Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Ubod pčele može u osjetljivih osoba uzrokovati ozbiljnu alergijsku reakciju. Prema sadašnjim hrvatskim zakonima su svi insekti, koji uzrokuju alergijske reakcije podložni godišnjem programu suzbijanja.

Bumbar na poslu Bumbar na poslu Foto: Vivian Grisogono

Ubod pčele može biti čak smrtonosan. Je li to razlog za suzbijanje pčela i uništavanje njihovih uzgajališta i staništa? Čini se da sadašnji hrvatski zakoni govore upravo to.

Hrvatski Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti donesen je u rujnu 1991. godine1. Zakon sadrži popis 62 zaraznih bolesti i različite mjere za njihovo suzbijanje. Obuhvaća pitanja cijepljenja, karantene, granične kontrole i posebnih mjera u slučaju epidemije. Preventivne akcije uključujući obveznu dezinfekciju, suzbijanje insekata i glodavaca. U ožujku 2007. godine2 izdan je poseban dokument pod nazivom Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, koji navodi: "Dezinsekcija je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije najmanje do praga štetnosti, zaustavljaju rast i razmnožavanje ili potpuno uništavaju nazočnu populaciju štetnih člankonožaca.." (klauzula 2, članak 9).

Oprašivač na djelu. Foto: Vivian Grisogono

Što se tiče suzbijanja insekata, Zakon  usmjeren je samo na prenosive bolesti (članak II; stavka 3). Izmijenjen je 2007. godine3, te 2008 (NN 113/08) i 2009 (NN 43/09), i aužuriran 2017 (NN 130/17) - nova verzija stupi na snagu u siječnju 2018 godine.

Do 2014. godine popis bolesti proširen je na 994. Pravilnik, zadnji put izmijenjen 2012. godine, navodi šest vrsta kukaca kao prijenosnika zaraznih bolesti: komarci, nevici, muhe, buhe, uši tijela, krpelji. Ali nastavlja i dalje sa dodatnih šest kategorija 'štetnih' insekata, koje treba suzbijati. To su kako slijedi: 'mehanički prijenosnici mikroorganizama' kao što su žohari i mravi; 'paraziti na tijelu' kao što su uši; 'štetni člankonošci toksičnog djelovanja' uključujući crnu udovicu, ose, stršljeni, obadi i stonoge; 'skladišni štetnici' kao što su moljci, kornjaši i grinje; 'štetnici estetske ili javnozdravstvene važnosti' kao što su skokuni, babure, uholaže i šturci i 'uzročnici alergijskih reakcija' kao što su golubovi, lastavice, leptire kao što su borov četnjak gnjezdar i gubar, pederide i grinje kao što je kućna, prašna i ptičja5 (klauzula 2, članak 10).

Iako pčele nisu na službenom popis "neprijateljskih insekata", definitivno spadaju u kategoriju uzročnika alergija. Kako stvari stoje, na meti su u prvoj liniji.

Pčela sa hibiskusom: na fronti? Foto: Vivian Grisogono

Oprašivači su neophodni

U širokoj javnosti postoji zabrinutost zbog gubitaka pčela, a neke vrste su čak na popisu ugroženih6. Pesticidi su uključeni u ovaj proces, jer uzrokuju štetu na više načina kod pčele, i čak mijenjaju njihovo ponašanje 7,8. Postoje mjere zaštite pčela, posebice medonosnih pčela9, ali je totalna zaštita nemoguća, osobito kada se insekticidi koriste u velikoj mjeri.

Mnogi svjetski usjevi ovise o oprašivačima. Medonosne pčele nisu jedini oprašivači usjeva a domaće pčele ne mogu pokriti sve potrebe za poljoprivrednim oprašivanjem10. Osim pčela, postoji mnogo drugih oprašivača različitih vrsta11. Raznolikost oprašivača može osim stvaranja zdravije okoline povećati i prinos usjeva12. Nedostatak ili gubitak životinjskih oprašivača može imati štetne posljedice za ljudsko zdravlje13. 14. Zaštita oprašivača je stoga bitan dio zaštite usjeva15.

Insekticidi su štetni otrovi

Kemijski otrovi nikada ne mogu biti 'sigurni'. Čak i ako ne ubiju, neizbježno uzrokuju štetu. Ako se primjenjuju neselektivno u velikim razmjerima, uzrokuju kolateralnu štetu i žrtve, koje nisu bile ciljane. Svi insekti imaju neku svoju ulogu u prirodnom lancu. Gubitak insekata sve je veći problem16. Ometanje prirodnog lanca uzrokuje neočekivanu štetu. Primjerice, utvrđeno je, da insekticidi na bazi Bacillus thuringiensis israelensis (Bti) dokazano smanjuju mogućnost reprodukcije ptica17. Istraživanje je bilo usredotočeno na piljake, čija pojava se smatra biti u padu u nekim dijelovima svijeta. Bti insekticidi smatraju se nisko-rizičnom alternativom kemijskim pesticidima18. Obično se koriste za larvicidni program na Hvaru. Međutim, ponavljajuća primjena može uzrokovati gubitak biološke raznolikosti i određene smjese Bti pesticida mogu biti čak štetne za ljude19.

Piljaci. Foto:. Ómar Runólfsson [CC BY 2.0 (http://creativecommons.org/licenses/by/2.0)], via Wikimedia Commons

Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (2012.) navodi: Kemijske mjere dezinsekcije na površinama, u prostoru ili objektu provode se kada je unatoč poduzetim preventivnim mjerama, odnosno primijenjenim mehaničkim mjerama, došlo do pojave ili nekontroliranog razmnožavanja štetnih člankonožaca (Arthropoda). (klauzula 2, članak 12). U praksi se u cijeloj Hrvatskoj kemijski otrovi koriste kao metoda prvog izbora za suzbijanje insekata. Lokalne vlasti dobivaju godišnje direktive iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo20 i Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-Dalmatinske županije21 kao osnovu za njihove programe suzbijanja insekata. Postoje određene regionalne razlike, prema lokalnim uvjetima i financijama. Općenito se larvicidne akcije, koje imaju za cilj uklanjanje podloge i rast kukaca, obavljaju od travnja do listopada. U ljetnim mjesecima se obično koristi otrovno prskanje nekoliko puta za ubijanje odraslih insekata, posebno komaraca. Na Hvaru i drugim mjestima se obično vrši "zamagljivanje", praksa prskanja otrovne magle iz vozila u pokretu. Na nekim se mjestima prije koristilo zračno raspršivanje: ovo je Pravilnikom iz 2007. godine ograničeno kroz zabranu letenja zrakoplova iznad naseljenih područja, nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja (klauzula 1, članak 14), te se više uopće ne spominje u Pravilniku iz 2012. godine (klauzula 1, članak 13).

Iz Glasa Slavonije, travanj 2014. godine. Fotografija reproducirana uz dozvolu PIXSELLa

Sigurni otrovi? Nemoguće!

Sadašnja praksa suzbijanja insekata kemijskim sredstvima, posebice kroz 'zamagljivanje' pretpostavlja da kemikalije, koje se koriste utječu samo na ciljne insekte, ne šire se u okoliš, njihovo djelovanje ne traje duže od vremena potrebnog za njihovu primjenu i inače su potpuno sigurne. Ništa od toga nije istina. Osim Bti smjesi, otrov prvog izbora su piretroidi, ali na Hvaru se zadnjih nekoliko godina u velikoj mjeri koriste i organofosfatni proizvodi22 (osobito Muhomor) protiv muha. Piretroidi23 koji su korišteni za zamagljivanje su sve samo ne sigurni24, 25. Radi se o sintetičkim otrovima, koje moramo razlikovati od Piretrina26, koji se bazira na ekstraktu piretruma iz krizantema, prirodnog insekticida. I piretrin i piretroid mogu uzrokovati reakcije štetne po zdravlje kod ljudi27, 28 i vrlo su toksični za pčele29, 30.

Pravilnik (2012.) navodi: Zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba nakon provedenog stručnog nadzora i prosudbe uspjeha provedene mjere s izvješćem, uz predlaganje mjera aktivne preventive, trebaju za svaku iduću godinu provedbe obvezatnih DDD mjera kao posebnih mjera uključivati manje pesticida u Program mjera i Provedbeni plan zbog poboljšanja sanitarnih uvjeta u okolišu te smanjivanja sveukupnih emisija štetnih tvari u prirodu. (klauzula IV, članak 41, 2012.).

U praksi, insekti razvijaju otpornost na otrove nakon ponovljenih primjena31. Na otoku Madeiri identificirani su mehanizmi otpornosti32. U Hrvatskoj postoji tendencija korištenja sve jačih toksina za suzbijanje otpornosti, suprotno klauzuli IV, članak 41 Pravilnika.

Otrovi prijete i onim najljepšim i najdražim kukcima. Nema milosti. Foto: Vivian Grisogono.

Program mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini33temelji se na propisima koje postavlja Zavod za javno zdravstvo Splitsko-Dalmatinske županie. Osim Bti kao larvicida, dopušta korištenje neonikotinoida kao zamjene za piretroide (klauzula V, članak 3.3). Neonikotinoidi su se pokazali posebno štetni za pčele34, 35, 36. EU je djelomično zabranila određene neonikotinoide 2013. godine i dalnja ograničenja su predložena u 2017. godini37.

Medulinska obavijest o 'zamagljivanju', poput mnogih, donosi samo minimalno upozorenje za građane i pčelare, samo na hrvatskom jeziku.

Na Hvaru svake godine su se opasni toksini korišteni za tretman ljetnog 'zamagljivanja' i to najmanje po tri puta kroz ljetnu sezonu. Tijekom 2012. godine korištena je kombinacija dva piretroida, permetrina i cipermetrina. 2017. godine je područje Općine Jelsa podvrgnuto s Permex 22E (sastoji se od dva piretroida, Permetrin i Tetrametrin u kombinaciji). Program Grada Hvara u 2017. godini sadržavao pet piretroida: Cipermetrin, Deltametrin, D-Feotrin, Permetrin i Resmetrin (klauzula V, članak 1.2.). U njemu se navodi: Potrebno je obraditi mjesta gdje borave komarci (živice, visoka trava, grmlje, drveće do visine 3 m i okolicu legla komaraca) u blizini kuća prolaskom vozila kroz ulice (površine i vegetacija između ulica i fasada kuća i zgrada, dvorišta javnih zgrada, javne zelene površine - parkovi i gradsko groblje. Koristit će se piretrin ili piretroidi kao što su permetrin, deltametrin, cipermetrin, i dr. uz dodatak sinergista piperonil butoksida  (klauzula V, članak 1.2.1.). I iako su nazivi aktivnih sastojaka navedeni, nazivi stvarno korištenih proizvoda nisu. Poznata je činjenica, da dodaci insekticida imaju tendenciju biti toksičniji od samih aktivnih sastojaka38. Čak i sinergistički PBO nije inertan: osim što aktivne piretroidne sastojke čini još više otrovnima, nosi i svoje vlastite toksične opasnosti39.

Medulin: upozorenje objavljeno večer prije 'zamagljivanja', 2017. godine.

Mjere opreza i upozorenja: nadzor

Pravilnik (2012.) navodi: Tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera u okviru ovlasti inspekcijskog nadzora nadležni sanitarni inspektor provjera:

– da li se upotrebljava pesticid u koncentraciji i na način propisan i otisnut na deklaraciji proizvoda prema Uputama za uporabu proizvoda, a sukladno Rješenju za promet i uporabu sredstva nadležnog tijela državne uprave te da li se koriste formulacije pesticida za koje je osim toksikološke ocjene sukladno posebnim propisima izrađena i ocjena učinkovitosti na temelju kemijskog, fizikalnog i biološkog istraživanja u Republici Hrvatskoj,
– da li je pesticid predviđen Programom mjera,
– rok valjanosti (trajnosti) pesticida,
– da li na površini, u prostoru ili objektima obvezatne (preventivne) DDD kao opće mjere provode izvoditelji obvezatnih DDD mjera temeljem Ugovora ili narudžbenice,
– da li izvoditelj nosi identifikcijsku iskaznicu tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera,
– i ispunjavanje ostalih uvjeta sukladno odredbama ovoga Pravilnika i Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva.(klauzula IV, članak 39).

Što se tiče ‘zamagljivanja’, Pravilnik iz 2012. godine navodi: Tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera kod svake primjene pesticida rasap na neciljane plohe mora se svesti na najmanju moguću mjeru vodeći računa od trenutka izbora pesticida i formulacije, pri određivanju načina primjene i tijekom tretmana.
Tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera radi smanjivanja nepotrebnog rasapa pesticida trebaju se primjenjivati manje hlapljive formulacije, upotrebljavati odgovarajuće sapnice i tlak u prskalici, vodeći računa o veličina kapljica. Primjena ULV metoda ili toplog zamagljivanja mora se izbjegavati ukoliko se ciljanim tretmanom može postići odgovarajući rezultat. (klauzula IV, članak 45).

Opasnost otrova

Otrovi koji se koriste za programe suzbijanja insekata su bez sumnje opasni. Zakon ima za cilj zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Pravilnik iz 2012. godine propisuje regulativu za zaštitu radnika koji se bave otrovima (klauzula IV, članak 43), ali ne postoje specifični savjeti za zaštitu javnosti od korištenih pesticida (klauzula 1, članak 3/3). Možda zbog toga, što se kemijski insekticidi smatraju krajnjim sredstvom, znači da se trebaju koristiti samo ako sve druge preventivne metode nisu uspjele spriječiti povećanje štetnih nametnika (klauzula I, članak 12).

Program mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini. navodi da javnost mora biti informirana o postupcima 'zamagljivanja' sa adulticidima: Izvoditelj najmanje tri dana prije početka radova mora oglasiti raspored s terminima obrade pojedinih predjela i obavijestiti građane o mjerama opreza. (klauzula V. članak 1.2 ). Sukladno tome, obavijesti i upozorenja stavljaju se na službene oglasne ploče, samo na hrvatskom jeziku, savjetujući ljude da zatvore prozore i grilije, te pčelare da zatvore svoje košnice. Konkretna ruta vozila koje obavlja 'zamagljivanje' nije objavljena. U praksi čak i lokalni ljudi rijetko, ako ikad vide obavijest. Onih nekoliko tisuća turista, koji ne pričaju hrvatski i prisutni su na Hvaru kada se 'zamagljivanje' provodi, ostavljeni su u potpunom ne znanju.

U nekim dijelovima Hrvatske najavljuju se datum i vrijeme 'zamagljivanja' bez navođenja mjera opreza. Na Hvaru se u Programu ne spominje da bi javnost trebala biti informirana o larvicidnim akcijama. Vrlo malo ljudi zna da se ovako trovanje uopće događa, kamo li da znaju točno gdje i kada.

Mjere prevencije su postale sve veći rizik

Zarazne bolesti koje se pokušava spriječiti kroz mjere suzbijanja insekata su u Hrvatskoj, osobito na otocima rijetkost. Smrtnost od bolesti koje se prenose kukcima još je i manja. Groznica Zapadnog Nila40 se u Europi pojavljuje sporadično, i napada obično konje i druge životinje. Virus se često pojavljuje na testiranju, ne uvijek pokazujući simptome bolesti. U Hrvatskoj je virus Zapadnog Nila prvi put pronađen u četiri konja u razdoblju 2001.-2002. godine41. Redovito praćenje pokazuje da se općenito pojavljuje samo vrlo malo slučajeva zaraze ljudi u državama EU42. U Hrvatskoj je broj zaraženih ljudi u 2012. bio 6, u 2013. je to bilo 20 ljudi i od tada samo jedan ili dva slučaja godišnje43, sve do 2018.godine, kad su novine objavile kako je bilo više slučajeva, uglavnom na kopnu. Do 15. studenoga 2018., kod Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti je bilježeno 53 slučaja groznice zapadnog Nila u Hrvatskoj, bez ijednog smrtnog ishoda. Ukupno u Europi je bilo 1499 slučajeva. Do kraja one godine je bilježeno 63 slučaja u Hrvatskoj, od kojih su 4 umrla; u 2019-oj godini nije bilježen niti jednog slučaja (Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2019 godinu, str.174) . 

Denga groznica prvi put je zabilježena kod ljudi u Hrvatskoj 2007. godine sa ukupno šest slučajeva do 2010. godine, svi slučajevi su bili uvezeni, to znači, da su žrtve prije toga putovale u jugoistočnu Aziju ili Južnu Ameriku, gdje je bolest endemična. Prvi slučaj zaražen u Hrvatskoj bio je 2010. godine, iako je testiranje 1980. godine pokazalo prisutnost relevantnih antitijela u zdravih ljudi u sjeveroistočnoj Hrvatskoj bez ikakvih izvještaja o stvarno razvijenoj bolesti44. Kasnije je zabilježen još samo jedan slučaj Denga Groznice na Pelješcu, gdje se dogodila i prva infekcija, kada je testiranje potvrdilo bolest nakon što se pacijent već oporavio. Petnaest ljudi iz istog područja od 126 ispitanih bilo je pozitivno na antitijela Denga Groznice, ali se nije razbolilo. Ipak, uvedene su mjere protiv komaraca za prevenciju bolesti44. Slučajevi Denga Groznice se pojavljuju kao jedan ili dva godišnje sve do 2016. godine, svoj vrhunac su dosegli 2013. godine sa 3 slučaja, svi slučajevi su bili uvezeni43. U 2018-oj godini, prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti, nije bilo značajne pojave Denga groznice u Europi.

Groznica Zapadnog Nila i Denga Groznica su dvije bolesti uzrokovane komarcima dodane na popis zaraznih bolesti u 2014. godini. Kako bi stavili ove brojke u kontekst, slučajevi enterokolitisa dosegli su 4.000 slučajeva godišnje od 2004. godine i svoj vrhunac u 2016-oj godini43 sa 13.461/6 slučaja. Kardiovaskularne bolesti bile su najveći ubojica u Hrvatskoj u 2016. godini sa 23.190 smrtnih slučajeva. Nasuprot tome, ukupan broj smrtnih slučajeve od zaraznih bolesti i bolesti uzrokovanih parazitima, koje uključuju daleko veću raznolikost nego samo one uzrokovane komarcima, je 2016. godine bio 45745.

Komarci u Hrvatskoj ugrizu godišnje nekoliko tisuća ljudi. Trenutačne prakse nikako ne kontroliraju brojnost komaraca u zemlji. Ovo je u skladu s iskustvima drugih zemalja, koje su zapravo pretrpjele epidemiju tih bolesti. U Brazilu, na područjima gdje je izbijanje Denga Groznice učestala pojava, utvrđeno je da otpornost insekata na pesticide onemogućuje pokušaje sprječavanja bolesti, te se snažno potiču alternativne metode kontroliranja insekata46. Istraživanja s otoka Madeire pokazala su slične probleme i zaključke32. I u Kini su prepoznali te probleme, i koriste ukoliko mogu alternativne metode dezinsekcije bez pesticida49. Gledajući ove primjere, možemo zaključiti da politika, koja za cilj ima potpuno suzbijanja komaraca neće spriječiti epidemiju bolesti koje se prenose ugrizom komaraca, ali može itekako dugoročno uzrokovati daleko veće probleme.

Crveni vilin konjić. Vilini konjići su jedan od prirodnih predatora komaraca. Foto: Vivian Grisogono

Zaključci

Program suzbijanja insekata ne uzima u obzir kolateralnu štetu za vitalne oprašivače, posebice pčele. Također naizbježno smanjuje broj prirodnih predatora koji bi pomogli u kontroli brojnosti komaraca. Na Hvaru se vidi svake godine da ima sve manje ptica, šišmiša i insekata. Pesticidi uzrokuju štete za okoliš, životinjski svijet i zdravlje ljudi koje možda nisu vidljive ili ih nije moguće dokazati u narednim godinama, ako ikada, ali će do tada biti šteta dovršena i nepovratna.

Sadašnje metode nisu djelotvorne i nisu u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima. Vjerojatno uzrokuju više štete nego koristi. Vrijeme je da se Hrvatski Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izmjeni*, zajedno sa Pravilnikom o provedbi mjera u praksi. Šest dodatnih kategorija insekata "štetnika", koje su dodane u Pravilnik 2007. godine bi zajedno sa bolestima trebalo ukloniti; potrebno je identificirati i koristiti neinvazivne metode kontrole insekata; i uporaba kemijskih insekticida treba biti strogo ograničena, poželjno potpuno eliminirana.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017, tekst ažuriran 09/09/2021.

Prijevod: Ivana Župan

* Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti je ažuriran, pročišćeni tekst zakona NN 143/21.

Izvori

1) Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Narodne Novine 60/1992. Broj dokumenta u izdanju 1582. (01.10.1992.)

2) Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, Narodne Novine 35/2007. Broj dokumenta u izdanju 1117. (02.04.2007.)

3) Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Narodne Novine 79/2007. Broj dokumenta u izdanju 2486. (30.07.2007.)

4) Lista zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku. Narodne Novine 60/2014. Broj dokumenta 1119. (16.05.2014.)

5) Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, Narodne Novine 76/2012. Broj dokumenta u izdanju 1775. (09.07.2012: klauzula 2, članak 10.)

6) U.S. Fish & Wildlife Service. 2017. Endangered species: Rusty Patched Bumblebee (Bombus affinis).

7) Ingram, E.M., Augustin, J., Ellis, M.D., Siegfried, B.D. 2015. Evaluating sub-lethal effects of orchard-applied pyrethroids using video-tracking software to quantify honey bee behaviors.Chemosphere, 135: 272-277.

8) Hayat, K., Afzal, M., Aqueel, M.A., Ali, S., Saeed, M.F., Khan, Q.M., Ashfaq, M., Damalas, C. 2018. Insecticide exposure affects DNA and antioxidant enzymes activity in honey bee species Apis florea and A. dorsata: Evidence from Punjab, Pakistan. Science of The Total Environment, 635: 1292-1301.

9) Tew, J.E. 1998. Protecting honey bees from pesticides. Alabama Cooperative Extension System, ANR-1088. Alabama A&M and Auburn Universities.

10) Aizen, M.A., Harder, L.D., 2009. The Global Stock of Domesticated Honey Bees Is Growing Slower Than Agricultural Demand for Pollination. Current Biology, Vol.19, Issue 11, 915-918.

11) Rader, R., Bartomeus, I., Garibaldi, L.A., Garratt, M.P.D., Howlett, B.G., Winfree, R., Cunningham, S.A., Mayfield, M.M., Arthur, A.D., Andersson, G.K.S., Bommarco, R., Brittain, C., Carvalheiro, L.G., Chacoff, N.P., Entling, M.H., Foully, B., Freitas, B.M., Gemmill-Herren, B., Ghazoul, J., Griffin, S.R. Gross, C.L., Herbertsson, L., Herzog, F., Hipólito, J., Jaggar, S., Jauker, F., Klein, A-M., Kleijn, D., Krishnan, S., Lemos, C.Q., Lindström, S.A.M., Mandelik, Y., Monteiro, V.M., Nelson, W., Nilsson, L., Pattemore, D.E., Pereira, N. de O., Pisanty, G., Potts, S.G., Reemerf, M., Rundlöf, M., Sheffield, C.S., Scheper, J., Schüepp, C., Smith, H.G., Stanley, D.A., Stout, J.C., Szentgyörgyi, H., Taki, H., Vergara, C.H., Viana, B.F., & Woyciechowski, M. 2016. Non-bee insects are important contributors to global crop pollination. Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. Vol 113, no.1, 146-151.

12) Garibaldi, L.A., Carvalheiro, L.G., Vaissière,B.E., Gemmill-Herren, B., Hipolito, J., Freitas, B.M., Ngo, H.T., Azzu, N., Saez, A., Astrom, J., An, J., Blochtein, B., Buchori, D., Chamorro, F.J., da Silva, F. O., Devkota, K., Ribeiro, M de F., Freitas, L., Gaflianone, M. C., Goss, M., Irshad, M., Kasina, M., Pacheco, A., Kiill, L. H. P., Kofi, K. P., Parra, G. N., Pires, C., Pires, V., Rawai, R., Rizali, A., Saraiva, A., Veldtman, R., Viana, B. F., Witter, S., Zhang., H. 2016. Mutually beneficial pollinator diversity and crop yield outcomes in small and large farms. Science, Vol.351, Issue 6271, 388-391.

13) Chaplin-Kramer, R., Dombeck, E., Gerber, J., Knuth, K.A., Mueller, N.D., Mueller, M., Ziv, G., Klein, A-M. 2014. Global malnutrition overlaps with pollinator-dependent micronutrient production. Proceedings of the Royal Society B, Biological Sciences. 281: 20141799.

14) Smith, M.R., Singh, G.M., Mozaffarian, D., Myers, S.S. 2015. Effects of decreases of animal pollinators on human nutrition and global health: a modelling analysis. The Lancet, Vol.386, No. 10007, 1964-1972. 

15) Klein, A-M., Vaissière, B.E., Cane, J.H., Steffan-Dewenter, I., Cunningham, S.A., Kremen, C., Tscharntke, T. 2007. Importance of pollinators in changing landscapes for world crops. Proceedings of the Royal Society, Biological Sciences Vol.274, Issue 1608.

16) Vogel, G. 2017. Where have all the insects gone? Science, Vol.356, Issue 6338, 576-579.

17) Maletz, S., Wollenweber, M., Kubiak, K., Müller, A., Schmitz, S., Maier, D., Hecker, M., Hollert, H.. 2015. Investigation of potential endocrine disrupting effects of mosquito larvicidal Bacillus thuringiensis israelensis (Bti) formulations. The science of the total environment. Vol.536, 729-738.

18) Poulin, B., Lefebre, G., Paz, L., 2010. Red flag for green spray: adverse trophic effects of Bti on breeding birds. Journal of Applied Ecology. Vol.47, Issue 4, 884-889.

19) Washington State Department of Health. Mosquito Larvicide - Bti.

20) Hrvatski Zavod za javno zdravstvo.

21) Mreža zavoda za javno zdravstvo.

22) Grisogono, V. 2017. Insect spraying: rethink needed.

23) chemicalWATCH Factsheet. 2000. Synthetic pyrethroids. Beyond Pesticides, Washington DC.

24) Bradberry, S.M., Cage, S.A., Proudfoot, A.T., Vale, J.A. 2005. Poisoning due to pyrethroids. Toxicological Reviews. 24 (2) 93-106.

25) Wagner-Schuman, M., Richardson, J.R., Auinger, P., Braun, J.M., Lanphear, B.P., Epstein, J.N., Yolton, K., & Froehlich, T.E. 2015. Association of pyrethroid pesticide exposure with attention-deficit/hyperactivity disorder in a nationally representative sample of U.S. children. Environmental Health. 14:44.

26) Environmental Protection Agency (USA). 2006. Reregistration Eligibility Decision for Pyrethrins. RED document, List B, Case no.2580.

27) Walters, J.K., Boswell, L.E., Green, M.K., Heumann, M. A., Karam, L.E., Morrissey, B.E.,Waltz, J.E. 2009. Pyrethrin and pyrethroid Illnesses in the Pacific Northwest: A Five-Year Review. Public Health Reports. 124 (1) 149-159.

28) Roberts, J.R., Routt Reigart, J. 2013. Recognition and Management of Pesticide Poisonings. United States Environmental Protection Agency. pp 38-42. (6th Edition)

29) Pesticide Action Network, North America (PANNA). Pyrethrins - Identification, toxicity, use, water pollution potential, ecological toxicity and regulatory information.

30) Ingram, E.M., Augustin J., Ellis, M. D., Siegfried, B.D. 2015. Evaluating sub-lethal effects of orchard-applied pyrethroids using video-tracking software to quantify honey bee behaviors. Chemosphere. 135, 272-277.

31) Nkya, T.E., Idir Akhouayri, I., Kisinza, W., David, J-P. 2013. Impact of environment on mosquito response to pyrethroid insecticides: Facts, evidences and prospects. Insect Biochemistry and Molecular Biology 43: 407-416

32) Seixas, G., Grigoraki, l., Weetman, D., Vicente, J.L., Silva, A.C., Pinto, J., Vontas, J., Sousa, C.A. 2017. Insecticide resistance is mediated by multiple mechanisms in recently introduced Aedes aegypti from Madeira Island (Portugal). PLOS Neglected Tropical Diseases. July 24 2017.

33) Program mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini.

34) Tavetkov, N., Samson-Robert, O., Sood, K., Patel, H.S., Malena, D.A., Gajiwala, P.H., Maciukiewiez, P., Fournier, V., Zayed, A. 2017. Chronic exposure to neonicotinoids reduces honey bee health near corn crops. Science, Vol. 356, Issue 6345, 1395-1397.

35) Baines, D., Wilton, E., Pawluk, A., de Gorter, M., & Chomistek, N. 2017. Neonicotinoids act like endocrine disrupting chemicals in newly-emerged bees and winter bees. Scientific Reports. 7, Article number 10979.

36) Stanley, D.A., Garratt, M.P.D., Wickens, J.B., Wickens, V.J., Potts, S.G., Raine, N.E. 2015. Neonicotinoid pesticide exposure impairs crop pollination services provided by bumblebees. Nature. Vol. 528, 548-550.

37) Carrington, D. 2017. Pesticides damage survival of bee colonies, landmark study shows. Guardian (UK newspaper) 29 June 2017.

38) Mesnage, R., Defarge, N., de Vendômois, D.S., & Séralini, G-E. 2014. Major Pesticides Are More Toxic to Human Cells Than Their Declared Active Principles. BioMedRsearch International. 26 February 2014.

39) U.S. Environmental Protection Agency. 2006. Reregistration Eligibility Decision for Piperonyl Butoxide (PBO)

40) Hubálek, Z, Halouzka, J. 1999. West Nile fever--a reemerging mosquito-borne viral disease in Europe. Emerging Infectious Diseases, 5 (5) 643-650.

41) Calistri, P., Giovannini, A., Hubálek, Z, Ionescu, A., Monaco, F., Savini, G., & Lelli, R. 2010. Epidemiology of West Nile in Europe and in the Mediterranean Basin. The Open Virology Journal. 4: 29-37.

42) European Centre for Disease Prevention and Control (an EU Agency). Disease data from ECDC Surveillance Atlas - West Nile fever.

43) Hrvatski Zavod za javno zdravstvo. 2017. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2016: 6. Zarazne bolesti u Hrvatskoj u 2016. godini.

44) Gjenero-Margan I, Aleraj B, Krajcar D, Lesnikar V, Klobučar A, Pem-Novosel I, Kurečić-Filipović S, Komparak S, Martić R, Đuričić S, Betica-Radić L, Okmadžić J, Vilibić-Čavlek T, Babić-Erceg A, Turković B, Avšić-Županc T, Radić I, Ljubić M, Šarac K, Benić N, Mlinarić-Galinović G. Autochthonous dengue fever in Croatia, August–September 2010. Euro Surveill. 2011;16(9):pii=19805. 

45) Ćorić, T., Knežević, A.M., Čukelj, P. 2017. Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2016.godini (Prvi rezultati). Hrvatski Zavod za javno zdravstvo.

46) Aguirre-Obando, O.A., Pietrobon, A.J., Dalla Bona, A.C., Navarro-Silva M.A. 2015. Contrasting patterns of insecticide resistance and knockdown resistance (kdr) in Aedes aegypti populations from Jacarezinho (Brazil) after a Dengue Outbreak. Medical and Veterinary Entomology, Vol 60 (1) 94-100.

47) Hong-xing, X., Ya-jun , Y., Yan-hui, L.,  Xu-song, Z., Jun-ce, T., Feng-xiang, L., Qiang, F., Zhong-xian, L. 2017. Sustainable Management of Rice Insect Pests by Non-Chemical-Insecticide Technologies in China. Rice Science. Vol.24, March 2017, 61-72

 

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Eco Environment News feeds

  • Campaigners accuse Yorkshire Water of negligence and say plan to top up reservoirs will kill the river’s fish

    With its pebble beach and shallow areas for paddling, the River Wharfe at Ilkley has long been a popular swimming location in the pretty Yorkshire town. But plagued by sewage and agricultural runoff, the river has been designated as “poor” quality, and a sign has been put up warning people against bathing in it. And now, the health of the river has been put further at risk with emergency drought plans by Yorkshire Water to suck water from it to top up its reservoirs.

    A drive by campaigners and wild swimmers led it in 2021 to be the first in the country to get designated bathing status – meaning the government tests it for the harmful E coli and intestinal enterococci bacteria.

    Continue reading...

  • Across the globe, oil, gas and coal companies use an ever-widening set of tactics to crush competition and opposition. With the world’s most powerful man helping them at every turn, it’s critical we reveal their full impact

    Today the Guardian launches its annual environment support campaign. To back our vital climate journalism, please click here

    Why does capital love fossil fuels? It’s not hard to explain. They exist in a small number of discrete locations, where the right to exploit them can be owned and monopolised. Most can be extracted commercially only at scale, excluding small competitors. They can be stored and traded all over the world, allowing prices to be optimised across time and space. Renewable energy, by contrast, can be generated almost anywhere, by almost anyone with a small amount of money to invest.

    Renewables might now be cheaper than fossil fuel in the vast majority of cases, but this makes them less attractive to capital, not more. Fossil fuels are uncompetitive and highly profitable. Renewables are highly competitive and not very profitable.

    Join George Monbiot and special guests on 16 September for a special climate assembly to discuss the growing and dramatic political and corporate threats to the planet. Book tickets – in person or livestream

    Continue reading...

  • Report finds regenerative approach could yield economic benefits while helping to meet environmental targets

    The degradation of nature in the UK will lop nearly 5% off the country’s GDP if the private sector does not make a greater effort to halt the decline, experts have warned.

    Conversely, investing in nature can produce economic returns for companies in a range of sectors, from manufacturing and construction to food, according to a report from the Green Finance Institute (GFI) and WWF.

    Continue reading...

  • Before Peter Betts died in 2023, he wanted to pass on what he had learned over many years of negotiating at Cops – including how Paris 2015 was saved at the last bell

    On 15 March 2022, I was on a video call with a dear friend when I experienced a twitching on the left-hand side of my face and a slurring of my speech. My wife, Fiona, took me to hospital because we both thought I was having a stroke, and I spent the journey in the car adjusting to my probable death. Interestingly, I did not feel fear or anger; only sadness and disappointment that it was all going to end sooner than I had expected. I survived: but six days later, we learned that the cause of my condition was a particularly aggressive form of brain tumour called a glioblastoma.

    Since then I have read a number of accounts written by cancer sufferers. Many of them start with an uncertain diagnosis, often with a reasonable percentage chance of survival. But unlike these accounts it was absolutely clear that the tumour would kill me: there was no cure and I was given a median life expectancy of 15 to 18 months. Of course, I hoped to do better than the median, but the medical team said that clinging to that possibility would probably be a mistake because it would distract me from enjoying the time I had left. My immediate reaction was genuinely to recognise that in some respects I was lucky. Some people drop dead with no warning, whereas I would perhaps have a year to come to terms with and make sense of my life. This enabled me from the beginning to take a positive approach to my situation and determined me to make the most of the little time I had.

    Continue reading...

  • Nämdö, Stockholm archipelago: A holiday to the Baltic has forced me to undergo a perspective shift to appreciate its scale and intricate wateriness

    By the third week in August, Swedish school terms have restarted and the thousands who make the Stockholm archipelago their summer home have returned to the city. Ferries have switched to winter timetables and people are outnumbered by fallow deer.

    I try to get my bearings using the chart hanging in my cousin’s summerhouse, but the white-tailed eagle view of 30,000 islands, islets and skerries is baffling. A boat is essential, and my son makes the necessary perspective shift before I do. “It’s like the Lake District in reverse,” he says. “The land is water and the lakes are islands.” I see what he means. There is something about the ice-worn geology and the vegetation dominated by pines, alder and birch that feels familiar, but the scale and intricate wateriness of the place is as confusing as it is beguiling.

    Continue reading...

  • For more than a decade, scientists have been puzzling over what was causing billions of starfish to dissolve into piles of white goo. Sea star wasting disease has ravaged starfish populations, wiping out 90% of the once common sunflower sea star. Now, researchers have finally identified the culprit. Madeleine Finlay speaks to Dr Melanie Prentice, one of the team to crack the case. She explains the impact the disease has had on the marine environment, how they found the pathogen responsible, and what it means for sea stars’ recovery

    Scientists identify bacterium behind devastating wasting disease in starfish

    Support the Guardian: theguardian.com/sciencepod

    Continue reading...

  • Views of forward-thinking artist and writer who lived off land in national park celebrated at museum in Glastonbury

    She was considered an eccentric by some, eking out a frugal existence on a wild English moor, surviving off the land and exchanging her sketches of the countryside for meals.

    But the first museum exhibition on the life and work of the largely forgotten nature writer and artist Hope Bourne highlights that her views on the environment, recycling, access to the countryside – even rewilding – were ahead of her time.

    Continue reading...

  • Educators across the country confronted with how to deal with children in their schools who experienced tragedy

    Schools in parts of Texas reopened their doors two months earlier than planned this summer. But the reason was tragic.

    They were transformed into “relief hubs” to welcome volunteers whose efforts were instrumental in responding to devastating floods in the state. Now, as lessons have mostly resumed in Texas, the classrooms have been turned back from temporary emergency centres into places of learning, but that’s not to say the memories of what was lost will linger with the community indefinitely.

    Continue reading...

  • Warm weather has created strong flavours that some say means fruit that’s ripe enough for still wine

    UK vineyards are getting ready for a vintage year – and a very early harvest – with the warm, sunny weather caused by the heating climate delivering strong flavours in their grapes.

    Across the UK the total amount of wine produced is likely to be up on last year. English growers alone added more than 1,000 hectares of vines in 2024, taking the total to 4,841, of which 3,763 was in active production in 2024, according to the industry body Wine GB.

    Continue reading...

  • As survivors and experts reflect on the storm 20 years on, fear is growing that the US is just as unprepared to take on extreme weather amid cuts to Fema

    Darren McKinney grew up in New Orleans’s Lower Ninth Ward. When Hurricane Katrina struck 20 years ago this week, he watched his neighborhood wash away. From his second-floor apartment, he saw flood waters rise up to his window.

    “I had no food at all, no water, no electricity,” he recounted one rainy day this month, while taking a break from his job leading home restoration in the neighborhood as field operations director of the non-profit lowernine.org.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen