MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Housing corporations are adopting rainwater storage in garden fences, reducing pressure during downpours and preserving water for times of drought

    Good fences make good neighbours – but rain fences could make even better ones.

    That is the hope of housing corporations in the Netherlands, which are adopting rainwater storage in their garden fences.

    Continue reading...

  • Legislative change backed by libertarian president makes it easier to extract metals in frozen parts of the Andes

    Argentina’s congress has approved a bill promoted by the libertarian president, Javier Milei, that authorises mining in ecologically sensitive areas of glaciers and permafrost, outraging environmentalists.

    The amendment to the “glacier law”, which was already approved by the senate in February, would make it easier to mine for metals such as copper, lithium and silver in frozen parts of the Andes mountains.

    Continue reading...

  • The continental US registered its most abnormally hot month in 132 years of records, according to Noaa data

    March’s persistent unseasonable heat was so intense that the continental United States registered its most abnormally hot month in 132 years of records, according to federal weather data. And the next year or so looks to turn the dial up on global warmth even more, as some forecasts predict a brewing El Niño will reach super strength.

    Not only was it the hottest March on record for the US but the amount it was above normal beat any other month in history for the lower 48 states. March’s average temperature of 50.85F(10.47C) was 9.35F (5.19C) above the 20th-century normal for March.

    Continue reading...

  • An ambitious ‘refaunation’ project is bringing the much-loved birds and other lost species back to the city’s national park

    Images of the iconic blue-and-yellow macaw can be spotted all over Rio de Janeiro. Yet the real thing has been seen so rarely in the Brazilian city that some wondered if it ever really existed there at all.

    The French explorer Jean de Léry first described an abundance of the giant, colourful parrots around Indigenous tribes in the 16th century, and the Austrian naturalist Johann Natterer sighted theAra araraunain the city in 1818.

    Continue reading...

  • Tim Friede put his ‘ass on the line’ to help stop snakebite deaths – whose numbers appear to be rising amid the climate crisis

    As we overheat and degrade our planet, more people are likely to come into contact, sometimes fatally, with venomous snakes. One man hopes to provide an unusual solution to this, after subjecting himself to 200 intentional snakebites to his body.

    For nearly 20 years, Tim Friede, 58, allowed some of the most lethal snakes in the world to bite him so he could build up an immunity that could one day be developed into a universal antivenom.

    Continue reading...

  • Senior climate figures warn North Sea drilling would encourage fossil fuel exploitation by developing countries

    Opening new oil and gas fields in the North Sea would “send a shock wave around the world”, imperilling international climate targets, undermining the UK’s climate leadership and encouraging developing countries to exploit their own fossil fuel reserves, experts have warned.

    The UK government is under stiff pressure from the oil industry, the Conservatives, Nigel Farage’s Reform UK party, some trade unions and parts of the Treasury to give the green light to new oil and gas fields, despite clear evidence that doing so would not cut prices and would have almost no effect on imports.

    Continue reading...

  • Use of glyphosate has risen 10-fold in 30 years, raising fears for public health

    It was Scottish farmers in the 1980s who pioneered the practice of spraying glyphosate on their wheat just before harvest. Struggling in the damp glens to get their crop to dry evenly, they came up with the idea of accelerating the process by killing it a week or two before harvesting.

    Glyphosate, then a revolutionary herbicide that killed everything plant-based but spared animal life, seemed perfect for the job. Soon the practice spread to wetter, colder agricultural regions around the world.

    Continue reading...

  • Guardian Australia tours problematic Malabar wastewater plant where some accumulated fats, oils and grease can’t be accessed – let alone cleared

    “This,” says Fiona Copeman, the hub manager of the Malabar wastewater treatment plant, “is what you would call our four-bus area.”

    Copeland is gesturing to a model of the plant on a table inside the facility itself. She’s referring to a 300 cubic metre underground chamber that houses, as Guardian Australia revealed in January, a “fatberg the size of four buses that likely birthed poo balls that closed Sydney beaches”.

    Continue reading...

  • The birds – not native to the South Australian island – have covered a school in faeces, torn up infrastructure and damaged crops

    Thousands of little corellas that have been terrorising the inhabitants of Kangaroo Island have been culled but it won’t be enough to fix the problem, authorities say.

    The birds, which are not native to the island, have covered a local school in faeces, torn up infrastructure, damaged crops and caused mental distress to residents with their screeching.

    Continue reading...

  • Sandra Laville has been reporting on England’s sewage crisis for years. She answered your questions on the water privatisation scandal.

    Guardian environment correspondent Sandra Laville’s reporting on the sewage crisis in English water has helped to expose a scandal of privatisation that has created a swell of fury across the political divide.

    Sandra has now finished answering your questions. Read the Q&A below.

    The government has put the cost of renationalising water at £100bn. But this is a disputed figure. Academics working with the People’s Commission on the Water Sector say this figure is ‘serious scaremongering created on biased evidence’ which was paid for by water companies. It is based on the Regulatory Capital Value of companies as determined by Ofwat, not the” true and fair value in law”, which reflects losses from market failures, like the cost of pollution or the monopoly profits taken by shareholders and banks.

    The route to renationalisation could come via the system set up legally when the companies were privatised. Under the law companies can be put into special administration if they are unable to pay debts, if they breach licence obligations, such as on sewage pollution, or failing to supply water, and if it is considered in the public interest to do so. Special administration is a form of temporary renationalisation.

    This is the million dollar question! While tackling separation across the whole network at once is considered too disruptive and costly, particularly in urban environments, the chartered institute of water and environmental management says moving towards separated systems is their key focus to address urban pollution and storm water sewage releases. New developments, for example, are now mandated to have separate pipes for foul wastewater and surface water run off.

    They also want to see the increased use of sustainable drainage systems like water butts, and storage basins for existing properties, to reduce the amount of runoff into the system. Keeping gardens rather than paving them over, and creating so called sponge cities is also key to tackling pollution.

    The UK was described as the dirty man of Europe back in the 70s and 80s, due to levels of pollution. For example in coastal towns there were no water treatment plants to treat sewage, raw sewage was just pumped and dumped into the sea. It was only when the EU directives came in that the clean up began. Chief amongst these was the Urban Wastewater directive, the Water Framework directive, and the Bathing Water directive.

    Since leaving the EU there have been fears that these pieces of legislation could be watered down. James Bevan, as CEO of the Environment Agency, talked about changing the Water Framework Directive, essentially to make it easier for rivers to pass tests for chemical and biological health. Currently no river is rated as in good overall health under the WFD where rivers have to pass both chemical and biological health tests.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen