Najveći Ljetni Blagdan: Vela Gospa

Objavljeno u Zanimljivosti

Blagdan Vele Gospe je jedan od najznačajnijih blagdana u katoličkom kalendaru, te državni praznik u cijeloj Hrvatskoj.

Kip Gospe nošen kroz Splitsku na blagdan Vele Gospe. Kip Gospe nošen kroz Splitsku na blagdan Vele Gospe. Foto: Vivian Grisogono

U Splitskoj na otoku Braču je Gospa zaštitnica sela, tako da je blagdan Vele Gospe, 15. kolovoza jedan sasvim poseban dan. Kao i kod većine katoličkih blagdana, proslava počinje sa crkvenim slavljem, odavanjem počasti svecu kroz misu i procesiju. S obzirom, da se sve dovađa usred ljeta, misa bude uvijek predvečer.

Glavni oltar u Crkvi u Splitskoj ukrašen za Velu Gospu. Foto: Vivian Grisogono

Kao i obično, misi prethodi crkveno zvono, koje počinje sat i petnaest minuta prije početka mise i glasi se svakih petnaest minuta. Samo što je ovaj put malo drukčije od uobičajenog u tome, da sva tri zvona zvone punom snagom kroz ručno pokretanje iskusnim zvonarima visoko u zvoniku. Postoji duga tradicija u ručnom udaranju na zvona u zvoniku, koje izvode 76-godišnji Vladimir Čeprnić i njegov rođak Pero Barbarić. Zadatak zahtjeva odličnu fizičku kondiciju. Uspon do zvonika nije jednostavan i pokretanje teških zvona i zvonjenje, posebice onoga velikoga, je pitanje snage i izdržljivosti. Prije početka mise zvone zvona po nekoliko minuta. Tijekom procesije koja slijedi nakon mise, zvone neprekidno za vrijeme trajanje šetnje po selu, koje traje više od pola sata.

Vladimir Čeprnić uzima predah u pauzi između dvije zvonjave. Foto: Vivian Grisogono

Za misu se mala crkvica uvijek napuni do zadnjeg mjesta a mnogi sudjeluju i vani ispred glavnog ulaza. Mnogo više ljudi se pridruži procesiji nakon mise. Tijekom mise pokreće crkveno zvono u ključnim svečanim trenucima sin Vladimira Čeprnića, Jure, redovni zvonar Splitske. Procesija kreće uzbrdo u večernjem suncu s kipom Majke Božje i Djeteta, koji nose četiri mladića iz sela praćeni župnikom don Markom Plančićem.

Izlazak iz crkve na početku procesije. Foto: Vivian Grisogono

Bočni oltar, na kojem se obično nalazi portret Djevice s Djetetom, svečano je ukrašen u iščekivanju povratka kipa.

Bočni oltar bez svog kipa. Foto: Vivian Grisogono

Procesija skreće lijevo kroz vrata crkve, umjesto da ide niz glavne stepenice prema rivi i vodi uzbrdo obilazeći glavni dio sela. Vođena je uobičajenom dvojicom stjegonoša sa zastavama u čast Gospi.

Stjegonoše procesije. Foto: Vivian Grisogono

Iza stjegonoša hoda grupa muškaraca, nakon njih mlade djevojke odjevene kao mali anđeli noseći latice cvijeća. Starija djeca u svečanoj odjeći hodaju iza nositelja kipa a nakon njih hoda župnik don Marko u izolaciji.

Procesija se vraća natrag u crkvu. Foto: Vivian Grisogono

Nakon što je obišla gornju sjevernu stranu sela, procesija dolazi na rivu i skreće desno prema crkvi. Prolazi pored glavnog ulaza u crkvu, ide ravno kroz rivu prolazeći pored ulaza u Cerineo/Cerinić vilu, gdje se okreće kako bi krenula prema crkvi. Kako su uvijek uz cestu parkirani automobili, može postati prilično usko za okretanje procesije, ali sve do danas je ova manja neugodnost uvijek prošla bez ikakvih komplikacija.

Klapa Rišpet. Foto: Vivian Grisogono

Do završetka procesije se uvijek smrači. Nakon toga je kratko zatišje, dok ljudi večeraju ili šetaju oko štandova na rivi kupujući balone i nove igračke za djecu. U 21:00 počinje veselje. U 2016. godini je večer otvorila Klapa Rišpet sa svojim prekrasno raznolikim repertoarom pjesama, nekim a cappella, ali ponajviše u pratnji instrumenata. Publika se s oduševljenjem priključila pjevanju a klapa je spremno odgovorila i na njene glazbene želje. Djeca su neumorno plesala, roditelji su slikali, odrasli se družili u razgovorima, neki su jeli kobasice ili palačinke prodavane na štandovima brze hrane, bezalkoholno piće i pivo se konzumiralo u velikim količinama. Koji put su djeca upadala na pozornicu, da bi ih odrasli povukli natrag zabrinuti oko moguće opasnosti od električnih žica. Vitka mlada dama u vrućim hlaćicama se popela na pozornicu ispred klape i izgledalo je, da će i ono malo što ima na sebi biti uklonjeno u nizu seksi pokreta na glasnu radost dijela publike. Međutim, završetka nije bilo, jer je zastrašujuće veliki čuvar odjeven u prijeteće crne kožne hlače stručno vratio mladu damu natrag na zemlju.

Jure u središtu pozornosti. Foto: Vivian Grisogono

Negdje blizu ponoći, Klapa Rišpet je napustila pozornicu, da bi je zamijenio popularni pjevački dvojac, koji redovito nastupa na blagdanima Splitske. No, osjetilo se nestrpljenje u zraku: svake godine je vrhunac scenskog nastupa pojavljivanje zvonara Juru Čeprnića.

Jure i njegova oduševljena publika. Foto: Vivian Grisogono

Potaknut grupom prijatelja, Jure svake godine preuzima pozornicu i izvodi nekoliko pjesama, koje su uvijek dobro primljene među njegovom predanom publikom - fan klubom lojalnih mještana.

Jure u svom najboljem izdanju na pozornici. Foto: Vivian Grisogono

2016. godine se mlada dama, čiju je striptiz točku prekinuo krupni izbacivač, ponovno pojavila na pozornici zajedno sa Jurom, uz oduševljen pljesak publike. Ovoga puta je zadržala svoju odjeću ali je izvela nekoliko vrlo nepriličnih pokreta, nimalo pogodnih za ono podosta djece, koja su još uvijek bila prisutna. Srećom je većina one najmlađe djece tada već spavala u naručjima svojih roditelja a pretpostavljam, da je većina one starije djece i tako sve to već vidjela na televiziji i na internetu.

Jure i strastvena ´Gospođica Vruće-Hlačice´. Foto: Vivian Grisogono

Potaknute primjerom ´Gospođice Vruće-Hlačice´, još dvije - mlađe i pristojnije - plesačice su se popele na pozornicu i pridružile se Juri, tako da se atmosfera dobrog raspoloženja proširila kako među izvođačima tako i među publikom. Kako bi upotpunila svoj imidž opuštene sofisticiranosti, "Gospođica Vruće-Hlačice" je zapalila cigaretu i bezbrižno je kružila oko svojih oblačića dima.

Jure i njegove mlade prateće plesačice. Foto: Vivian Grisogono

Jure se nije činio nimalo uznemiren svim ovim upadima, sretno se smiješeći nastavlja sa setom svojih pjesama. Pred kraj je bio nagrađen poljupcem u obraz, nakon kojeg je "Gospođica Vruće-Hlačice" skočila s pozornice - koristeći moju glavu i osobu pored mene kao odskočnu dasku.

Poljubac za nagradu za Juru. Foto: Vivian Grisogono

Juri je nakon njegove izvedbe aplaudirala publika i ljudi su mu čestitali sa svih strana dok je veličanstveno hodao rivom.. Jurin trenutak slave je bio gotov za ovu godinu, upisan mu je opet jedan veliki uspjeh. Pjevački dvojac, potaknut Jurinim primjerom, pjevao je s guštom do 2 sata ujutro, kada se selo vratilo u svoje normalne razine relativne tišine, izuzev nekolicine bučnih izoliranih skupina.

Veliko zvono Splitske u akciji za Velu Gospu. Foto: Vivian Grisogono

Pohvale lokalnim službama za zbrinjavanje otpada i svim organizatorima: pozornica i gotovo svaki komadić smeća su bili uklonjeni do sljedećeg jutra.

Djevica s Djetetom, fokus pobožnosti. Foto: Vivian Grisogono

Vela Gospa: veliki blagdan za Katoličku Hrvatsku, a u Splitskoj (vjerojatno i drugdje) i fina mješavina pobožnosti i hedonizma, možda točno odražavajuća kontraste postojeće unutar dalmatinskog načina života.

© Vivian Grisogono 2016

Prijevod: Ivana Župan

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Najveći Ljetni Blagdan: Vela Gospa

Eco Environment News feeds

  • Mersey Valley Way takes in Manchester and Stockport on its 13-mile route with other walks to be identified in 2026

    A new river walk has been announced by the government as ministers try to improve access to nature in England.

    The 13-mile (21km) walk will go through Greater Manchester and the north-west of England. There will be a river walk in each region of the country by the end of parliament, the government has pledged.

    Continue reading...

  • Secondhand tobacco smoke and routine tasks such as operating the stove shown to be biggest emitters of indoor pollution in UK homes

    Christmas and New Year is a time when many people will be at home. Being indoors can give us a degree of protection from outdoor air pollution, but it can also trap pollution we produce inside our homes.

    Risks from secondhand tobacco smoke are well known and the effect is perhaps best seen by comparison of health data before and after indoor smoking bans. A study of 47 indoor smoking bans in public spaces found hospital admissions for heart attacks decreased by an average of 12%, but people are less aware of other indoor pollutants and how to minimise them.

    Continue reading...

  • As part of the Guardian’s Against the tide series, readers aged 18 to 30 share what they love about living in their coastal town, the challenges and why they often choose to leave

    Megan, a 24-year-old from the Isle of Wight, is very familiar with saying goodbye. She decided university wasn’t for her and remembers how, one by one, she waved off her friends who left the island to study. Many never came back.

    Continue reading...

  • Provisional figures in government mandate’s first year show 20% shortfall in levels of SAF supplied for UK flights

    The take-up of sustainable aviation fuels is on course to fall short of the UK government’s first annual mandate, official figures suggest.

    Production data published by the Department for Transport (DfT) covering most of 2025 shows that sustainable fuels (SAF) only accounted for 1.6% of fuel supplied for UK flights – 20% less fuel in volume than the 2% needed to fulfil the requirement.

    Continue reading...

  • We look back over the year’s wildlife photographs, and hand out some much-deserved gongs to brilliant and beautiful creatures around the world

    Continue reading...

  • The Marches, Shropshire: Boxing Day has its own more violent customs between humans and animals. That’s not the world I choose to live in

    The sparrows are a shuffling, chirruping shadow in the bushes, a static of anticipation. They are waiting for food, calling for it. They have not forgotten what the poet Emily Dickinson describes, in her poem Victory Comes Late, as “God keeps his oath to sparrows, / Who of little love / Know how to starve!” However, sparrows do seem to live in a much more vivid and emotional society than as mere victims of an indifferent nature that is economical at the expense of compassion.

    To say they come to the feeding station sounds a bit grand for a small bird table, a few hanging fat balls and a scattering of seed and mealworms in a back yard in Oswestry. The first adventurers edge in, not just to explore the food source but to play in a space of subtle changes that have happened in their place. When the whole host, quarrel or ubiquity move in, there must be over 30 birds. The energy of their performance is contagious.

    Continue reading...

  • Low-cost tech and joined-up funding have reduced illegal logging, mining and poaching in the Darién Gap – it’s a success story that could stop deforestation worldwide

    There are no roads through the Darién Gap. This vast impenetrable forest spans the width of the land bridge between South and Central America, but there is almost no way through it: hundreds have lost their lives trying to cross it on foot.

    Its size and hostility have shielded it from development for millennia, protecting hundreds of species – from harpy eagles and giant anteaters to jaguars and red-crested tamarins – in one of the most biodiverse places on Earth. But it has also made it incredibly difficult to protect. Looking after 575,000 hectares (1,420,856 acres) of beach, mangrove and rainforest with just 20 rangers often felt impossible, says Segundo Sugasti, the director of Darién national park. Like tropical forests all over the world, it has been steadily shrinking, with at least 15% lost to logging, mining and cattle ranching in two decades.

    Continue reading...

  • Armed groups have moved in to the space left by the Farc after the civil war, cutting down rainforest to control land and build thousands of kilometres of smuggling routes

    High above the Colombian Amazon, Rodrigo Botero peers out of a small aircraft as the rainforest canopy unfolds below – an endless sea of green interrupted by stark, widening patches of brown. As director of the Foundation for Conservation and Sustainable Development (FCDS), he has spent years mapping the transformation of this fragile landscape from the air.

    His team has logged more than 150 overflights, covering 30,000 miles (50,000km) to track deforestation advancing along the roads, illicit crops and the shifting frontiers of human settlement. “We now have the highest road density in the entire Amazon,” says Botero.

    Continue reading...

  • From Copenhagen’s cycle lanes and Vienna’s shared parks to Barcelona and London’s unfulfilled potential, better living is close at hand

    The angry rumble of a speeding SUV. The metallic smog of backlogged traffic. The aching heat of sun-dried neighbourhoods baking in an oven of concrete and asphalt.

    For most people, the mundane threats that plague our environments are likely to annoy more than they spark dread. But for scientists who know just how dangerous our surroundings can be, the burden of knowledge weighs heavy each day. Across Europe, environmental risks cause 18% of deaths from cardiovascular disease and 10% of deaths from cancer. Traffic crashes in the EU kill five times more people than murders.

    Continue reading...

  • Seaweed has become a key cash crop as climate change and industrial trawling test the resilient culture of the semi-nomadic Vezo people

    Along Madagascar’s south-west coast, the Vezo people, who have fished the Mozambique Channel for countless generations, are defined by a way of life sustained by the sea. Yet climate change and industrial exploitation are pushing this ocean-based culture to its limits.

    Coastal villages around Toliara, a city in southern Madagascar, host tens of thousands of the semi-nomadic Vezopeople, who make a living from small-scale fishing on the ocean. For centuries, they have launched pirogues, small boats carved from single tree trunks, every day into the turquoise shallows to catch tuna, barracuda and grouper.

    A boat near lines of seaweed, which has become a main source of income for Ambatomilo village as warmer seas, bleached reefs and erratic weather accelerate the decline of local fish populations

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen