Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Priroda zna bolje! Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Novosti: Ekologija.hr

  • EU thought to have backing of 130 countries in last-ditch push to get fossil fuels mentioned in outcome of UN climate summit.

    Although not quite deserted, the halls of the Cop31 conference centre are considerably less peopled today. A few people wander back and forth with their backpacks on. Young Turkish support staff walk around in groups.

    It’s possible to find a seat at the tables next to the food stalls. Those, however, are closed, so there is nothing to actually rest on the table except for your laptop.

    Continue reading...

  • A heatwave in the Bering Sea that killed 10bn snow crabs has led to a new hybrid emerging that has no fishing quotas

    Somewhere out on the Bering Sea, hundreds of miles off the coast of Alaska, a group of researchers onboard the trawler Alaska Knight haul up a heap of crabs from the seabed. As they sort and measure their haul, something seems wrong.

    The catch, which usually features species such as the snow crab – a species of spider crab growing up to a metre wide with its legs outstretched – or its larger relative, the tanner crab, is instead dominated by an odd-looking hybrid of the two species.

    Continue reading...

  • When the humpback got stranded on Germany’s Baltic coast, crowds gathered, conspiracy theorists pitted themselves against scientists and animal lovers argued with vets. Why did the animal trigger such an intense derangement?

    What surprised Bodo Köpnick was how loud the whale was. “You could hear it as far away as the next village. It was eerie, but also impressive,” he says, then pauses to think how best to describe the noise a suffering humpback makes at night. “It was like a cow moaning. It went to your marrow.”

    Köpnick, 65, is everything you would hope for in a volunteer fire chief on a sleepy holiday island: a grandfatherly figure who mostly spends his weekends teaching local children about health and safety, and letting them climb on the engines. But on 31 March his life was made infinitely more stressful by the appearance of a lost whale that had got itself stranded on the shores of his island of Poel, in northern Germany. It became his fate to stand on the shoreline and guard the huge creature while behind him an entire country lost its mind.

    Continue reading...

  • Hurstpierpoint, West Sussex: The way that it sits patiently, and solves problems … it’s hard not to wonder if it has some kind of inner life

    Three months with a newborn has given me a fresh perspective on nature. What will Tom enjoy out here, I wonder, as we step outside. I hold him under trees and watch his astonished eyes. Every morning, as a hopeful inoculation against arachnophobia, I show him the garden spider (Araneus diadematus) outside our back window. Is that a smile?

    Attending to a baby’s developing preferences has got me thinking about what makes an individual creature unique. Recently I learned that Len Howard – whose 1952 book Birds As Individuals lovingly described the quirks of her garden tits and thrushes – lived nearby. Contemporary experiments with honeybees have shown that diversity in workers’ personality traits makes for an adaptable and resilient hive.

    Continue reading...

  • She had been worrying about her elderly parents, but the ferocity of the heatwave took them all by surprise. This is Anne-Sophie Woronoff’s story

    Location:Besançon, France

    Disaster:European heatwaves, 2026

    Colette Woronoff was one of at least 50,000 people killed by this year’s ferociously hot summer, a modelling study of 854European cities found last month. The scientists said two in every three of the heat-related deaths resulted from additional warming due to fossil fuel pollution and the destruction of nature.

    Continue reading...

  • Experts say seaweed could be a solution in the fight against global plastic waste, which doubled between 2000 and 2019

    The name of the Northamptonshire hamlet of Nobottle means “new building” in Old English. But on a Tuesday last month, the name of the tiny cluster of houses in the East Midlands took on a whole different meaning.

    Parked on a driveway opposite the village green, a van handed out Innocent ginger shots with one notable difference: there was no bottle. The drinks were in edible pods as part of a pilot project with Notpla, a company that makes biodegradable packaging. Roughly half of the 30 or so local residents tried the product lined up on trays.

    Continue reading...

  • Dutch researchers discover sections of coastal wetland suffer remarkably little erosion after 21 hours of powerful waves

    Researchers in the Netherlands have investigated how salt marshes withstand powerful storms using the world’s biggest wave machine.

    As sea levels rise and storms become more powerful, salt marshes could play an increasingly important role in coastal protection. A crucial question is whether severe storms will wash away vegetation and sediment from salt marshes and reshape the coastline, or whether marshes can act as a barrier.

    Continue reading...

  • Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • What are the relationships and dominant interests in play, as the summit kicks off after a bitter row over its hosting?

    Hosting Cop was a key pledge from Australia’s prime minister, Anthony Albanese in 2021, while in opposition, before his successful election campaign. But arcane rules meant the country had to wait its turn to bid and was then embroiled in an angry row with Turkey over the hosting. The final compromise put Australia in charge of the negotiations which will take place in the Turkish city of Antalya. The bitter taste left by the row lingers and Australia has seemed to some a rather half-hearted host. The country’s media has been much quieter on Cop than previous host countries, and although Albanese will speak at the opening of the leaders’ segment, he is unlikely to stay long.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com