Najveći Ljetni Blagdan: Vela Gospa

Objavljeno u Zanimljivosti

Blagdan Vele Gospe je jedan od najznačajnijih blagdana u katoličkom kalendaru, te državni praznik u cijeloj Hrvatskoj.

Kip Gospe nošen kroz Splitsku na blagdan Vele Gospe. Kip Gospe nošen kroz Splitsku na blagdan Vele Gospe. Foto: Vivian Grisogono

U Splitskoj na otoku Braču je Gospa zaštitnica sela, tako da je blagdan Vele Gospe, 15. kolovoza jedan sasvim poseban dan. Kao i kod većine katoličkih blagdana, proslava počinje sa crkvenim slavljem, odavanjem počasti svecu kroz misu i procesiju. S obzirom, da se sve dovađa usred ljeta, misa bude uvijek predvečer.

Glavni oltar u Crkvi u Splitskoj ukrašen za Velu Gospu. Foto: Vivian Grisogono

Kao i obično, misi prethodi crkveno zvono, koje počinje sat i petnaest minuta prije početka mise i glasi se svakih petnaest minuta. Samo što je ovaj put malo drukčije od uobičajenog u tome, da sva tri zvona zvone punom snagom kroz ručno pokretanje iskusnim zvonarima visoko u zvoniku. Postoji duga tradicija u ručnom udaranju na zvona u zvoniku, koje izvode 76-godišnji Vladimir Čeprnić i njegov rođak Pero Barbarić. Zadatak zahtjeva odličnu fizičku kondiciju. Uspon do zvonika nije jednostavan i pokretanje teških zvona i zvonjenje, posebice onoga velikoga, je pitanje snage i izdržljivosti. Prije početka mise zvone zvona po nekoliko minuta. Tijekom procesije koja slijedi nakon mise, zvone neprekidno za vrijeme trajanje šetnje po selu, koje traje više od pola sata.

Vladimir Čeprnić uzima predah u pauzi između dvije zvonjave. Foto: Vivian Grisogono

Za misu se mala crkvica uvijek napuni do zadnjeg mjesta a mnogi sudjeluju i vani ispred glavnog ulaza. Mnogo više ljudi se pridruži procesiji nakon mise. Tijekom mise pokreće crkveno zvono u ključnim svečanim trenucima sin Vladimira Čeprnića, Jure, redovni zvonar Splitske. Procesija kreće uzbrdo u večernjem suncu s kipom Majke Božje i Djeteta, koji nose četiri mladića iz sela praćeni župnikom don Markom Plančićem.

Izlazak iz crkve na početku procesije. Foto: Vivian Grisogono

Bočni oltar, na kojem se obično nalazi portret Djevice s Djetetom, svečano je ukrašen u iščekivanju povratka kipa.

Bočni oltar bez svog kipa. Foto: Vivian Grisogono

Procesija skreće lijevo kroz vrata crkve, umjesto da ide niz glavne stepenice prema rivi i vodi uzbrdo obilazeći glavni dio sela. Vođena je uobičajenom dvojicom stjegonoša sa zastavama u čast Gospi.

Stjegonoše procesije. Foto: Vivian Grisogono

Iza stjegonoša hoda grupa muškaraca, nakon njih mlade djevojke odjevene kao mali anđeli noseći latice cvijeća. Starija djeca u svečanoj odjeći hodaju iza nositelja kipa a nakon njih hoda župnik don Marko u izolaciji.

Procesija se vraća natrag u crkvu. Foto: Vivian Grisogono

Nakon što je obišla gornju sjevernu stranu sela, procesija dolazi na rivu i skreće desno prema crkvi. Prolazi pored glavnog ulaza u crkvu, ide ravno kroz rivu prolazeći pored ulaza u Cerineo/Cerinić vilu, gdje se okreće kako bi krenula prema crkvi. Kako su uvijek uz cestu parkirani automobili, može postati prilično usko za okretanje procesije, ali sve do danas je ova manja neugodnost uvijek prošla bez ikakvih komplikacija.

Klapa Rišpet. Foto: Vivian Grisogono

Do završetka procesije se uvijek smrači. Nakon toga je kratko zatišje, dok ljudi večeraju ili šetaju oko štandova na rivi kupujući balone i nove igračke za djecu. U 21:00 počinje veselje. U 2016. godini je večer otvorila Klapa Rišpet sa svojim prekrasno raznolikim repertoarom pjesama, nekim a cappella, ali ponajviše u pratnji instrumenata. Publika se s oduševljenjem priključila pjevanju a klapa je spremno odgovorila i na njene glazbene želje. Djeca su neumorno plesala, roditelji su slikali, odrasli se družili u razgovorima, neki su jeli kobasice ili palačinke prodavane na štandovima brze hrane, bezalkoholno piće i pivo se konzumiralo u velikim količinama. Koji put su djeca upadala na pozornicu, da bi ih odrasli povukli natrag zabrinuti oko moguće opasnosti od električnih žica. Vitka mlada dama u vrućim hlaćicama se popela na pozornicu ispred klape i izgledalo je, da će i ono malo što ima na sebi biti uklonjeno u nizu seksi pokreta na glasnu radost dijela publike. Međutim, završetka nije bilo, jer je zastrašujuće veliki čuvar odjeven u prijeteće crne kožne hlače stručno vratio mladu damu natrag na zemlju.

Jure u središtu pozornosti. Foto: Vivian Grisogono

Negdje blizu ponoći, Klapa Rišpet je napustila pozornicu, da bi je zamijenio popularni pjevački dvojac, koji redovito nastupa na blagdanima Splitske. No, osjetilo se nestrpljenje u zraku: svake godine je vrhunac scenskog nastupa pojavljivanje zvonara Juru Čeprnića.

Jure i njegova oduševljena publika. Foto: Vivian Grisogono

Potaknut grupom prijatelja, Jure svake godine preuzima pozornicu i izvodi nekoliko pjesama, koje su uvijek dobro primljene među njegovom predanom publikom - fan klubom lojalnih mještana.

Jure u svom najboljem izdanju na pozornici. Foto: Vivian Grisogono

2016. godine se mlada dama, čiju je striptiz točku prekinuo krupni izbacivač, ponovno pojavila na pozornici zajedno sa Jurom, uz oduševljen pljesak publike. Ovoga puta je zadržala svoju odjeću ali je izvela nekoliko vrlo nepriličnih pokreta, nimalo pogodnih za ono podosta djece, koja su još uvijek bila prisutna. Srećom je većina one najmlađe djece tada već spavala u naručjima svojih roditelja a pretpostavljam, da je većina one starije djece i tako sve to već vidjela na televiziji i na internetu.

Jure i strastvena ´Gospođica Vruće-Hlačice´. Foto: Vivian Grisogono

Potaknute primjerom ´Gospođice Vruće-Hlačice´, još dvije - mlađe i pristojnije - plesačice su se popele na pozornicu i pridružile se Juri, tako da se atmosfera dobrog raspoloženja proširila kako među izvođačima tako i među publikom. Kako bi upotpunila svoj imidž opuštene sofisticiranosti, "Gospođica Vruće-Hlačice" je zapalila cigaretu i bezbrižno je kružila oko svojih oblačića dima.

Jure i njegove mlade prateće plesačice. Foto: Vivian Grisogono

Jure se nije činio nimalo uznemiren svim ovim upadima, sretno se smiješeći nastavlja sa setom svojih pjesama. Pred kraj je bio nagrađen poljupcem u obraz, nakon kojeg je "Gospođica Vruće-Hlačice" skočila s pozornice - koristeći moju glavu i osobu pored mene kao odskočnu dasku.

Poljubac za nagradu za Juru. Foto: Vivian Grisogono

Juri je nakon njegove izvedbe aplaudirala publika i ljudi su mu čestitali sa svih strana dok je veličanstveno hodao rivom.. Jurin trenutak slave je bio gotov za ovu godinu, upisan mu je opet jedan veliki uspjeh. Pjevački dvojac, potaknut Jurinim primjerom, pjevao je s guštom do 2 sata ujutro, kada se selo vratilo u svoje normalne razine relativne tišine, izuzev nekolicine bučnih izoliranih skupina.

Veliko zvono Splitske u akciji za Velu Gospu. Foto: Vivian Grisogono

Pohvale lokalnim službama za zbrinjavanje otpada i svim organizatorima: pozornica i gotovo svaki komadić smeća su bili uklonjeni do sljedećeg jutra.

Djevica s Djetetom, fokus pobožnosti. Foto: Vivian Grisogono

Vela Gospa: veliki blagdan za Katoličku Hrvatsku, a u Splitskoj (vjerojatno i drugdje) i fina mješavina pobožnosti i hedonizma, možda točno odražavajuća kontraste postojeće unutar dalmatinskog načina života.

© Vivian Grisogono 2016

Prijevod: Ivana Župan

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Najveći Ljetni Blagdan: Vela Gospa

Eco Environment News feeds

  • Government should point to evidence of FSA licensing of additive, says chair of environment and climate change committee

    The government must urgently reassure consumers that feed additives given to cattle to reduce methane emissions are harmless, and a vital tool in tackling the climate crisis, the chair of an influential parliamentary committee has warned.

    Lady Sheehan, chair of the environment and climate change committee of the House of Lords, called on ministers to step up as a row has blown up over the prospective use of the additive Bovaer in British dairy herds supplying Arla, the dairy company.

    Continue reading...

  • An area nearly a third larger than India turned permanently arid in past three decades, research shows

    An area of land nearly a third larger than India has turned from humid conditions to dryland – arid areas where agriculture is difficult – in the past three decades, research has found.

    Drylands now make up 40% of all land on Earth, excluding Antarctica. Three-quarters of the world’s land suffered drier conditions in the past 30 years, which is likely to be permanent, according to the study by the UN Science Policy Interface, a body of scientists convened by the United Nations.

    Continue reading...

  • Filter performs well in removing plastic pollution from water and Chinese researchers say it appears to be scalable

    A sponge made of cotton and squid bone that has absorbed about 99.9% of microplastics in water samples in China could provide an elusive answer to ubiquitous microplastic pollution in water across the globe, a new report suggests.

    Just as importantly, the filter’s production appears to be scalable, the University of Wuhan study authors said in the paper, which was peer-reviewed and published in the journal Science Advances. That would address a problem that has stymied the use of previous microplastic filtration systems that were successful in controlled settings, but could not be scaled up.

    Continue reading...

  • Tooting, London: The ferruginous duck at my local-ish pond is likely an escapee, meaning hardcore birders might not bother with it. But not I

    A day of incipient winter, sun bright in sharp blue sky. Hat and gloves weather. Tooting Common pond is home to ducks and geese and swans (oh my!) – what a birding friend dismissively calls “the usual rubbish”. But for a few weeks now there has been a glamorous addition, a rarity, flown in from wherever to bestow a hint of the exotic on these everyday urban surroundings.

    A ferruginous duck – “fudge duck” for short, the nickname felicitously combining abbreviation and a succinct description of the bird’s colour. Reports say that it’s a first-winter female “of unknown origin”. This is code for “probably escaped from a wildfowl collection but without a leg ring we can’t be certain”. Hardcore birders, valuing the truly wild above all else, might sniff at an escapee, but a bird is a bird. Besides, I have never seen a ferruginous duck, and while I wouldn’t usually make a special journey for a sighting, this is merely a short extension of my daily walk. It would be rude not to.

    Continue reading...

  • Energy company’s deal with Japan’s Jera will allow it to focus on exploiting oil and gas assets

    BP has agreed a deal worth up to £4.5bn to build offshore windfarms with Japan’s biggest power producer, in a shift that will allow it to gain some access to zero-carbon wind energy while focusing on fossil fuels.

    The FTSE 100 company will create a 50-50 joint-venture with the Japanese power generator Jera to combine their offshore wind assets, the companies announced on Monday.

    Continue reading...

  • Conservation groups join those who helped plant woodland in opposing expansion of bottling plant

    Harrogate Spring Water, which is owned by the multinational Danone, is planning to cut down a wood planted by schoolchildren in order to expand its bottling factory in the North Yorkshire town.

    Two primary schools, along with other local volunteers, helped to plant 450 trees in a project aimed at fighting climate breakdown organised by the Rotary Club of Harrogate almost 20 years ago.

    Continue reading...

  • An alliance of political groups is harnessing real fears about the local impact of wind and solar farms – and using them to spruik nuclear power

    The entrance is marked by an AI-generated image of a dead whale, floating among wind turbines. On the first floor of the East Maitland bowling club, dire warnings are being shared about how offshore wind may impact the Hunter region – alongside a feeling of not being consulted, of being steamrolled.

    “Environment and energy forums” like this one in late November have been held up and down the east of Australia, aiming to build a resistance to the country’s renewable energy transition.

    Sign up for Guardian Australia’s breaking news email

    Continue reading...

  • Researchers mapped brick kilns across India and used climate models to forecast the levels of heat stress workers face between now and 2050

    • Photographs by Ishan Tankha

    “I work with fire. But this has been the hottest ever, even for me,” says Harilal Rajput, squinting in the blazing midday sun. Rajput, 41, is a chief fire worker at a brick kiln near the town of Danapur on the outskirts of Patna, capital of the eastern state of Bihar. He is a migrant worker; his wife, a farmer, lives in neighbouring Uttar Pradesh with their three children.

    It is almost 1pm on a June afternoon and neither Rajput nor the nine fire workers he supervises have had any food since the previous night. They will eat only when their eight-hour shift ends at about 4pm. His team, he says, is “running on water”.

    Continue reading...

  • Investigation uncovers how chemicals like diquat, banned in the UK but legal to export, are causing health problems in the global south

    Valdemar Postanovicz was at home after a day tending to his tobacco crop when his limbs seized up. “All of the right side of my body was paralysed. I couldn’t feel my foot and my hand. My mouth twisted to the right,” he says.

    He feared it was a stroke. In fact, he was suffering ­symptoms of acute ­pesticide poisoning. Postanovicz, 45, had absorbed Reglone, a powerful herbicide based on the chemical diquat. “It was only one time in my life, but I felt so sick,” he says.

    Continue reading...

  • Carbon-positive farming is a simple concept: remove carbon from the atmosphere and put it into the soil. How can it work for back yard gardens?

    My vegetable garden is a jungle. The grass is waist-high, the weeds have consumed my gardening tools and representatives from all classes of the animal kingdom – possibly also a jabberwocky – are enjoying a comfortable existence in there, eating my salad greens and each other.

    Letting things go feral seemed like a good idea. I had recently learned about carbon-positive agriculture, sometimes called carbon farming, and wanted to apply those principles on a smaller suburban scale in my Blue Mountains vegetable and fruit-growing endeavours. The goal: ever more luscious tomatoes, enormous zucchini, sweet raspberries and bushels of tart, juicy apples.

    Sign up for the fun stuff with our rundown of must-reads, pop culture and tips for the weekend, every Saturday morning

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.