Pesticidi: kontrola i odgovornost

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto nePesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Eco Environment News feeds

  • Species that is critically endangered in Britain is spotted in Mersey, Bollin and Goyt rivers in north-west

    Young Atlantic salmon have been seen in three rivers in north-west England for the first time since 2015, marking a “significant environmental turnaround”.

    The salmon species was declared critically endangered in Britain in 2023 but fish have been spotted in the Mersey, Bollin and Goyt rivers, meaning they have successfully travelled from the Arctic Circle to spawn.

    Continue reading...

  • Dry and warm 2025 spring gave glimmer of hope for threatened wild birds but many remain in long-term decline

    The warmest and sunniest spring on record this year led to an increase in the breeding of some of Britain’s best-loved songbirds, data has shown.

    Scientists said the dry and warm spring had provided a glimmer of hope for threatened wild birds. In the 2025 breeding season, from May to August, there were higher than average breeding successes for 14 species including the chiffchaff, garden warbler, whitethroat, coal tit, blue tit, great tit and robin.

    Continue reading...

  • Trump ratcheted up his questionable claims about the environment and how to deal, if at all, with the threats to it

    In the past decade at the forefront of US politics, Donald Trump has unleashed a barrage of unusual, misleading or dubious assertions about the climate crisis, which he most famously called a “hoax”.

    This year has seen Trump ratchet up his often questionable claims about the environment and how to deal, if at all, with the threats to it. In a year littered with lies and wild declarations, these are the five that stood out as the most startling.

    Continue reading...

  • National Trust says these are ‘alarm signals we cannot ignore’ as climate breakdown puts pressure on wildlife

    Extremes of weather have pushed nature to its limits in 2025, putting wildlife, plants and landscapes under severe pressure, an annual audit of flora and fauna has concluded.

    Bookended by storms Éowyn and Bram, the UK experienced a sun-soaked spring and summer, resulting in fierce heath and moorland fires, followed by autumn floods.

    Continue reading...

  • Hove, East Sussex: I’ve had to create a halfway house for him, between the rescue centre and the wild. Only, he’s named after an escapologist for a reason

    In the dark, a three-legged hedgehog trundles clumsily by, gathering leaves to make his bed more comfortable, although apparently not comfortable enough to hibernate. This may be his eighth winter; hedgehogs lose pigment with age and his bright pink nose suggests he’s well over five – the average age of a wild hog. Except he’s not wild, or not for now. I’ve had to lock him in the garden.

    His name is Houdini. He came into my life three years ago, captured on my trail camera with bone exposed from a partially missing leg. I caught him to take to the rescue centre, but he escaped before I got a chance – twice. I finally nabbed him and named him after the great escapologist. Little did I know that this was the beginning of a journey together.

    Continue reading...

  • Planet’s oldest bee species and primary pollinators were under threat from deforestation and competition from ‘killer bees’

    Stingless bees from the Amazon have become the first insects to be granted legal rights anywhere in the world, in a breakthrough supporters hope will be a catalyst for similar moves to protect bees elsewhere.

    It means that across a broad swathe of the Peruvian Amazon, the rainforest’s long-overlooked native bees – which, unlike their cousins the European honeybees, have no sting – now have the right to exist and to flourish.

    Continue reading...

  • Attenborough, 99, enthuses about tube-riding pigeons, foxes, parakeets and others in Wild London for the BBC

    Filming the wildlife of London requires an intrepid, agile presenter, willing to lie on damp grass after dark to encounter hedgehogs, scale heights to hold a peregrine falcon chick, and stake out a Tottenham allotment to get within touching distance of wary wild foxes.

    Step forward Sir David Attenborough, who spent his 100th summer seeking out the hidden nature of his home city for an unusually personal and intimate BBC documentary.

    Continue reading...

  • When developers began circling Espíritu Santo island in the 1990s, a private conservation effort saw them off. But today the Unesco site faces a new threat: mass tourism

    On a clear day over the Sea of Cortez, Espíritu Santo looks untouchable. Turquoise water laps at the shores of the island’s rocky coves; whale sharks cruise past snorkellers; seabirds caw over ancient cliffs. The pristine island and its Unesco-protected surroundings – informally called “Mexico’s Galápagos” – are a cocoon of biodiversity.

    Yet an increase in tourist numbers has led to growing unease among the island’s longstanding stewards, as environmentalists report a decline in the area’s marine life and call for stricter regulations.

    Continue reading...

  • Since Zack Polanski took over as leader, the party has doubled its membership and its four MPs want to take on Reform’s anger and build community spirit

    “Someone has to be out there making the narrative for social security. Someone has to fight the corrosive attitudes to people on benefits,” says Siân Berry, who has just finished her first year as a Green MP in the House of Commons.

    She is speaking to the Guardian in her Brighton constituency office, formerly occupied by the legendary Caroline Lucas who flew a lone flag as the only member of parliament for the Green party for 14 years.

    Continue reading...

  • When the hot winds hit Roebourne, as many as 16 people pile into Yindjibarndi elder Lyn Cheedy’s home – one of the few with air conditioning

    Few places are more exposed to extreme weather than Roebourne, a tiny cyclone-prone town on the Western Australian coast, where public housing residents endure 50C heat without air conditioning.

    Lyn Cheedy, a Yindjibarndi elder, takes her grandson to the pool most afternoons.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Gestacijski dijabetes, stanje, koje povećava zdravstvene rizike i za majku i za dijete, poraslo je u SAD-u za 36% tijekom devetogodišnjeg razdoblja (s 58 na 79 slučajeva na 1.000 poroda) i povećalo se u svim rasnim i etničkim skupinama, pokazala je nova studija.

  • Briga oko spajanja kraja s krajem stari vaše srce jednako kao i klasični čimbenici rizika za srčane bolesti, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da su financijski pritisak i nesigurnost u vezi s hranom najjači pokretači ubrzanog starenja srca.

  • Nakon traumatske ozljede mozga, neki se pacijenti mogu potpuno oporaviti, dok drugi zadržavaju teške invaliditete. Točna procjena prognoze je izazovna kod pacijenata na terapiji održavanja života. Iako funkcionalna magnetska rezonancija u mirovanju (rs-fMRI) može procijeniti neurološku aktivnost ubrzo nakon ozljede mozga, nije poznato predviđa li komunikacija između regija mozga u ovom ranom trenutku dugoročni oporavak.

  • Diljem svijeta uobičajene infekcije postaju sve teže za liječiti. Novi pregled prikazuje otrežnjujuću sliku globalne antimikrobne rezistencije (AMR), prateći kako se bakterije i gljivice razvijaju brže nego što medicina može reagirati. Uspoređujući podatke o rezistenciji iz više sustava nadzora, znanstvenici su identificirali alarmantne trendove: rastuću otpornost na antibiotike posljednje linije, regionalne nejednakosti i brzo širenje rezistentnih gena putem globalnih putovanja i poljoprivrede.

  • Nova analiza više studija otkriva da proizvodi od kanabisa koji sadrže relativno visoke razine psihoaktivnog spoja tetrahidrokanabinola, obično poznatog kao THC, mogu pružiti kratkoročna poboljšanja boli i funkcije. Međutim, pregled je otkrio da proizvodi na bazi THC-a dovode do povećanog rizika od uobičajenih štetnih simptoma poput vrtoglavice, sedacije i mučnine.

  • Izgleda da tajna zdravijeg i mlađeg srca leži u vagusnom živcu. Naime, nova studija je pokazala da je očuvanje bilateralne srčane vagusne inervacije faktor protiv starenja srca. Posebno se desni srčani vagusni živac pojavljuje kao pravi čuvar zdravlja kardiomiocita, pomažući u očuvanju dugovječnosti srca neovisno o otkucajima srca.

  • Istraživanje koje je trajalo 10 godina otkrilo je da starije žene koje piju čaj imaju nešto jače kosti od svojih vršnjakinja koje konzumiraju kavu. Valja istaknuti, da čak i mala poboljšanja gustoće kostiju mogu smanjiti rizik od prijeloma kostiju.

  • Prema rezultatima nove studije, više od 1 od 10 odraslih osoba starijih od 70 godina ispunjavalo je kriterije za terapiju monoklonskim antitijelima koja bi potencijalno mogla usporiti kognitivni pad.

  • Američki znanstvenici s The University of Texas MD Anderson Cancer Centre otkrili su da mitohondrijski enzim, GFER, stvara imunosupresivno okruženje unutar tumora gušterače, što dovodi do otpornosti na liječenje, a inhibicija GFER-a u kombinaciji s blokadom imunoloških kontrolnih točaka rezultira snažnim antitumorskim odgovorom u predkliničkim modelima, ističući potencijalnu terapijsku strategiju za pacijente s rakom gušterače.

  • Limfedem nakon raka glave i vrata znatno je češći nego što se prije pretpostavljalo i može trajati dugo nakon završetka liječenja raka. No, sada su švedski znanstvenici s Lund University otkrili da pacijenti s niskom razinom tjelesne aktivnosti imaju veći rizik od razvoja limfedema.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen