MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Denmark experiences highest temperature on record on Saturday as weather system spreads eastward

    Germany ⁠and Italy endured sweltering conditions on Saturday as a heatwave linked to dozens of deaths in western Europe spread eastwards, after temperatures broke records above 40C (104F).

    Denmark registered its highest temperature on record on Saturday, according to the Danish meteorological institute. “With 36.6C north of Odense, we have the warmest day ever since measurements began in 1874,” it said in a post on X.

    Continue reading...

  • Accumulation on Switzerland’s glaciers from last winter expected to all be gone by Monday amid ‘enormous’ melt rates across Alps

    Swiss glaciers are set to lose an enormous amount of ice due to the heatwave battering Europe, according to the head of Glacier Monitoring in Switzerland (Glamos).

    The snow and ice accumulated last winter by Switzerland’s glaciers is expected to have all melted away by Monday, marking the alarming second-earliest arrival on record of the tipping point known as glacier loss day.

    Continue reading...

  • From cardboard coffins and natural burials to water-based cremation, Australians are increasingly open to alternative farewells – but the key is to plan

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It may seem small among the decisions people have to make as they face the end of their life, but what happens to their bodies can make a significant difference to the final cost inflicted on the environment.

    In many Western countries, cremation is the most common method of deathcare – chosen by about three-quarters of Australians – but it’s arguably the most environmentally damaging.

    Sign up for a weekly email featuring our best reads

    Continue reading...

  • Experts worked in ocean midwater off Brazil at near-record speeds thanks to cutting-edge tech

    A marine biology expedition in international waters off the coast of Brazil has discovered 31 new species in just two weeks.

    The researchers believe the speed at which the species were found and identified may be a record, in part because of the cutting-edge technology designed and built by the science and engineering team. For the first time on board a ship, the researchers were able to observe the living 3D cellular structure of microbial life thanks to a technological breakthrough nicknamed the Squid.

    Continue reading...

  • Edinburgh:As we are visually impaired, we love to appreciate the sounds and smell of the woodland. This time it had been raining, so we could smell the wet ground

    Our school, the Royal Blind school, Sight Scotland, is across the road from the Astley Ainslie hospital. The hospital gardens are open to the public and have over 2,000 trees, and sometimes we go to there for outdoor learning lessons with Margon, who helps us learn about the outdoors.

    Recently we went to a wooded area to make a den for shelter. We could see lots of green everywhere. It had been raining but we could feel the warm sun and smell the wet ground, which was spongy and soft under our feet. It had been windy and there were twigs and leaves on the ground. We found a tree with textured bark that felt like veins. Margon told us that the bits we could feel were old ivy vines. We could hear lots of birds and feel the breeze and hear it rustling the leaves.

    Continue reading...

  • Three pumped storage hydroelectric power station sites in Scotland on list of 16 long-duration electricity storage plans

    Great Britain’s first new major hydropower projects in more than 40 years are expected to move ahead after the energy regulator gave a provisional green light to three proposals as part of a plan to reduce the country’s reliance on energy imports.

    All three of the new pumped storage hydroelectric power station projects are due to be built in northern Scotland, where the region’s lochs will act as natural reservoirs to serve the hydropower stations.

    Continue reading...

  • Emerging research suggests datacentres create a heat island effect, pushing up temperatures in the immediate vicinity by as much as 9C

    The community living next to the largest datacentre park in Europe say the scorching summer heat has grown unbearable.

    On days like Wednesday, said Nabeel Nawaz, the store manager of a Chaiiwala franchise in the centre of Slough, the heat is like something “pinching your body and burning your skin”.

    Continue reading...

  • As temperatures soar across Europe, cities are struggling to adapt, further exacerbating socioeconomic divisions

    The heatwave afflicting western Europe is the worst ever, with the combination of heat and humidity fuelled by the climate crisis making scores of cities feel unliveable. While for some the adverse impacts amount to disturbed sleep and sticky days in the home office, low-income families are often worse affected by cities’ lack of adequate adaptation measures, with women at the sharp end.

    “[It] throws a grenade into every vulnerability you already have,” says Asad Rehman, chief executive of Friends of the Earth, pointing out that vulnerable or marginalised groups often bear the brunt of climate crisis-based hardship globally.

    Continue reading...

  • From checking on older neighbours to greening spaces, some cities are stepping up efforts to keep people safe

    Extreme heat has seared Europe this week, with the UK smashing its top heat record for June for three days in a row, and France sweltering through its hottest day and night on record.

    As fossil fuel pollution bakes the planet, making heatwaves hotter and longer, some places are adapting better than others. What have European cities done to stay safe when it gets too hot?

    Continue reading...

  • Economist Prof Mariana Mazzucato says governments must ‘get back their mojo’ and believe they can change the world

    Good governments have a vision. They know what they want to achieve, can articulate why, and work out in public how to get there. They don’t just spout slogans about economic growth – because growth is meaningless unless we know what it is for. They understand that there is no trade-off between solving social problems and boosting the economy, and aim to do both, while avoiding rigid fiscal rules that defeat their own purpose by strangling public investment.

    If this sounds like a critique of what went wrong with Keir Starmer’s government, it is also a lot more. Mariana Mazzucato, a professor in the economics of innovation and public value at University College London, is a world-renowned economist, adviser to governments, chair of international commissions, prolific author, and PhD supervisor to at least one poet. She was the thinker who inspired Starmer to fashion his political project around five key “missions”, now largely forgotten in the mire of scandals, U-turns and infighting that beset his premiership.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen