MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • A new mini power station and lithium extraction facility near Redruth are set to bolster green energy and create jobs

    Just outside the perimeter fence stand the hulking remains of grand stone engine houses, a testament to Cornwall’s proud tin and copper mining history.

    But inside is a shiny new mini power station and lithium extraction plant that is once again accessing rich underground resources in the far south-west of Britain.

    Continue reading...

  • As fish stocks dwindle, surf tourism may offer a lifeline to traditional caballitos de totora fishers, whose vessels are thought to be among the first ever used to ride waves

    Just before dawn, in a scene that has repeated itself over thousands of years on the north coast of Peru, fishers drag boats made of bound reeds to the water’s edge and, kneeling on them, use paddles shaped from split bamboo to row out into the Pacific Ocean to catch their breakfast. A few hours later, these surfer fishers return with netfuls of their catch, riding waves on the final stretch back to the shore. From the main beach in Huanchaco – a seaside town near the city of Trujillo – the fish are taken to sell at the market or to beachfront restaurants preparing meals for tourists.

    The four-metre-long reed vessels – known as caballitos detotorain Spanish, or “little reed horses” – are placed upright on their ends by the promenade on El Mogote beach so that the seawater drains away and they are ready to be used the next morning.

    Continue reading...

  • Changes threaten ecosystems as flowering falls out of sync with fruit-eating, seed-dispersing animals and pollinators

    Tropical flowers are blooming months earlier or later than they used to because of climate breakdown, with potentially “cascading impacts across ecosystems”, according to a study of 8,000 plants dating back 200 years.

    Researchers looked at flowers from a range of countries, including Brazil, Ecuador, Ghana and Thailand, home to the most biodiverse ecosystems on Earth, but also the most understudied.

    Continue reading...

  • Falling volcanic ash has for years been viewed as a nuisance. But a Sicilian project has discovered its agricultural potential and wants to spread the word

    In the Sicilian town of Giarre overlooking Mount Etna, Andrea Passanisi, a tropical and citrus fruits producer, uses an unusual fertiliser on his 100-hectare (247-acre) stretch of land: volcano ash.

    Like hundreds of farmers and citizens of rural towns perched on the slopes of Europe’s highest and most active volcano, the 41-year-old’s family has had to deal with the nuisance of falling volcanic ash for generations. But it is only in recent years that the quantity of ash has become so excessive that it required an alternative approach.

    Continue reading...

  • The Marches, Shropshire: Our ancestors were captivated by how browsing by elk and bison affected tree growth. Now I am too by the human version – coppicing

    On the lane that runs below Old Oswestry hillfort, an old oak draws me up a rise with a gate-leaning view across the Shropshire plain. Under the dark, kinked boughs of this English oak, Quercus robur, through a clearing sky, the Wrekin floats above mist on the far horizon. And floaty seems to capture the mood of this world, lifted from the weight of interminable rain – its air damp and vague, hazy around the earthworks of the hillfort that’s echoed uncannily by its neighbouring iron-age settlement on the Wrekin far away; weirdly mysterious hidden histories of fields and woods are wrapped in the leaf buds overhead.

    Around this oak tree is a world that is as familiar as skin and, to use a phrase that is already overused these days, “uncharted territory”. Next to this tree, poised above the steep holloway bank above the lane, is a coppiced oak. It’s the same species and may be the same age or even older, but it has six trunks only half the size of its neighbour. These coppice stools, where the central trunk was cut down long ago, are places of wonder. This one has the decaying remains of a trunk cut centuries ago with dendrothelmata – water-filled cavities, a rare habitat now.

    Continue reading...

  • Since the 1960s, global GDP has been rapidly rising and living standards have reached record highs. But something else has been rocketing up too – carbon emissions. For years, scientists and economists have been asking: is it possible to grow without heating and polluting the Earth? And as the climate becomes more unstable, the issue is only becoming more urgent. Madeleine Finlay hears from two economists arguing for a change in how we measure a country’s success. Nick Stern is professor of economics and government at the London School of Economics and an advocate of green growth, an approach to growth that prioritises green industry. Jason Hickel is a political economist and professor at the Autonomous University of Barcelona who advocates degrowth, shrinking parts of the economy that do not advance our social and ecological goals.

    Catch up with all the pieces in the Beyond Growth series

    Support the Guardian: theguardian.com/sciencepod

    Continue reading...

  • Fines for illegal dumping decreased over past year with only 0.2% of incidents resulting in court action

    Fly-tipping incidents across England have reached the highest level since current records began, with most offences continuing to involve household waste.

    In 2024-25, 1.26m fly-tipping incidents were recorded by local authorities, an increase of 9% on the 1.15m reported in the year before, according to data released by the Department for Environment, Food and Rural Affairs (Defra) on Wednesday.

    Continue reading...

  • Sunrise is a majestic spectacle – but we should be grateful for the miles of vacuum between us and the star

    Dawn on a still morning is a majestic spectacle, as sunlight spills silently across the landscape and the Earth gradually emerges from darkness. Sunrise has inspired countless pieces of music striving to express this soundless experience in audible form. But if we could actually hear the sun, it would be deafening.

    The sun is a giant nuclear fusion reactor, converting hydrogen into helium and releasing massive amounts of energy in the form of heat – and sound. Sound is essentially vibration and needs a medium to travel through.

    Continue reading...

  • Atmospheric machine-gun has fired storm after deadly storm at the region this year, leaving a trail of widespread destruction

    For Andrés Sánchez Barea, in Spain, it was the fear that arose when water started to spurt from plug sockets. For Nelson Duarte, in Portugal, it was the helplessness that hit as violent winds smacked down trees and tore tiles from roofs. For Amal Essuide, in Morocco, it was the reality that dawned when a corpse was pulled onboard a boat in the flooded medina.

    Each moment of horror is a fragment of the destruction wrought by an atmospheric machine-gun that in recent weeks has fired storm after storm at the western Mediterranean. Scientists do not know if climate breakdown helped pull the trigger, but research suggests it loaded the chamber with bigger bullets.

    Continue reading...

  • Centuries-old wells restored to provide drinking water as parts of the country head towards “day zero” when no water will be available

    A loud cheer and sounds of clapping reverberated around Bansilalpet, a neighbourhood in Hyderabad, when the first trickle of clean water dribbled out of the ground. After an 18-month effort to clear out 3,000 tonnes of rubbish and restore the stone walls and adjacent area, the 17th-century Bansilalpet stepwell had become a source of clean drinking water for the first time in four decades.

    “It was such a joyous moment to see water collecting into the stepwell after clearing 40 years of garbage,” says Hajira Adeeb, a 45-year-old resident of Bansilalpet, who grew up seeing the well become transformed from the community’s water source to a dumping ground. “I visit almost every day. The area is clean and lit up in the evenings. I enjoy sitting there.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen