Pesticidi: kontrola i odgovornost

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto nePesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Fixing a leak can be simple and equivalent to closing a coal power station, making lack of action maddening, say analysts

    The world’s worst mega-leaks of the potent greenhouse gas methane in 2025 have been revealed by an analysis of satellite data.

    The super-polluting plumes from oil and gas facilities have a colossal heating impact on the climate but often result from poor maintenance and can be simple to fix. The assessment found dozens of mega-leaks, each having the same global heating impact as a coal-fired power station.

    Continue reading...

  • Our photojournalist explores the Cornish landmark on the eve of its anniversary and meets some of its staff, visitors, plants and creatures

    “Give me a sleeping bag and I’ll happily sleep here overnight,” says Kim Mackintosh as she wanders amid the vibrant flora of the Mediterranean biome at the Eden Project on the eve of the tourist attraction’s 25th anniversary.

    Loupe in hand, the leader of the biome’s horticulture team is marvelling at an array of plants that have recently come into bloom, tenderly examining the yellow furry buds of an Acacia glaucoptera before flogging a Grevillea flower to dispense its rich, honey-flavoured nectar.

    Kim Mackintosh inspects the ‘kangaroo paw’ of an Anigozanthos through her loupe. All photographs by Jonny Weeks

    Continue reading...

  • From fluffy owlets to rosy-hued flamingos, Claire Rosen’s portraits of live birds took her on a journey that touched on colonialism, wallpaper design … and chickens

    Continue reading...

  • Fearing that extreme weather threatened its epic breaks, Oriente Salvaje is piloting the first surf insurance policy to protect livelihoods and ecosystems

    In the late 1990s in El Salvador, Rodrigo Barraza went in search of every surfer’s dream: a pristine wave, far from the crowds. Down a rough dirt track hours from any city, he found it: a little-known surf spot on the country’s eastern shores, where long lines of waves form a crisp right-hand break, surrounded by thousands of hectares of tropical forest.

    “I fell in love with the place,” says Barraza. In 2004, he opened a small hotel there, and along with some surfing friends, founded a tourism association. They developed sustainable tourism standards and committed to protect the surrounding biodiverse ecosystemof rare dry tropical forest, rivers and mangroves. They called it Oriente Salvaje – the “wild east”.

    Oriente Salvaje is known by surfers for its world-class breaks, Las Flores and Punto Mango

    Continue reading...

  • This year, Guardian Live events will host the Guardian Climate Forum 2026, a live gathering focused on discussing solutions, accountability and the shared task of building a greener, fairer future. And we want to shape this landmark event with your help

    The climate crisis is one of the defining challenges of our age. But it is also a story of ingenuity, resilience and collective action. Across the world, communities are rethinking energy, food, transport and finance. Campaigners are holding power to account. Scientists are pushing the boundaries of what’s possible. Change is happening and the conversation about what comes next belongs to all of us.

    We’d like to hear from you:

    Which climate issues feel the most pressing where you are, and which give you hope?

    What solutions, ideas or grassroots initiatives deserve deeper exploration?

    Who would you most like to hear from, and whose perspectives are we missing?

    What stories about climate progress, innovation or accountability are underreported?

    What would make an event on climate feel constructive, inspiring and genuinely useful?

    Continue reading...

  • Drosopigi, the Mani, Greece: This rocky region’s abundance of flora takes the breath away – not least a long and winding trail of Chios chamomile

    The Greek name for this southernmost tip of the Peloponnese is linked to a Byzantine fort at Cape Tigani (called Megali Maina), but it may well also draw on the region’s desolate, mountainous rocky country that persists throughout the entire peninsula.

    The fierce Maniot people were well described by Patrick Leigh Fermor in his book Mani (1958), but the region has been more recently celebrated in Charles Foster’s brilliant The Edges of the World, published in January. In history the Mani was known variously for the relentless and sometimes centuries-long vendettas between its local clans, as a fertile recruiting ground for Mediterranean piracy and as an early outpost for Greek liberation from Ottoman rule.

    Continue reading...

  • Researchers project that reduced activity could contribute to half a million additional premature deaths annually by 2050

    Rising temperatures are making physical activity undesirable and even dangerous in many parts of the world, and as global heating worsens, it will further affect how much people are able to move.

    Researchers analysed data from 156 countries between 2000 and 2022 and modelled how rising temperatures may affect physical activity globally by 2050.

    Continue reading...

  • The detection at a popular park of ‘one of the worst invasive species to reach Australia’ is causing concern that suppression efforts are cracking

    The Newmarket women’s football side was gearing up for its clash against crosstown club New Farm United in Brisbane’s inner northern suburbs on Saturday morning when a message pinged in the team’s group chat.

    Just hours before kick-off, the game was postponed, to a date undetermined.

    Continue reading...

  • Water shortages and rising heat is putting pressure on beer ingredients, but US brewers and farmers are adapting

    With St Patrick’s Day this week, millions of Americans are raising a glass. Beer remains the country’s most popular alcoholic drink with more than 6bn gallons consumed each year. But from water shortages to rising temperatures, the climate crisis is putting pressure on beer’s most essential ingredients.

    At Deschutes Brewery in Bend, Oregon, beer is either stacked high in warehouse rows or racing down a canning line and assembled into 12-packs. Inside the cavernous cellars, enormous 6,000-gallon tanks hold the latest batches in progress.

    Continue reading...

  • The Trump administration’s cuts to biodiversity funding have imperiled species, habitats and the people who defend both. Now the world is seeking a new way forward

    On 22 January 2024, at the inauguration of the current Liberian president, Joseph Boakai, the US-based Liberian poet Patricia Jabbeh Wesley paid tribute to the west African nation’s tropical forests – one of the places where, she said, “our fathers came / centuries ago, and planted our umbilical cords / deep in the soil”.

    The forests of Liberia are among the most diverse on the planet, home not only to humans and their ancestral ties but also to rare species such as forest elephants, pygmy hippopotamuses and western chimpanzees. They are also chronically threatened by industrial development, including illegal logging and mining.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Jednostavan plan vježbanja kod kuće pomogao je pacijentima da ostanu aktivni tijekom kemoterapije, smanjujući mentalni umor i pokazujući potencijal za ublažavanje kemo mozga, posebno kod onih na kraćim ciklusima liječenja, pokazala je nova studija.

  • Japanski registar identificirao je slijepu točku u rutinskoj skrbi pacijenata s kroničnom bolešću bubrega (CKD). Razina bikarbonata u serumu rijetko se mjeri, što metaboličku acidozu uglavnom ostavlja neotkrivenom i stoga nedovoljno liječenom. Metabolička acidoza česta je komplikacija kronične bubrežne bolesti i povezana je s gubitkom mišićne mase, bolestima kostiju, inzulinskom rezistencijom, ubrzanim propadanjem bubrega i povećanom smrtnošću. Kliničke smjernice preporučuju liječenje kada razina bikarbonata u serumu padne ispod 22 mEq/L.

  • Rezultati nove studije sugeriraju da bi povećanje unosa mlijeka na preporučene razine moglo smanjiti učestalost moždanog udara i smanjiti nacionalne troškove zdravstvene zaštite povezane s moždanim udarom, ističući kako male promjene u prehrani mogu donijeti značajne dobitke za javno zdravstvo.

  • Stres u ranom životu može dovesti do probavnih problema kasnije u životu, uzrokovan promjenama u crijevima i simpatičkom živčanom sustavu, tvrdi nova studija. Naime, ova studija pokazuje da stresori mogu imati stvaran utjecaj na razvoj djeteta i dugoročno utjecati na probleme s crijevima, a razumijevanje uključenih mehanizama može pomoći u stvaranju ciljanijih terapija.

  • Kolorektalni karcinom ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezane s rakom u svijetu, uglavnom zbog metastaza i ograničenog odgovora na imunoterapiju kod većine pacijenata. Iako su inhibitori imunoloških kontrolnih točaka transformirali liječenje određenih podtipova tumora, većina kolorektalnih karcinoma ostaje "imuno-hladna", što znači da ne uspijevaju pokrenuti učinkovit antitumorski imunitet.

  • Upala, obilježje Crohnove bolesti, donosi nakupine ili agregate imunoloških stanica u submukozu. Koristeći sekvenciranje RNK pojedinačnih stanica (scRNA-seq) za proučavanje fibroze kod Crohnove bolesti, znanstvenici su otkrili neobično nakupljavanje endotelnih stanica - stanica koje obično oblažu krvne žile - oko ovih skupina imunoloških stanica (poznatih kao Crohnovi limfoidni agregati ili CLA). Ove nakupine stanica krvnih žila signaliziraju stanicama koje grade ožiljke (fibroblasti/miofibroblasti) izravno ili putem makrofaga da počnu proizvoditi prekomjernu količinu kolagena ili ožiljnog tkiva, što sugerira da ovi Crohnovi limfoidni agregati mogu imati značajnu ulogu u pokretanju procesa fibroze.

  • Znanstvenici otkrivaju kako promjene u vaginalnom mikrobiomu tijekom trudnoće mogu utjecati na upalu i rizik od prijevremenog poroda, ukazujući na nove terapije temeljene na mikrobiomu koje bi mogle poboljšati zdravstvene ishode majke i dojenčadi. Jednako tako, studija ističe dokaze koji upućuju na to da je okruženje u kojem dominiraju Lactobacillusi obično povezano s imunološkom tolerancijom, dok je disbioza povezana s fiziološki štetnim upalnim kaskadama.

  • Studija provedena na gotovo 16.000 odraslih osoba sugerira da često preskakanje doručka može biti povezano s većom vjerojatnošću razvoja metaboličkog sindroma, glavnog faktora rizika za srčane bolesti. Budući da je metabolički sindrom glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ovi rezultati ističu potencijalnu važnost redovite konzumacije doručka radi poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.

  • Gotovo svi duktalni adenokarcinomi gušterače (PDAC) nastaju aktiviranjem mutacija u onkogenu KRAS, koje se javljaju u više različitih alelnih oblika. Iako su značajni napori doveli do razvoja inhibitora koji ciljaju specifične mutantne KRAS proteine, jedini agensi trenutno odobreni za kliničku upotrebu selektivno ciljaju varijantu KRASG12C. Međutim, mutacije KRASG12C su izuzetno rijetke kod raka gušterače.

  • Nedostatak vitamina B2 čini tumorske stanice osjetljivijima na jedinstveni oblik stanične smrti, pokazala je nova studija. Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B2, poznat i kao riboflavin, te ga mora apsorbirati putem prehrane. Vitamin B2 se može naći u mliječnim proizvodima, jajima, mesu i zelenom povrću. Metabolizam ga pretvara u molekule koje, između ostalog, štite stanicu od oksidativnog oštećenja. No, sada je nova studija pokazala da ova funkcija vitamina B2 ima i lošu stranu: također štiti stanice raka. Naime, vitamin B2 igra ključnu ulogu u zaštiti stanica raka od feroptoze, posebnog oblika programirane stanične smrti.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen