Eco Hvar

Pesticidi: kontrola i odgovornost

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi: kontrola i odgovornost

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto ne;  Pesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Eco Environment News feeds

  • Woman who won legal case over greenhouse emissions awarded top environmental prize

    Sarah Finch is among six recipients of the Goldman Environmental prize, awarded to honour grassroots activists around the world

    The woman whose campaigning set a legal precedent in the UK that stopped thousands of tonnes of greenhouse gas emissions has been awarded one of the world’s most prestigious environmental prizes alongside five other women from around the globe.

    A supreme court ruling in a case brought by Sarah Finch has been cited in decisions against new oil concessions in the North Sea, the UK’s first new deep coalmine for 30 years and even plans for new large-scale factory farms.

    Iroro Tanshi, a Nigerian conservation ecologist who launched a successful, community-led campaign to protect endangered bats from human induced wildfires;

    Borin Kim, a South Korean activist who won the continent’s first successful youth-led climate litigation, finding her government’s climate policy to be in violation of the rights of future generations;

    Alannah Acaq Hurley, a leader of the Yup’ik Indigenous people led a campaign that stopped what would have been the continent’s largest open-pit mine, in Alaska’s Bristol Bay region;

    Yuvelis Morales Blanco, a youth activist who mobilised others in her Afro-descendant community in Puerto Wilches against two drilling projects, preventing the introduction of commercial fracking into Colombia;

    Theonila Roka Matbob, of Papua New Guinea, whose campaign forced Rio Tinto, the world’s second-largest mining company, to sign an agreement to address devastation caused by its Panguna mine.

    Continue reading...

  • Fuel eating microbes, chemicals and fire: the race to discover new ways to contain Arctic oil spills

    As the rising number of vessels in the icy waters increases the risk of environmental disaster, scientists are scrambling to find potential solutions

    Last winter, inside the subarctic Churchill Marine Observatory in Canada, scientists embarked on an experiment they hoped would result in a gamechanging remedy for polluted Arctic waters. They released130 litres of diesel into an ice-covered pool filled with raw seawater pumped in from Hudson Bayand added oil-eating microbes. The technique had been used successfully during the Deepwater Horizon oil spill in the Gulf of Mexico, and the scientists wanted to see if they could break down oil in colder waters.

    The microbes were sluggish in response and the population showed little change after the first three weeks, says Eric Collins, a microbiologist at the University of Manitoba in Winnipeg, who led the project. But that did not last. “When we went back eight weeks later, we saw that there was a big change,” Collins says. “One particular bacterium grew to a very high abundance in the tanks and it was clear that it was feeding on the oil.” But two months is too long to wait should an oil spill occur. Time is of the essence.

    Continue reading...

  • ‘The Moon and The Zoo’: Simon Armitage poem celebrates 200 years of ZSL

    Zoological Society of London commissions poet laureate for animation to mark its 200th anniversary

    Over its two centuries, acclaimed writers and artists have found inspiration at London zoo, from Edwin Landseer’s Trafalgar Square lions, to AA Milne’s naming “Winnie” after resident bear Winnipeg, and Sylvia Plath’s poem Zoo Keeper’s Wife.

    Plath’s husband, Ted Hughes, who would become poet laureate, worked at the zoo briefly as a dish washer, an experience said to have helped fuel his inspiration for The Thought-Fox.

    Continue reading...

  • ‘How much have we missed?’: book tunes in to overlooked world of female birdsong

    Authors set out to correct under-representation of female sounds – and found some surprising revelations

    When we hear the beautiful call of a bird from a high bough, we’re told it’s likely to be a male – singing for territory, or belting out tunes to woo a female. But as the annual dawn chorus reaches a crescendo this spring, a new guidebook is urging us to think again – and turn our ears to the hidden world of female birdsong.

    The songs, sounds and sights of female birds have historically been overlooked in field guides and sound archives. In 2016, just 0.01% of the bird sounds in the global Xeno-Canto sound library were labelled female. Another sound archive was just 0.03% female, according to a 2018 study.

    Continue reading...

  • Country diary: Even in tame horses, a wildness remains | Kate Blincoe

    Caistor St Edmund, Norfolk: A large mare is being aggressive not just to the dying deer in its paddock, but also me for trying to save it

    It’s been a strange few weeks, not least because Dad is in hospital. On the farm, we’re all trying to carry on as normal.

    Outside, too, has seemed peculiar: three oystercatchers on the cut grass of the Norfolk Showground event venue, their orange beaks flashing neon as they probed for earthworms. Unlike many waders, oystercatchers can nest in peculiar places such as rooftops or roundabouts, as extra protection for their young. Still, to find them here, hemmed in by a dual carriageway, is a surprise. Dad reminds me, from his hospital bed, that the River Yare is close.

    Continue reading...

  • ‘We can’t wait’: Venice already seeking floods plan B five years after barriers’ launch

    Rising sea levels and ecological damage caused by heavy use of flood defence system force city authorities to consider next move

    The Arsenale, the colossal shipyard that was the engine of the Venetian Republic’s domination for seven centuries, remains the nucleus of the city’s control over the water. Its northern section is made up of cavernous brick warehouses called capannoni, which in the 16th century could produce a warship a day through a rigorously ordered assembly line.

    Now, one of them houses the operations centre of the Mose, the sprawling flood defence system that protects the city.

    Continue reading...

  • A prickle of hedgehogs and an armada of newts: wildlife settles in at London’s new Queen Elizabeth garden

    A former horticultural nursery in Regent’s Park has been transformed into a diverse mix of habitats, with a wide range of species already spotted ahead of its opening to the public on April 27

    When the Queen Elizabeth II garden opens in Regent’s Park this month, the first people to visit the Royal Parks’ £5m biodiversity project will quickly discover they are not, in fact, the first visitors.

    That honour belongs to a hairy-footed flower bee, a breeding pair of geese, some dragonfly nymphs, a flock of grey wagtails, a prickle of hedgehogs, an armada of newts, a flutter of spring butterflies and a “very cheeky” fox.

    Continue reading...

  • Europe’s last coal – a photo essay

    In Poland, 80,000 people still work in coalmines – the last in the European Union that is fully committed to the energy transition. Once active mines are being converted to other uses, and yet coal is being extracted at record rates worldwide, and with the Iran war pushing up oil and gas prices, some in Poland are asking whether it is worth completely phasing out this fossil fuel

    Coal dust is fine; it seeps into the pores of the skin. That is why a thin black line permanently traces the outline of Rafal Dzuman’s eyes, as if he were wearing makeup. Team leader of the G-2 mining crew, 49-year-old Rafal Dzuman has been descending every day to 700 metres below ground for at least 20 years, at the Murcki-Staszic coalmine in southern Poland. Opened in the mid-17th century and today owned by the Polish giant PGG, the mine sits on the southern outskirts of Katowice, and still extracts about 23,000 tonnes of coal a day.

    Katowice, Poland: Miners exit the lift after working in the coal-mining tunnels at the Murcki-Staszic Mine (PGG Group), located on the southern outskirts of the city. Coal mining began here in 1657; today, the mine’s daily production stands at about 23,000 tonnes

    Continue reading...

  • How desperate is the NSW government to build housing? This unassuming site may provide a clue

    The planning minister will shortly decide whether to approve a Sydney aged care development on a site at risk of serious flooding

    An aged care development in Sydney’s inner west is looming as a key test of the New South Wales government’s plans to rapidly boost the housing supply.

    The proposal for seniors housing at Junction Street in Forest Lodge, including a 12-bed aged care facility and 71 independent living units, is being assessed under the state significant development pathway after closing to public submissions in October last year.

    Continue reading...

  • Maui residents are rebuilding Lahaina for locals, not tourists: ‘In Hawaii, we take care of one another’

    After deadly 2023 fires, recent storms and ICE raids, Lahaina residents are determined to rebuild the town for their community

    In March, Hawaii was hit with two back-to-back storms, bringing the worst flooding it’s seen in 20 years. In Lahaina, Maui, muddy flood waters turned streets into rivers and carved new paths through the barren landscape, breaking open roads and flooding houses. In their wake, sinkholes appeared, engulfing cars.

    This is nearly three years after the deadliest wildfires in US history ravaged Lahaina, destroying more than 2,000 structures and killing more than 100 people. Hundreds of affected households are still in temporary housing. Poverty, unemployment and housing instability, rife before the fires, have only worsened.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Jedna seansa saune mobilizira imunološke stanice u roku od nekoliko minuta

    Novo istraživanje otkriva kako kratka seansa finske saune mobilizira imunološki sustav u roku od nekoliko minuta, nudeći nova saznanja o tome kako izloženost toplini može utjecati na ljudsko zdravlje.

  • Znanstvenici upozoravaju na tihi porast rezistentnih gljivica

    Sve veći broj gljivica postaje otporan na lijekove, što predstavlja ozbiljan rizik za pacijente s oslabljenim imunološkim sustavom. Stoga znanstvenici pozivaju na djelovanje protiv gljivica otpornih na lijekove. Plan uključuje pet koraka - podizanje svijesti, nadzor, sprječavanje i kontrolu infekcija, optimiziranu upotrebu i ulaganja.

  • Popularni AI chatbotovi često daju problematične zdravstvene savjete

    U nedavnoj studiji objavljenoj u stručnom medicinskom časopisu BMJ Open, znanstvenici su revidirali točnost, referenciranje i čitljivost pet popularnih chatbotova vođenih umjetnom inteligencijom (AI) kako bi istražili kako su odgovorili na zdravstvene upite u područjima sklonim dezinformacijama. Studija je koristila 250 upita u pet kategorija sklonih dezinformacijama, a rezultate su procijenila dva stručnjaka za predmetnu materiju u svakoj kategoriji koristeći unaprijed definirane kriterije.

  • Loš san povezan sa smanjenim odgovorom na kemoterapiju putem crijevne mikrobiote

    Nedostatak sna već je dugo poznat po tome što slabi imunološki sustav. Sada su američki znanstvenici s UF Health Cancer Institute došli do zapanjujućeg otkrića, naime, izgleda da crijevna mikrobiota potiče promjene u imunološkom sustavu uzrokovane kroničnim nedostatkom sna. Ove promjene potiču napredovanje raka, remete cirkadijalni ritam i slabe učinkovitost kemoterapije.

  • Uklanjanje beta amiloida ne pokazuje značajan utjecaj na težinu demencije

    Lijekovi koji ciljaju proteine ​​beta amiloida u mozgu vjerojatno nemaju klinički značajne pozitivne učinke, a povećavaju rizik od krvarenja i oticanja mozga, otkrila je analiza 17 studija. Inače, osobe s Alzheimerovom bolešću imaju visoke razine proteina poznatog kao beta amiloida u mozgu, koji se može otkriti prije početka simptoma, ali njegova uloga u napredovanju bolesti nije sigurna. Razvijeni su lijekovi za uklanjanje tih proteina iz mozga, pod teorijom da bi to spriječilo ili usporilo napredovanje bolesti.

  • Semaglutid poboljšava funkciju jetre neovisno o gubitku težine

    Izgleda da semaglutid – aktivni sastojak popularnih lijekova za mršavljenje koji oponašaju crijevni hormon GLP-1 – djeluje izravno na podskupinu stanica jetre kako bi poboljšao funkciju organa i to čini neovisno o gubitku težine. Ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje pretpostavke o tome kako GLP-1 lijekovi djeluju u jetri i moglo bi promijeniti način na koji liječnici liječe metaboličke bolesti jetre.

  • Novi biomarker predviđa prognozu i odgovor na liječenje raka debelog crijeva

    Određivanje prisutnosti proteina u netumorskim stanicama unutar mikrookruženja raka moglo bi biti jedan od ključeva za utvrđivanje prognoze kod pacijenata s rakom debelog crijeva. Također, to može pomoći u utvrđivanju koji bi pacijenti mogli imati koristi od imunoterapije ili od tretmana usmjerenih na inhibiciju specifičnog proteina povezanog s proliferacijom tumora.

  • Lijekovi za osteoporozu mogli bi usporiti ili zaustaviti napredovanje aneurizme

    Aortne aneurizme karakterizira abnormalno povećanje aorte, primarne arterije odgovorne za prenošenje krvi iz srca. Ruptura često dovodi do iznenadne smrti, a trenutno nema učinkovitih terapija lijekovima za zaustavljanje napredovanja bolesti. Sada su japanski znanstvenici otkrili da su aortne aneurizme povezane s klonskom hematopoezom, procesom povezanim sa starenjem u kojem matične stanice koje stvaraju krv stječu genetske mutacije. 

  • Usamljenost povezana s većim rizikom od degenerativne bolesti srčanih zalistaka

    Odrasli koji su izjavili da se osjećaju usamljeno imali su veći rizik od razvoja degenerativne bolesti srčanih zalistaka, čak i nakon što su uzeti u obzir tradicionalni faktori rizika za srčane bolesti i genetika, pokazuje nova studija.

  • Mitohondrijska aktivnost održava dendritične stanice spremnima za borbu protiv bolesti

    Nova studija pokazuje da aktivni mitohondriji održavaju dendritične stanice, stražare imunološkog sustava, u stanju spremnosti za odgovor, povezujući stanični metabolizam s regulacijom gena i aktivacijom T-stanica. Smatra se, da ovo otkriće otvara nove puteve za poboljšanje cjepiva i imunoterapije raka.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.