MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Fighting Dirty taking legal action against government over proposal it says could import weaker standards

    An environmental campaign group is taking legal action against the government over proposals that it claims could fast-track chemical hazard classifications from other countries with lower standards into UK law.

    Fighting Dirty claims proposals to change the classification and labelling of potentially hazardous chemicals could result in the UK weakening standards on cancer-causing substances.

    Continue reading...

  • Photosynthesis does not always result in wood growth, a key factor in carbon dioxide sequestration

    Trees may not be able to store as much planet-heating carbon as hoped, a study suggests, with researchers finding photosynthesis does not always lead to wood growth.

    Scientists studied 137 sites across the US and found trees stopped growing months before the point in the year at which photosynthesis stopped.

    Continue reading...

  • ExclusiveA vast area of the Bellingshausen Sea should be covered by sea ice by now, with one expert calling the loss of ice ‘depressing’

    Antarctica’s west coast is missing an area of winter sea ice the size of France, sparking concerns for threatened penguins other marine life and global sea levels.

    One expert said the loss of ice in the Bellingshausen Sea was “depressing” and the failure of ice to form could have intensified a heatwave over the continent’s peninsula last week that saw daytime temperatures peak at 15.4C which is more than 20C above average.

    Continue reading...

  • Appearance of a western reef heron in north Wales is unlikely to be the last, as heating temperatures mean species can survive Britain’s winter, say experts

    It is a tropical bird typically encountered between west Africa and India, but last week a western reef heron arrived in north Wales in what is believed to be the first ever sighting in the UK.

    The heron was first spotted in Foryd Bay at the weekend before flying to nearby Caernarfon harbour where it fed among the boats.

    Continue reading...

  • Wolsingham, Weardale: These stunning butterflies are here in incredible numbers this year, yet what’s most remarkable is their multigenerational migration

    There’s a painted lady basking on the footpath. Her orange, black-tipped, white-spotted wings, a little worn after her long journey, blend with shadows and sun-flecks on heatwave-baked mud, so she’s almost under our feet before she takes flight. And here’s another, nectaring on a dandelion; and another; then several more. I can’t recall ever seeing so many so early in the year.

    Waiting for the arrival of these migrant butterflies is akin to anticipating the first swallow. Tantalising mid-April sightings from Wales and Cumbria were reported on social media, but we waited until mid-May before finding our first in Weardale.

    Continue reading...

  • More than 20,000 votes cast in Butterfly Conservation’s poll of 60 native species to find nation’s favourite for first time

    The votes are in on Britain’s favourite butterfly, and it is one of the most ubiquitous yet spectacular backyard beauties that has flown to victory.

    With its lavender, yellow and maroon eye spots and luscious rusty red and black colouration, the peacock butterfly is both beautiful and commonplace, flying throughout spring, summer and autumn in all corners of the British Isles.

    Continue reading...

  • Imperial College scientists analysed health records before and after introduction of air pollution reduction zones

    Low emission and clean air zones attract controversy whenever they are proposed, but there is growing evidence that they work in improving air quality. The Bradford zone was followed by a reduction of about 25% in GP visits for heart and breathing problems and survey data shows that the central London zone was followed by a reduction in the likelihood of a person taking sick leave.

    Now analysis of health records has found emergency admissions to hospital reduced after the introduction of the T-charge and ultra-low emissions zone (Ulez) in central London.

    Continue reading...

  • With limited resources and sanctions tightening, conservationists are forced to find new ways to protect the coral reefs of Ciénaga de Zapata national park

    At 8am, scuba divers gather to collect plastic and drinks cans from the sea at Cuba’s Ciénaga de Zapata national park. Amid a power crisis that has virtually paralysed the country’s economy, they use an electric trailer to move to a designated spot. In only a few hours, they have collected five sacks of cans and waste.

    Lack of environmental awareness, invasive species and the climate crisis have long threatened the island’s pristine marine ecosystem but as US sanctions and economic scarcity take their toll on the country, scientists and community conservationists are working with even scarcer resources to protect a vital ecosystem for the Caribbean and the world.

    Continue reading...

  • Despite plunging border crossings, the Trump administration is circumventing laws to expedite building in a vast, pristine wilderness

    The Trump administration has waived a slew of environmental and historical preservation laws that would allow it to build a towering border wall that cuts through Big Bend national park, a vast protected wilderness in south Texas.

    Congress poured a whopping $46.5bn for border wall construction into the “Big, Beautiful” bill last year, supercharging Donald Trump’s ambition to wall off the southern border with Mexico. The longest unwalled stretches lie along a roughly 500-mile (800km) section of west Texas that Customs and Border Protection calls the “Big Bend sector”.

    Continue reading...

  • While La Calera faced severe water rationing, local springs were being drained by the drinks giant’s franchise. So the residents fought back

    When a severe drought struck La Calera near Bogotá, many of its residents lost their water for drinking, cooking and farming and faced up to 15 days of strict water rationing each month. Yet the area is home to Chingaza reservoir, which supplies about 70% of the drinking water for Colombia’s capital.

    As the drought stretched from April 2024 to April last year, people began to look more closely at how their water was being managed.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen