Pesticidi: kontrola i odgovornost

Objavljeno u Opasni otrovi!

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto nePesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.