MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Localised rises in temperature caused by land clearance cause 28,330 heat-related deaths a year, researchers find

    Deforestation has killed more than half a million people in the tropics over the past two decades as a result of heat-related illness, a study has found.

    Land clearance is raising the temperature in the rainforests of the Amazon, Congo and south-east Asia because it reduces shade, diminishes rainfall and increases the risk of fire, the authors of the paper found.

    Continue reading...

  • Picked from a record 60,636 entries, the first images from the Natural History Museum’s wildlife photographer of the year competition have been released. The photographs, which range from a lion facing down a cobra to magnified mould spores, show the diversity, beauty and complexity of the natural world and humanity’s relationship with it. The winners will be announced on 14 October

    Continue reading...

  • Thinktank predicts wider inequality gap and calls for revised policies to tackle flying and excess private car use

    Inequality in transport emissions between the richest and the poorest in the UK is set to widen dramatically over the next decade, an analysis has found.

    The most affluent and mobile already produce 10 times more carbon through their domestic travel than the poorest and least mobile. Under current decarbonisation policies, thinktank researchers forecast this to grow to 13 times by 2035.

    Continue reading...

  • Researchers say findings show need for conservation efforts to focus on nutritional diversity

    Wild bees strategically visit different flowers to balance their intake of protein, fat and carbohydrates, a study has found.

    A team of ecologists observed eight species of wild bumblebees in the Colorado Rockies over eight years to develop a comprehensive nutritional map.

    Continue reading...

  • Across the globe, oil, gas and coal companies use an ever-widening set of tactics to crush competition and opposition. With the world’s most powerful man helping them at every turn, it’s critical we reveal their full impact

    Today the Guardian launches its annual environment support campaign. To back our vital climate journalism, please click here

    Why does capital love fossil fuels? It’s not hard to explain. They exist in a small number of discrete locations, where the right to exploit them can be owned and monopolised. Most can be extracted commercially only at scale, excluding small competitors. They can be stored and traded all over the world, allowing prices to be optimised across time and space. Renewable energy, by contrast, can be generated almost anywhere, by almost anyone with a small amount of money to invest.

    Renewables might now be cheaper than fossil fuel in the vast majority of cases, but this makes them less attractive to capital, not more. Fossil fuels are uncompetitive and highly profitable. Renewables are highly competitive and not very profitable.

    Join George Monbiot and special guests on 16 September for a special climate assembly to discuss the growing and dramatic political and corporate threats to the planet. Book tickets – in person or livestream

    Continue reading...

  • Creedy Valley, Devon: A walk in the newly shorn fields reveals tiny patches of an incredibly resilient plant – wild radish

    In one of the last fields of wheat to be cut, a large white butterfly skims the top of the parched crop. The two black dots on each flapping forewing bring a polka-dot touch to the monochrome field. Through the heat, its flutter brings a welcome motion. Otherwise, it is still, quiet, only the sound of fallen stems crunching underfoot. Where the butterfly lands, a cluster of oxeye daisies gleams, sheltered from the glare by the wheat.

    In the next field, the hill rises, newly shorn. The sky blares blue above low gold stalks, no trace of cloud, no breath of wind. In the stripped fields, there are tiny patches of white, where wild radish (Raphanus raphanistrum) has survived. It has many other common names, including wild charlock, runch, wild turnip and wild kale, as well as several variations of radish: jointed, jointed wild, fodder, and the more generic moniker, white weed.

    Continue reading...

  • Mean temperature is tracking at 16.13C after four heatwaves, significantly above current record of 15.76C

    This summer is set to be the warmest on record for the UK, the Met Office has said, after the country experienced four heatwaves.

    The mean temperature for summer is tracking at 16.13C (61.03F), which is significantly above the current record of 15.76C set in 2018.

    Continue reading...

  • A group of farmers, bikers, truckers and scientists from the political left and right are working to bring attention to the health risks of using toxic sludge as fertilizer

    An unlikely alliance of farmers, bikers, truckers, a detective and scientists from across the political spectrum are working to pressure the Trump administration and Republican leadership to rein in the use of toxic sewage sludge as fertilizer on the nation’s farmland.

    Sludge often teems with Pfas, or “forever chemicals”, which present a health risk to farmers and the public, and have destroyed farms and contaminated water across the country. The issue has touched the groups’ lives in different ways, highlighting its broad risks to health.

    Continue reading...

  • Educators across the country confronted with how to deal with children in their schools who experienced tragedy

    Schools in parts of Texas reopened their doors two months earlier than planned this summer. But the reason was tragic.

    They were transformed into “relief hubs” to welcome volunteers whose efforts were instrumental in responding to devastating floods in the state. Now, as lessons have mostly resumed in Texas, the classrooms have been turned back from temporary emergency centres into places of learning, but that’s not to say the memories of what was lost will linger with the community indefinitely.

    Continue reading...

  • Warm weather has created strong flavours that some say means fruit that’s ripe enough for still wine

    UK vineyards are getting ready for a vintage year – and a very early harvest – with the warm, sunny weather caused by the heating climate delivering strong flavours in their grapes.

    Across the UK the total amount of wine produced is likely to be up on last year. English growers alone added more than 1,000 hectares of vines in 2024, taking the total to 4,841, of which 3,763 was in active production in 2024, according to the industry body Wine GB.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen