MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Senior climate figures welcome move after Conservative government largely left the role to junior ministers

    Ed Miliband is to take personal control of the UK’s negotiations at vital international climate talks, in stark contrast to his Tory predecessors.

    The energy security and net zero secretary will attend Cop29, this year’s UN climate summit, in Azerbaijan this November to head the UK’s delegation and meet political leaders from around the world.

    Continue reading...

  • Electric vehicles are ‘batteries on wheels’ that can put energy back into the National Grid when solar panels and windfarms do not provide much power

    Electric cars make some people afraid of the dark. While the batteries produce much less carbon, they require much more electricity to run. This has prompted ominous warnings that Great Britain and other wealthy countries set on banning new petrol and diesel cars risk plunging their populations into darkness.

    In recent months British net zero-sceptical newspapers have warned that the shift to EVs would “risk overwhelming the grid, and threaten catastrophic blackouts” when intermittent sun and wind fail to provide the necessary power. Another article claimed: “It won’t take an enemy power to put us all in the dark – just energy customers doing normal things on a normal winter’s evening.”

    Continue reading...

  • Site in Pembrokeshire currently grazed by sheep will be planted with a range of species and reconnect to Celtic past

    A lost piece of Celtic rainforest in the far south-west of Wales is to be restored to its ancient glory, weaving around standing stones and an abandoned, tumbling-down farmhouse with a waterwheel.

    The 59-hectare (146-acre) site in Pembrokeshire will be planted with species such as oak, small-leaf lime and wild service (Sorbus torminalis) and should support an abundance of mosses, liverworts, lichens and ferns as well as providing a home for animals and other plant life.

    Continue reading...

  • Tess, a 40-year-old female at Houston zoo, has been given a trial mRNA vaccine to help combat the virus, a leading killer of calves in captivity

    An Asian elephant at Houston zoo in the US has received the first mRNA vaccine against herpes, which is the leading killer of Asian elephants calves in captivity.

    Tess, a 40-year-old Asian elephant, was injected with the trial vaccine at the Texas zoo in June, after a spate of deaths in juveniles in zoos around the world from the elephant endotheliotropic herpesvirus (EEHV).

    Continue reading...

  • Ravenscraig, North Lanarkshire: A place once of coke ovens and cooling towers is now enlivened with orchids and stonecrop, and swards of grasses

    I’m walking through Ravenscraig, once the site of the largest steelworks in Europe, which was closed and demolished more than 30 years ago. While there has been some redevelopment on its fringes, the bulk of the site has been left. The skylarks that soar upwards to become nothing but song will look down on the circles where once were cooling towers and gas towers, the rectangular templates of the buildings, strip mills and coke ovens, and roads leading to them, edges now softened and fringed with birch and willow.

    From a distance, the oxeye daisies intermingling with the lush grasses look like a smattering of snow; close up, thick swards of grass are peppered with St John’s wort, yellow rattle, tufted and yellow vetch, and red clover – little pings of colour amid the subtle pinks, purples and greens of the grasses.

    Continue reading...

  • Ed Miliband sets new rules on solar panels and approves three giant solar farms as Labour seeks to end years of Tory inaction

    Keir Starmer’s Labour government unveils plans for a “rooftop revolution” today that will see millions more homes fitted with solar panels in order to bring down domestic energy bills and tackle the climate crisis.

    The energy secretary, Ed Miliband, also took the hugely controversial decision this weekend to approve three massive solar farms in the east of England that had been blocked by Tory ministers.

    Continue reading...

  • It’s not entirely clear if fox numbers are on the rise in urban areas, but research shows they are learning to avoid hazards such as dogs and poisonous baits

    Alex Abbey’s security camera captured something moving through an alley behind his home in Sydney’s eastern suburbs a few weeks ago. When he watched the 2am footage the next day, he was surprised to see a red fox on the screen.

    “It’s unusual. It’s the first time I have seen one in Potts Point,” he says.

    Sign up for Guardian Australia’s free morning and afternoon email newsletters for your daily news roundup

    Continue reading...

  • Initiative aims to coax visitors and local people into air-conditioned venues during sweltering summer afternoons

    A little after 3pm on a weekday afternoon, the footsteps and voices that echoed along the hallowed halls of the Prado were silenced by a series of percussive detonations that could have been mistaken for an indoor fireworks display.

    The source of the disruption, however, was not a vandal or a protester. Watched over by the eight muses for whom the Madrid museum’s Sala de las Musas is named, a tall, famous and angular flamenco dancer called El Yiyo was clicking, clapping, stomping and pirouetting before a rapt, grateful and slightly bemused audience. A few feet away sat the renowned guitarist Rafael Andújar, who had ambled into the sala a few moments earlier, taken his seat and begun to fill the air with notes.

    Continue reading...

  • A British geneticist scoured the globe for diverse grains in the 1920s. His research could be vital as the climate changes

    A hundred years ago, the plant scientist Arthur Watkins launched a remarkable project. He began collecting samples of wheat from all over the globe, nagging consuls and business agents across the British empire and beyond to supply him with grain from local markets.

    His persistence was exceptional and, a century later, it is about to reap dramatic results. A UK-Chinese collaboration has sequenced the DNA of all the 827 kinds of wheat, assembled by Watkins, that have been nurtured at the John Innes Centre near Norwich for most of the past century.

    Continue reading...

  • Such schemes have their critics but the technology, which has been known for a century, could help many nations reach net zero

    Snowy Hydro’s beleaguered tunnel boring machine, Florence, seems to be regularly stuck between soft rock and a hard place.

    But that has not deterred enthusiasts for pumped hydro as a key part of Australia’s transition off fossil fuels.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.