MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Even as we empathise with these intelligent animals, our relentless push for resources kills them in their thousands, just as whalers once hunted them to the brink of extinction

    For weeks now, a humpback whale has been trying to die. Entangled in ropes, it had wandered into the shallow Baltic Sea. Unable to feed, it is now subject to extreme dehydration, since whales satisfy their thirst through the fish they eat.

    In such a parlous situation, the whale’s last resort was to strand itself on Poel Island, in the Bay of Wismar. Sadly, it has been a slow death. Beached whales die because they are crushed by their own weight. The German humpback’s agony may have been prolonged because it lay in shallow water and was thus only partly submerged.

    Continue reading...

  • The US attack on Iran has made the need for renewable energy inarguable. Environmentalists are now being seen for the pragmatists that they are

    Donald Trump has done more to accelerate the energy transition than anyone else alive. Fossil fuel companies bankrolled his presidential campaign to stop the transition in its tracks. But when you back a volatile narcissist, unable to concentrate for more than a few minutes at a time, you shouldn’t expect to control the outcome.

    It’s not that the fossils are suffering yet. As prices have soared since Trump and Netanyahu attacked Iran, oil executives have been selling shares at gobsmacking prices: the CEO of Chevron, for example, has cashed $104m so far this year. Vladimir Putin has also received a massive boost to his Ukraine invasion budget. As promised, Trump has gutted clean energy rules and programmes, green alternatives and environmental science. A fortnight ago, he stated, with the usual quantum of evidence (zero): “The environmentalists, I mean, they are terrorists … I call them environmental terrorists.”

    George Monbiot is a Guardian columnist

    Continue reading...

  • Santa Marta conference born out of frustration at Cop summits, where renewable progress has been stalled by major polluters

    Everybody knows fossil fuels cause climate breakdown, but until recently, mention of them was all but erased from the annual UN climate summits. Last year, two weeks of discussions ended without fossil fuels being mentioned in the final outcome.

    Frustration with those talks led a small developing country with a large fossil fuel sector – Colombia, the largest coal and fourth biggest oil exporter in the Americas – to rewrite the rules. With co-convener the Netherlands, and support from more than 50 countries, Colombia will host a groundbreaking new global conference this month to begin the long-awaited “transition away from fossil fuels”.

    Continue reading...

  • Langness, Isle of Man: With their epic migrations, they are special birds, but especially so here, the place that coined the name

    A swallow recorded at the start of March, sand martins mid-month. This year, many harbingers of spring have come early due to the warming climate, so here on the island, the question was: would our Manx shearwaters return early too?

    Few places have birds named after them, but the Isle of Man is one (Sardinia another, for Sardinian warblers), the name granted in 1835 thanks to a large shearwater colony on the Calf of Man, an island off our south-west corner. That population was devastated by rats from a shipwreck, but after a rodent eradication programme by the Manx Wildlife Trust, numbers have rebounded to more than 1,500 breeding pairs.

    Continue reading...

  • Scientists say finding is ‘very concerning’ as collapse would be catastrophic for Europe, Africa and the Americas

    The critical Atlantic current system appears significantly more likely to collapse than previously thought after new research found that climate models predicting the biggest slowdown are the most realistic. Scientists called the new finding “very concerning” as a collapse would have catastrophic consequences for Europe, Africa and the Americas.

    The Atlantic meridional overturning circulation (Amoc) is a major part of the global climate system and was already known to be at its weakest for 1,600 years as a result of the climate crisis. Scientists spotted warning signs of a tipping point in 2021 and know that the Amoc has collapsed in the Earth’s past.

    Continue reading...

  • Exclusive: Experts say scheme will help repair damaged marine ecosystems while sequestering large amounts of carbon

    More than 15m juvenile oysters are to be released into the North Sea in one of the biggest rewilding projects in UK waters.

    The scheme, which will use a unique rearing process, hopes to re-establish a huge oyster bed around Orkney that experts say will create a “trophic cascade” of climate and ecological benefits.

    Continue reading...

  • At 1.5C of global warming, up to 90% of coral reefs could be lost. The next few months could be a defining moment

    Where I come from – Hawai’i – the reef isn’t just something you look at. It’s part of us. It feeds our families, protects our shores, and lives at the center of our culture. In our stories, coral is one of our oldest ancestors. It’s a reminder that everything in the ocean, and all of us, are connected.

    Right now, that integral connection is under threat.

    Jason Momoa is an actor, film-maker, and UNEP Advocate for Life Below Water, dedicated to protecting our oceans and advancing global awareness around coral reef conservation

    Continue reading...

  • A former horticultural nursery in Regent’s Park has been transformed into a diverse mix of habitats, with a wide range of species already spotted ahead of its opening to the public on April 27

    When the Queen Elizabeth II garden opens in Regent’s Park this month, the first people to visit the Royal Parks’ £5m biodiversity project will quickly discover they are not, in fact, the first visitors.

    That honour belongs to a hairy-footed flower bee, a breeding pair of geese, some dragonfly nymphs, a flock of grey wagtails, a prickle of hedgehogs, an armada of newts, a flutter of spring butterflies and a “very cheeky” fox.

    Continue reading...

  • Need something brilliant to read this weekend? Here are six of our favourite pieces from the last seven days

    Continue reading...

  • Local governments have until 1 July next year to introduce a four-bin recycling system, but some councils – and waste experts – say it’s unnecessary

    When Victoria embarked on its four-bin system for household waste back in 2020, the goal was to position the state as a leader in recycling.

    The rollout of a purple-lidded bin for glass – a fourth bin alongside organics, recycling and rubbish – would be a “gamechanging” way to keep glass and other valuable resources out of landfill, then environment minister Lily D’Ambrosio said.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen