MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Ice Memory Foundation’s specially dug ‘sanctuary’ offers storage for cores, which hold thousands of years of history

    Last month the Ice Memory Foundation opened the first ever sanctuary for mountain ice cores in Antarctica, where samples will be stored for centuries to come.

    The cores, typically 10cm in diameter and a metre or more long, are stored in a specially excavated ice cave. The first to be laid down came from two Alpine glaciers that are rapidly shrinking.

    Continue reading...

  • The annual competition draws thousands of entries from across the world and brings together images from below the water’s surface that show the diversity and challenges of subaquatic life

    Continue reading...

  • Local river defenders force U-turn by occupying grain terminal operated by one of US powerhouses of world trade

    “A victory for life.” That was the triumphal message from Indigenous campaigners in the Brazilian Amazon this week after they staved off a threat to the Tapajós River by occupying a grain terminal operated by Cargill, the biggest privately owned company in the United States.

    “The river won, the forest won, the memory of our ancestors won,” said the campaigners in Santarém when it was clear their actions had forced the Brazilian government into a U-turn on plans to privatise one of the world’s most beautiful waterways and expand its role as a soy canal.

    Continue reading...

  • Isley Marsh, Devon: The birdlife is mostly staying still in the downpour, not least these large, striking waders that we’re lucky to have here

    Rain washes across the saltmarsh, numbing my lips and fingers. The deluge is unavoidable, as it has been all year. It’s been one of the wettest winters on record and harder to get around. Glimpsing a huddle of white feathers, I try to silence my squelching, not wanting to disturb the sheltering bird. Its wings flare, as though preparing for flight, but the little egret remains in place. It considers the pool at its feet, buffered from the rain by the reeds.

    Behind it, the silver River Taw winds into the estuary. Standing on the track, I catch the shimmering white breasts of lapwings at the water’s edge, fluttering like the tail of a kite before takeoff. They ripple but do not fully rise. The only real movement is from the water. Rain sheets in from the side; the river surges with the tide while the rest of us stand, crouch or falter in the murk, unable to muster the same momentum.

    Continue reading...

  • A new mini power station and lithium extraction facility near Redruth are set to bolster green energy and create jobs

    Just outside the perimeter fence stand the hulking remains of grand stone engine houses, a testament to Cornwall’s proud tin and copper mining history.

    But inside is a shiny new mini power station and lithium extraction plant that is once again accessing rich underground resources in the far south-west of Britain.

    Continue reading...

  • As fish stocks dwindle, surf tourism may offer a lifeline to traditional caballitos de totora fishers, whose vessels are thought to be among the first ever used to ride waves

    Just before dawn, in a scene that has repeated itself over thousands of years on the north coast of Peru, fishers drag boats made of bound reeds to the water’s edge and, kneeling on them, use paddles shaped from split bamboo to row out into the Pacific Ocean to catch their breakfast. A few hours later, these surfer fishers return with netfuls of their catch, riding waves on the final stretch back to the shore. From the main beach in Huanchaco – a seaside town near the city of Trujillo – the fish are taken to sell at the market or to beachfront restaurants preparing meals for tourists.

    The four-metre-long reed vessels – known as caballitos detotorain Spanish, or “little reed horses” – are placed upright on their ends by the promenade on El Mogote beach so that the seawater drains away and they are ready to be used the next morning.

    Continue reading...

  • Changes threaten ecosystems as flowering falls out of sync with fruit-eating, seed-dispersing animals and pollinators

    Tropical flowers are blooming months earlier or later than they used to because of climate breakdown, with potentially “cascading impacts across ecosystems”, according to a study of 8,000 plants dating back 200 years.

    Researchers looked at flowers from a range of countries, including Brazil, Ecuador, Ghana and Thailand, home to the most biodiverse ecosystems on Earth, but also the most understudied.

    Continue reading...

  • There is no end in sight to the pollution caused by a ‘broken’ system. Experts say it could even be getting worse

    Sarah Lambert took her usual morning swim for 40 minutes off Exmouth town beach before her volunteer shift helping disabled people get access to the water.

    A wheelchair user herself, Lambert’s regular sea swims twice a week between the lifeboat station and HeyDays restaurant were the perfect form of exercise for her disability.

    Continue reading...

  • Understanding biodiversity within species is key to our understanding of why nature works the way it does, say researchers

    • Words and photographs by Roberto García-Roa

    Twelve miles from the heart of Rome, Dr Javier Ábalos pauses his walk, lifts his sunglasses and points. To his right, perched on a rocky wall, sits a beautiful lizard. Its body is coated in charcoal-black tones speckled with striking yellow across a green dorsum, and its head, with a prominent jaw, is splashed with fluorescent blue spots. The reptile basks in the sun, unconcerned by our presence.

    About 80 miles (130km) drive farther along the road that connects the capital with the small village of Poggio di Roio, the researcher from the University of Valencia has barely stepped out of the car when he spots another lizard. This one is smaller, with a brownish body and a narrower head crisscrossed by a network of dark stripes.

    Researchers fear the common wall lizard of the white morph could be driven to extinction by the arrival of a new variation

    Continue reading...

  • Falling groundwater, extreme heat and water-intensive farming are accelerating land collapse, forcing a rethink in agricultural practices

    Fatih Sik was drinking tea with friends at home when he heard a rumbling sound outside that grew to a loud boom, like a volcano had erupted nearby. From the window, he saw water and mud shoot into the sky, as high as the tallest trees, less than 100 metres away.

    The 47-year-old knew what it was, because it is common in Karapınar, Konya, a vast agricultural province known as Turkey’s breadbasket. A giant sinkhole had opened up on his land. Fifty metres wide and 40 metres deep, it had appeared almost a year to the day after a previous one had formed. It was August – the hottest month of the year.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen