MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Judgment in The Hague orders Netherlands to do more to protect Caribbean people in its territory from impacts of climate crisis

    The Dutch government discriminated against people in one of its most vulnerable territories by not helping them adapt to climate change, a court has found.

    The judgment, announced on Wednesday in The Hague, chastises the Netherlands for treating people on the island of Bonaire, in the Caribbean, differently to inhabitants of the European part of the country and for not doing its fair share to cut national emissions.

    Continue reading...

  • Everything felt like it was swelling, and despite my diligent consumption of water and Hydralyte, I couldn’t quite escape the persistent, low-level nausea. Even thinking took longer

    My mother grew up in Warracknabeal, a speck of a town four hours from Melbourne, Australia, in the wide, wheat country of the Wimmera – that part of Victoria where the sky starts to stretch, where you can see weather happening 100 kilometres away.

    Once or twice a year, our family would pack into the rattling old LandCruiser and drive up to visit my grandmother. It can’t always have been blistering weather but my memories of those trips are shot through with summer heat: the peeling paint of my grandmother’s house, the blasted-dry grass of the reserve over the road and its ancient metal monkey bars, so hot they burned your hands. Once, a dust storm blew up while we were there, engulfing the small weatherboard house in howling dirty orange.

    Continue reading...

  • People in south-west mop up after Storm Chandra and prepare for next bout of rain, with major incident declared

    In the early hours, the Wade family’s boxer puppy began barking. Thinking it needed to be let out, they traipsed downstairs and opened the back door – to be greeted not by their neat garden but an expanse of water.

    “It was like a sea out there,” said James Wade. Over the coming hours the water crept into their home on a modern estate in Taunton, forcing James, his wife, Faye, and their three children, six, 11 and 12, out and into emergency accommodation.

    Continue reading...

  • Rest of UK has resisted calls to make builders install bricks that provide nesting for swifts and other endangered birds

    Swift bricks will be installed in all new buildings in Scotland after the Scottish parliament voted in favour of a law to help endangered cavity-nesting birds.

    The Scottish government and MSPs across the parties backed an amendment by Scottish Green Mark Ruskell to make swift bricks mandatory for all new dwellings “where reasonably practical and appropriate”.

    Continue reading...

  • Popularity of EVs in country is part of global trend of emerging markets spurning fossil fuel cars at surprising speeds

    When Berke Astarcıoğlu bought a BMW i3 in 2016, he was one of just 44 people in a country of 80 million to buy a battery electric vehicle (BEV) that year. By the time he bought a Tesla in 2023, BEVs were no longer a complete oddity in Turkey, making up 7% of new car sales.

    Fast-forward two years and electric cars are selling so fast that Turkey has caught up with the EU in its rate of adoption. Its market is now the fourth largest in Europe, behind Germany, the UK and France.

    Continue reading...

  • West Dartmoor, Devon: It’s quite normal for greater spotteds to start staking out territories in January, less so on a plastic box near my bedroom window

    The electrical junction box, fixed to the top of the roadside telegraph pole, displays a yellow sign that warns “Danger of death”. Not that the bird perched on top seemed the slightest bit concerned – the acoustics are exceptional.

    I was first woken one snowy morning early in January to short bursts of drilling outside the window. While I’m familiar with the territorial sounds of woodpeckers in my village, which lies close to the historic landmark of Brentor church, this noise was different. It had the resonance of someone impatiently tapping their fingers on a desktop, with the speed of a marching band snare-drum roll.

    Continue reading...

  • Manufacturers use method that labels plastic as ‘circular’ and climate-friendly, despite being mostly fossil-based

    Europe’s supermarket shelves are packed with brands billing their plastic packaging as sustainable, but often only a fraction of the materials are truly recovered from waste, with the rest made from petroleum.

    Brands using plastic packaging – from Kraft’s Heinz Beanz to Mondelēz’s Philadelphia – use materials made by the plastic manufacturing arm of the oil company Saudi Aramco.

    This article is part of a cross-border investigation, supported by IJ4EU and coordinated by the independent journalist Ludovica Jona, with the media outlets the Guardian, Voxeurop, Mediapart (France), Altreconomia (Italy), Público (Spain), Investigative Reporting Denmark, Deutsche Welle (Germany) and with reporters Lorenzo Sangermano and Lucy Taylor

    Continue reading...

  • Light scattering creates the shade we see when we look skyward, and studies show the process varies around the world

    On holiday the sky may look a deeper shade of blue than even the clearest summer day at home. Some places, including Cape Town in South Africa and Briançon in France, pride themselves on the blueness of their skies. But is there really any difference?

    The blue of the sky is the product of Rayleigh scattering, which affects light more at the blue end of the spectrum. The blue we see is just the blue component of scattered white sunlight.

    Continue reading...

  • Finding herself in charge of her sick husband’s clipper, a self-taught working-class teenager overcame storms, icebergs and a disloyal first mate to get her ship to safety

    No one knows exactly what Mary Ann Patten said in September 1856 when she convinced a crew on the verge of mutiny to accept her command as captain. What is known is that Patten, who was 19 and pregnant, was a force to be reckoned with.

    After taking the helm from her sick husband in the middle of a ferocious storm off the coast of Cape Horn, the notoriously hazardous tip of the Tierra del Fuego archipelago off southern Chile, she successfully put down the mutiny and navigated her way to safety through a sea of icebergs.

    Continue reading...

  • After debris balls closed Sydney beaches in October 2024, Guardian Australia reported they could be linked to sewage outfalls. Authorities were less keen to talk

    Last week, after torrential rain in Sydney, fresh poo balls washed up on the beach at Malabar, the closest beach to the problematic Malabar sewage treatment plant.

    Signs were erected on the beach warning people not to touch the “debris balls” or swim. But authorities didn’t let the wider community know. There were no other warnings issued by Sydney Water, the Environment Protection Authority (EPA) or the state government.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen