MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Figures show domestic flower growers are expanding their market share, as the government gives sector official recognition

    British flower farmers have long resembled David faced with their own particular Goliath – the imported flower industry. More than 80% of cut flowers bought by UK consumers are shipped or flown in. However, recent figures show domestic growers are expanding their market share.

    Chloë Dunnett, the founder of Sitopia Farm, a London-based organic farm growing food and flowers, says: “Our flower sales are up 65% for the year and turnover is increasing year on year as the public and florists look for flowers that are seasonal, environmentally friendly and hyperlocal – consumer power can be very effective.”

    Continue reading...

  • The US, Russia, Iran and Saudi Arabia – some of the highest oil-producing nations and major greenhouse gas emitters – opposed the measure

    The UN has voted 141-8 to adopt a resolution backing a world court opinion that countries have a legal obligation to address climate change, with the US – which is the world’s biggest historical emitter – among the small group opposing it.

    The UN secretary general, António Guterres, said Wednesday’s general assembly vote, in which 28 countries abstained, underscored that governments are responsible for protecting citizens from the “escalating climate crisis”.

    Continue reading...

  • Phenomenon, often seen around Britain’s coast at this time of year, is caused by a combination of algae and weather

    At this time of year a sinister-looking substance can often be sighted around Britain’s coast: a frothy foam piled up along the shoreline or appearing in long ribbons offshore. People sometimes assume this foam is the result of pollution or sewage dumping. In fact it is a common natural phenomenon produced by a combination of algae and weather.

    Sea algae start to grow in April as conditions warm. The most common sort, phaeocystis, is not toxic and forms part of the marine food chain. When the algal bloom dies it leaves a brown scum of organic material with surfactant properties, which, like soap, lowers the surface tension of the water.

    Continue reading...

  • Willington, County Durham: On a fine May morning, there’s no better time to look at the stunning array of ways that bees and flowers have co-evolved to interact

    “It is a truth universally acknowledged, that a wild flower in possession of a fortune in nectar and pollen, must be in want of a pollinator,” Jane Austen might have written, had she been a botanist. All along this former railway line, on a sunny May morning, there are thousands of newly opened flowers laden with such inducements, vying for the attention of foraging bumblebees. And none delivers its pollen with such deception and violence as broom (Cytisus scoparius).

    A large bumblebee arrives, settles briefly, finds no nectar and departs, leaving a deranged tangle of stamens protruding from the petals. What happened? Poking my finger into an intact flower, to mimic the visitor, there’s an explosion of pollen as 10 stamens and a coiled stigma, confined in the boat-shaped keel petal, break free. Simultaneously, they deliver and collect pollen, with a gut-punch to the insect’s furry abdomen. Bumblebees don’t seem to mind; the trap has been tripped in almost every flower on this bush.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Environmental activists lock themselves to pesticide barrels in protest outside Syngenta headquarters

    More than 40 people, including Greenpeace UK’s programme director, Amy Cameron, have been arrested after a protest outside pesticide company Syngenta’s Yorkshire headquarters.

    A number of the activists locked themselves on to 15 blue pesticide barrels outside the headquarters, blocking the gates and leading to the temporary closure of the local A62. Activists had transformed a roundabout outside the front entrance into a giant hazard symbol carrying the message “Syngenta poisons nature” with an arrow pointing directly at the building. The action took place on World Bee day.

    Continue reading...

  • Global study finds wrappers, bottles and lids on shorelines of 93% of countries analysed as UN talks to tackle issue in turmoil

    Plastic food wrappers, bottles, lids and caps are by far the most common items of litter found on the world’s shorelines, a study has found.

    Researchers looked at data from more than 5,300 surveys of coastal litter to produce the first global analysis of its kind. They found the data in 355 existing studies on the subject.

    Continue reading...

  • Authorities are cracking down on rights activists fighting for Indigenous people threatened by authoritarianism, extractivism and climate breakdown

    The operation began at 9am Moscow time, but took place across all of Russia’s 11 time zones. Almost simultaneously, agents of the federal security service (FSB) raided the homes and workplaces of 17 Indigenous rights activists.

    Officers carried out searches, confiscated laptops and phones, and arrested and interrogated activists about participation in international forums. Most were let go; many have since left the country. Others remain in Russia, but will no longer speak up.

    Continue reading...

  • What does a surge in ocean temperatures, compounded with El Niño, bode for the summer?

    An enormous marine heatwave off the US west coast is ringing alarm bells among ocean and atmospheric scientists as new data shows its ecological and environmental effects are intensifying.

    The unusual area of warm water has persisted since peaking in size during September 2025 and still stretches thousands of miles from the California coastline – more than halfway across the Pacific – affecting a vast triangle-shaped region of oceanic habitats from Hawaii to British Columbia and southward to Mexico.

    Continue reading...

  • In the country’s north, mining has ravaged Indigenous lands and lives for decades. Is history repeating itself as renewable energy schemes arrive on their doorstep?

    In the heart of the dry tropical forest, Maria Elena Aguilar Uriana walks past towering cacti, her ancestors’ graves, and patterned clothes blowing in the wind. Her brow is furrowed, her hands fixed on her hips. She points to a former watering hole, now nothing but dust.

    “Our children are malnourished and dying,” she says. “It’s all because of the mining. It has destroyed our landscape, our homes, our lives.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen