MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Finding that Norfolk butterfly has been distinct subspecies for 200,000 years could transform conservation approach

    The endangered swallowtail butterfly Papilio machaon britannicus, which is only regularly found breeding in Britain on the Norfolk Broads, has been a distinct subspecies for at least 200,000 years, according to a study.

    Smaller, darker in colour and much rarer than the continental swallowtail, britannicus was previously considered to have developed its distinctive form during its confinement in the wetlands of eastern England over the last 8,000 years, after the flooding of Doggerland.

    Continue reading...

  • Cooling down has become political amid record highs, as experts say row is distracting from work of protecting lives

    As the afternoon heat rose to a dizzying 41.7C (107F) in eastern Brandenburg on Sunday, taking German temperatures to unprecedented highs, Mario, 65, took precautions but did not panic. Two years ago, a fierce heatwave had prompted him to buy a powerful device that few Germans own: an air conditioning unit.

    “The summers are slowly getting warmer,” says the retired handyman in Neuzelle on the German-Polish border, whose bungalow is now among the 6% of German homes with fixed air-conditioning. “And as you get older, the heat gets harder to endure.”

    Continue reading...

  • Huge numbers of blackchin tilapia, a fish native to west Africa, are wreaking havoc among Thailand’s river ecosystems. Experts – and some chefs – are seeking sustainable solutions

    The menu at Kor-Tae seafood restaurant, in Thailand’s Samut Prakan province, is filled with Thai classics – from tom yum talay, a fragrant hot and sour soup, to spicy larb salads. But the restaurant’s chef is also experimenting with a more controversial ingredient: blackchin tilapia.

    “People are hesitant, but once they try it – [they say] it’s delicious,” says owner Adisorn Jamsuksaward, who has been offering the non-native fish free of charge to friends who request it.

    Continue reading...

  • Cornell Lab for Ornithology plans data linkup between app and population monitoring on eBird platform

    The Merlin bird ID app will allow users to feed real-time bird identifications into one of the world’s biggest citizen-science biodiversity projects in an update it is hoped will aid conservation of at-risk birds.

    Since 2021, the free Merlin app, created by the Cornell Lab for Ornithology, has used machine learning to provide an almost instantaneous sound-identification service for birdsong, along with an image for each bird identified. In future, the detections of bird species recorded by people will be automatically collected on the global online database eBird, which contains more than 2bn bird observation records.

    Continue reading...

  • As this year’s invertebrate of the year competition launches, we join scientists studying last year’s winner

    Witek Morek is closely inspecting an old brick-and-flint wall on the Cambridgeshire campus of the Wellcome Sanger Institute.

    “We are going to use a very advanced tool designed by bioengineers and evolved over millions of years – the human hand – and grab some moss, and put it in an envelope,” he says.

    Continue reading...

  • Guardian recreates audio landscape of past filled by loud morning symphony before 73m wild birds were lost

    Imagine a deafening abundance of birdsong so loud it wakes your children at dawn; the chirrup of house sparrows, the chattering of starlings, the melody of the wren, and the clear high-pitched flute of blackbirds saturating the garden, reverberating around your local park, dominating your neighbourhood from early morning to evening twilight.

    So loud is the song of the thrush that the naturalist and ornithologist WH Hudson wrote in 1919 that he was grateful when observing one that it was perched on a tree at a distance from his home, “so that when I woke at half past three or four o’clock, the shrill indefatigable voice came in at the open window, softened by distance and washed by the dewy atmosphere to greater purity”.

    Continue reading...

  • Hitchin, Hertfordshire: The broad-bodied chaser is often the first to arrive at a new pond, and sure enough, I spot an exuvia clinging to a leaf blade

    The hole in the nest box on our house wall is all mouth. A sparrow chick on the cusp of fledging has thrust its head out, beak open, displaying an orange gape ringed with a creamy-yellow flange. It’s an unmissable prompt for the parents: Insert Invertebrates Here.

    I’m watching the spuggies from behind the pond, where I’m perfectly positioned to see the aftermath of another emergence. At the top of a bur-reed, the hollow legs of a dragonfly exuvia (the shed larval casing) grip the leaf blade, while a split in the cuticle shows where the adult has pushed through its exoskeleton.

    Continue reading...

  • The long-running series in which readers answer other readers’ questions considers a hot topic within renewable energy

    This week’s replies: Are there places on Earth where humans haven’t been?

    I would like to know why we build solar farms over green space, when we could just put them over massive car parks as a popular current internet meme suggests. Chris, Middlesbrough

    Post your answers (and new questions) below or send them tonq@theguardian.com. A selection will be published next Sunday.

    Continue reading...

  • By using websites copied from stores such as Aldi, fraudsters hope hot and bothered buyers will miss the red flags

    With the UK heatwave expected to increase temperatures over the next week, you decide to invest in an air conditioning unit. But they are expensive, and stocks are running out in the shops as everyone else has had the same idea.

    After a quick search, you see that there are other options online, and some from names that you recognise.

    Continue reading...

  • This summer, Yosemite national park has been rife with traffic jams and throngs of visitors. Can these popular national treasures withstand a future of strained resources?

    On a crisp, sunny morning at the end of June, dappled light filtered through the canopy of an ancient grove of giant sequoias, casting a tranquil backdrop for a mule deer as it ambled across the trail. Families from around the world gazed up at the towering trees in awe, speaking in hushed tones and different languages.

    Experiences like these draw more than 4 million people to Yosemite national park each year. But as an increasing number of visitors come to take in the dramatic vistas, camp under the stars or feel the mist cascading off its thundering waterfalls, Yosemite’s landscapes are being pushed to their limits.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen