Pesticidi: kontrola i odgovornost

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto nePesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Eco Environment News feeds

  • Even as weather extremes worsen, the voices calling for the rolling back of environmental rules have grown louder and more influential

    In the timeless week between Christmas and the new year, two Spanish men in their early 50s – friends since childhood, popular around town – went to a restaurant and did not come home.

    Francisco Zea Bravo, a maths teacher active in a book club and rock band, and Antonio Morales Serrano, the owner of a popular cafe and ice-cream parlour, had gone to eat with friends in Málaga on Saturday 27 December. But as the pair drove back to Alhaurín el Grande that night, heavy rains turned the usually tranquil Fahala River into what the mayor would later call an “uncontrollable torrent”. Police found their van overturned the next day. Their bodies followed after an agonising search.

    Continue reading...

  • Subspecies driven to extinction by hungry whalers returns after ‘back breeding’ programme using partial descendants

    Giant tortoises, the life-giving engineers of remote small island ecosystems, are plodding over the Galápagos island of Floreana for the first time in more than 180 years.

    The Floreana giant tortoise (Chelonoidis niger niger), a subspecies of the giant tortoise once found across the Galápagos, was driven to extinction in the 1840s by whalers who removed thousands from the volcanic island to provide a living larder during their hunting voyages.

    Continue reading...

  • Romney Marsh, Kent: It’s a family outing, raking the wet sand looking for plump shellfish. Out of everyone, though, I’m the most enthusiastic

    The vast tidal flats are empty save for the hunched figures of three black-backed gulls considering a decomposed dogfish, and four humans (one rather small) trudging through the endless silt. A light mist obscures the coast with its string of motley houses and, on the breeze, there is only the distant soughing of shallow waves chasing foam over the sand. There is the piquancy of seclusion and its attendant danger here, perhaps the closest thing Kent has to wilderness.

    I’m relishing the long walk in this lonely place, but my children are less enthusiastic about our annual pilgrimage to the cockle beds, a typically cold affair as the quality of shellfish diminishes in spring and summer. We’re travelling well armed, brandishing handmade rakes with formidable tines of six-inch nails, while the youngest carries a hopeful white bucket. About half a mile offshore, our labour begins.

    Continue reading...

  • Government announces tougher measures to tackle unlicensed sites as ‘prolific waste criminal’ is ordered to pay £1.4m

    A new 33-strong drone unit is being deployed to investigate the scourge of illegal waste dumping across England, the government has announced.

    The improvements to the investigation of illegal waste dumping – which costs the UK economy £1bn a year – come as the ringleader of a major waste crime gang was ordered to pay £1.4m after being convicted at Birmingham crown court.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Kraków’s ban on burning solid fuels plus subsidies for cleaner heating has led to clearer air and better health

    As a child, Marcel Mazur had to hold his breath in parts of Kraków thick with “so much smoke you could see and smell it”. Now, as an allergy specialist at Jagiellonian University Medical College who treats patients struggling to breathe, he knows all too well the damage those toxic gases do inside the human body.

    “It’s not that we have this feeling that nothing can be done. But it’s difficult,” Mazur said.

    Continue reading...

  • Government plans legislation giving landowners and tenants rights to cull deer to protect crops and property

    It will be much easier to shoot deer in England under government plans that aim to curb the damage the animals are doing to the country’s woodlands.

    Emma Reynolds, the environment secretary, plans to bring forward new legislation to give landowners and tenants legal rights to shoot deer to protect crops and property.

    Continue reading...

  • Australian collections of the endangered and notoriously unpredictable flowers have popped off in recent years, as ‘personas’ like Putricia, Stinkerella and Smellanie prove a hit with nosy spectators

    From little things glorious fetid things grow. Corpse flower blooms, once vanishingly rare, are becoming more commonplace in Australia.

    More than a dozen bloomed across the country in 2025, including the infamous Putricia in Sydney, Morpheus in Canberra, Big Betty in Cooktown, and Spud and co in Cairns. But with plants kept in gardens across the country, and blooming more frequently after their first flower, you could catch a whiff of one soon.

    Continue reading...

  • A staple in African and Arab communities for millennia, camel milk is now being marketed as a ‘superfood’

    Caroline’s sultry and soulful eyes are hooded and heavy-lashed.

    “She’s straight out of central,” Paul Martin whispers, gazing at his star performer with admiration.

    Continue reading...

  • Families are navigating the tough choice between unimaginable riches and the identity that comes with land

    When two men knocked on Ida Huddleston’s door last May, they carried a contract worth more than $33m in exchange for the Kentucky farm that had fed her family for centuries.

    According to Huddleston, the men’s client, an unnamed “Fortune 100 company”, sought her 650 acres (260 hectares) in Mason county for an unspecified industrial development. Finding out any more would require signing a non-disclosure agreement.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen