MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Levels even lower than in severe drought year of 2022, data shows, with water firms urged to ‘be proactive’

    England’s reservoirs are at their lowest levels for a decade, new data reveals, as experts urge water companies to immediately put hosepipe bans in place.

    In June, reservoirs across the country were 76% full, which is below their level in the severe drought year of 2022 when they were at 77% capacity at this time in the summer.

    Continue reading...

  • Farmers are seeking ways to fend off birds who are stirring up soil in flooded paddy fields in Ferrara province

    An unusual bird is ravaging crops and infuriating farmers in north-eastern Italy: the flamingo.

    Flamingos are relatively recent arrivals in the area, and have settled into the flooded fields that produce rice for risotto in Ferrara province, between Venice and Ravenna.

    Continue reading...

  • Ynys Môn (Anglesey): Their energy was breathtaking, their display thrilling – though this was also a purposeful signal of their fitness

    Eventide, and calm waters were slowly departing the warm sands of a small bay in Ynys Môn. The dark igneous rocks that bound the bay had retained some midsummer heat, providing a comfortable vantage point to enjoy the sunset. In the shallows, a lone spectator watched the deep pink of the sea. My eyes followed hers and landed on two grey seals, their heads implanted in the iridescent waters. They watched, we watched, then they lazily slipped below, hardly a ripple raised.

    Enter the Risso’s dolphins. A pod of four surfaced stage left, injecting the scene with breathtaking energy; their stout, torpedo-shaped, pale grey bodies surging forth, tall dark dorsal fins ripping the limpid sea apart. One after another, they breached clear of the water, their power and scale full blown, heightened by the intimacy of the bay. A thrilling display – but also, scientifically, a purposeful, non-verbal signal of their intrinsic fitness to potential mates and competitors. In midsummer, Risso’s migrate from the pelagic deeps into the relatively shallow shelf waters of the Celtic Sea, perhaps providing more opportunities for social interactions.

    Continue reading...

  • Exclusive: 110 of 117 bodies of water tested by Environment Agency would fail standards, with levels in fish 322 times the planned limit

    Nearly all rivers, lakes and ponds in England tested for a range of Pfas, known as “forever chemicals”, exceed proposed new safety limits and 85% contain levels at least five times higher, analysis of official data reveals.

    Out of 117 water bodies tested by the Environment Agency for multiple types of Pfas, 110 would fail the safety standard, according to analysis by Wildlife and Countryside Link and the Rivers Trust.

    Continue reading...

  • Scientists say Perito Moreno, which for decades defied trend of glacial retreat, now rapidly losing mass

    One of the few stable glaciers in a warming world, Perito Moreno, in Santa Cruz province, Argentina, is now undergoing a possibly irreversible retreat, scientists say.

    Over the past seven years, it has lost 1.92 sq km (0.74 sq miles) of ice cover and its thickness is decreasing by up to 8 metres (26 ft) a year.

    Continue reading...

  • Worst-case scenario of 4.3C of warming could result in fiftyfold rise in heat-related deaths, researchers say

    More than 30,000 people a year in England and Wales could die from heat-related causes by the 2070s, scientists have warned.

    A new study calculates that heat mortality could rise more than fiftyfold in 50 years because of climate heating. Researchers at UCL and the London School of Hygiene & Tropical Medicine compared different potential scenarios, looking at levels of warming, measures to mitigate and adapt to the climate crisis, regional climatic differences and potential power outages. They also modelled the ageing population.

    Continue reading...

  • Woodland Trust’s 10 nominees from across the country highlight how trees inspire creative minds

    A cedar tree climbed by the Beatles, an oak that may have inspired Virginia Woolf and a lime representing peace in Northern Ireland are among those shortlisted for tree of the year 2025.

    Voting opens on Friday for the Woodland Trust’s annual competition, which aims to celebrate and raise awareness of rare, ancient or at-risk trees across the UK.

    Continue reading...

  • In the fourth part of a series, we look at how climate orthodoxy is coming under fire in Lincolnshire

    In early summer the wide open fields of Lincolnshire seem to expand beneath even larger clear blue skies. Travel north through the breadbasket of Britain towards the North Sea, from Grantham to Grimsby, and farming gives way to factories, refineries and the Humber docks. Each sector tells a story of Britain’s industrial decline: the demise of heavy industry on the banks of the Humber, the closure of coal power plants, fishing fleets decimated by the cod wars of the 1970s and 80s.

    Lincolnshire is at the heart of the government’s plan for the greatest economic step-change since the Industrial Revolution: a green re-industrialisation to help galvanise the country’s net zero agenda, create jobs and revitalise deprived areas.

    Continue reading...

  • This week Australia’s federal court is due to make a decision in a landmark climate case that could safeguard the future of the island communities

    Uncle Paul Kabai and Uncle Pabai Pabai are afraid for the future of their ancestral homelands. Their country on the outer islands of Zenadth Kes (Torres Strait), less than 10km off Papua New Guinea, is under siege from the impacts of the climate crisis.

    The two men fear the loss of their islands, their culture and their way of life, forcing their families and communities to become Australia’s first climate refugees.

    Continue reading...

  • As the Texas flash flooding risk moved west, the National Weather Service pointed to the effect of burn scars from 2024

    After the extreme rainfall in Texas on 4 July, the flash flooding risk moved to New Mexico, with 89mm (3.5in) of rain falling in the Rio Ruidoso catchment area on Tuesday.

    In the town of Ruidoso, 35 homes were swept away and three people died. The National Weather Service attributed the extreme event to the wildfires that devastated the same area in 2024.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen