MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Amid fears the wreck will be more accessible to explorers – and new species – as the climate warms, conservationists want to create the region’s first underwater protected area

    The harsh temperatures, treacherous currents and shifting pack ice of the Antarctic’s Weddell Sea, which crushed and sank his ship, Endurance, in 1915, led Ernest Shackleton to describe it as the “worst portion of the worst sea in the world”.

    For more than a century, the inhospitable conditions, which present a challenge even for modern icebreaker ships, helped to protect the lost wreck, which was discovered in 2022, its structure still largely intact.

    Continue reading...

  • Rebalance Earth is investing in Broughton Sanctuary to generate financial, environmental and social returns

    From a high point on the hill, the North Yorkshire landscape unrolls below. The moorland above gives way to grassland, trees and then pasture, divided by the region’s traditional dry stone walls.

    The view may be idyllic, but it belies the condition of parts of this land, belonging to the sprawling 1,100 hectare (2,500-acre) Broughton Sanctuary estate, near Skipton.

    Continue reading...

  • Activists are challenging colonial-era law and demanding ‘free, legal, unfettered, forever rights’ to use beaches

    Campaigners in Jamaica are heading to court next week to try to prevent the government from cutting off access to more of their beaches.

    They argue that ceding their shorelines to big hotel chains enriches private investors and benefits tourists and outsiders while depriving Jamaicans who depend on the sea for their livelihoods, leisure and health.

    Continue reading...

  • Ballaugh, Isle of Man: As I discover, spotting one of these marsupials isn’t hard. The problem is how to manage them

    Walking through Ballaugh Curraghs, a marshland in the north of the island, I’m taking part in a favourite island pastime: spotting red-necked wallabies. Creeping through the stands of willows, I soon see a grey shape with beady eyes and pricked up ears watching me, unafraid. Another appears and I check for the ultimate sighting … a joey poking out from a pouch, but without success. It’s a rare sight even here.

    These marsupials have changed this area beyond recognition. They arrived in the 1960s after a few escaped from a nearby wildlife park, and even by 2006 their footprint was light enough that the “curraghs” were declared a wetland site of international importance. Today, though, it would struggle to qualify, as so many key species have been eaten or disturbed by the 800 or so wallabies that now dominate.

    Continue reading...

  • Exclusive: Fighting Dirty taking legal action against government over proposal it says could import weaker standards

    An environmental campaign group is taking legal action against the government over proposals that it claims could fast-track chemical hazard classifications from other countries with lower standards into UK law.

    Fighting Dirty claims proposals to change the classification and labelling of potentially hazardous chemicals could result in the UK weakening standards on cancer-causing substances.

    Continue reading...

  • Photosynthesis does not always result in wood growth, a key factor in carbon dioxide sequestration

    Trees may not be able to store as much planet-heating carbon as hoped, a study suggests, with researchers finding photosynthesis does not always lead to wood growth.

    Scientists studied 137 sites across the US and found trees stopped growing months before the point in the year at which photosynthesis stopped.

    Continue reading...

  • ExclusiveA vast area of the Bellingshausen Sea should be covered by sea ice by now, with one expert calling the loss of ice ‘depressing’

    Antarctica’s west coast is missing an area of winter sea ice the size of France, sparking concerns for threatened penguins other marine life and global sea levels.

    One expert said the loss of ice in the Bellingshausen Sea was “depressing” and the failure of ice to form could have intensified a heatwave over the continent’s peninsula last week that saw daytime temperatures peak at 15.4C which is more than 20C above average.

    Continue reading...

  • Activists argue business model is ‘plantation tourism’ designed to benefit elite and disadvantage most Jamaicans

    Devon Taylor remembers when the Mammee Bay shoreline in St Ann, Jamaica, was filled with children frolicking in the ocean after school, fishers haggling with locals over the price of their daily catch and craft vendors carving souvenirs under almond trees.

    “I grew up on Mammee Bay,” Taylor says. He recalls fetching seawater in bottles for his grandmother when she was no longer able to go to the beach, learning to swim in the shallows, and watching generations of fishers cast their nets. “That beach raised us. It fed us.”

    Continue reading...

  • It could top 90F in several cities hosting World Cup games – and workers could pay the price with their health

    As the World Cup kicks off, labor advocates and scholars warn that the workers making the tournament possible could face serious heat-related risks.

    “It’s going to be extremely hot, and you just cannot leave people unprotected or you’re going to deal with a lot of injuries,” said Jonathan Alingu, co-executive director of Central Florida Jobs With Justice, which has been calling for worker protections at the Miami games. “Or, God forbid, something even worse.”

    Continue reading...

  • Failure to clear up rotting, rat-infested site is a key issue for local people as they weigh up politicians’ promises

    A mountain of rubbish sits behind a metal fence in the village of Bickershaw, where it has remained for more than 20 months. For many residents, it is a physical manifestation of the north-south divide as well as a rotting, rat-infested symbol of a broken system in which organised criminal gangs make millions while communities endure the toxic impact of their trade.

    The 25,000 tonnes of household and trade rubbish is one of the largest toxic waste dumps in the country. Unlike many illegal dumps that appear in woodlands, by rivers and on farmland, this one is in the heart of a residential street, right next to a primary school.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen