Pesticidi: kontrola i odgovornost

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto nePesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Eco Environment News feeds

Novosti: Cybermed.hr

  • Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

  • Crijevni mikrobiom - bilijuni bakterija i drugih mikroba koji nastanjuju gastrointestinalni trakt - pokreće proces ključan za zaštitu debelog crijeva od ozljeda tkiva, pokazuje nova studija. Smatra se, da ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje kako se može razviti širok raspon crijevnih poremećaja. Naime, ovo istraživanje otvara vrata tretmanima koji se usredotočuju na obnavljanje ključnih molekularnih signala u osjetljivim dijelovima debelog crijeva.

  • Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

  • Vrsta crijevnih bakterija znana kao Roseburia inulinivorans specifično je povezana s ljudskom mišićnom snagom i poboljšanim mišićnim performansama kod miševa, otkriva nedavno objavljeno istraživanje. Naime, pokazalo se, da R. inulinivorans mijenja određene metaboličke procese u mišićima i pretvara mišićna vlakna u brzotrzajuća (tip II) - dizajnirana za kratke intenzivne pokrete, poput sprinta i dizanja utega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen