MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • As Covid-era funding dries up and bus services are cut, a food insecurity crisis is brewing from Tennessee to Rhode Island

    Zen’Yari Winters’ job, at a pet shop in East Memphis, Tennessee, should be a 20-minute trip from her house. She leaves herself three hours to get there. “The bus is always, always late,” she said – if it shows up at all.

    It’s not just her work commute that’s affected by the time-consuming guessing game that is riding with the Memphis Area Transit Authority (Mata). The only full-service grocer in the Chelsea-Hollywood area where she lives closed in 2025.To shop for food in person, she could take two buses for a 13-mile (20km) trip to Walmart. But she risks waiting at bus stops for hours with perishables – or shelling out about $24 for an Uber back.

    Continue reading...

  • Calf was transported by water-filled barge in operation deemed ‘inadvisable’ because of low chance of survival

    Rescuers have released a young humpback whale that became a national sensation after it was beached in shallow waters off the coast in Germany, although marine experts have said its chances of survival are low.

    The whale, variously nicknamed Timmy or Hope, was released into the North Sea off Denmark after being transported there in a water-filled barge by rescuers.

    Continue reading...

  • Colombia hosted nearly 60 countries at pivotal time on world stage for fight to transition to a clean energy future

    Looking out to sea from the grey sandy beaches of Santa Marta, on Colombia’s Caribbean coast, it is never hard to spot evidence of the country’s thriving fossil fuel export trade. Oil tankers ride at anchor on the horizon and sometimes, locals say, lumps of coal wash up on the shore, blown off the collier ships that carry cargos from the nearby mines.

    It was here, on Wednesday evening, that the Colombian government took a bold step to shift its economy – and that of the rest of the world – away from dependence on coal, gas and oil and into a new era of clean energy. With the first ever conference on “transitioning away from fossil fuels”, the host joined nearly 60 countries determined to loosen of the grip of petrostates on the world’s future.

    Continue reading...

  • Jackie Morris and Robert Macfarlane give the Guardian exclusive extracts as they aim to open eyes to the wonder of Britain’s declining and endangered species

    When the artist Jackie Morris collaborated with the writer Robert Macfarlane to celebrate the names of plants and animals controversially removed from the Oxford Junior Dictionary, they never imagined their book, The Lost Words, would become a cultural phenomenon.

    Grassroots crowdfunding ensured the book was bought and donated to more than three-quarters of primary schools in England, Wales and Scotland and to every hospice in the country.

    Continue reading...

  • Tebay, Cumbria: While new life begins up on our hills, down at the farmstead I say goodbye to a dear companion

    Lambing is still in full swing here, and each evening I start my last rounds at 8.30pm, as by 9.30pm it will be too dark to see the sheep without the headlights of the quad bike. Our main flock of sheep lamb outside, and when the time comes they take themselves off away from the others, usually at dusk or dawn. I know that two sheep have gone up towards the railway line, so I drive along to check them as darkness falls.

    From up here I can see both north and south, with the lights of the trucks of the M6 reminding me that the motorway is there. I do not process the sound of the motorway any more, and during the daytime I forget that it is there. A train speeds past with lights on inside, and I think about the thousands of people who pass through this valley every day without stopping or thinking about our lives here.

    Continue reading...

  • Birdwatching no longer niche, old-fashioned pastime, says RSPB as research shows 47% increase in hobby since 2018

    Birdwatching is the second fastest growing hobby for generation Z after jewellery making, according to a multiyear study of more than 24,000 people.

    Almost 750,000 gen Zers (16 to 29-year-olds) in Britain regularly enjoy watching birds, a 1,088% increase since 2018, according to research by Fifty5Blue published by the RSPB.

    Continue reading...

  • Research conducted at 2022 Commonwealth Games found catering and fireworks were main causes of pollution

    This summer, large-scale sporting events will take place, including the men’s football World Cup in the US, Canada and Mexico and the Commonwealth Games in Glasgow, but research reveals that such events have unexpected air pollution impacts.

    About 6,000 athletes from 72 counties and nearly 3 million people attended the Birmingham 2022 Commonwealth Games, making it the UK’s largest sporting event since the 2012 London Olympics. More than 300,000 spectators went to the Alexander Stadium for the athletics events, as well as the opening and closing ceremonies.

    Continue reading...

  • Electricity has become one of the most important commodities in the region thanks to demand from datacenters, Iran war and rising utility charges

    For decades, the only regular visitors to the Twin Lake Reservoir in Lima, Ohio, were fishers passing hot summer evenings trying to snag a largemouth bass.

    But today, it’s a hive of activity.

    Continue reading...

  • Amid immigration raids, chemical spills, massive floods and costly healthcare, less-affluent residents of one of the most diverse US cities struggle to pull through

    Cándido Álvarez has made it his policy never to go to the doctor.

    “Not when I’m sick, not even when it’s serious,” he said. “I prefer not to go.”

    Continue reading...

  • Hand and power tools can be surprisingly wasteful and polluting. Experts drill down on eco-friendly alternatives that still get the job done

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    Most Australians consider themselves “DIYers”, with the trip to the hardware store a regular feature of weekends in many households.

    About 57% say they are happy to get on the tools for home and garden repairs and improvements, according to one survey. But “do it yourself” culture comes at an environmental cost, whether it’s the noise and air pollution from petrol-powered mowers and blowers, or the cost and waste of tools and hardware bought new and only used once.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen