MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: documents chronicle years-long campaign to make it easier to build intensive livestock units

    Ministers are rewriting planning rules to make it easier to build intensive livestock farms despite concerns about water pollution, air quality and local opposition.

    Documents obtained by the Guardian under the Freedom of Information Act show that proposed changes to the national planning policy framework (NPPF) were discussed by ministers and officials in response to concerns of the country’s leading chicken producers, who have been lobbying on the issue for at least two years.

    Continue reading...

  • Waste of 700 Boomtown festival attendees used to produce 540 litres of fertiliser for native tree project

    Scientists are aiming to grow 4,500 trees at a national park with the help of fertiliser made from festivalgoers’ urine.

    The fertiliser was created by the Bristol-based startup NPK Recovery, which connected its unit to a block of toilets used by 700 revellers at Boomtown festival in Hampshire in July last year.

    Continue reading...

  • Oil crisis triggered by blockade of strait of Hormuz prompts emergency measures to protect supply and halt rising prices

    Shrinking fuel stocks and soaring prices are leading countries around the world to burn coal, ration fuel, shorten work weeks and tell citizens to stay at home.

    Fossil fuel supplies have reduced since the war against Iran led to the closure of the strait of Hormuz, a crucial shipping route for oil and seaborne gas. The shortfall has prompted emergency measures as government’s attempt to halt rising costs that have thrown economies into chaos.

    Continue reading...

  • Britain’s swift population fell by two-thirds between 1995 and 2023. Make their lives a little easier with a bit more food and more places to nest

    Swifts are wheeling, screaming endurance athletes. They don’t touch the earth for nine months of the year and fly about 14,000 miles annually – travelling from sub-Saharan Africa to nest in the UK, then back again. In Britain, they’re the sign that summer is coming or taking its leave. In between, they provide a heart-soaring display of beauty. No wonder they’re beloved.

    “Swifts spark joy,” says Hannah Bourne-Taylor, a passionate swift advocate and author of Nature Needs You: The Fight to Save Our Swifts.

    Continue reading...

  • From balloon arches at parties to mass balloon releases at funerals, these bits of floating rubber and plastic can have disastrous effects on wildlife. As some retailers are refusing to sell them, here are some alternatives

    I remember, as a child, hanging on to one specific party balloon for what seemed like years. I don’t remember how or where I acquired it, but it had initially floated high, bobbing against the ceiling, and, over time, lost its buoyancy, coming to rest on the carpet. Yet, when a family friend asked if they should pop the now sad-looking balloon, I assumed they were joking – like when an adult asks, teasingly, if they should eat your last slice of birthday cake – and was distraught when they followed through. I didn’t care that it had become grubby and partly deflated – I’d had that balloon for what felt like for ever.

    This, it turns out, is the problem with many balloons. Not that clingy young children might become over-attached to them, but that they are often a single-use plastic – and even biodegradable alternatives such as latex balloons do not decompose quickly, meaning they can pose a significant risk to wildlife and the environment. In 2019, scientists found that balloons eaten by seabirds are more likely to kill them than other kinds of plastic – yet they do not seem to have been earmarked in the same way as, for example, plastic straws. If anything, balloon-based decor has become more popular in recent years, with balloon arches or tunnels deployed not just at birthdays but at events ranging from baby showers to shop openings. Balloon drops are used at New Year’s Eve celebrations and graduation parties, and balloon releases have also endured – particularly at funerals, where the unleashing of helium-filled balloons signifies the letting-go of a loved one.

    Continue reading...

  • Nettlecombe, Dorset: Logging is typically a job for a machine, but French Comtois are highly manoeuvrable and have just the right amount of horsepower

    A heave and a grunt and a sudden rush as the felled tree trunk starts to move, dragged on a chain behind Etty’s stocky chestnut hindquarters.

    Etty is a 12-year-old mare who works with Toby Hoad of Dorset Horse Logging. Their partnership requires mutual understanding and constant communication, as he explains: “You’ve really got to build up a relationship; you’ve got to build up trust. I can drop the reins, and she will pull out the log out for me if it’s in a tight spot.”

    Continue reading...

  • After being pushed to ‘distress’ by people trying to film and take selfies with the cattle in Kent, the fold has had to be taken away from public view

    Name: Highland cows.

    Age: More than 1,000 years old.

    Continue reading...

  • The more than 100 bat species living in the Mozambican reserve’s labyrinth of caves play a key role in maintaining a fragile ecosysytem that benefits wildlife and people

    • Words and photographs by Kang-Chun Cheng

    After wriggling gingerly into a damp, cool cave, Raúl da Silva Armando Chomela waits for his eyes to adjust. Donning latex gloves, a helmet fitted with a headlamp, and a mask to protect his lungs from fine particles and bacteria, the molecular biologist from the Mozambican port city of Beira gazes into the shadowy recesses for signs of bats.

    He has spent two years in these claustrophobic spaces studying the winged mammals and their excrement. “Guano is far more than just bat droppings,” he says. “If I had to describe it in one word, I’d say ‘ecosystem’.”

    Continue reading...

  • Exclusive: Guardian investigation into reliability of methane certification issued by MiQ reveals weakness of voluntary model

    A rapidly expanding certification scheme run by a UK nonprofit and used by major gas companies may be understating the actual methane emissions it purports to certify, a Guardian investigation has found.

    BP, ExxonMobil and EQT are among the producers that have turned to London-based MiQ to demonstrate that their US-produced natural gas complies with the European Union Methane Regulation, or EUMR, which aims to curb energy-related emissions.

    Jess Staufenberg contributed additional reporting to this piece. The investigation was supported by Journalismfund Europe and Gas Outlook.

    Continue reading...

  • Research from the University of Exeter find that the method could help reduce thefts by as much as 50%

    Gulls thrive on snatching chips from unwary beachgoers, but now research shows that painting a pair of eyes on takeaway boxes could put gulls off, reducing thefts by as much as 50%.

    Laura Kelley, from the University of Exeter, and colleagues presented herring gulls with tempting takeaways at a number of seaside towns in Devon and Cornwall. When faced with a choice between a box with eyes painted on it and a plain box, the gulls were slower to approach the box with eyes and less likely to peck at it. And the findings, which are published in Ecology and Evolution, show that the effect is sustained, with gulls remaining wary of the boxes with eyes on them, even after repeated exposure.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen