Eco Hvar

Londonsko predavanje o Dioklecijanovoj palači

Objavljeno u Zanimljivosti

Londonsko predavanje dr. Radoslava Bužančića pod nazivom "Dioklecijanova palača u Splitu: nova otkrića" izazvalo je veliki interes među stručnjacima u arheologiji, arhitekturi, povijesti umjetnosti, muzeologiji i zaštiti spomenika kulture i baštine.

Londonsko predavanje o Dioklecijanovoj palači

Kad je dr. Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu, održao predavanje u srijedu 19. studenoga 2014., otkrio je po prvi puta anglofonskoj publici potpuni doseg i značaj nalaza dobivenih iskapanjem Dioklecijanove palače u novije vrijeme. Predavanje je održano povodom 250. obljetnice objavljivanja izuzetne knjige Roberta Adama „Ruševine palače cara Dioklecijana u Splitu u Dalmaciji“ (1752).

Suradnja s dr. Bužančićem u pripremi predavanja za englesku publiku jedan je od najzanimljivijih projekata na kojima sam ikad radila. Povijest Dioklecijanove palače je fascinantna. Građevinski radovi započeti su 295. godine, dvije godine nakon što vladajući car Dioklecijan (244. - ?311., 312. ili 316.) ustanovio tetrarhiju, ili vladavinu četvorice, u kojoj su se njemu i njegovom kolegi caru (iako mlađem) Maksimijanu pridružili „mlađi partneri“ Galerije i Konstancije. Do trenutka dovršetka palače 305. godine, Dioklecijan se razbolio. Postao je prvi rimski car koji se odrekao tron, i povukao se u splitsku palaču, gdje je ponosno uzgajao veličanstven kupus, po čemu je bio nadaleko poznat. Dioklecijan je umro bez nasljednika. Sve što je ostalo od njegove povezanosti s palačom jest njegovo ime, budući da je njegovo mrtvo tijelo uklonjeno iz njegovog mauzoleja, Jupiterovog hrama (današnja Katedrala sv. Duje), nakon njegove smrti. Činjenica da su dva hrama, koja su ostala netaknuta od Dioklecijanovoga vremena, postala kršćanska svetišta jest povijesna ironija, budući da je Dioklecijan nemilosrdno progonio kršćane, posebno od 303. godine nadalje. Dioklecijan je uživao u životu u svojoj palači samo jedanaestak godina. Neke stare splitske obitelji, uključujući Skočibučić-Lukaris, Cipci i moju obitelj, održavaju bliske veze sa središnjim dijelom palače tijekom nekoliko stoljeća, daleko dulje od njenog stvoritelja.

Postoji nekoliko uzbudljivih otkrića u Dioklecijanovoj palači koja su potvrđena posljednjih nekoliko mjeseci. Ona su u potpunosti promijenila povijesnu perspektivu o Dioklecijanovom građevinskom projektu u drevnom gradu Aspalathosu. Cijeli jedan dio toga grada uništen je, a njegovi stanovnici preseljeni da bi se napravilo mjesta za palaču. Dioklecijanov suvremenik Laktancije (oko 250.-oko 325.) opisao je cara kao nekoga s nezasitnim apetitom za gradnju - cupiditas aedificandi - što je i dokazano u raskošnim strukturama izgrađenim u Aspalathosu.

Robert Adam nije bio prvi koji je posjetio i proučavao Dioklecijanovu palaču, ali je bio prvi koji je obavio detaljna mjerenja i izradio točan tlocrt onoga što je pronašao. Kao što je dr. Bužančić istaknuo, to je posebno važno, zato što ne postoji pisani opis izgleda palače kada je sagrađena. U drugim mjestima, osobito Antiohiji i Palmiri, pisani opisi Dioklecijanovih konstrukcija su očuvani, ali ne i planovi. Adamovi planovi omogućili su uvid u moguće funkcije prostora Dioklecijanove palače, a posebno carskih odaja u južnom dijelu, najbližem moru, te hramovima ispred njih prema sjeveru, ili kopnu, na Peristilu.

HRAMOVI SU OTKRIVENI

Iako je Robert Adam ispravno identificirao dva hrama, osmerokutni Jupiterov hram (današnja splitska katedrala, posvećena sv. Duji), i pravokutni Asklepijev hram, današnja krstionica, on nije znao da između njih postoje još dva manja hrama. Bila su smještena prema istoku nasuprot Jupiterovom hramu, ispred Protirona, sjevernog pročelja carskih odaja koje gleda na Peristil. Ovo područje bilo je stoga potpuno posvećeno božanstvima. Ovaj prostor bio je u rimsko doba poznat kao temenos. Jedan od hramova u ovom prostoru kasnije je pripao obitelji Skočibučić-Lukaris. Prizemlje zgrade pretvoreno je u izložbeni prostor 2014. godine, ostavljajući obnovljeni dio zida hrama izloženim. Velika kamenja na podu na fotografiji ispod bila su na vrhu trijema hrama.

U dvorištu, iza obnovljenog dijela zida hrama, nastavljaju se iskapanja. Otkrivena je jama napunjena vodom za koju dr. Bužančić vjeruje da bila dio kripte hrama. Možda je u srednjem vijeku pretvorena u bunar za potrebe obitelji Skočibučić-Lukaris. On smatra da će daljnja iskapanja vjerojatno otkriti ulaz u jamu nakon što se voda isprazni.

Drugi hram smješten je nešto dalje prema sjeveru, ispod današnjeg kafića Luxor. Dio poda hrama obnovljen je i sačuvan u prostorijama kafića.

Prema dr. Bužančiću, ta četiri hrama mogu biti simbol tetrarhije. Jupiterov hram je najveći, čime se naglašava Dioklecijanov senioritet u vladajućem kadru, budući da je on uzeo titulu Jovius, ili sin Jupitera, kada je postao car 284. godine. Dr. Bužančić istaknuo je slike Dioklecijana i njegove supruge Priske na vijencu Jupiterovog hrama, jasno vidljive nakon nedavne restauracije. Sugerirao je da je vjerojatno na mjestu današnjeg prozora postojala slika Jupitera.

TETRAPILON

Potvrđeno je da je u središtu Peristila, gdje su se križale dvije glavne rimske ceste (cardo i decumanus), postojao tetrapilon, odnosno četverokutni slavoluk. Iskapanja su otkrila tragove temelja na koje se godinama sumnjalo bez dokaza. Danski arheolog Ejnar Dyggve, koji je provodio opsežna istraživanja u Dalmaciji između dvadesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća, prvi je ukazao na mogućnost da je tetrapilon postojao na Peristilu.

 

Takvi slavoluci igrali su važnu ulogu u svečanim povorkama, koje bi u Splitu ulazile u oblast palače kroz Porta Aurea (Zlatna vrata). Terapilon je označavao točku prijelaza u sakralno područje ili fanum, a povorka bi kulminirala na ulazu u carsku rezidenciji, ispred Protirona, razrađene fasade okrenute prema sjeveru ispred carskih odaja. Protiron je bio važno mjesto na kojem bi se pojavio Dioklecijan, a stanovništvo koje je stajalo ispod izražavalo mu je divljenje i poštovanje.

 

Tetrapilon je, prema dr. Bužančiću, možda bio sličan poznatom Dioklecijanovom tetrapilonu u Palmiri u Siriji.

Malo je vidljivih znakova tetrapilona danas, budući da je svaki dio pokriven drugim strukturama. Fotografija ispod prikazuje dr. Bužančića koji pokazuje gdje se jedan dio nalazi ispod pločnika uz kapelu sv. Roka (današnji turistički ured).

Dva stupa, za koja se danas smatra da su ostaci tetrapilona, još uvijek su se prikazivala na crtežima sve do osamnaestoga stoljeća.

Dr. Bužančić prikazao je svoju rekonstrukciju mogućeg izgleda središnjeg dijela palače, na temelju nedavno potvrđenih informacija.

JUŽNO OD PALAČE: STADION?

Južni zid palače okrenut prema moru obično je u povijesnim crtežima prikazan izravno na moru.

 

Robert Adam prikazao ga je s uskim pojasom zemljišta između zida i mora.

Iskapanja iz 2006. godine otkrila su rimske ostatke koji pokazuju da su ispred palače zida postojale značajne građevine. Postojala je zgrada ispred njega, koja je sadržavala zid koji je povezivao dvije kule, jugozapadnu i jugoistočnu. Debeli sloj betona protezao se duž rive, u dužini od oko 180 metara.

Dr. Bužančić identificirao je te nalaze kao moguće ostatke stadiona, koji je bio važan dio svakog velikog rimskog grada u Dioklecijanovo vrijeme. Obrazložio je da su svečani lukovi u južnom zidu, koji nisu bili ispunjeni u Dioklecijanovo doba, vjerojatno služili kao impozantan okvir za Dioklecijanovo pokazivanje narodu i sudionicima na terenu koji se nalazio ispod, a ne kao prozori s kojih se mogao diviti pogledu na more, premda je i to prihvatljivo objašnjenje.

Nalazi su bez sumnje pokazali da Dioklecijanova palača nije bila Villa Marittima izgrađena izravno na rivi.

AMFITEATAR

Ostaci amfiteatra otkriveni su u istraživanjima tijekom pedesetih godina 20. stoljeća i 1997. godine, ali u to vrijeme smatrani su ostacima teatra ili odeona.

Tek za vrijeme kopanja temelja za trgovački centar 2013. godine, postalo je jasno da su ti ostaci bili daleko značajniji.

Iskapanja su otkrila jasan dokaz postojanja amfiteatra.

Konačni zaključak iz prethodnih i recentnih istraživanja bio je da je amfiteatar imao raspon od oko 50 metara.

Pronalasci novčića, zajedno s krhotinama stakla, keramike i amfora, potvrdili su da nalazište datira s početka 4. stoljeća. Dodatni dokaz dalo je i otkriće da je dio akvadukta, koji je sagradio Dioklecijan, a koji se protezao gotovo deset kilometara od svog izvora na rijeci Jadro, sagrađen ispod amfiteatra, kao što je prikazano na desnoj strani na slici ispod.

Dvije kasnije kršćanske crkve, posvećene sv. Andriji i sv. Ivanu Evanđelistu, prekrivale su dio zapadnoga područja amfiteatra. Trebalo je samo nekoliko mjeseci nakon iskapanja da nalazište oko privremeno zaštićene strukture kapele zaraste.

Dr. Bužančić smatra da su te crkve bile takozvane crkve mučenika, sagrađene u čast onih koji su umrli u rimskoj areni. Iskapanja u susjednim područjima otkrila su sarkofage. Dva prekrivena bijelim platnom mogu se vidjeti desno na fotografiji ispod.

Zemljište ispod iskopa pretvara se u trgovački centar u privatnom vlasništvu. Razdoblje iskapanja prekinulo je, naravno, razvojne planove, što u ovoj situaciji neminovno stvara financijske posljedice za zemljovlasnika. Dr. Bužančić istaknuo je koliko je teško pomiriti potrebe i interese pojedinaca i skupina, bilo da se radi o stanovnicima, građevinskoj industriji ili posjetiteljima, s renoviranjima i istraživanjima koja su dužnosti konzervatora, poglavito kada mu je povjerena tako važna kulturna baština poput Dioklecijanove palače.

ZNAČAJ NAJNOVIJIH PRONALAZAKA

Dr. Bužančić pokazao je da svi ti važni pronalasci potvrđuju da Dioklecijanova palača nije jednostavno bila luksuzni starački dom, izgrađen u prekrasnoj izolaciji u nekom zabačenom naselju carstva. Bila je funkcionalni dio rimske urbane sredine. Dioklecijan ju je osmislio kao carsku rezidenciju poput njegovih drugih većih centara u Antiohiji i Palmiri, mjesto gdje će se prikazivati njegova veličina i njegov odnos s božanskim. Splitska palača otkrila je sada nekoliko svojih tajni. Dr. Bužančić smatra da postoji još jedan veliki pronalazak koji se treba otkriti: svaki veliki rimski centar imao je hipodrom i on je uvjeren da će biti pronađen u Splitu u doglednoj budućnosti.

ORGANIZACIJA PREDAVANJA

British Croatian Society u Londonu i Hrvatsko-britansko društvo u Splitu zajedno su organizirali predavanje. Dvije organizacije surađuju već dugi niz godina u stvaranju uspješnih veza između britanskih i hrvatskih stručnjaka u raznovrsnim područjima. Mjesto predavanja bilo je prikladno - zgrada na trgu izgrađena prema projektu škotskog arhitekta Roberta Adama. Zgrada je sjedište utjecajne udruge stručnjaka Georgian Group.

Uvod u predavanje održao je Nicholas Jarrold, bivši britanski veleposlanik u Hrvatskoj i trenutni predsjednik društva British Croatian Society. Aida Batarelo, zamjenica gradonačelnika Splita, govorila je u ime izaslanstva iz Splita, koje je uključivalo Nikolu Horvata, savjetnika za međunarodne poslove u Uredu gradonačelnika, te Vjenceslava Pejšu, predsjednika Hrvatsko-britanskoga društva.

PUBLIKA

Publika, koja je mogla brojiti više od 70 ljudi, sastojala se od članova društva British Croatian Society, predstavnika AMAC UK-a iz Oxforda, članova društva Decorative Arts Society i kustosa iz nekoliko važnih muzeja, te stručnjaka iz nekoliko područja. Gledalište je bilo prepuno. Flora Turner-Vučetić, bivša savjetnica za kulturu pri Veleposlanstvu RH u Londonu i prethodna predsjednica društva British Croatian Society i autorica dražesne knjige „The Sweet Taste of a Dalmatian Love Affair“, dala je sve od sebe da omogući dodatne sjedalice, ali neki od posjetitelja ipakk su morali stajati na vratima. Ljudi su bili začuđeni zanesenošću publike, usprkos gužvi. Čak i nekolicina prisutne male djece bila je tiha tijekom trajanja predavanja.

Među uglednim gostima bili su Njegova Ekselencija Dr. Ivan Grdešić, hrvatski veleposlanik u Londonu, u pratnji gđe Grdešić; gospođa Jadranka Beresford-Peirse, osnivačica i predsjednica zaklade International Trust for Croatian Monuments; Rosemary Baird FSA iz udruge Georgian Group, kustosica emeritus zbirke Goodwood Collection; dr. Marjorie Trusted, pročelnica za kiparstvo u Victoria i Albert muzeju; dr. Frances Sands, urednik kataloga (Robert Adam Drawings Project) u muzeju Sir Johna Soanea; Margaret Baird, predsjednica pododbora Events Sub-Committee društva Decorative Arts Society; Silvia Mazzola, talijanska povjesničarka umjetnosti; Anne Ceresole, povjesničarka arhitekture i dizajna; Andrew Selkirk, suradnik društva Society of Antiquaries, bivši potpredsjednik Kraljevskog arheološkog instituta, osnivač i glavni urednik časopisa „Current Publishing“, te glavni urednik časopisa „Current World Archaeology“; Caitlin McCall, urednica časopisa „Current World Archaeology“; Richard Hughes, inženjer i građevinski konzervator pri raznim utjecajnim organizacijama, između ostalih pri Ove Arupu i ICOMOS-u; Martin Drury CBE, predsjednik udruge Landmark Trust, potpredsjednik udruge Attingham Trust, potpredsjednik udruge Heritage of London Trust i potpredsjednik udruženja National Association of Decorative and Fine Arts; dr. Nigel Ramsay, povjesničar sa fakulteta University College London; Colin Thom, viši povjesničar, Survey of London i UCL Bartlett School of Architecture; Tom Nancullas iz ureda English Heritage's Planning and Conservation Office iz Londona; John Harris, arhitekt, urednik časopisa „Fort“; dr. David Davison, stručnjak iz izdavačke kuće za akademske knjige o arheologiji Archaeopress, Oxford; Tony Suchy, predsjednik Britansko-hrvatske gospodarske komore; i Malcolm Billings, voditelj i pisac.

Predavanje je dočekano s neviđenom toplinom. Odmah po završetku, neki stručnjaci su predložili da dr. Bužančić objavi predavanje te ga nastavi predstavljati široj javnosti. Mnogi u publici opisali su predavanje kao „apsolutno prekrasno“ te su komentirali zgradu Roberta Adama kao idealno mjesto za predavanje, pogotovo zato što je oko prostorije postojao i vijenac koji je podsjećao na neke od dekorativnih elemenata iz Dioklecijanove palače. Nekoliko ljudi je pisalo organizatorima s riječima pohvale, primjerice „sinoć je bio veličanstven događaj... savršeno tempirano i vrlo zanimljivo predavanje“; „Puno hvala za ... divno predavanje o Dioklecijanovoj palači. Mislimo da je to bio sjajan događaj i vrlo popularan. [Nama] je to bio savršen uvod u hrvatsku gostoljubivost i srdačnost.“; "Hvala puno hrvatskom veleposlanstvu i društvu Anglo-Croatian Society na izvrsnom predavanju. Bilo je tako jasno i sažeto, a tako fascinantno.“; "Hvala vam na...nevjerojatnom predavanju sinoć. Iznimno sam uživao i sad sam još više uzbuđen zbog posjete Splitu povodom konferencije sljedeći tjedan.“

© Vivian Grisogono 2014.

Prijevod: Petra Mimica

Više u ovoj kategoriji: « EC Response on Adriatic Oil Drilling St. Nicholas and St. Lucy in Stari Grad »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Londonsko predavanje o Dioklecijanovoj palači

Eco Environment News feeds

  • Realtime pollution alerts needed on Windermere, campaigners say after boy nearly dies

    Exclusive: Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital after contracting E coli from contaminated lake

    Realtime pollution alerts are needed across Windermere urgently, campaigners have said, as the mother of a seven-year-old boy who kayaked on the lake described how he nearly died after contracting a dangerous strain of E coli from contaminated water.

    Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital, and underwent two emergency operations, after a family kayaking trip on Windermere last August.

    Continue reading...

  • Oldest-known whale song recording provides new insight into ocean sounds

    Recording of humpback whale from 1949 could also provide new understanding of how the huge animals communicate

    A haunting whale song discovered on decades-old audio equipment could open up a new understanding of how the huge animals communicate, according to researchers who say it is the oldest such recording known.

    The song is that of a humpback whale, a marine giant beloved by whale watchers for its docile nature and spectacular leaps from the water, and was recorded by scientists in March 1949 in Bermuda, said researchers at Woods Hole Oceanographic Institution in Falmouth, Massachusetts.

    Continue reading...

  • ‘We cannot replace USAID, but we can do big things’: conservation plots a future without American money

    The Trump administration’s cuts to biodiversity funding have imperiled species, habitats and the people who defend both. Now the world is seeking a new way forward

    On 22 January 2024, at the inauguration of the current Liberian president, Joseph Boakai, the US-based Liberian poet Patricia Jabbeh Wesley paid tribute to the west African nation’s tropical forests – one of the places where, she said, “our fathers came / centuries ago, and planted our umbilical cords / deep in the soil”.

    The forests of Liberia are among the most diverse on the planet, home not only to humans and their ancestral ties but also to rare species such as forest elephants, pygmy hippopotamuses and western chimpanzees. They are also chronically threatened by industrial development, including illegal logging and mining.

    Continue reading...

  • ‘My ideas are a little revolutionary’: ecologist Suzanne Simard on intelligent forests, the climate and her critics

    Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Country diary: A saliva test for George the pony, and a rethink on worm control | Kate Blincoe

    Caistor St Edmund, Norfolk: Deworming horses is as important as ever, but not at the expense of dung beetles – which are coming out of hibernation now

    I slide a medical spatula into George the Connemara pony’s mouth, carefully finding the interdental gap in his teeth after his incisors. He begins licking and chewing, working out if it is edible. My job is to hold it in place for at least 30 seconds to get a good sample of his saliva on the absorbent swab, which will be analysed to see if his antibodies indicate a burden of tapeworms.

    Back a decade or two, deworming horses was a routine three-monthly job in the horse-care calendar. But resistance to wormers has increased and there is growing understanding of the impact on the environment. Deworming should be targeted so that horses are only wormed if needed.

    Continue reading...

  • Create hedgehog havens – and seven other ways to help our prickly friends

    Hedgehogs’ habitat is shrinking, they’re vulnerable to cars, and pesticides are affecting their food supply. Here’s how we can help them pull through

    With stumpy, speedy legs, questing snouts and a fierce quiver of needles, hedgehogs are enchantingly strange, like fantasy creatures from a medieval bestiary. “It’s the nation’s favourite wild animal – every time there’s a vote or a poll, the hedgehog wins,” says ecologist Hugh Warwick, AKA “Hedgehog Hugh”, author of the Cull of the Wild and hedgehog champion.

    Continue reading...

  • Can scientists really resurrect the dodo? Inside the company that says it can

    Colossal Biosciences’ CEO says its work follows a ‘moral obligation’ while critics say it’s ‘tech bro’ hype that could undermine conservation

    Can and should we resurrect animal species that have been extinct for thousands of years? Such weighty, existential questions were once the preserve of science fiction but are now being played out within an unassuming brick building in a Dallas business park.

    Colossal Biosciences, valued at $10.2bn after raising hundreds of millions of dollars in funding from investors including celebrities spanning from Tiger Woods to Paris Hilton, has provoked a stampede of acclaim as well as denunciation after announcing last year it had made the dire wolf, a species lost from the world for more than 10,000 years, “de-extinct” via the birth of three new pups.

    Continue reading...

  • Mining made this US tribal area a toxic wasteland. This Indigenous nation brought it back to life

    The Quapaw Nation is the only US Native community to carry out a cleanup of one of the country’s worst sites of environmental contamination

    They call this land the Laue. In the late 1800s, part of these 200 acres of grassland inside the Quapaw Nation were allotted to tribal citizen Charley Quapaw Blackhawk. After forcing dozens of tribes into Indian territory before the civil war, the US government then parceled out reservations and property to individual members. It was part of the government’s attempt to “civilize” Native Americans by turning them into private, not communal,landholders and yeoman farmers in the model of Thomas Jefferson’s ideal citizen.

    Yet, for the last century, little grew on the Laue. Half of it was buried beneath towering mounds of toxic rock known as chat piles. The waste rock, laced with chemicals, was left after miners extracted millions of tons of lead and zinc from the Tri-State Mining District, where the valuable ores stretched across Kansas, Missouri and Oklahomabetween 1891 and the 1970s. By 1983, the Environmental Protection Agency (EPA) had designated 40 sq miles that include nearly all the Quapaw Nation as the Tar Creek Superfund site, joining the EPA’s list of the most contaminated places in the country. Informally called a “megasite”, Tar Creek remains one of the largest and most complex environmental disasters in the country.

    Continue reading...

  • ‘The fish fled’: Nile fisherman earning more from collecting plastic than fish

    Mohammed Ahmed Sayed Mohammed is among those redeploying his skills for a local recycling company that is cleaning up the Nile

    At 6am, Mohammed Ahmed Sayed Mohammed steers his boat from al-Qarsaya island through Cairo’s Nile waters towards the capital’s riverside clubs. Fifteen years ago, he searched for fish. Now he hunts plastic bottles.

    “The fish fled from the plastic chokehold,” said Sayed, who has lived on the Giza island since arriving from Assiut, further south on the Nile, as a 14-year-old fishing apprentice. He never returned to his village, marrying locally and raising three children who now live alongside him with their 12 grandchildren on the island housing 200 families.

    Continue reading...

  • The environmental cost of datacentres is rising. Is it time to quit AI?

    As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Protein MIIP potiskuje kolorektalni karcinom reguliranjem signalizacije imunoloških stanica

    Kolorektalni karcinom ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezane s rakom u svijetu, uglavnom zbog metastaza i ograničenog odgovora na imunoterapiju kod većine pacijenata. Iako su inhibitori imunoloških kontrolnih točaka transformirali liječenje određenih podtipova tumora, većina kolorektalnih karcinoma ostaje "imuno-hladna", što znači da ne uspijevaju pokrenuti učinkovit antitumorski imunitet.

  • Identificirani stanični pokretači ožiljkavanja crijeva kod Crohnove bolesti

    Upala, obilježje Crohnove bolesti, donosi nakupine ili agregate imunoloških stanica u submukozu. Koristeći sekvenciranje RNK pojedinačnih stanica (scRNA-seq) za proučavanje fibroze kod Crohnove bolesti, znanstvenici su otkrili neobično nakupljavanje endotelnih stanica - stanica koje obično oblažu krvne žile - oko ovih skupina imunoloških stanica (poznatih kao Crohnovi limfoidni agregati ili CLA). Ove nakupine stanica krvnih žila signaliziraju stanicama koje grade ožiljke (fibroblasti/miofibroblasti) izravno ili putem makrofaga da počnu proizvoditi prekomjernu količinu kolagena ili ožiljnog tkiva, što sugerira da ovi Crohnovi limfoidni agregati mogu imati značajnu ulogu u pokretanju procesa fibroze.

  • Vaginalni mikrobiom ima ulogu u zdravlju trudnoće i riziku od prijevremenog poroda

    Znanstvenici otkrivaju kako promjene u vaginalnom mikrobiomu tijekom trudnoće mogu utjecati na upalu i rizik od prijevremenog poroda, ukazujući na nove terapije temeljene na mikrobiomu koje bi mogle poboljšati zdravstvene ishode majke i dojenčadi. Jednako tako, studija ističe dokaze koji upućuju na to da je okruženje u kojem dominiraju Lactobacillusi obično povezano s imunološkom tolerancijom, dok je disbioza povezana s fiziološki štetnim upalnim kaskadama.

  • Preskakanje doručka može povećati rizik od metaboličkog sindroma

    Studija provedena na gotovo 16.000 odraslih osoba sugerira da često preskakanje doručka može biti povezano s većom vjerojatnošću razvoja metaboličkog sindroma, glavnog faktora rizika za srčane bolesti. Budući da je metabolički sindrom glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ovi rezultati ističu potencijalnu važnost redovite konzumacije doručka radi poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.

  • Kombinirana inhibicija CDK4/6 i EGFR poboljšava liječenje raka gušterače

    Gotovo svi duktalni adenokarcinomi gušterače (PDAC) nastaju aktiviranjem mutacija u onkogenu KRAS, koje se javljaju u više različitih alelnih oblika. Iako su značajni napori doveli do razvoja inhibitora koji ciljaju specifične mutantne KRAS proteine, jedini agensi trenutno odobreni za kliničku upotrebu selektivno ciljaju varijantu KRASG12C. Međutim, mutacije KRASG12C su izuzetno rijetke kod raka gušterače.

  • Metabolizam vitamina B2 pomaže stanicama raka da se odupru feroptozi

    Nedostatak vitamina B2 čini tumorske stanice osjetljivijima na jedinstveni oblik stanične smrti, pokazala je nova studija. Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B2, poznat i kao riboflavin, te ga mora apsorbirati putem prehrane. Vitamin B2 se može naći u mliječnim proizvodima, jajima, mesu i zelenom povrću. Metabolizam ga pretvara u molekule koje, između ostalog, štite stanicu od oksidativnog oštećenja. No, sada je nova studija pokazala da ova funkcija vitamina B2 ima i lošu stranu: također štiti stanice raka. Naime, vitamin B2 igra ključnu ulogu u zaštiti stanica raka od feroptoze, posebnog oblika programirane stanične smrti.

  • Topikalna krema aktivira imunološki odgovor kako bi suzbila rast raka kože

    Topikalna krema aktivirala je imunološki odgovor kože i suzbila rast tumora u dva predklinička modela karcinoma pločastih stanica kože (cSCC), jednog od najčešćih karcinoma na svijetu, pokazala je nova studija. Krema, koju su razvili američki znanstvenici s Perelman School of Medicine at the University of Pennsylvania, djeluje blokiranjem LSD1, enzima koji suzbija puteve aktivacije imunološkog sustava u koži.

  • Prehrana s visokim udjelom masti omogućuje crijevnim bakterijama ulazak u mozak putem vagusnog živca

    S više od 100 milijuna neurona u probavnom traktu, crijeva su prepoznata kao drugi mozak, povezujući probavu s fizičkim i mentalnim blagostanjem. Sada, nova studija koju su proveli znanstvenici s Emory University objašnjava vezu između crijeva i mozga, ukazujući na to da žive bakterije iz crijeva mogu izravno ući u mozak, s potencijalnim implikacijama za neurološko zdravlje.

  • Romiplostim sprječava trombocitopeniju induciranu kemoterapijom

    Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest pogađa oko 10 do 12 posto odraslih u Hrvatskoj

    Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.