MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Levels of Pfas in northern gannet eggs in Canada fell up to 74% over 55-year period of study

    Levels of some of the most dangerous Pfas compounds have dramatically fallen in Canadian seabird eggs, which the authors of a new peer-reviewed study say illustrates how regulations are effective.

    Researchers looked at Pfas levels in the eggs of northern gannets in the St Lawrence Seaway basin over a 55-year period. Pfas levels shot up from the 1960s through the peak of the chemicals’ use in the late 1990s and early aughts, then fell.

    Continue reading...

  • Data from missions showing critically low snowpack on mountains across the west raises alarm among experts

    High above the jagged peaks of California’s Sierra Nevada, the view from the cockpit is breathtaking. At first glance, the mountains appear draped in a pristine white blanket. But as the flight crew gears up for a high-stakes mission, the sensors onboard this specialized aircraft prove that looks can be deceiving.

    “This is a distinct dry year,” says Tom Painter, CEO of Airborne Snow Observatories.

    Continue reading...

  • Move by largest donor to environment programme poses further uncertainty for already troubled negotiations

    The largest donor to the United Nations Environment Programme (Unep) has paused funding to the body before its revised budget on 12 May, triggering concern among member states and NGOs.

    The news could carry significance for the already troubled plastic treaty negotiations being overseen by Unep. Since 2022 countries have been struggling to agree on how to deal with the volume of plastics being produced and used, a subject widely acknowledged to be one of the most serious environmental issues of the age, but despite six rounds of talks there has been no agreement in sight.

    Continue reading...

  • With the help of citizen scientists, researchers studying rare humpback ‘jaw-gaping’ believe the move could be a social display

    Off the coast of Western Australia, a humpback whale is “pirouetting”, sweeping its pectoral fins through the water, its massive jaw hanging wide open. Surrounded by companions, the animal isn’t lunging for a meal: rather, it is putting on a mysterious behavioural display.

    This underwater ballet, captured on camera by an onlooker and shared online, is one of the clearest examples of a rarely documented phenomenon known as “gaping”.

    Continue reading...

  • Vitória Régia imagines rightwing Bolsonaro plot succeeded with US help – and highlights threats facing Indigenous peoples

    The year is 2025 and far-right coup plotters have annihilated Brazil’s democracy, assassinating the president, closing the national congress and surrendering the Amazon rainforest and its untold riches to the United States.

    “Ladies and gentlemen, welcome to the Amazon of America,” a thick-accented North American soldier tells a group of journalists being taken on a propaganda tour of an oil refinery in the newly annexed jungle realm. Nearby, a replica of the Statue of Liberty has been carved out of the wilderness to celebrate Washington’s tutelage over more than half of Brazil.

    Continue reading...

  • The Eden Project’s National Wildflower Centre is opening entries for its Wildflower Photographer of the Year 2026 competition on 29 May. The contest showcases images of some of Britain and Ireland’s 1,600 wildflower species, and a selection of photos from last year’s competition will be on display at Eden Dock, Canary Wharf, London, during CWG’s Nature Week, from 13 July

    Continue reading...

  • Allendale, Northumberland: Once again, wildlife has made a home here, in part because they feel safe

    A big moon is cresting the Scots pine as I sit at an upstairs window looking down on to the garden. Awaiting the dusk emergence of a female tawny owl has become an evening ritual. After a day spent in the confines of a nest box in our sycamore tree, her departure shifts back by a few minutes every night. Completely silent, she drops towards the woodland border and skims the plants, each time on the same trajectory, a grey shadow in the gloaming.

    Another movement on the path below catches my eye: a woodcock slinking along, using the box hedge to disguise her passage. If I hadn’t been watching for the owl I would never have known that she too is nesting somewhere in the garden’s thick leafiness. In July 2023, I wrote about a woodcock nesting in a flower border a few metres from the house, four chicks successfully hatching from four eggs. Last year, another attempt was disturbed by a cat captured on trailcam. This may be the same bird returned for a third time. Woodcocks are extremely secretive birds, their close proximity to a house very unusual.

    Continue reading...

  • After a series of deaths on the beaches of Brittany, one bereaved family set out to prove the foul-smelling bloom was to blame

    When her phone rang at around 5pm on 8 September 2016, Rosy Auffray was still at work. It was one of her daughters, distressed, calling to tell her that their father, Jean-René, had not come back from his daily run. Only the family dog had returned, alone and exhausted. Rosy rushed back home.

    When she arrived, Rosy noticed that the dog was behaving bizarrely: she refused to walk, then collapsed under a bush. Her fur stank of rotten eggs, of overflowing sewers. Rosy knew where that smell came from: the mudflats roughly three miles from the family home in Brittany, where seaweed had been accumulating and putrefying. The soggy, decomposing seaweed stretched for miles along the shore, sometimesas much asfive feet thick, killing other plants and suffocating fish and small birds.

    Continue reading...

  • As dingoes vanish from parts of Australia, a new documentary is calling on governments to move away from eradication and towards solutions that benefit both farmers and animals

    Carol Pettersen was a small child when her family moved deep into the bush around the Fitzgerald river, on Western Australia’s south coast. It was the 1940s, and her white father and Aboriginal mother had broken the law simply by being together. So the bush became their refuge.

    In that country of mallee heath, banksias and low coastal scrub, dingoes were part of the family’s hidden world. At night, Pettersen could hear them calling through the dark; by day, she glimpsed them moving through the bush – a flicker of red fur among the trees.

    Continue reading...

  • London mayor talks up coalition-building, highlights his environmental record, and worries national Labour party is on the wrong track

    When Sadiq Khan was first elected as mayor of London 10 years ago, Barack Obama was US president, the UK was still in the European Union and Leicester City had just been crowned the unlikely champions of the English Premier League.

    In the intervening decade, Donald Trump has gone from reality TV star to two-time US president, the UK has had six different prime ministers, and Brexit has convulsed the country. London has been rocked by tragedies ranging from terror attacks to the Grenfell Tower fire.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen