MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Images confirm xAI is continuing to defy EPA regulations in Mississippi to power its flagship datacenters

    Elon Musk’s artificial intelligence company is continuing to fuel its datacenters with unpermitted gas turbines, an investigation by the Floodlight newsroom shows. Thermal footage captured by Floodlight via drone shows xAI is still burning gas at a facility in Southaven, Mississippi, despite a recent Environmental Protection Agency (EPA) ruling reiterating that doing so requires a state permit in advance.

    State regulators in Mississippi maintain that since the turbines are parked on tractor trailers, they don’t require permits. However, the EPA has long maintained that such pollution sources require permits under the Clean Air Act.

    Continue reading...

  • Exclusive: High levels of banned ‘forever chemical’ have been detected in rivers and groundwater at 25 sites

    A string of toxic pollution hotspots has been uncovered across Cumbria and Lancashire, with high levels of the banned cancer-causing “forever chemical” Pfos detected in rivers and groundwater at 25 sites.

    The contamination, spread across a large area, was uncovered by Watershed Investigations and the Guardian after a freedom of information request revealed high concentrations of Pfos in Environment Agency samples taken in January 2025.

    Continue reading...

  • Senators said repeal was ‘particularly troubling’ and was counter to EPA’s mandate to protect human health

    More than three dozen Democratic senators have begun an independent inquiry into the US Environmental Protection Agency (EPA) following a huge change in how the agency measures the health benefits of reducing air pollution that is widely seen as a major setback to US efforts to combat the climate crisis.

    In a regulatory impact analysis, the EPA said it would stop assigning a monetary value to the health benefits associated with regulations on fine particulate matter and ozone. The agency argued that the estimates contain too much uncertainty.

    Continue reading...

  • Cardiff: It steals light, it discourages growth at its base, and it blocks what was once a panoramic view. How do I make peace with it?

    It goes against the grain for me to hate a plant, but I’ve been resenting a certain Leyland cypress for a long time. Planted by a neighbour in the 1970s to give the house we overlook privacy, it now blocks part of our panoramic view over Cardiff. When we moved in 12 years ago, I was able to lie down in bed and see only sky. In that time the solitary tree has grown four metres and now looms over my sleep. Crows, robins, pigeons and green woodpeckers use it as a lookout over the city. Magpies have attempted (unsuccessfully) to build a nest in it. Polite requests to the owner have been ignored.

    Hesperotropsis leylandii is an accidental hybrid of Cupressus macrocarpa and Callitropsis nootkatensis. First noticed in 1888 in Leighton Hall near Welshpool, it was exploited commercially as a cheap, fast-growing screen. Leylandii hedges are light-stealers, tolerant of pollution and notorious for discouraging growth around their base. They often generate disputes between neighbours (including one murder). One person was convicted of criminal damage for urinating on an offending plant. So far I have resisted this, and another suggestion that I knock copper nails into its trunk.

    Continue reading...

  • Choice could prove difficult for Thames Water, which is trying to push through a water recycling scheme nearby

    The first designated bathing water area on the River Thames in London has been shortlisted as one of 13 new monitored swimming areas across the country.

    The Thames at Ham, in south-west London, was shortlisted as a new river bathing water after campaigners gathered evidence to show thousands of people use the river for swimming throughout the year.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Number of males at RSPB Abernethy rises to 30, after ‘huge amount of work’ by conservationists in Highlands forests

    After decades of decline, there are signs of hope for the capercaillie, one of Britain’s most endangered birds.

    Populations of the charismatic grouse, which in the UK is found only in the Caledonian pine forests of the Scottish Highlands, have increased by 50%, from 20 males in 2020 to 30 in 2025 at RSPB Abernethy.

    Continue reading...

  • Wild gardening is about shedding obsessions with tidiness, embracing a looser aesthetic and providing a home for ‘the most important creatures on the planet’

    On a wintry January day in Manchester, I crossed University Green, navigating a paved path behind our hotel through lush patches of lawn. It was the start of the inaugural “Wilding Gardens” conference. For two days, scientists and practitioners were gathering to discuss new ways to think about gardens and nature, about what nature needs to thrive, and the untapped potential of gardens – if we step back and allow ecological processes to unfold – to help counter climate change and biodiversity loss.

    Clumps of snowdrop flowers poked through the unmown grass and a grey squirrel streaked across it, from one bare-branched tree to another. Probably common alders, going by the University of Manchester Tree Trail. The world’s first industrial city seemed an apt venue for a talkfest on the urgency of rewilding suburban gardens to help save the planet from precisely what drew Marx and Engels there to study, 180 years ago: the impacts of industrialisation.

    Sign up for a weekly email featuring our best reads

    Continue reading...

  • Vanessa Napaltjari Davis puts $70 a week on her prepaid electricity card – but as Alice Springs swelters through ever-hotter summers, that credit lasts less than three days

    Since the start of summer, Vanessa Napaltjari Davis and her grandchildren have sweltered in their two-bedroom home. Temperatures in the southern half of the Northern Territory have been well above average and the electricity running their single air-conditioner has been regularly disconnected.

    “We almost had 40 days over 40,” she says. “I was struggling to keep on top of the power bill and keep my little grannies [grandchildren] cool.”

    Continue reading...

  • Tackling the tension between promoting conservation, keeping animals in captivity and its heavy history, the zoo has been reshaped around environmental awareness

    On the other side of wire mesh, two large lions pace, shaking their shaggy manes and occasionally letting out a low rumbling, not quite a roar. They think – or perhaps hope – it is feeding day but their keepers have other plans.

    “We sort of mimic what happens in the wild,” Meryl says. “They got fed on Monday.” It’s Wednesday, so Meryl is walking around the temporarily empty enclosure with a bucket and a shovel, looking for the outcome of that feed: lion poo.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen