Eco Hvar

Psi: kako pomoći onda kad je potrebno

Objavljeno u Za dobrobit svih
Mnogim je psima teško na Hvaru ali i drugim djelovima Hrvatske. Pomaganje psima u nevolji može biti zamršeno. Ovo su osnovne smjernice koje će vam pomoći da znate što smijete a što ne.
Štenac napušten, sa još četiri te njihova majka, u Jelsi u studenome 2018. Štenac napušten, sa još četiri te njihova majka, u Jelsi u studenome 2018. Photo: Vivian Grisogono
Eco Hvar svake godine od lokalnog stanovništva i gostiju zaprimi velik broj zahtjeva za pomoć zbog zabrinutosti za pse na koje su naišli, većinom na Hvaru, ali ponekad i na drugim otocima ili kopnu. Najčešći razlozi za brigu su: psi lutalice, napušteni psi, izgubljeni psi, gladni psi, žedni psi, bolesni psi, ozlijeđeni psi, psi koje drže u lošim uvjetima, psi prema kojima postupaju nehumano.
 
Prema zakonu, pse bi se u gradovima i naseljima trebalo držati na uzici što se (kao i većina hrvatskih zakona!) često ignorira. Grad Hvar posebno se može pohvaliti širokim rasponom pasa svih veličina kod kojih je uobičajena praksa lutati okolo, obavljati nuždu i opčenito ponašati se kao da je mjesto njihovo.
 
Lutalice, napušteni i izgubljeni psi
 
Što možete učiniti ako ste zabrinuti za psa koji luta:
  • Raspitajte se kod lokalnog stanovništva ima li pas vlasnika. Objavite detalje na Facebook i/ili druge društvene mreže te zamolite lokalne grupe za zaštitu životinja da učine isto u slučaju da se na taj način može kontaktirati vlasnika.
  • Zabilježite točne lokacije gdje pas luta i, ako je moguće, iste fotografirajte.
  • Obratite se komunalnom redaru koji bi se trebao pobrinuti za lutalicu i provjeriti je li čipiran, ili odvedite psa lokalnom veterinaru kako bi provjerio ima li mikro čip. (Možete zamoliti ured turističke zajednice da kontaktira komunalnog redara ili možete pronaći broj na internet stranicama lokalne vlasti.)
  • Ako ima vlasnika ali vlasnika nije moguće kontaktirati preko podataka na milro čipu, možda je moguće pronaći privremeno sklonište kroz lokalnu vlast ili lokalne dobrotvorne udruge za pomoć životinjama.
  • U suprotnom bi ga trebalo odvesti u najbliže sklonište za životinje, za što je odgovorna lokalna vlast.
  • Ako to ne uspije, lokalna dobrotvora udruga za dobrobit životinja možda može pomoći. Ako vi možete pomoći transportirati psa na kopno, to bi znatno olakšalo cijeli postupak.
  • Ako pas nema vlasnika, lokalne vlasti ili udruga za zaštitu životinja trebale bi organizirati transport u najbliži azil za životinje.
  • Ako nađete lokalne ljude koji su se voljni brinuti o lutalici, vrlo je korisno ako im prije odlaska možete osigurati zalihu pseće hrane.
Što NE učiniti:
- Lutalice nemojte voditi u iznajmljeni apartman ili hotelsku sobu. To je obično protivno kućnim pravilima. Isto tako, nije dobro za njih da se navikavaju na kuću ako nemaju svoju vlastitu.
- Nemojte se previše vezati za lutalicu ako niste u mogućnosti ponuditi mu sigurnu budućnost.
 
Županijski azil u Spltsko-dalmatinskoj županiji:

Većina lokalnih vlasti na Hvaru imaju ugovore s Zakladom „Beštie” Split, koja upravlja prihvatilište za zaštitu životinja „Animalis Centrum” u Kaštel Sučurcu, u blizini Splita na kopnu. Eco Hvar je kroz prihvatilište uspješno udomio mnogo pasa (vidi npr. prethodni članak iz 2017.). Prihvatilište se izvanredno brine o životinjama koje su pod njihovom brigom pružajući ne samo osnovne potrepštine u vidu hrane, skloništa i medicinske njege, već i obuku i socijalizaciju, uključujući šetnje van prihvatilišta te satove plivanja ljeti. Ima opsežan volonterski program i svakodnevno je otvoren za posjetitelje (opširnije na facebook stranici Animalis Centrum). Ako ste u mogućnosti, molimo Vas pomozite Zakladi za zaštitu životinja „Beštie”!

Špiro, napušten u Jelsi u lipnju 2019., našao je dobar dom

Što možete učiniti ako naiđete na napuštenog mladog štenca:

⁃ Obavijestiti lokalnog komunalnog redara i lokalne dobrotvorne udruge za zaštitu životinja.
⁃ Pružiti potpune podatke o njihovom točnom položaju, po mogućnosti s fotografijama.
⁃ Ako ste u mogućnosti, nahranite štene i dajte mu vode. Pokušajte dati što kvalitetniju hranu za štenad (po mogućnosti ne hranu za odrasle pse ili prerađenu ljudsku hranu).
⁃ Ako je štenad tek rođena ili još na majčinom mlijeku, male su šanse da će preživjeti osim ako na sebe možete preuzeti zadatak hranjenja na bočicu kako biste im pružili šansu. Mlijeko posebne formule koje je za to potrebno uglavnom nije dostupno na Hvaru ali se može kupiti u Splitu, obično kod veterinara.
 
Što možete učiniti ako se vaš pas izgubi:
  • Napravite letak s detaljima o psu i mjestu gdje je posljednji put viđen, po mogućnosti uključivši barem jednu fotografiju.
  • Obavijestite lokalnog veterinara i vaš letak stavite u veterinarsku ambulantu.
  • Obavijestite lokalnog komunalnog redara.
  • Obavijestite lokalne grupe i dobrotvorne udruge za zaštitu životinja.
  • Objavite na facebook-u i zamolite lokalne grupe da učine isto.
Opaska: vrlo je korisno ako vaš pas na ogrlici ima etiketu s vašim telefonskim brojem. U suprotnom, ako netko pronađe vašeg psa, mora ga odvesti komunalnom redaru ili veterinaru kako bi pročitao njegov mikro-čip.
 
Gladni, žedni psi
Uznemirujuće je vidjeti pse koje su zbog gladi sama kost i koža. Nažalost, to se događa, osobito kod lovačkih pasa, posebno izvan sezone lova koja traje samo od listopada do siječnja. Još jedan problem je dehidracija: psi ljeti često nemaju izvore svježe, pitke vode.
 
Što možete učiniti ako je pas pušten ili beskućnik:
⁃ Stavite zdjelu svježe vode u pristupačno mjesto u hladu
⁃ Obavijestite lokalne vlasti i grupe za zaštitu životinja.
⁃ Ako ga odlučite nahraniti, molim dajte najbolju mokru hranu koju možete priuštiti (po mogućnosti ne suhu) te ga hranite na mjestu na kojemu neće smetati drugim ljudima.
⁃ Vrlo je korisno ako možete higijenski ukloniti sve pseće fekalije na koje naiđete.
 
Što možete učiniti ako vlasnici ne osiguraju svojim psima odgovarajuću hranu i vodu:
⁃ Raspitajte se o vlasniku kod lokalnih ljudi.
⁃ Provjerite je li moguće pomoći vlasniku stvoriti bolje uvjete za pse.
⁃ Ovisno o okolnostima, ako su psi na izoliranom mjestu, možete im osigurati vodu, osobito ako je vruće.
⁃ Ukoliko se radi o zanemarivanju, kontaktirajte lokalnog veterinara ili komunalnog redara, pružite detalje o okolnostima te točnoj lokaciji na kojemu je pas pronađen, po mogućnosti uz fotografije. Ako je moguće, uz ime vlasnika.
 
Zlostavljani psi
Srceparajuće je i frustrirajuće vidjeti životinje koje trpe nehumane uvjete, bilo kroz neadekvatne životne uvjete, bilo radi zanemarivanja ili fizičkog zlostavljanja. Ako želite pomoći, najprije se uvjerite da pas uistinu pati - to što “izgleda tužno" nije pouzdan simptom! Neprestano lajanje i zavijanje danju i noću sigurni su znakovi za brigu.
 
Hrvatski zakon predviđa zaštitu životinja u skladu s europskim zakonom te je primjena istog ispravan mehanizam osiguravanja dobrobiti životinje. Vlasnici pasa prema zakonu moraju osigurati odgovarajuću njegu svojih životinja, svježu vodu koja je u svakom trenutku dostupna te odgovarajuću hranu. Psi se ne smiju stalno držati na lancu, a ako su dio dana vezani, lanac mora biti dovoljno dug da se pas može kretati uokolo. Treba imati utočište od sunca, kiše, vjetra i snijega. Psećje stambene prostore treba održavati čistima.
 
