Pesticidi: kontrola i odgovornost

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto nePesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Report finds Natural England has created no new SSSIs, which protect areas from development, since 2023

    The government’s wildlife watchdog for England is failing to save nature because it has stopped giving protection to rare wildlife and habitats, according to a new report.

    No new sites of special scientific interest (SSSIs) have been designated by Natural England since 2023. SSSIs are nationally or internationally important places for rare wildlife and habitats. Without the designation, endangered species can be at risk of being lost to development.

    Continue reading...

  • One way to pay for wildlife conservation is to allow the rich to bag a few animals for high prices. But critics see this approach as an exercise in neocolonialism

    You can kill almost anything if you’re willing to pay. Big or small. Land, water or air. Ten a penny or one of the last of its kind. There’s nearly always a way, though it might not make you popular. The Niassa special reserve, a vast reservation larger than Switzerland, stretches for 190 miles along the northern rim of Mozambique, taking in 4.2m hectares of woodland and rivers. The reserve, one of the world’s largest protected areas, is home to elephants, leopards, hyenas, zebras and about 1,000 wild lions.

    That word, however: protected. It applies to some, but not all, of its animal inhabitants. Each year, a specific number are set aside for sacrifice, for the greater good. Not long ago,I joined an expedition in Niassa, with one of Africa’s top game-hunting companies.

    Continue reading...

  • ‘Stone age’ system of booking cross-border rail tickets holding back climate action by consumers, says thinktank

    Europe’s “stone age” system of booking train tickets makes it needlessly difficult for travellers to avoid polluting flights, a report has found.

    Booking equivalent train tickets is “difficult or impossible” on almost half of the EU’s busiest international air routes, analysis from the Transport & Environment (T&E) thinktank shows.

    Continue reading...

  • UK’s Rare Breeds Survival Trust says calf numbers of white park cattle last year were less than two-thirds of 2022 level

    An ancient breed of cattle whose ancestors are thought to have accompanied the Celts as they were pushed to Britain’s fringes by the Romans has been designated as urgently at risk by a UK conservation charity.

    Publishing its 2026 watchlist on Tuesday, the Rare Breeds Survival Trust moved white park cattle to its “priority” category as new calf numbers sank last year to less than two-thirds of their 2022 level.

    Continue reading...

  • The country is seeing an increase in human-wildlife conflict as the number of megafauna, including rhinos and tigers, grows. But there are efforts to tackle the problem around Chitwan national park through education and training

    The tourists lining the steep embankment buzzed with excitement, phones out, snapping away in the twilight as a wild Indian rhinoceros grazed below the Nepali village of Sauraha. Climbing to the main street, the rhino ambled down the middle of the road.

    Local people warned tourists to give it plenty of space. All manner of wheeled vehicles slowed, then passed. The rhino turned its horn at a cyclist passing too close, triggering gasps from the assembled crowd.

    A manager uses torchlight to guide a wild Indian rhinoceros through the grounds of his hotel in Sauraha

    Continue reading...

  • Chemicals known to affect brains of common garden birds, and to kill unborn chicks, found in most feather samples

    Conservationists have called for restrictions on pet flea treatments after research found songbird feathers widely contaminated with substances that can damage the birds’ brains and kill unborn chicks.

    Almost every feather sample tested from five common species of UK garden birds contained either permethrin, imidacloprid or fipronil – all insecticides that are banned for agricultural use but still common in pet tick and flea treatments.

    Continue reading...

  • Knotbury, Staffordshire: A truly special dawn, when last night’s ice lingered on everything, and I was joined by no fewer than six ring ouzels

    As I drove to this tiny moorland hamlet, the dawn sky looked so grey that I imagined it must have 100% cloud cover. Actually, there was none, and as the blue slowly crept in overhead, I could see that frost was everywhere.

    I also realised that there was no breeze and every sound seemed distilled, so I stopped by the first farm to record my blackbird. He has mastered the sweetest imitations of displaying golden plovers, but this was my first chance to capture them. And there he was, doing his plover notes, but throwing in snippets of curlew as extras, and when he stood in profile at the roof apex, singing, bill wide, throat feathers spiked against the heavens, I knew the morning would be magical.

    Continue reading...

  • Kerbside wheelie bins have been used in Australia since the 1980s but the recycling rate is stuck at 44%. Will another recycling bin make a difference?

    There’s no garbage truck in Kamikatsu.

    Instead, the Japanese town’s 1,400 residents take their waste to the local recycling centre, or “Gomi station”, and sort it themselves into more than 40 different categories.

    Sign up to get climate and environment editor Adam Morton’s Clear Air column as a free newsletter

    Continue reading...

  • As the rising number of vessels in the icy waters increases the risk of environmental disaster, scientists are scrambling to find potential solutions

    Last winter, inside the subarctic Churchill Marine Observatory in Canada, scientists embarked on an experiment they hoped would result in a gamechanging remedy for polluted Arctic waters. They released130 litres of diesel into an ice-covered pool filled with raw seawater pumped in from Hudson Bayand naturally occurring oil-eating microbes. The technique had been used successfully during the Deepwater Horizon oil spill in the Gulf of Mexico, and the scientists wanted to see if they could break down oil in colder waters.

    The microbes were sluggish in response and the population showed little change after the first three weeks, says Eric Collins, a microbiologist at the University of Manitoba in Winnipeg, who led the project. But that did not last. “When we went back eight weeks later, we saw that there was a big change,” Collins says. “One particular bacterium grew to a very high abundance in the tanks and it was clear that it was feeding on the oil.” But two months is too long to wait should an oil spill occur. Time is of the essence.

    Continue reading...

  • Sarah Finch’s fight against drilling led to a landmark ruling on fossil fuel emissions – and a leading environmental prize

    It started with a notice in the local newspaper and ended with winning one of the world’s most prestigious environmental prizes. In 2010, Sarah Finch was flicking through the local planning notices when one caught her eye: a proposal to drill for oil at Horse Hill in Surrey, just outside Crawley, over the border in West Sussex, 6 miles (10km) from her home.

    Surrey is not the kind of place one expects to find the oil industry. It’s a county of little villages, farms, woods and commuter railway stations. Its semi-rural landscape stretches off towards the horizon in a typically English green patchwork. It is difficult to envision it littered with nodding donkey pumpjacks and gas flares.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Isti neurotransmiter koji se obično koristi za ublažavanje simptoma depresije i anksioznosti također može pogoršati neugodno stanje poznato kao tinitus, tvrdi nova studija. Tinitus je stalan osjećaj zvonjave ili zujanja u ušima, što kod nekih stvara kontinuiranu iritaciju, a kod drugih tešku anksioznost. Globalna prevalencija procjenjuje se na čak 14%, s mnogima koji su teško pogođeni.

  • Nova studija utvrdila je značajnu povezanost između prenatalnog propisivanja često korištenih lijekova i rizika od poremećaja iz autističnog spektra (ASD) kod djece.

  • Prema rezultatima nove studije, čini se da veći unos natrija utječe na epizodno pamćenje, vrstu pamćenja koja se koristi za prisjećanje osobnih iskustava i specifičnih događaja iz prošlosti. Valja istaknuti, da ovaj učinak – koji bi mogao uzrokovati da netko zaboravi bilo što, od mjesta gdje je parkirao automobil do prvog dana škole – pojavio se uglavnom među muškarcima.

  • Infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike teško je liječiti i odgovorne su za preko 2,8 milijuna infekcija i više od 35.000 smrtnih slučajeva u SAD-u svake godine. Nova studija izvještava da bi lijek koji se koristi za snižavanje povišenog krvnog tlaka mogao biti i osnova obećavajućeg novog liječenja meticilin-rezistentnog Staphylococcus aureusa (MRSA).

  • Nedavna objavljena studija procijenila je učinke dnevne konzumacije naranči (400 g dnevno) tijekom 4 tjedna na profile serumskih lipida kod pacijenata s MASLD-om. MASLD, ranije poznat kao nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD), stanje je usko povezano s metaboličkim sindromom, visceralnom pretilošću i dijabetesom tipa 2. Svrstava se među vodeće uzroke morbiditeta i transplantacija povezanih s jetrom diljem svijeta, a promjena načina života i intervencija u prehrani ostaju najučinkovitije terapijske strategije.

  • Rizik od raka povećava se s godinama i često je agresivniji i teži za liječiti kod starijih osoba. Novo istraživanje znanstvenika s Fox Chase Cancer Center, sugerira da se melanom ponaša drugačije s godinama. Podaci su pokazali da je širenje raka bilo najniže kod mladih miševa, vrhunac kod miševa srednje dobi, a opalo kod vrlo starih miševa.

  • Novo istraživanje otkriva kako kratka seansa finske saune mobilizira imunološki sustav u roku od nekoliko minuta, nudeći nova saznanja o tome kako izloženost toplini može utjecati na ljudsko zdravlje.

  • Sve veći broj gljivica postaje otporan na lijekove, što predstavlja ozbiljan rizik za pacijente s oslabljenim imunološkim sustavom. Stoga znanstvenici pozivaju na djelovanje protiv gljivica otpornih na lijekove. Plan uključuje pet koraka - podizanje svijesti, nadzor, sprječavanje i kontrolu infekcija, optimiziranu upotrebu i ulaganja.

  • U nedavnoj studiji objavljenoj u stručnom medicinskom časopisu BMJ Open, znanstvenici su revidirali točnost, referenciranje i čitljivost pet popularnih chatbotova vođenih umjetnom inteligencijom (AI) kako bi istražili kako su odgovorili na zdravstvene upite u područjima sklonim dezinformacijama. Studija je koristila 250 upita u pet kategorija sklonih dezinformacijama, a rezultate su procijenila dva stručnjaka za predmetnu materiju u svakoj kategoriji koristeći unaprijed definirane kriterije.

  • Nedostatak sna već je dugo poznat po tome što slabi imunološki sustav. Sada su američki znanstvenici s UF Health Cancer Institute došli do zapanjujućeg otkrića, naime, izgleda da crijevna mikrobiota potiče promjene u imunološkom sustavu uzrokovane kroničnim nedostatkom sna. Ove promjene potiču napredovanje raka, remete cirkadijalni ritam i slabe učinkovitost kemoterapije.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen