Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

2023. na Hvaru otkrivena su dva lokaliteta orhideja od strane gostujućih stručnjaka iz Zagreba, koji su pronašli endem Ophrys pharia i Himantoglossum robertianum.

Ophrys pharia, „Forka” Ophrys pharia, „Forka” Photo courtesy of Berislav Horvatić & Ljiljana Borovečki-Voska

Hrvatske divlje orhideje nisu spektakularne vrste poput onih iz tropskih krajeva. Iako cijenjene među ljubiteljima prirode, prečesto lokalnom stanovništvu prolaze neprimijećeno. Rezultat toga je nemarno uništavanje orhideja i njihovih staništa, posebno kroz ekstenzivnu uporabu herbicida. Ljiljana Borovečki-Voska je vrhunska botaničarka, po profesiji nastavnica. Njezin suprug Berislav Horvatić bio je viši znanstveni suradnik na Institutu za fiziku u Zagrebu, a nakon umirovljenja posvetio je velik dio svog vremena, ali i znanstvene stručnosti proučavanju orhideja zajedno sa svojom suprugom.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys pharia bila je godinama nedohvatljiva. Berislav i Ljiljana znali su da je Ophrys pharia specifična za Hvar: opisali su je P. Devillers i J. Devillers-Terschuren u časopisu Naturalistes Belges (vol. 85: 233) 2004. godine, a fotografirali su je u blizini sela Vrbanj u središnjem dijelu Hvara u travnju 2007. godine.

Ophrys pharia. Fotografija: Berislav Horvatić i Lijljana Borovečki-Voska

Prije 2004. godine, Ophrys pharia bila je opisana kao podvrsta. Kada su 29. travnja 2023. krenuli u potragu za Ophrys phariu na Hvaru, bili su svjesni da će to biti zastrašujući izazov, možda čak i 'nemoguća misija'. Ophrys pharia opisana je na web stranici „Orchids of Britain and Europe“: „Ovo je veoma ugrožena vrsta, za koju se smatralo da je ne samo endem za Hrvatsku, već specifično za otok Hvar, gdje sve agresivnije poljoprivredne metode smanjuju stanište dostupno ovoj vrsti koju sada postaje izuzetno teško pronaći, čak i na njenim nekadašnjim uporištima oko Vrboske, u središnjem dijelu otoka.“

Ophrys pharia u polju. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kada se ugleda sitne orhideje stisnute među ostalim divljim cvijećem, bude sasvim jasno zašto je potrebna stručna makrofotografija kako bi se potvrdilo opažanje rijetkih vrsta!

Ophrys pharia u prirodi. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Još važnije, značajke po kojima se razlikuju pojedine orhideje od drugih, često su vrlo suptilni detalji, što naravno čini orhideje tako fascinantnim i izazovnim biljkama za proučavanje.

Berislav slika orhideje.

Pravi stručnjaci poput Ljiljane (kojih je naravno vrlo malo) godinama strpljivo promatraju orhideje kako bi mogli sa sigurnošću identificirati različite vrste. Ophrys pharia križa se s Ophrys rhodostephane i ti hibridi su izuzetno rijetki.

Hibrid ophrys pharia x ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska
Hibridi. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Ophrys rhodostephane se izrazito razlikuje od Ophrys pharia te obiluje u Dalmaciji, a i na Hvaru. Vrijedan savjet Berislava: „najbolji i najlakši način da ih vidite mnogo je spora vožnja starom cestom između Brusja i Selca - naravno, u pravo doba godine. Neasfaltirana cesta kroz Rovan je također izvrsna.“ 

Ophrys rhodostephane. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Nizozemski stručnjak za orhideje Frank Verhart proučavao je orhideje tijekom nekoliko posjeta Hvaru, no nije ugledao Ophrys phariu, da bi na kraju Berislav i Ljiljana u roku od tri dana pronašli ništa manje od devet primjeraka u okolici Vrbanja! Poput Franka Verharta i drugih botaničara, odmah su podijelili svoja otkrića s hrvatskom bazom podataka Flora Croatica Database. Pronalazak Himantoglossum robertianum (sin. Barlia robertiana) bio je neočekivani bonus, kako prethodno nije bio zabilježen na Hvaru.

Himantoglossum robertianum. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Pronalazač je zapravo bio lokalni stanovnik Antun Vranković Bili iz sela Svirče. Iako se vrsta teško pronašla, nakon otkrića, Ljiljana i Berislav odmah su je identificirati. Prvobitno je viđena na području Rovana blizu Svirača. Ljiljana i Berislav su kasnije pronašli još jedan primjerak u masliniku ispod Pitava, zbog čega su zaključili da na otoku ima još primjeraka, iako rijetkih.

Antun Vranković Bili. Foto: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Kako bi proslavili da Ophrys pharia nije izumrla na Hvaru, Berislav i Ljiljana su zabilježili svoje povijesno otkriće na šalicama kao trajni suvenir! 

Slavljeničke šalice. Fotografija: Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska

Izuzetno smo zahvalni Berislavu Horvatiću i Ljiljani Borovečki-Voska što su s nama podijelili neprocjenjive informacije o svom uspješnom terenskom putovanju na Hvar 2023. godine, kao i na dopuštenju da koristimo njihove tekstove i fotografije. Njihova predanost je od iznimne pomoći u kampanji podizanja svijesti o detaljima predivnih prirodnih resursa Hrvatske, kako bi ih očuvali i njegovali za buduće generacije. 

Ljiljana Borovečki-Voska autorica je knjige „Orhideje na Strahinjščici i susjednim područjima“, u nakladi Alfa, 2010. godine.

Relevantni članci:

Ljiljana Borovečki-Voska, Berislav Horvatic. 2020.  Orhidejski hibridi (Orchidaceae) na otoku Krku. Orchid hybrids (Orchidceae) on the Island of Krk. Glasnik hrvatskog botaničkog društva. (Article in Croatian)

Frank Verhart: Orchid observations in Croatia in 2017 and 2018: https://drive.google.com/file/d/1tqx1iIJUFLN8H7LJlFTkvlD6YhdzfsmJ/edit

Frank Verhart: 2017. Orchids on Pelješac. Eco Hvar website.

Frank Verhart. Orchid observations in Croatia in 2019. http://www.franknature.nl/Verhart%20orchid%20observations%20in%20Croatia%20in%202019.pdf

Grace Brewer. February 2024. Sneaky orchids and their pollination tricks. Royal Botanic Gardens, Kew, Blog article.

© Vivian Grisogono 2024.
Prijevod: Josip Vlainić

 

 

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Orhideje: Skromne, Nevjerojatne, Očaravajuće!

Eco Environment News feeds

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.