MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Woodland Trust also finds significant north-south divide in tree cover, leaving many people at risk of poor health

    Nigel Farage’s constituency of Clacton-on-Sea is a “tree desert”, leaving people more exposed to air pollution, poorer health, lower life expectancy and the impact of rising temperatures, according to a new report.

    The Essex town is rated the worst-performing for equal access to trees in England, with the highest proportion of urban residents – 98.2% – living in neighbourhoods with critically low access to trees.

    Continue reading...

  • If resolution is passed, governments will recognisetheir legal responsibility to cut greenhouse gas emissions

    The UN’s willingness to tackle the climate crisis in a fair and legal way will be tested next week during a critical vote of the UN general assembly in New York.

    Every member state is being asked to back a series of landmark findings on climate justice from the international court of justice (ICJ) as part of a new political resolution. If passed, it will mean governments recognise they have a legal responsibility to cut their greenhouse gas emissions, including tackling fossil fuels.

    Continue reading...

  • King Arthur is said to have transformed into a chough when he died, its red feet and beak representing his bloody end

    Decades after disappearing from the jagged cliffs around Tintagel Castle on the coast of north Cornwall, a bird with legendary connections to the area has returned.

    The custodian of Tintagel, English Heritage, and local ornithologists have declared that choughs – charismatic corvids with red beaks and feet – are back.

    Continue reading...

  • Greenpeace finds cocktail of pesticides including seven banned in EU may have been used on seven categories of vegetables and soft fruit

    It is a beautiful early summer Sunday afternoon and you have stopped for a pub lunch. A waiter sets down a roast served with carrots, peas, parsnips, potatoes and onion gravy, and then for pudding, strawberries and cream. It feels like the perfect rustic meal to accompany a day in the country.

    However, a report by Greenpeace, published on Thursday, has found that the ingredients of the traditional Sunday roast have potentially been treated with a cocktail of more than 100 pesticides. Data from the Fera pesticide usage survey for 2024, showed 102 – including seven banned in the EU – were used on seven vegetable and soft fruit categories.

    Continue reading...

  • Scientists are focusing on improving apples’ resilience after stressors like wild temperature swings and drought

    Terence Robinson still remembers the Valentine’s Day Massacre – of 2015, not 1929.

    For the Cornell University horticulture professor, the term doesn’t conjure up Tommy guns and Al Capone’s Chicago. Instead of a gangster, the culprit in Robinson’s massacre was the weather. And its victims were the apple orchards of the north-eastern United States.

    Continue reading...

  • A warm spell mitigated some of the effects of the strike but colder weather would have taken their own toll

    May 1926 is remembered in Britain for the general strike, when the TUC called out millions of workers in support of miners who had been locked out while fighting a pay cut.

    The strike, which lasted from 3 May to 12 May, took place during a spell of relatively mild weather with little rain. Transport was disrupted but fine conditions allowed many people to walk or cycle to work. There was a shortage of coal but this was mitigated because there was less need for heating. The TUC, fearing legal action and doubting the strike could be sustained, called it off after nine days.

    Continue reading...

  • Maxey Cut, Cambridgeshire: There’s so much precious wildlife around this old flood-relief channel, including sea trout and eels. But I’ve come to hear the purr of the turtle dove

    The morning air is moist and utterly still. Above the flood bank, dappled grey cirrocumulus parts to a clear blue. Birds sound from every side: the cuckoo’s insistent call over a chorus of warblers – the sedge warbler’s machine-gun rattle, the willow warbler’s falling cadence, and, piercing them all, the explosive eruptions of a Cetti’s warbler buried deep in cover.

    But it is the turtle dove that I have come to hear: that low, tender purring, almost lost in the greater chorus. When it comes, my heart lifts. I find a lone bird on a telegraph wire, one of its favoured perches. Through the binoculars, I make out a pink-grey breast, a neat black-and-white collar, and rust‑red feathers on the back, each one finely marked with black.

    Continue reading...

  • When the birds started nesting on her land at Useless Bay, Chile, Cecilia Durán Gafo decided she would protect them from people and predators

    Five pairs of rubbery feet carry velvet-sheathed black-and-white bodies towards the rope line separating the king penguins from the dozen or so visitors, who look on in awe. As these emissaries shuffle over, a hundred of their cohorts parade on a nearby bank, splashing around in the water and regurgitating food into their chicks’ open beaks.

    The king penguin (Aptenodytes patagonicus)makes its home almost exclusively on islands in the Southern Ocean. But it has been coming to this wind-battered bay in southern Chile’s Tierra del Fuego region for hundreds of years, probably because its shallow shores offer protection from marine predators and humans.

    Continue reading...

  • Ever fancied creating your own enormous effigy? One Cornish art collective has reinvigorated the practice – and now they want to draw on the public’s skills, too

    This New Year’s Eve, environmentalist and author Lisa Schneidau did something she had never done before. She welcomed in 2026 with giants. “At a certain time of the evening, they started appearing from all over the town. Then everyone flooded out of their houses and congregated into a massive procession of giants and lights and drums and music. It was absolutely extraordinary.”

    Schneidau’s fairytale experience happened in Lostwithiel, the Cornish home town of the art collective The Lost Giants (TLG), a group of craftspeople and artists reviving the British tradition of making giants and beasties and goliaths. The giants she celebrated with were made of wooden frames and cloth, papier-mache and card, but were full of life.

    To apply for a giant, go to The Lost Giants website

    Continue reading...

  • Pioneering environmentalist Charles Waterton enclosed his parkland and lake near Wakefield in the 1820s

    Over four years in the 1820s, Charles Waterton built a 9ft-high, 3-mile-long wall around the parkland and lake of Walton Hall. The fox- and poacher-proof boundary enclosed what could be the world’s first nature reserve, completed in Yorkshire 200 years ago.

    Waterton, an eccentric, controversial and pioneering environmentalist, built nest boxes, special banks for sand martins and innovative bird hides, and offered local people sixpence for every hedgehog they brought into his reserve.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen