait community leaders are shocked and devastated after the federal court dismissed a landmark case that argued the Australian government breached its duty of care to protect the Torres Strait Islands from climate change.

    The lead plaintiffs, Uncle Pabai Pabai and Uncle Paul Kabai from the islands of Boigu and Saibai, sought orders requiring the government to take steps to prevent climate harm to their communities, including by cutting greenhouse gas emissions at the pace climate scientists say is necessary.

    Get Guardian Australia environment editor Adam Morton’s Clear Air column as an email

    Continue reading...

  • With a bottlenose population threatened by fishing gear, boats and pollution, campaigners on South Korea’s Jeju island are lobbying to extend legal status to the vulnerable cetaceans

    It is a beautiful sunny day on the island of Jeju in South Korea and as the boat cuts through the water all seems calm and clear. Then they start to appear – one telltale fin and then another. Soon, a pod of eight or nine dolphins can be seen moving through the sea, seemingly following the path of the boat.

    But as they start to jump and dive, fins cutting through the air, it becomes apparent that one dolphin is missing the appendage, his body breaking the surface but without the telltale profile of his companions. His name, given to him by a local environmental group, is Orae, which literally translates as “long”, but in this context means “wishing him a long life”.

    Continue reading...

  • Grant offering up to 10% off will not cover cheap Chinese models, which are built using coal-fired power, or Teslas

    Buyers of the “greenest” new electric cars priced at less than £37,000 will be able to get a discount of up to 10% under a UK government scheme, a move that means Tesla fans will still face having to pay the full price.

    The Department for Transport has reintroduced a grant, previously scrapped in June 2022, to encourage more drivers to switch from petrol and diesel to electric vehicles.

    Continue reading...

  • Hogshaw, Buxton: House martins are breeding in just one specific spot here, and it’s the old town tip that tells us why

    If you came to this Derbyshire spot in winter, with all its down-at-heel problems of congested traffic, air pollution, dense housing and largely garden-free conditions, the bottom of Fairfield Road would be about the last place in Buxton you’d imagine to find breeding house martins. Yet it is about the only place in town with a good-sized colony of these exquisite if declining summer migrants, so unpicking why they have persisted here and gone almost everywhere else locally is instructive.

    One element may be the height of the terrace housing. The buildings are on three floors and the overhanging eaves, where martins locate their mud-cup nests, are beyond the reach of “tidy-minded” souls worried about droppings below. A more certain factor is that the back of Fairfield is only a house martin’s swoop away from what was once the town tip called Hogshaw. Yet in the last half-century it has been redeemed by nature and smothered in sallow and birch woodland. Those two are among our most insect-friendly tree species, and the resulting abundance of invertebrates which not only accounts for the birds’ presence here, but determines almost everything about house martins.

    Continue reading...

  • Obsession or ‘drunken stupidity’? Sentencing of guilty men leaves us no closer to knowing their motives

    “It’s one of the most asked questions that I get,” says the detective who helped bring to justice the two men who cut down the Sycamore Gap tree in the middle of a stormy September night two years ago. “As soon as anybody knows I’m involved in the investigation, the first question is: ‘Why?’”

    Why would anyone cut down a tree that brought only joy and happiness to people? Did Daniel Graham and Adam Carruthers see it as a lark? Or a challenge? Was it a cry for help? A yell of anger?

    Continue reading...

  • Crucial for coastal communities, mangroves are threatened by land clearing, development and rising seas

    As the morning light hits Oibola village in Solomon Islands, the receding tide drains water through a maze of tangled mangrove roots.

    Dressed in muddy jeans and a worn T-shirt, Ben Waleilia moves carefully through the thick mangrove forest, searching for seedlings. Rows of young mangrove shoots stand high as Waleilia gently drops seedlings into a small plastic bucket.

    Continue reading...

  • Household energy bills in some Republican-leaning states could rise by more than $600 every year, analysis of the so-called ‘big, beautiful bill’ finds

    The cost of electricity is poised to surge across the US in the wake of Republican legislation that takes an axe to cheap renewable energy, with people in states who voted for Donald Trump last year to be hardest hit by the increase in bills.

    As air conditioners crank up across the US during another sweltering summer amid an unfolding climate crisis, rising energy costs will become even more severe for households due to the reconciliation spending bill passed by Republicans in Congress and signed by Trump, who called it the “big, beautiful bill”, on 4 July.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen