Bože čuvaj naše pčele!

Pčele umiru zastrašujućom brzinom. Čovječanstvo okrutno uništava biološku raznolikost.

Bumble bee approaching borage plant. Bumble bee approaching borage plant. Photo: Vivian Grisogono

Pčele su samo jedna od bezbrojnih žrtava nemilosrdnih antiekoloških aktivnosti, uključujući neopravdanu, loše kontroliranu upotrebu kemijskih pesticida. Ove politike protiv prirode diktiraju komercijalni i politički interesi. Svijetu treba hitna promjena mišljenja!

Možemo li bez pčela i drugih oprašivača?

Većina ljudi je svjesna da su pčele i svi ostali oprašivači vitalni za naše prirodne resurse, posebice za opskrbu hranom. Za mnoge će biti iznenađenje da pčele imaju vrlo malo zaštite prema postojećim međunarodnim i europskim zakonima. To se sramotno primjećuje u propisima koji bi trebali osigurati 'sigurnost' službeno odobrenih kemijskih pesticida. Insekticidi su neselektivni i, po definiciji, vrlo je vjerojatno da će naštetiti pčelama. Druge vrste pesticida također štete pčelama, primjerice proizvodi na bazi glifosata, vjerojatno najraširenijeg pesticidnog sredstva u svijetu.

Vrlo malo oznaka pesticida upozorava na rizike za pčele. Zašto?

Vlasti u Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji nisu se previše obazirale na sudbinu pčela posljednjih desetljeća. Upozorenja o opasnostima za pčele nisu uključena u dvije vodeće liste opasnosti od pesticida. Prilično čudno, kada se uzme u obzir koliko je pesticida za koje se zna da su opasni za naše oprašivače. Ali nije tako čudno kada se shvati koliko je manjkav sustav za odobravanje kemijskih pesticida, počevši od činjenice da se odobrenja temelje na neobjavljenim istraživanjima koja financira industrija, dok se suprotno tome recenzirane neovisne studije uglavnom ignoriraju dok se ne dokaže bez sumnje, mnogo godina kasnije. Da li ne bi trebalo biti obrnuto?

Pčela stolar. Foto: Vivian Grisogono

Kasno buđenje

Vlasti Europske unije kasno su shvatile da su pčele neophodne i da nisu zaštićene. U prosincu 2020. Europska agencija za kemikalije (ECHA) objavila je sažetak povratnih informacija o konzultacijama (na engleskom) „Preliminarna razmatranja za ECHA-ine smjernice o „Metodologiji za procjenu rizika za pčele i druge neciljane oprašivače člankonožaca od uporabe biocida”. U dokumentu se navodi (str. 6): "U trenutno dostupnim smjernicama o biocidima samo se ograničeno spominje procjena rizika za pčele i druge oprašivače. U smjernicama se navodi da trenutno nije dostupna nikakva metoda o tome kako izvršiti procjenu rizika za pčele i ne - ciljati oprašivače člankonožaca za biocide." Dokument naglašava zbrku uzrokovanu odvajanjem pesticida na 'sredstva za zaštitu bilja' i 'biocide', s različitim kriterijima za sigurnosne zahtjeve, pod pretpostavkom da se prvi koriste uglavnom na otvorenom, a drugi uglavnom u zatvorenom prostoru - što nije slučaj. Praksa 'zamagljivanja', koja se koristi nekoliko puta godišnje u cijeloj Hrvatskoj, uključuje raspršivanje kemijskih pesticida definiranih kao biocidi iz cestovnog vozila ili zrakoplova neselektivno po okolišu u gradovima i ruralnim područjima.

U svibnju 2023. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je ažurirane smjernice „Revidirane smjernice o procjeni rizika proizvoda za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice)”. Jasno je da u EU-u procesi poboljšanja teoretskih mjera za zaštitu pčela traju predugo (tekstovi na engleskom). Potrebna je hitna akcija jer je situacija kritična.

Kašnjenja koštaju živote pčela

Uz druge moguće čimbenike, pesticidi se dugo vremena povezuju s gubicima pčela. Nakon što su kemijski pesticidi odobreni na temelju studija koje je financirala industrija, potrebno je mnogo godina da istraživači utvrde točne mehanizme štete pčelama i drugim oprašivačima od raznih različitih tvari. Na primjer, fokus je bio na šteti koju čine neonikotinoidi, što je na kraju rezultiralo zabranom samo tri neonikotinoidna insekticida: proces je trajao od 2013. do 2017. (link na engleskom), a ni tada zabrana nije bila potpuna. U međuvremenu, jasno je da su mnoge druge vrste insekticida štetne za pčele, na primjer insekticidi na bazi sulfoksamina (članak na engleskom).

Gubici pčela: jesu li znanstveni dokazi zaista potrebni ?

Promatranje je brže od znanstvenog istraživanja i trebalo bi biti predvodnik sigurnosnih praksi. Masovni iznenadni gubitak pčela dogodio se u travnju 2023. godine u Međimurju u sjevernoj Hrvatskoj pri nepravilnoj uporabi dopuštenog piretroidnog insekticida. Ovo je bio treći incident velikih gubitaka pčela u regiji i nije bilo sumnje u vezu između smrti pčela i uporabe pesticida. U sličnom incidentu 2022. Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je da je krivac uporaba pesticida.

Poznato je da je praksa zamagljivanja koja se u Hrvatskoj događa svake godine štetna za pčele, pa je treba prekinuti. U lipnju 2023. katastrofalni gubici pčela uslijedili su nakon prskanja insekticidima iz zraka u blizini Osijeka. Nažalost, uzalud su do sada Hrvatski pčelski savez (Pčelarstvo.hr) i pčelari vodili kampanju protiv te prakse, ističući da zamagljivanje donosi mnogo štete, a malo koristi.

Čak i ako postoji samo sumnja na vezu između pesticida i gubitaka pčela, to bi trebalo biti dovoljno za reviziju dozvola za pesticide.

Bumbar na kalistemonu. Foto: Vivian Grisogono

Zakon bi trebao postojati...

Zapravo, postoji zakon. To se zove Načelo predostrožnosti, koje bi trebalo zaštititi ljude i okoliš od štete uzrokovane bilo kojom politikom ili radnjom. Navedeno je u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Načelo predostrožnosti trebalo bi se primjenjivati na kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006 — poznata kao REACH). Međutim, tijekom godina to se uglavnom ignoriralo kada su u pitanju odobrenja pesticida. Doista, čini se da prevladava suprotno načelo: pretpostaviti da je tvar bezopasna, odgoditi reviziju što je dulje moguće, odlučiti da je proizvod opasan tek kada nakupljeni dokazi toliko jaki da se ne mogu poreciti.

Nastali kaos

Da se načelo predostrožnosti primijenilo u praksi, mnogo se štete moglo izbjeći. Procedure zabrane opasnih pesticida traju predugo, a jasno je da uopće nisu trebali biti odobreni. Čak i kada su zabranjene, zabrane su često samo djelomične ili neprovedive.

Ovo je samo nekoliko primjera neprimjenjivanja načela predostrožnosti:

- sustav 'kandidata za zamjenu' potpuno je pogrešan jer dopušta nastavak uporabe poznatih opasnih tvari sve dok se ne pronađe 'sigurnija' alternativa. Da ne spominjemo da bi se, s obzirom na nedostatke u sustavu odobrenja, zamjena mogla pokazati jednako lošom, ili čak i gorom od svoje prethodnice.

- Permetrin, piretroidni insekticid, otkriven je 1973. i prisutan je u širokom spektru proizvoda, unatoč ozbiljnim mogućim štetnim učincima za ljude i okoliš. Zabranjen je kao 'proizvod za zaštitu bilja' u prosincu 2000., nakon izvješća Europske komisije o reviziji od 13. srpnja 2000. u kojem je navedeno: "Zaključak iz procjena napravljenih na temelju dostavljenih informacija, niti jedan proizvod za zaštitu bilja koji sadrži predmetnu aktivnu tvar Od [permetrina] se očekuje da općenito zadovolji zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive Vijeća 91/414/EEC." Međutim, kao biocid odobren je do 30. travnja 2026. Postoji oko 78 proizvoda na bazi permetrina i proizvoda na popisu biocidnih proizvoda Ministarstva zdravstva RH (kolovoz 2022.), od kojih su se neki redovito koristili za postupke zamagljivanja u Hrvatskoj tijekom godina.

- Cipermetrin, također piretroidni insekticid, prvi je put sintetiziran 1974. Ponovno je odobren kao 'sredstvo za zaštitu bilja' od 01.02.2022. - 31.01.2029., pod uvjetom da se ne koristi kada se biljke bilo koje vrste su u cvijetu (zakon 24/11/2021). Na popisu biocida Ministarstva zdravstva RH nalaze se 53 proizvoda na bazi cipermetrina. Unatoč ozbiljnim mogućim zdravstvenim rizicima, osim poznatih rizika za oprašivače, proizvodi na bazi cipermetrina još uvijek se koriste za zamagljivanje u Hrvatskoj u 2023. godini.

- Lindane je organokloridni insekticid, akaricid i rodenticid. Kemikalija je prvi put sintetizirana davne 1825. Općenito se smatralo da 'bez opasnosti za zdravlje' (Svjetska zdravstvena organizacija, 1991. - na engleskom ), unatoč indikacijama koje su već tada pokazivale suprotno. Dugi niz godina naširoko se proizvodio i koristio kao insekticid sve do 1990-ih u Europi. Njegova uporaba u poljoprivredi zabranjena je 2009. Lindane je potencijalno izuzetno štetan za pčele, okoliš i ljude, ali je još uvijek dopušten, posebno u Sjedinjenim Državama, za ograničenu medicinsku upotrebu u liječenju šuge i ušiju. Unatoč zabrani u Europskoj uniji, studija Europskog parlamenta iz 2016., 'Lindane, (postojani organski zagađivač) u EU', u uvodnom je sažetku istaknula: "Njegova postojanost, bioakumulativna i toksična svojstva, izlijevanja iz bivših proizvodnih mjesta i ilegalni odlaganje HCH-otpada, izazvali su ozbiljnu zabrinutost.." Lindane je pronađen testovima na uzorcima kose kod stanovnice Vrisnika i stanovnika grada Hvara na otoku Hvaru u srpnju 2023.

Duga istraživanja i izrazi opravdane zabrinutosti zaslužuju pozitivan zaključak

Na prvi je pogled bilo zagonetno da se po otoku Hvaru i drugdje u Hrvatskoj neselektivno prskaju tvari zabranjene u EU. Bilo je potrebno oko dvanaest godina da se povežu različiti čimbenici koji sadašnju upotrebu pesticida čine opasnom i neodrživom.

Kada su lokalne i državne vlasti prvi put ispitane o korištenju proizvoda zabranjenih u EU-u u godišnjim akcijama zamagljivanja na Hvaru, odgovor je bio da su tvari dopuštene za tu uporabu i da je sve to 'savršeno sigurno'.

Sada je očito da, uz katastrofalne nedostatke u procesima odobravanja, neusklađenost između odobrenja 'sredstava za zaštitu bilja' i biocida pridonosi rastućoj ekološkoj katastrofi, čiji je gubitak pčela samo jedan od simptoma. Vlasti EU-a tek su shvatile da pčele nisu zaštićene, nakon svih godina u kojima su odobravali pesticide koji štete pčelama.

Dužnost je zakonodavaca i korisnika pesticida ispraviti situaciju. Može se. Još nije kasno da spasimo našu prekrasnu okolinu.

Ali dok čekamo, što drugo možemo raditi nego moliti?

 

„BOŽE ČUVAJ PČELE - I NAS!”

 

© Vivian Grisogono, MA (Oxon), 01.08.2023

 
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Bože čuvaj naše pčele!

Novosti: Ekologija.hr

  • Johan Rockström, one of world’s leading climate experts, says slowing down scientific work puts cooperation at risk

    Climate science is “foundational” to the Paris agreement and worldwide progress on tackling global heating, and attempts to delay new scientific reports threaten global cooperation on tackling the crisis, one of the world’s leading climate scientists has warned.

    Johan Rockström, the director of the Potsdam Institute for Climate Impact Research, said the world’s leading body of climate scientists, the Intergovernmental Panel on Climate Change, must be allowed to work as quickly as possible on its next comprehensive assessment of global knowledge of the climate systems.

    Continue reading...

  • New draft decision omits cause of climate crisis in blow to vulnerable countries on penultimate day of UN climate talks

    Ethiopia can show that taking strong action to solve the climate crisis can go along with economic growth in the developing world, the president-designate of next year’s Cop has said.

    “Climate action and development and progress are not mutually exclusive,” Gedion Timothewos told the Guardian in an interview at Cop31. “Good economic policy, that has a positive impact on people’s pockets, and on GDP and your economy, can also be good climate action. That is something we believe the Ethiopian experience can showcase.”

    Continue reading...

  • The trees, intended for an unnamed buyer in Georgia, were reportedly dug up without the necessary permits

    Environmentalists in South Africa are racing to replant five centuries-old baobabs after the 20-tonne trees were dug up by an exporter, who tried to ship them thousands of miles to Georgia.

    The baobabs arrived at a reserve in Timbavati, in north-eastern South Africa, on Wednesday, where they will be replanted and supported by cables to help them recover. The trees had been stranded at a warehouse in Durban since July, when they were intercepted by authorities who said they had been moved without the necessary permissions.

    Continue reading...

  • Scientists use lightweight tracker to map wading bird’s extraordinary migration from Norfolk to the Arctic and back

    A bar-tailed godwit called Phil has completed a 6,800-mile journey from Norfolk to Siberia and back again, in the first mapping of the endurance feats of this long-distance migrant.

    A wading bird not much larger than a pigeon, the bar-tailed godwit is known for making the longest recorded non-stop migratory flight of any bird, with populations that visit Britain spending summers breeding in the Arctic Circle before retreating to the unfrozen wetlands of Britain in winter.

    Continue reading...

  • Global energy watchdog forecasts huge rise as US and China turn to fossil fuels to power AI growth agendas

    The world’s datacentres will create 70% more carbon emissions within the next four years as the US and China turn to fossil fuels to power their AI growth agendas, according to the world’s energy watchdog.

    The International Energy Agency (IEA) warned that datacentres will consume twice as much electricity by 2030 compared with today, with the global expansion of artificial intelligence accounting for three-quarters of this growth.

    Continue reading...

  • Tamar Valley, Cornwall: In the autumn warmth, the river brings flotsam and Canada geese, while a group of vintage Austin car enthusiasts have a picnic

    By Cotehele quay, on the last of a sequence of calm sunlit days, thin plumes of mist rise from glistening mudbanks and reedbeds glow luminous in the morning sun. Gig crews drag their boats up the slipway, away from the ebbing water. Lime-loving old man’s beard on riverside bushes reminds us of the cargoes of limestone, once shipped with coal to these quays for burning in the monumental kilns.

    Upriver, the woodland path towards the river cliff chapel is strewn with dry leaves, and beech and sweet chestnut hang on to green and golden foliage. The National Trust’s valley garden remains in shade, apart from the fiery top of a swamp cypress, brilliant against the blue sky.

    Continue reading...

  • Populations at lowest level on record with 45% of native breeding species in decline, environment watchdog says

    The environment secretary, Angela Eagle, her ministers and Natural England are breaking the law by failing to intervene to slow the “deeply concerning” decline of Britain’s wild birds, the UK’s environment regulator has said.

    New data shows that wild bird populations have dropped to their lowest level on record, with almost half – 45% – of 132 native breeding species in decline over a five-year period.

    Continue reading...

  • Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • What are the relationships and dominant interests in play, as the summit kicks off after a bitter row over its hosting?

    Hosting Cop was a key pledge from Australia’s prime minister, Anthony Albanese in 2021, while in opposition, before his successful election campaign. But arcane rules meant the country had to wait its turn to bid and was then embroiled in an angry row with Turkey over the hosting. The final compromise put Australia in charge of the negotiations which will take place in the Turkish city of Antalya. The bitter taste left by the row lingers and Australia has seemed to some a rather half-hearted host. The country’s media has been much quieter on Cop than previous host countries, and although Albanese will speak at the opening of the leaders’ segment, he is unlikely to stay long.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Prema rezultatima nove studije, migrena i pušenje zasebno su povezani s većim rizikom od ranog moždanog udara kod osoba koje su rađale, pri čemu su sudionice kod kojih su prisutna oba čimbenika imale najviši rizik. U studiji je rani moždani udar definiran kao onaj koji nastupa u dobi od 60 godina ili ranije.

  • Znanstvenici su identificirali proteinske obrasce u melanomu kože povezane s odgovorom na liječenje nakon kombinirane imunoterapije. Popratna studija pruža sveobuhvatnu molekularnu kartu melanoma, uključujući proteinske fragmente prikazane za imunološko prepoznavanje i kemijske modifikacije proteina povezanih s imunosupresijom i preživljavanjem pacijenata. Nove spoznaje mogle bi pomoći u razvoju testova na bazi proteina za buduća ispitivanja melanoma i identificirati proteine koje će istražiti kao potencijalne ciljeve liječenja.

  • Novo istraživanje, koje je pratilo ispitanike tijekom 30 godina, pokazuje da je isključivo kronična, trajna usamljenost snažno povezana s demencijom. Osobe koje su iskusile kroničnu usamljenost imale su 38% veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji se nikada nisu osjećali usamljeno. Važno je, međutim, napomenuti da povremena usamljenost nije pokazala značajnu povezanost s povećanim rizikom od demencije.

  • Znanstvenici Mayo Clinic identificirali su skupinu varijanti gena BRCA2 povezanih s umjerenim rizikom od raka dojke. Ovo otkriće moglo bi pomoći zdravstvenim timovima u preciznijoj procjeni rizika od raka kod pojedinaca te u prilagodbi skrbi svakoj osobi.

  • Aminokiselina koja se prirodno nalazi u mozgu i svakodnevnim namirnicama privlači znanstveni interes zbog svog potencijala da zaštiti neurone, očuva pamćenje i suzbije biološke procese koji dovode do neurodegenerativnih bolesti.

  • Svakodnevno davanje djeci i adolescentima tablete željeza značajno smanjuje rizik od anemije zbog nedostatka željeza s malim ili nikakvim učinkom na nekoliko uobičajenih bolesti, pokazuje analiza 114 studija.

  • U otprilike 20 do 25 posto onkoloških pacijenata dolazi do razvoja reumatološke nuspojave nakon primanja imunoterapije. Znanstvenici su otkrili da su određene skupine imunoloških stanica, prisutne tijekom prve epizode, postale znatno brojnije do druge epizode artritisa. Taj obrazac sugerira da se imunološki sustav, pri drugoj pojavi upalnog artritisa, možda oslanja na svoje pamćenje prethodnog odgovora.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, promjene načina života poput ograničenja kalorija, smanjenja unosa natrija, pridržavanja DASH dijete i redovite tjelovježbe mogu pomoći u snižavanju povišenog krvnog tlaka, a neke intervencije također potiču gubitak suvišnih kilograma. No, one zahtijevaju personalizirane intervencije i trajno pridržavanje u svim okruženjima.

  • Imunoterapije, posebno blokatori imunoloških kontrolnih točaka (ICB) i terapija T-stanicama s himernim antigenskim receptorom (CAR-T), ovise o funkcionalnim T-stanicama. Većina istraživanja promatrala je T-stanice kao pasivne promatrače oštećenja DNK koja nastaju unutar samog tumora, ostavljajući posljedice oštećenja unutar samih T-stanica uglavnom neistraženima. Budući da ta oštećenja mogu ograničiti trajnost inače učinkovitih terapijskih protokola, potrebno je dublje istražiti uzroke, kapacitet popravka i funkcionalne posljedice oštećenja DNK u T-stanicama.

  • Izloženost prehrani bogatoj mastima tijekom boravka u maternici ili u ranoj životnoj dobi može dovesti do trajne slabosti imunološkog sustava djeteta, pokazalo je novo istraživanje. Naime, prehrana majke i prehrana djeteta u ranom postnatalnom razdoblju stvaraju signal iz okoliša koji može trajno reprogramirati T-stanice u razvoju, što može imati posljedice na odgovor na cjepiva i otpornost na infekcije.

Novosti: Biologija.com