MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Campaigners claim changes will let companies ‘off the hook’, as government prepares to unveil new white paper for water industry

    Water companies could be let off fines for polluting the environment under changes announced in the government’s new white paper.

    The environment secretary, Emma Reynolds, hailed the changes as “once-in-a-generation reforms” featuring “tough oversight, real accountability and no more excuses”.

    Continue reading...

  • The Andaman coast was one of very few places in the world with a viable population but then dead dugongs began washing up. Now half have gone

    A solitary figure stands on the shore of Thailand’s Tang Khen Bay. The tide is slowly rising over the expanse of sandy beach, but the man does not seem to notice. His eyes are not fixed on the sea, but on the small screen clutched between his hands.

    About 600 metres offshore, past the shadowy fringe of coral reef, his drone hovers over the murky sea, focused on a whirling grey shape: Miracle, the local dugong, is back.

    Continue reading...

  • Changing temperatures may be behind change in behaviour, which experts fear threatens three species’ survival

    Penguins in Antarctica have radically shifted their breeding season, apparently as a response to climate change, research has found.

    Dramatic shifts in behaviour were revealed by a decade-long study led by Penguin Watch at the University of Oxford and Oxford Brookes University, with some penguins’ breeding period moving forward by more than three weeks.

    Continue reading...

  • Studies detecting microplastics throughout human bodies have made for alarming reading in recent years. But last week, the Guardian’s environment editor, Damian Carrington, reported on major doubts among a group of scientists about how some of this research has been conducted.

    Damian tells Ian Sample how he first heard about the concerns, why the scientists think the discoveries are probably the result of contamination and false positives, and where it leaves the field. He also reflects on how we should now think about our exposure to microplastics

    Clips: Vox, Detroit Local 4

    Continue reading...

  • Even 25% increase in meat and dairy consumption would require 100m more acres of agricultural land, analysis says

    The Trump administration’s new dietary guidelines urging Americans to eat far more meat and dairy products will, if followed, come at a major cost to the planet via huge swathes of habitat razed for farmland and millions of tons of extra planet-heating emissions.

    A new inverted food pyramid recently released by Donald Trump’s health department emphasizes pictures of steak, poultry, ground beef and whole milk, alongside fruits and vegetables, as the most important foods to eat.

    Continue reading...

  • Intense rainfall has caused the water to go murky in some areas, making them attractive spots for fish and sharks to feed

    Four people have been attacked by sharks in New South Wales in 48 hours, including three incidents at Sydney beaches.

    Any shark bite incident is traumatic and Sydney swimmers have been warned to stay out of the water.

    Continue reading...

  • Buxton, Derbyshire: Others are taller, wider, older, but our varied stock of willows have a generosity that sets them apart

    Usually in this country when we think about important trees, we focus on height, girth, age, visual impact – in short, their material properties. Few therefore would probably name willow as a number one British species.

    Willows often have no central trunk as in our archetypal tree model, and few specimens are more than 7 metres tall. Yet there is a sphere in which willows are pre‑eminent: more invertebrates live on them (452 species) than any other trees, including oaks, their closest contenders (423). In his glorious guide Trees of Britain and Ireland, Jon Stokes points out that 160 lichens thrive on willows too.

    Continue reading...

  • As Labour shakes up regulation, suppliers are finally investing – but face problems such as contractor shortages and inflation

    When a sluice gate failed 24 metres below the water’s surface at Thames Water’s Queen Mother reservoir near London’s Heathrow airport, there were no easy fixes available. Emptying 37m cubic metres (1,307m cu ft) of water was not an option, meaning that helmeted divers were limited to 98-minute stints in the high-pressure environment.

    The risky project required a team on a floating platform with a crane to cut out the broken equipment with thermal lances, bolt a plate on to the reservoir wall, and install the new equipment. It took more than a year until last October to complete, according to Glenfield Invicta, the contractor that carried out the work for Thames Water.

    Continue reading...

  • Experts call for tighter regulation as GPS tracking reveals how people’s behaviour affects the lives of some of the world’s largest birds

    Many people look up to admire the silhouette of raptors, some of the planet’s largest birds, soaring through seemingly empty skies. But increasingly, research shows us that this fascination runs both ways. From high above, these birds are watching us too.

    Thanks to the development of tiny GPS tracking devices attached to their bodies, researchers are getting millions of data points on the day-to-day lives of these apex predators of the skies, giving us greater insight into where they hunt and rest, and how they die.

    Continue reading...

  • A return to nuclear power is at the heart of Japan’s energy policy but, in the wake of the 2011 disaster, residents’ fears about tsunamis, earthquakes and evacuation plans remain

    The activity around the Kashiwazaki-Kariwa nuclear power plant is reaching its peak: workers remove earth to expand the width of a main road, while lorries arrive at its heavily guarded entrance. A long perimeter fence is lined with countless coils of razor wire, and in a layby, a police patrol car monitors visitors to the beach – one of the few locations with a clear view of the reactors, framed by a snowy Mount Yoneyama.

    When all seven of its reactors are working, Kashiwazaki-Kariwa generates 8.2 gigawatts of electricity, enough to power millions of households. Occupying 4.2 sq km of land in Niigata prefecture on the Japan Sea coast, it is the biggest nuclear power plant in the world.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen