Pesticidi: kontrola i odgovornost

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto nePesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Eco Environment News feeds

  • Senior climate figures welcome move after Conservative government largely left the role to junior ministers

    Ed Miliband is to take personal control of the UK’s negotiations at vital international climate talks, in stark contrast to his Tory predecessors.

    The energy security and net zero secretary will attend Cop29, this year’s UN climate summit, in Azerbaijan this November to head the UK’s delegation and meet political leaders from around the world.

    Continue reading...

  • Electric vehicles are ‘batteries on wheels’ that can put energy back into the National Grid when solar panels and windfarms do not provide much power

    Electric cars make some people afraid of the dark. While the batteries produce much less carbon, they require much more electricity to run. This has prompted ominous warnings that Great Britain and other wealthy countries set on banning new petrol and diesel cars risk plunging their populations into darkness.

    In recent months British net zero-sceptical newspapers have warned that the shift to EVs would “risk overwhelming the grid, and threaten catastrophic blackouts” when intermittent sun and wind fail to provide the necessary power. Another article claimed: “It won’t take an enemy power to put us all in the dark – just energy customers doing normal things on a normal winter’s evening.”

    Continue reading...

  • Site in Pembrokeshire currently grazed by sheep will be planted with a range of species and reconnect to Celtic past

    A lost piece of Celtic rainforest in the far south-west of Wales is to be restored to its ancient glory, weaving around standing stones and an abandoned, tumbling-down farmhouse with a waterwheel.

    The 59-hectare (146-acre) site in Pembrokeshire will be planted with species such as oak, small-leaf lime and wild service (Sorbus torminalis) and should support an abundance of mosses, liverworts, lichens and ferns as well as providing a home for animals and other plant life.

    Continue reading...

  • Tess, a 40-year-old female at Houston zoo, has been given a trial mRNA vaccine to help combat the virus, a leading killer of calves in captivity

    An Asian elephant at Houston zoo in the US has received the first mRNA vaccine against herpes, which is the leading killer of Asian elephants calves in captivity.

    Tess, a 40-year-old Asian elephant, was injected with the trial vaccine at the Texas zoo in June, after a spate of deaths in juveniles in zoos around the world from the elephant endotheliotropic herpesvirus (EEHV).

    Continue reading...

  • Ravenscraig, North Lanarkshire: A place once of coke ovens and cooling towers is now enlivened with orchids and stonecrop, and swards of grasses

    I’m walking through Ravenscraig, once the site of the largest steelworks in Europe, which was closed and demolished more than 30 years ago. While there has been some redevelopment on its fringes, the bulk of the site has been left. The skylarks that soar upwards to become nothing but song will look down on the circles where once were cooling towers and gas towers, the rectangular templates of the buildings, strip mills and coke ovens, and roads leading to them, edges now softened and fringed with birch and willow.

    From a distance, the oxeye daisies intermingling with the lush grasses look like a smattering of snow; close up, thick swards of grass are peppered with St John’s wort, yellow rattle, tufted and yellow vetch, and red clover – little pings of colour amid the subtle pinks, purples and greens of the grasses.

    Continue reading...

  • Ed Miliband sets new rules on solar panels and approves three giant solar farms as Labour seeks to end years of Tory inaction

    Keir Starmer’s Labour government unveils plans for a “rooftop revolution” today that will see millions more homes fitted with solar panels in order to bring down domestic energy bills and tackle the climate crisis.

    The energy secretary, Ed Miliband, also took the hugely controversial decision this weekend to approve three massive solar farms in the east of England that had been blocked by Tory ministers.

    Continue reading...

  • It’s not entirely clear if fox numbers are on the rise in urban areas, but research shows they are learning to avoid hazards such as dogs and poisonous baits

    Alex Abbey’s security camera captured something moving through an alley behind his home in Sydney’s eastern suburbs a few weeks ago. When he watched the 2am footage the next day, he was surprised to see a red fox on the screen.

    “It’s unusual. It’s the first time I have seen one in Potts Point,” he says.

    Sign up for Guardian Australia’s free morning and afternoon email newsletters for your daily news roundup

    Continue reading...

  • Initiative aims to coax visitors and local people into air-conditioned venues during sweltering summer afternoons

    A little after 3pm on a weekday afternoon, the footsteps and voices that echoed along the hallowed halls of the Prado were silenced by a series of percussive detonations that could have been mistaken for an indoor fireworks display.

    The source of the disruption, however, was not a vandal or a protester. Watched over by the eight muses for whom the Madrid museum’s Sala de las Musas is named, a tall, famous and angular flamenco dancer called El Yiyo was clicking, clapping, stomping and pirouetting before a rapt, grateful and slightly bemused audience. A few feet away sat the renowned guitarist Rafael Andújar, who had ambled into the sala a few moments earlier, taken his seat and begun to fill the air with notes.

    Continue reading...

  • A British geneticist scoured the globe for diverse grains in the 1920s. His research could be vital as the climate changes

    A hundred years ago, the plant scientist Arthur Watkins launched a remarkable project. He began collecting samples of wheat from all over the globe, nagging consuls and business agents across the British empire and beyond to supply him with grain from local markets.

    His persistence was exceptional and, a century later, it is about to reap dramatic results. A UK-Chinese collaboration has sequenced the DNA of all the 827 kinds of wheat, assembled by Watkins, that have been nurtured at the John Innes Centre near Norwich for most of the past century.

    Continue reading...

  • Such schemes have their critics but the technology, which has been known for a century, could help many nations reach net zero

    Snowy Hydro’s beleaguered tunnel boring machine, Florence, seems to be regularly stuck between soft rock and a hard place.

    But that has not deterred enthusiasts for pumped hydro as a key part of Australia’s transition off fossil fuels.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.