Sv. Franjo prosvitli im pamet

Objavljeno u Ljubimci

nek' se bolje odnose prema okolišu i životinjama!

Fra Joakim Jaki Gregov pored svoga kipa Franje Asiškog ispred Franjevačkog samostana u Hvaru. Fra Joakim Jaki Gregov pored svoga kipa Franje Asiškog ispred Franjevačkog samostana u Hvaru. Mirko Crnčević

Početkom listopada se sv. Franju Asiškog slavilo u Franjevačkom samostanu Gospe od milosti u Hvaru, ispred kojeg se gotovo svakog dana vjernici i posjetitelji dive monumentalnom kipu sveca (u adoraciji), radu predstojnika samostana – fratra zlatnih ruku Joakima Jakija Gregova, ali i u Sućurju, gdje u tamošnjoj, te župama Bogomolje i Gdinj svoje dužnosti obavljaju franjevci provincije Bosne Srebrene (fra Stipo Marčinković i fra Agustin Tomas). No, od ove godine na Otoku sunca je uveden i jedan sasvim novi običaj, svečanoj proslavi se pridružila i Udruga "Eco Hvar" budući da je sv. Franjo Asiški zapravo zaštitnik okoliša i životinja.

Članovi Udruge 'Eco Hvar' svečano su proslavili Svjetski dan životinja i blagdan sv.Franje Asiškog 2016.god. Foto Mirko Crnčević

Inače, pokret za obilježavanje Svjetskog dana životinja (4. listopada) pojavio se u Njemačkoj još 1924. godine, a službeno proglašen 1931. na konvenciji ekologa u Firenci, s težnjom da se ljude upozori na važnost životinja i čovjekova odnosa prema njima. Učinjeno je to jer po podacima svjetskih organizacija svaki dan izumru deseci životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi, pa čak mačke i neke pasmine pasa.

▪ Moram istaknuti da na dobrobit životinja moramo misliti tijekom cijele godine zbog sve većih i većih potreba. Primjerice u kolovozu je kod Milne netko neodgovoran čak 10 štenaca bacio u kontejner. Našli su ih neki turisti, ali ih je nažalost već šest bilo uginulo. Doista ružna slika za destinaciju kao što je otok Hvar, ostale su pokušali spasiti donošenjem nama u Udrugu, međutim, bili su premali i svi su uginuli u roku od nekoliko dana. Mi bismo htjeli pomoći vlasniku te jadne kuje koja je na svijet donijela neželjene male psiće da bi je on sterilizirao. Izgubiti svoju novorođenu mladunčad veliki je šok i najveća tuga kao i za svaku drugu majku, osobito neposredno nakon okota. Strašno je mučiti jadnu kuju, ili bilo koju životinju, na taj način – kazala je Vivian Grisogono, predsjednica Udruge.

Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge 'Eco Hvar' sa psima o kojima se brine. Foto: Mirko Crnčević

Napuštaju se čak i lovački psi

Zlostavljanjem i ubijanjem životinja krše se odredbe Kaznenoga zakona RH (članak 205.) i to prijavljuje nadležnoj Policijskoj postaji ili pisanim putem direktno Općinskom državnom odvjetništvu. Kroz ljeto je zabilježen veći broj slučajeva napuštenih i zapuštenih pasa, među kojima bilo dosta i onih lovačkih, čime se također krši Zakon o zaštiti životinja RH, a prijave podnose nadležnoj Županijskoj veterinarskoj inspekciji. Udruga je na takve slučajeve reagirala kada je god to mogla i većinom su dobro završavali.

Vlasnicima koji više ne žele zadržati svoje ljubimce preporučuje se da potraže nove udomitelje, čak im je i Udruga spremna u tome pomoći ukoliko to ikako može. Tako je u nekoliko slučajeva pomagala kad su se bili izgubili psi od turista, odveli bi ih kod veterinara i provjerili čip, te su nakon toga pronašli vlasnike. Ipak, najbolje bi bilo da vlasnici pasa dodatno stave i etiketu na ogrlicu s brojem mobitela vlasnika. I naravno psi bi u naseljenim mjestima trebali biti pod nadzorom i na uzici, po potrebi i s brnjicom, pogotovo kad je dolaze u novo nepoznato mjesto.

Dr.Zdenka Filipović, Animalis Centrum. Foto: Vivian Grisogono

▪ Ove godine je "Eco Hvar" uspjela spasiti pet pasa koji su neko vrijeme bili kod nas, uspješno smo ih smjestili u nove domove. Tri su završila u Njemačkoj preko NO Kill Skloništa u Kaštel Sućurcu, koji je ostvario odlične i učinkovite veze s nekim njemačkim udrugama i volonterima. Slike iz tih njihovih novih domova pokazuju da je sve prošlo očekivano, te da su oni danas doista sretni kućni ljubimci - s velikom zahvalnošću je rekla gospođa Grisogono, napomenuvši da je njihova Udruga puno učinila i na planu zaštite okoliša kao što su prijedlozi za manje (kontrolirano) korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu, odvojeno prikupljanje otpada u mjestima..., a Svjetski dan zaštite životinja su proslavili s optimizmom, jer se nada da će gradonačelnici i općinski načelnici s otoka Hvara napokon shvatiti da je na škoju potrebno izgraditi jedan odgovarajući azil za životinje pri čemu će oni svakako dati maksimalan suport.

© Mirko Crnčević / Dobra Kob 2016.

Tekst obavljen u Dobroj Kobi u listopadu 2016.god., reproduciran uz dopuštenje

Video sadržaj

Dogs at play with Izo in Pitve: Čorni (black, curly-haired), Nada (blonde), Mala (small and mainly white), Benđi (black, playing with Mala), and the gentle humble Tati (smaller black curly haired) Vivian Grisogono
Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Sv. Franjo prosvitli im pamet

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.