Ako bilo koji od ovih uvjeta nije ispunjen, okolnosti je potrebno prijaviti lokalnom komunalnom redaru i veterinaru. Ako su pregledom utvrdili da je zakon prekršen, oni će kontaktirati veterinarskog inspektora u Splitu koji će poduzeti odgovarajuće mjere.
 
Što vi možete učiniti:
  • Bilo kakav čin mora se poduzeti pažljivo i diskretno, kako se ne bi pogoršalo stanje zlostavljanog psa.
  • Ako vlasnika prepoznate kao razumnu osobu, možete ponuditi pomoć pružanjem psu vode i hrane te izvođenjem u šetnju.
  • U suprotnom, prijavite okolnosti komunalnom redaru i veterinaru dajući potpune detalje o životnim uvjetima psa, po mogućnosti uz fotografije; opišite stanje psa, dajte točnu lokaciju gdje ste vidjeli psa te ako je moguće, ime vlasnika.
Što NE učiniti:
  • Ne ulazite na privatno zemljište kako biste došli do psa.
  • Ni pod koju cijenu ne smijete izazvati vlasnika ili se na njega/nju naljutiti: to može dovesti do odmazde protiv vas i/ili psa. Vi ćete se možda moći obraniti, ali pas neće.
  • Ne uzimajte stvari u svoje ruke i pokušati intervenirati protiv vlasnikove volje.
Bolesni ili ozlijeđeni psi
  • Kontaktirajte lokalnog veterinara ili komunalnog redara, detaljno opišite problem i točnu lokaciju na kojemu ste pronašli psa, po mogućnosti uz fotografije.
  • U hitnim slučajevima, ovisno o okolnostima, osobno odvedite psa veterinaru ako ste u mogućnosti.
  • Ako pas nema vlasnika, zamolite veterinara da kontaktira lokalne grupe za dobrobit životinja ili lokalno stanovništvo koje će možda moći pomoći paziti na psa dok ne bude udomljen ili prebačen u sklonište.
POSVAJANJE
Ako uličnom psu možete ponuditi dobar dom, to je najveća sreća koju pas može imati. Neke pse rado udomljuju stranci koji dođu na odmor a kući se vrate s posebnim suvenirom! Dobro promislite, jer je to velika - dugoročna - odgovornost, osobito ako psa vodite van Hrvatske. U obzir uzmite razlike u načinu života ako živite u gradu te traumu putovanja ako putuje zrakoplovom. Posvajanja kroz azile uključuju probno razdoblje tako da psa možete vratiti njima ako ne odgovarate jedno drugome. Kada pas jednom ode u inozemstvo, ta mogućnost se gubi. Upamtite, pas je obveza za čitav život: za posvojenog psa, ponovno napuštanje je nešto najgore što mu se može dogoditi.
 
Budući da je Hrvatska članica EU, podliježe europskom Zakonu o izvozu životinja unutar EU. Kod veterinara potražite detalje o zahtjevima za određenu životinju koja ide u određenu zemlju i pripazite da ostavite dovoljno vremena za potrebna cijepljenja i lijek protiv parazita.
 
Posvajanje štenca

Nikada nemojte posvajati štenca samo zato što ga je dijete u vašoj obitelji poželjelo! Štene nije dječja igra već zahtjeva mnogo truda. Briga o štenetu oduzima mnogo sati u danu te zahtijeva mnogo strpljenja, tolerancije i razumijevanja.

Ovaj štenac,napušten blizu Jelse 2015.god., je našao dom kod prekrasne obitelji u Njemačkoj

Praktične potrebe štenca su: sklonište u sigurnom okruženju, hrana, voda, trening, društvo, stimulacija, vježbanje, zdravstvena zaštita, higijenska njega.

Poput ljudske bebe, i štene mora žvakati dok se razvijaju zubi;  skloni su ustima istraživati ​​nove stvari; obavljati će nuždu bilo kada i bilo gdje; neće razumijeti vaš jezik i vaš način razmišljanja. Podučavanje štenca novom načinu ponašanja zahtjeva strpljenje a vi ćete morat znati najbolje metode dresiranja za njegove individualne potrebe.
 
Lako se zaljubiti u štenca dok je simpatičan i u fazi ovisnosti. Ali vaše će štene narasti - hoćete li ga i dalje željeti kad više ne bude simpatičan i umiljat?
Osim ako imate iskustva u brizi za štence, ili ste uistinu spremni naučiti, savjetujemo da ne uzimate vrlo mladog psa.
 
UDOMLJAVANJE
Pružanje psu privremeni dom može biti izrazito korisno za lutalicu kojemu je u azilu stresno ili ga azil nije u mogućnosti primiti. Udomitelj mu pruža šansu da se primiri i socijalizira s ljudima i drugim životinjama. Razlikuje se od posvajanja, a cilj je da se psu pruži bolja šansa za pronalaženje prikladnog stalnog doma.

VETERINARI NA HVARU

GRAD HVAR: Dr. Mirej Butorović-Dujmović, Šime Buzolić Tome 15a, 21450 Hvar.

Feis: Ormondo Specijalistička veterinarska praksa za male životinje

Telefon: 00 385 (0)21 88 00 22; mobitel: 00 385 (0)91 533 0530

Radno vrijeme:

Ponedjeljak, srijeda, petak: 08:00-14:00

Utorak, cetvrtak: 14:00-20:00

Subota: 08:00-12:00

Nedjeljom i praznikom ne radi.

Osim dijagnoza i tretmana, nude i profesionalnu njegu, uključujući i šišanje.

Upute: vozeći prema Hvaru iz smjera Stari grada, na ulazu grada glavna cesta dovodi do malog raskršća gdje desni zavoj vodi u grad, lijevi u Križnu luku a ravno prema groblju. Pođite tom cestom ravno dok ne vidite znak ambulante. Skrenite lijevo tom cestom. Ambulanta je s lijeva s pripadajućim parkingom ispred zgrade i s desne strane zgrade.

 

STARI GRAD: Dr Prosper Vlahović, Put Rudine 3, 21460 Stari Grad

Veterinarska ambulanta Lota web; Lota Feis.

Telefon: 00 385 (0)21 244 337

Radno vrijeme

Radnim danom: 08:00-14:00

Subotom: 08:00-12:00

Nedjeljom i praznikom ne radi.

Upute: na samom ulazu u Stari grad s jelšanske strane nalazi se park. Između parka i ceste je potok. Zaokružite park do suprotne strane te skrenite na cestu put Rudine, jedino skretanje s glavne ceste na toj strani parka, otprilike na pola puta. Do ambulante je otprilike 300 m nakon skretanja, nalazi se s lijeve strane te ima pripadajući parking pred zgradom.

KONTAKTIRAJTE NAS - SAMO PREKO MAILA, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. - AKO ZATREBATE POMOĆ ILI SAVJET

Tekst ažuriran u srpnju 2024.

Srodni sadržaj (po oznakama)

Više u ovoj kategoriji: « MAČKE: KAKO IM POMOĆI KAD JE POTREBNO POMOĆ NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA: ŠTA MI RADIMO »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Psi: kako pomoći onda kad je potrebno

Eco Environment News feeds

  • Water firms could be let off pollution fines as part of government overhaul

    Exclusive: Campaigners claim changes will let companies ‘off the hook’, as government prepares to unveil new white paper for water industry

    Water companies could be let off fines for polluting the environment under changes announced in the government’s new white paper.

    The environment secretary, Emma Reynolds, hailed the changes as “once-in-a-generation reforms” featuring “tough oversight, real accountability and no more excuses”.

    Continue reading...

  • Looking for Miracle: why have so many dugongs gone missing from Thailand’s shores?

    The Andaman coast was one of very few places in the world with a viable population but then dead dugongs began washing up. Now half have gone

    A solitary figure stands on the shore of Thailand’s Tang Khen Bay. The tide is slowly rising over the expanse of sandy beach, but the man does not seem to notice. His eyes are not fixed on the sea, but on the small screen clutched between his hands.

    About 600 metres offshore, past the shadowy fringe of coral reef, his drone hovers over the murky sea, focused on a whirling grey shape: Miracle, the local dugong, is back.

    Continue reading...

  • Antarctic penguins have radically shifted their breeding season – seemingly in response to climate change

    Changing temperatures may be behind change in behaviour, which experts fear threatens three species’ survival

    Penguins in Antarctica have radically shifted their breeding season, apparently as a response to climate change, research has found.

    Dramatic shifts in behaviour were revealed by a decade-long study led by Penguin Watch at the University of Oxford and Oxford Brookes University, with some penguins’ breeding period moving forward by more than three weeks.

    Continue reading...

  • Is your body really full of microplastics? – podcast

    Studies detecting microplastics throughout human bodies have made for alarming reading in recent years. But last week, the Guardian’s environment editor, Damian Carrington, reported on major doubts among a group of scientists about how some of this research has been conducted.

    Damian tells Ian Sample how he first heard about the concerns, why the scientists think the discoveries are probably the result of contamination and false positives, and where it leaves the field. He also reflects on how we should now think about our exposure to microplastics

    Clips: Vox, Detroit Local 4

    Continue reading...

  • Huge amounts of extra land needed for RFK Jr’s meat-heavy diet guidelines

    Even 25% increase in meat and dairy consumption would require 100m more acres of agricultural land, analysis says

    The Trump administration’s new dietary guidelines urging Americans to eat far more meat and dairy products will, if followed, come at a major cost to the planet via huge swathes of habitat razed for farmland and millions of tons of extra planet-heating emissions.

    A new inverted food pyramid recently released by Donald Trump’s health department emphasizes pictures of steak, poultry, ground beef and whole milk, alongside fruits and vegetables, as the most important foods to eat.

    Continue reading...

  • Why have there been so many shark bites in Sydney? Experts say the conditions are a ‘perfect storm’

    Intense rainfall has caused the water to go murky in some areas, making them attractive spots for fish and sharks to feed

    Four people have been attacked by sharks in New South Wales in 48 hours, including three incidents at Sydney beaches.

    Any shark bite incident is traumatic and Sydney swimmers have been warned to stay out of the water.

    Continue reading...

  • Country diary: Is the willow Britain’s finest tree? In one sense, it is | Mark Cocker

    Buxton, Derbyshire: Others are taller, wider, older, but our varied stock of willows have a generosity that sets them apart

    Usually in this country when we think about important trees, we focus on height, girth, age, visual impact – in short, their material properties. Few therefore would probably name willow as a number one British species.

    Willows often have no central trunk as in our archetypal tree model, and few specimens are more than 7 metres tall. Yet there is a sphere in which willows are pre‑eminent: more invertebrates live on them (452 species) than any other trees, including oaks, their closest contenders (423). In his glorious guide Trees of Britain and Ireland, Jon Stokes points out that 160 lichens thrive on willows too.

    Continue reading...

  • Plantwatch: Neighbouring plants warn each other about incoming stress

    A study of Arabidopsis thalianaplants found that plants growing together activated genes to protect themselves, while isolated plants did not

    Plants growing close to each other can warn each other about stresses in their lives.

    Thale cress (Arabidopsis thaliana) plants were grown on their own or crowded so close together they were touching each other. When all the plants were then stressed with intense light, the isolated plants suffered severe damage, but the crowds of plants were able to cope with the stress. In fact, it just took an hour for the crowded plants to switch on more than 2,000 of their genes that were involved in protecting against a host of different stresses; in contrast, the isolated plants showed little sign of any extra gene activity.

    Continue reading...

  • Water winners: who will gain from the industry’s spending spree in England and Wales?

    As Labour shakes up regulation, suppliers are finally investing – but face problems such as contractor shortages and inflation

    When a sluice gate failed 24 metres below the water’s surface at Thames Water’s Queen Mother reservoir near London’s Heathrow airport, there were no easy fixes available. Emptying 37m cubic metres (1,307m cu ft) of water was not an option, meaning that helmeted divers were limited to 98-minute stints in the high-pressure environment.

    The risky project required a team on a floating platform with a crane to cut out the broken equipment with thermal lances, bolt a plate on to the reservoir wall, and install the new equipment. It took more than a year until last October to complete, according to Glenfield Invicta, the contractor that carried out the work for Thames Water.

    Continue reading...

  • ‘We thought they would ignore us’: how humans are changing the way raptors behave

    Experts call for tighter regulation as GPS tracking reveals how people’s behaviour affects the lives of some of the world’s largest birds

    Many people look up to admire the silhouette of raptors, some of the planet’s largest birds, soaring through seemingly empty skies. But increasingly, research shows us that this fascination runs both ways. From high above, these birds are watching us too.

    Thanks to the development of tiny GPS tracking devices attached to their bodies, researchers are getting millions of data points on the day-to-day lives of these apex predators of the skies, giving us greater insight into where they hunt and rest, and how they die.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.