MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Charity advises replacing seed and nut feeders, where birds gather, with small amounts of mealworms, fat balls or suet

    Garden birds should not be fed seeds and nuts over the summer months, the RSPB has said, in an attempt to reduce the spread of avian diseases.

    Bird lovers are being urged to take down their bird feeders between May and October to help birds such as the greenfinch, whose numbers have plummeted after the spread of trichomonosis, a parasitic disease transmitted more easily when birds cluster around feeders in the warmer months.

    Continue reading...

  • Brigg, Lincolnshire: The peas are in and next up are maize and wildflowers, but with our fuel use running to 50,000 litres a year, I have one eye on the news

    Spring has sprung, and with warming soils we start planting our more delicate crops such as peas. With the chatter of skylarks in the background, we slowly drill our way across this 15-hectare field using a three-metre precision drill that carefully places the seed. Six weeks ago, this would have cost £7.50 per hectare on fuel, now it’s £15 per hectare – a severe shock to the farm’s finances.

    It’s not often that an arable farmer’s mind is so focused on global events, but our fuel use tops 50,000 litres a year and the Middle East conflict is having profound consequences. Thankfully, we’re partly protected. Over the last seven or eight years, we have transitioned to a low-disturbance approach to establishing crops, disturbing the top inch only. This means less tractor use and healthier soil – a big priority here. Fertiliser prices are also a worry. Common practice is to buy a year’s worth every June, but prices are skyrocketing, and there’s no UK production any more to help us out.

    Continue reading...

  • In a village in Norway, humans representing flora and fauna of all kinds meet to reimagine ‘nature-centric governance’

    “My ask of humans is quite large,” says the northern bat to a room of reindeer, wolf lichen, bog, and other beings. “It’s a shift of consciousness, and an understanding that … we are a relation.”

    The scene could come from a sci-fi novel imagining a more-than-human uprising. In fact, it’s from a recent “interspecies council” in Oppdal, Norway, in which non-humans – spoken for by humans – convened to discuss the region’s future.

    Continue reading...

  • Campaigners say birds could die trying to access ancestral nests that were sealed during rail refurbishment

    Some swifts returning to Britain to breed will be unable to access their ancestral nesting holes after they were blocked in a £7.5m refurbishment of a Derbyshire railway viaduct, campaigners say.

    Nature lovers had appealed to Network Rail to unblock three holes which were among at least nine swift nesting sites on the twin viaducts at Chapel Milton, on the edge of the Peak District.

    Continue reading...

  • New study describes what may be the first case of a unified community of chimps, in Uganda, turning on itself

    On a June day in 2015, primatologist Aaron Sandel was quietly observing a small cluster of the Ngogo chimpanzee group in Uganda’s Kibale national park when he noticed something strange. As other members of the chimpanzees’ wider group moved closer through the forest, the chimpanzees in front of him began to display nervous behaviour. They grimaced and touched each other for reassurance, acting more like they were about to meet strangers than close companions.

    In hindsight, Sandel said, that moment was the first sign of what would become a years-long bloody conflict between a once close-knit group of chimps.

    Continue reading...

  • Residents of Fleetwood say continuous foul smell from Transwaste site is causing illness and making life hell

    In the week that many families went to the coast for the fresh sea air or the tang of fish and chips, visitors to one Lancashire resort inhaled a rather more unpleasant aroma.

    “Welcome to Fleetwood,” read the local newspaper headline. “The town that smells of bin juice.”

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • On Monday, a public inquiry will reopen, nine years after the plan was proposed and a toxic local battle began

    When Fidelma O’Kane retired more than a decade ago from her career as a social worker and lecturer, she thought she would be “travelling and having a glass of wine and eating chocolate and reading books” while based in the quiet, hilly corner of rural County Tyrone where she has lived almost all her life.

    It didn’t quite work out that way. Instead, an idle remark from a neighbour would set O’Kane on a path that would become an all-consuming mission. A mining company, the neighbour told her, was planning to drill for long-rumoured reserves of gold in the Sperrins, the low peatland mountain range in Northern Ireland where O’Kane’s family has lived for generations.

    Continue reading...

  • Neill says ‘one of the most beautiful and remote places in the world’ will be permanently changed if Bendigo-Ophir wins fast-track approval

    The grapevines in Sam Neill’s vineyard in Central Otago – a picturesque region known for its undulating hills and wines – are pregnant with pinot noir grapes, almost ripe for picking as autumn arrives.

    “My family has been here for over 150 years. I’m connected to this land like nowhere else on earth,” the 78-year-old actor and winemaker says. “It’s perfect for wine. It’s great for tourism. And it’s one of the most beautiful and strange, remote places in the world.”

    Continue reading...

  • Javier Milei’s reforms to the law will open up high-altitude areas to mining and risk water reserves already strained by the climate crisis, say activists

    Saul Zeballos was born and raised in Jáchal, a community tucked into the foothills of the Andes in Argentina, drinking water from the river that bears the town’s name. That changed in 2005, when the Veladero gold and silver mine started operating in San Juan province.

    A decade later, a major cyanide spill from the mine polluted the rivers in the San Juan region, raising fears it could affect waterways downstream in the Jáchal basin, although further studies have shown that cyanide levels remained at safe levels. Two further spills were reported in 2016 and 2017 and are still under investigation.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen