MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Sarah Finch is among six recipients of the Goldman Environmental prize, awarded to honour grassroots activists around the world

    The woman whose campaigning set a legal precedent in the UK that stopped thousands of tonnes of greenhouse gas emissions has been awarded one of the world’s most prestigious environmental prizes alongside five other women from around the globe.

    A supreme court ruling in a case brought by Sarah Finch has been cited in decisions against new oil concessions in the North Sea, the UK’s first new deep coalmine for 30 years and even plans for new large-scale factory farms.

    Iroro Tanshi, a Nigerian conservation ecologist who launched a successful, community-led campaign to protect endangered bats from human induced wildfires;

    Borin Kim, a South Korean activist who won the continent’s first successful youth-led climate litigation, finding her government’s climate policy to be in violation of the rights of future generations;

    Alannah Acaq Hurley, a leader of the Yup’ik Indigenous people led a campaign that stopped what would have been the continent’s largest open-pit mine, in Alaska’s Bristol Bay region;

    Yuvelis Morales Blanco, a youth activist who mobilised others in her Afro-descendant community in Puerto Wilches against two drilling projects, preventing the introduction of commercial fracking into Colombia;

    Theonila Roka Matbob, of Papua New Guinea, whose campaign forced Rio Tinto, the world’s second-largest mining company, to sign an agreement to address devastation caused by its Panguna mine.

    Continue reading...

  • As the rising number of vessels in the icy waters increases the risk of environmental disaster, scientists are scrambling to find potential solutions

    Last winter, inside the subarctic Churchill Marine Observatory in Canada, scientists embarked on an experiment they hoped would result in a gamechanging remedy for polluted Arctic waters. They released130 litres of diesel into an ice-covered pool filled with raw seawater pumped in from Hudson Bayand added oil-eating microbes. The technique had been used successfully during the Deepwater Horizon oil spill in the Gulf of Mexico, and the scientists wanted to see if they could break down oil in colder waters.

    The microbes were sluggish in response and the population showed little change after the first three weeks, says Eric Collins, a microbiologist at the University of Manitoba in Winnipeg, who led the project. But that did not last. “When we went back eight weeks later, we saw that there was a big change,” Collins says. “One particular bacterium grew to a very high abundance in the tanks and it was clear that it was feeding on the oil.” But two months is too long to wait should an oil spill occur. Time is of the essence.

    Continue reading...

  • Zoological Society of London commissions poet laureate for animation to mark its 200th anniversary

    Over its two centuries, acclaimed writers and artists have found inspiration at London zoo, from Edwin Landseer’s Trafalgar Square lions, to AA Milne’s naming “Winnie” after resident bear Winnipeg, and Sylvia Plath’s poem Zoo Keeper’s Wife.

    Plath’s husband, Ted Hughes, who would become poet laureate, worked at the zoo briefly as a dish washer, an experience said to have helped fuel his inspiration for The Thought-Fox.

    Continue reading...

  • Authors set out to correct under-representation of female sounds – and found some surprising revelations

    When we hear the beautiful call of a bird from a high bough, we’re told it’s likely to be a male – singing for territory, or belting out tunes to woo a female. But as the annual dawn chorus reaches a crescendo this spring, a new guidebook is urging us to think again – and turn our ears to the hidden world of female birdsong.

    The songs, sounds and sights of female birds have historically been overlooked in field guides and sound archives. In 2016, just 0.01% of the bird sounds in the global Xeno-Canto sound library were labelled female. Another sound archive was just 0.03% female, according to a 2018 study.

    Continue reading...

  • Caistor St Edmund, Norfolk: A large mare is being aggressive not just to the dying deer in its paddock, but also me for trying to save it

    It’s been a strange few weeks, not least because Dad is in hospital. On the farm, we’re all trying to carry on as normal.

    Outside, too, has seemed peculiar: three oystercatchers on the cut grass of the Norfolk Showground event venue, their orange beaks flashing neon as they probed for earthworms. Unlike many waders, oystercatchers can nest in peculiar places such as rooftops or roundabouts, as extra protection for their young. Still, to find them here, hemmed in by a dual carriageway, is a surprise. Dad reminds me, from his hospital bed, that the River Yare is close.

    Continue reading...

  • Rising sea levels and ecological damage caused by heavy use of flood defence system force city authorities to consider next move

    The Arsenale, the colossal shipyard that was the engine of the Venetian Republic’s domination for seven centuries, remains the nucleus of the city’s control over the water. Its northern section is made up of cavernous brick warehouses called capannoni, which in the 16th century could produce a warship a day through a rigorously ordered assembly line.

    Now, one of them houses the operations centre of the Mose, the sprawling flood defence system that protects the city.

    Continue reading...

  • A former horticultural nursery in Regent’s Park has been transformed into a diverse mix of habitats, with a wide range of species already spotted ahead of its opening to the public on April 27

    When the Queen Elizabeth II garden opens in Regent’s Park this month, the first people to visit the Royal Parks’ £5m biodiversity project will quickly discover they are not, in fact, the first visitors.

    That honour belongs to a hairy-footed flower bee, a breeding pair of geese, some dragonfly nymphs, a flock of grey wagtails, a prickle of hedgehogs, an armada of newts, a flutter of spring butterflies and a “very cheeky” fox.

    Continue reading...

  • In Poland, 80,000 people still work in coalmines – the last in the European Union that is fully committed to the energy transition. Once active mines are being converted to other uses, and yet coal is being extracted at record rates worldwide, and with the Iran war pushing up oil and gas prices, some in Poland are asking whether it is worth completely phasing out this fossil fuel

    Coal dust is fine; it seeps into the pores of the skin. That is why a thin black line permanently traces the outline of Rafal Dzuman’s eyes, as if he were wearing makeup. Team leader of the G-2 mining crew, 49-year-old Rafal Dzuman has been descending every day to 700 metres below ground for at least 20 years, at the Murcki-Staszic coalmine in southern Poland. Opened in the mid-17th century and today owned by the Polish giant PGG, the mine sits on the southern outskirts of Katowice, and still extracts about 23,000 tonnes of coal a day.

    Katowice, Poland: Miners exit the lift after working in the coal-mining tunnels at the Murcki-Staszic Mine (PGG Group), located on the southern outskirts of the city. Coal mining began here in 1657; today, the mine’s daily production stands at about 23,000 tonnes

    Continue reading...

  • The planning minister will shortly decide whether to approve a Sydney aged care development on a site at risk of serious flooding

    An aged care development in Sydney’s inner west is looming as a key test of the New South Wales government’s plans to rapidly boost the housing supply.

    The proposal for seniors housing at Junction Street in Forest Lodge, including a 12-bed aged care facility and 71 independent living units, is being assessed under the state significant development pathway after closing to public submissions in October last year.

    Continue reading...

  • After deadly 2023 fires, recent storms and ICE raids, Lahaina residents are determined to rebuild the town for their community

    In March, Hawaii was hit with two back-to-back storms, bringing the worst flooding it’s seen in 20 years. In Lahaina, Maui, muddy flood waters turned streets into rivers and carved new paths through the barren landscape, breaking open roads and flooding houses. In their wake, sinkholes appeared, engulfing cars.

    This is nearly three years after the deadliest wildfires in US history ravaged Lahaina, destroying more than 2,000 structures and killing more than 100 people. Hundreds of affected households are still in temporary housing. Poverty, unemployment and housing instability, rife before the fires, have only worsened.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Novo istraživanje otkriva kako kratka seansa finske saune mobilizira imunološki sustav u roku od nekoliko minuta, nudeći nova saznanja o tome kako izloženost toplini može utjecati na ljudsko zdravlje.

  • Sve veći broj gljivica postaje otporan na lijekove, što predstavlja ozbiljan rizik za pacijente s oslabljenim imunološkim sustavom. Stoga znanstvenici pozivaju na djelovanje protiv gljivica otpornih na lijekove. Plan uključuje pet koraka - podizanje svijesti, nadzor, sprječavanje i kontrolu infekcija, optimiziranu upotrebu i ulaganja.

  • U nedavnoj studiji objavljenoj u stručnom medicinskom časopisu BMJ Open, znanstvenici su revidirali točnost, referenciranje i čitljivost pet popularnih chatbotova vođenih umjetnom inteligencijom (AI) kako bi istražili kako su odgovorili na zdravstvene upite u područjima sklonim dezinformacijama. Studija je koristila 250 upita u pet kategorija sklonih dezinformacijama, a rezultate su procijenila dva stručnjaka za predmetnu materiju u svakoj kategoriji koristeći unaprijed definirane kriterije.

  • Nedostatak sna već je dugo poznat po tome što slabi imunološki sustav. Sada su američki znanstvenici s UF Health Cancer Institute došli do zapanjujućeg otkrića, naime, izgleda da crijevna mikrobiota potiče promjene u imunološkom sustavu uzrokovane kroničnim nedostatkom sna. Ove promjene potiču napredovanje raka, remete cirkadijalni ritam i slabe učinkovitost kemoterapije.

  • Lijekovi koji ciljaju proteine ​​beta amiloida u mozgu vjerojatno nemaju klinički značajne pozitivne učinke, a povećavaju rizik od krvarenja i oticanja mozga, otkrila je analiza 17 studija. Inače, osobe s Alzheimerovom bolešću imaju visoke razine proteina poznatog kao beta amiloida u mozgu, koji se može otkriti prije početka simptoma, ali njegova uloga u napredovanju bolesti nije sigurna. Razvijeni su lijekovi za uklanjanje tih proteina iz mozga, pod teorijom da bi to spriječilo ili usporilo napredovanje bolesti.

  • Izgleda da semaglutid – aktivni sastojak popularnih lijekova za mršavljenje koji oponašaju crijevni hormon GLP-1 – djeluje izravno na podskupinu stanica jetre kako bi poboljšao funkciju organa i to čini neovisno o gubitku težine. Ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje pretpostavke o tome kako GLP-1 lijekovi djeluju u jetri i moglo bi promijeniti način na koji liječnici liječe metaboličke bolesti jetre.

  • Određivanje prisutnosti proteina u netumorskim stanicama unutar mikrookruženja raka moglo bi biti jedan od ključeva za utvrđivanje prognoze kod pacijenata s rakom debelog crijeva. Također, to može pomoći u utvrđivanju koji bi pacijenti mogli imati koristi od imunoterapije ili od tretmana usmjerenih na inhibiciju specifičnog proteina povezanog s proliferacijom tumora.

  • Aortne aneurizme karakterizira abnormalno povećanje aorte, primarne arterije odgovorne za prenošenje krvi iz srca. Ruptura često dovodi do iznenadne smrti, a trenutno nema učinkovitih terapija lijekovima za zaustavljanje napredovanja bolesti. Sada su japanski znanstvenici otkrili da su aortne aneurizme povezane s klonskom hematopoezom, procesom povezanim sa starenjem u kojem matične stanice koje stvaraju krv stječu genetske mutacije. 

  • Odrasli koji su izjavili da se osjećaju usamljeno imali su veći rizik od razvoja degenerativne bolesti srčanih zalistaka, čak i nakon što su uzeti u obzir tradicionalni faktori rizika za srčane bolesti i genetika, pokazuje nova studija.

  • Nova studija pokazuje da aktivni mitohondriji održavaju dendritične stanice, stražare imunološkog sustava, u stanju spremnosti za odgovor, povezujući stanični metabolizam s regulacijom gena i aktivacijom T-stanica. Smatra se, da ovo otkriće otvara nove puteve za poboljšanje cjepiva i imunoterapije raka.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen