Eco Hvar

Gradonačelniku Grada Hvara

dipl.ing. RINU BUDROVIĆU

__________________________________________________________________________

Na znanje:

Predsjedniku Gradskog Vijeća Marku Jeličiću i

Vijećnicima Gradskog Vijeća Grada Hvara

Ministarstvu turizma Hrvatske – ministar Darko Lorencin

Kabinet ministra - Ivan Glušac, tajnik Kabineta

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, gospodin Nenad Strizrep

Hrvatska turistička zajednica

Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije
 - Ravnatelju: Ivan Gabelica

ACI Marini Opatija - Zamjenica predsjednika Uprave gospođa Doris Peručić

Sanitarnom inspektoratu Grada Hvara – gospodin Čikeš

___________________________________________________________________________

Predmet:

PETICIJSKO PISMO Grupe stanovnika i gostiju otoka Sveti Klement Palmižana

Buka i nepoštivanje javnog reda i mira na Palmižani

Palmižana, 06.07.2014

Zbog situacije koja je potpuno van kontrole, a koja se događa na otoku Sveti Klement, predio Palmižana-Vinogradišće, prisiljeni smo prosvjedovati i tražiti zaštitu, budući pripadamo Gradu Hvaru.

Cijela situacija je izazvana prisutstvom brodova «Yacht Week» i sličnih nekontroliranih organizacija u ACI marini Palmižana čiji mladi i uglavnom alkoholizirani gosti rade neviđeni nered i time narušavaju turističku ponudu koja je već desetljećima bazirana na poštivanju i očuvanje prirode, I miru koje pruža svojim gostima. To je uostalom prepoznato i van granica Hrvatske pa su brojni svjetski mediji izvještavali o našoj mirnoj i očuvanoj turističkoj oazi.

Prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske Pakleni otoci su zaštićeni spomenik prirode u kategoriji značajnog krajolika, tj. zaštićenog krajolika, kojim upravlja Županijska javna ustanova za gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode. Otoci su, prema državnoj odluci pod zaštitom od 1972. godine. A kako stoji u u toj odredbi- U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Slijedom navedenog, pozivamo na hitnu akciju da se zaštiti ono što je zakonom određeno kao zaštićeno.

Već smo svjedočili prošle godine - kad su se pojavili prvi brodovi «Yacht Weeka» ili sličnih nekontroliranih događanja u ACI marini Palmižana – da se potpuno poremeti red i mir na otoku. Svjedočili smo prve znakove devastacije otoka već prošle godine, kada preveliki broj mladih i razuzdanih ljudi preplavi cijeli otok u već alkoholiziranom stanju, šetajući otokom sa bocama alkohola koje nerijetko razbijaju i cigaretama u ruci koje gase u prirodi pa postoji I opasnost od požara. Uostalo smeće koje ostavljaju iza sebe čistimo mi, stanovnici otoka. Njihovo kretanje od marine do uvale Vinogradišće ugrožava mir i red privatnih vlasnika kuća na Palmižani, zatim gostiju restorana u uvali Vinogradišće, kao i gostiju u smještajima Meneghello (koji uredno plaćaju boravišnu pristojbu gradu Hvaru) te svi moraju trpjeti preglasnu muziku i buku u ovoj oazi mira koja traje cijelu noć.

Obitelji Meneghello u protekla dva stoljeća teškim je odricanjem i velikom ljubavlju od krša i kamena na otoku stvorila jedan od najljepših europskih egzotičnih krajolika, raskošni arboretum. Obitelj već više od sto godina gradi reputaciju otoka Sveti Klemet Palmižana kao jedan od najvećih i najljepših hrvatskih, svjetski poznatih, brendova kulturnog turizma. Palmižana (Sveti Klement) je, u novinama “The Times“ i “Guardian“ ove godine, kao i 2008., proglašena najljepšim otokom na Jadranu, s atributima oaze mira, ljepote, umjetnosti, prirode i mora. I sama turistička zajednica grada Hvara šalje novinare iz cijeloga svijeta da tome svjedoče. Gosti dolaze na preporuku svjetskih ozbiljnih medija, a nalaze na „Sodomu i Gomoru“. Tu su, također i drugi ugostiteljski objekti koji dijele istu sudbinu i razmišljanje, što nas je i okupilo u ovoj zajedničkoj intervenciji. U pitanje je dovedena reputacija našeg otoka i njegova posjećenost od strane dugogodišnjih gostiju koji se sada tuže na buku i odlaze.

Prema informacijama sa internet stranice (www.theyachtweek.com/croatia/), «Yacht Week» će se događati na Palmižani cijelo ljeto, svaki tjedan od 7.6.-30.08.; podijeljeni su u 2 grupe, prva grupa ponedjeljak-srijeda, druga grupa srijeda-petak, što znači da će njihovo prisutstvo na otoku biti 5 dana tjedno! Nakon iskustva od prošlog tjedna, strašno smo zabrinuti što će se događati tokom cijelog ljeta, jer se nered pogoršao od prošle godine. Uvala Palmižana se na njihovim internet stranicima reklamira kao «Natural bay», a poziva zainteresirane da rezerviraju mjesto na fantastičnom putovanju uz cjelodnevno i cijelonoćno partijanje.

Obitelji, vlasnici privatnih kuća, kao i ugostitelji Palmižane trpe buku danju i noću; kupači moraju sklanjati djecu s plaže zbog vulgarnog i nedoličnog ponašanja tih mladih ljudi koji rade nered na cijelom otoku. Ta razuzdana masa mladih prolazi po stazama otoka i kroz privatna dvorišta i okućnice stanovnika Palmižane ometajući na taj način posjed i mir vlasnika. Smatramo nedopustivim postupak ACI marine koja je pristala na povećan aranžman «Yacht Week»-a za ovo ljeto, ne uvažavajući pritom kontekst krajolika u kojem se marina nalazi i naše turističke orijentacije koju smo godinama gradili. Tim bezobzirnim, jednostranim aktom, mi smo se svi, uključujući i goste, našli u izuzetno nepovoljnoj situaciji. Taj tip turizma je štetan i dugoročno neodrživ te ćemo njegove posljedice, ukoliko se trend nastavi, godinama osjećati. Mještani i njihovi gosti osjećaju se zlostavljanima od strane razuzdanih posjetitelja kojima je jedini cilj napiti se, a nadaleko nema zaštitara, policije niti bilo kakvih komunalnih redara. Što smatramo maćehinskim odnosom prema jednom od najljepših i turistički najprofiliranijih otoka na jadranskoj obali.

Što se tiče kratkoročnih zahtjeva tiče oni glase:

1. Inzistiramo na prisutstvu komunalnog redara na otoku.
2. Zahtjevamo da se i na prigradskom naselju grada Hvara počne primjenjivati donesena Odluka o zabrani ispijanja alkoholnih pića na javnim površinama, kao i odredba Zakona o javnom redu i miru koja izričito zabranjuje prodaju alkoholnih pića alkoholiziranim osobama.
3. Zahtjevamo da se upozore gosti da ne mogu slobodno šetati tuđjim zemljištem i uznemiravati stanovnike i goste u njihovim kućama.
4. Zahtjevamo da se uvede upozorenja i kazne za pušenje u prirodi i bacanje opušaka.
5. Zahtjevamo da se gosti upozore na opasnost od požara
6. Zahtjevamo raskid ugovora sa ovakvim i sličnim aranžmanima na otoku Sv.Klement, predio Palmižana-Vinogradišće

Dugoročno:

Budući smo da smo i mi dio općine grada Hvara, apeliramo na intervenciju grada Hvara i njegovih zastupnika koje smo i mi birali.

Stanovnici otoka, a i gosti otoka zajedno potpisuju ovu peticiju i zahtijevaju akciju.

Ako se nikakve radnje ne poduzmu u roku od 10 dana  tražit ćemo mišljenje odvjetnika za daljnje postupanje vezano za zaštitu svojih materijalnih prava, te naknadu štete.

Dvije mlade dame s ogromnim naprtnjačama stajale su pored ceste izvan Jelse u vrućini ranog popodneva pa sam ih odlučila prevesti, mada je to značilo mijenjanje planirane rute povratka kući. Krenule su prema trajektnoj luci u Starom Gradu, a provele su tek nekoliko dana na Hvaru. Pretpostavila sam, s obzirom na njihovu mladolikost, da su došle na Hvar zbog njegove poznate (ili notorne, ovisi kako na to gledate) party scene za mlade. Ipak nije bilo tako. Došle su se odmoriti jer su se našle na pola napornog putovanja željeznicom po Europi. Belen Blanco i Ana Ruth Resco, dvadesetgodišnjakinje iz Madrida, počele su putovanje vlakom iz Berlina te ih je put odveo u Prag, Beč i Ljubljanu, prije nego što su stigle u Split. Kako su bile vrlo umorne, odlučile su otići na Hvar. Dobro su se odmorile na otoku, a kad sam ih srela, bile su u dobroj formi za nastavak putovanja. Primijetila sam neke ozbiljne gojzerice pričvršćene na naprtnjačama, što je sigurno značajno povećalo njihovu težinu. Bila sam impresionirana lakoćom kojom su se nosile s teretom. Govorile su mi koliko su uživale na otoku koji je vrlo sličan nekim španjolskim otocima. Bile su jako zainteresirane za prirodne znamenitosti i zadovoljne što otok nije „prenapučen turistima“. Kazale su mi da su vodile računa o čistoći okoliša, sakupljajući smeće kad bi na njega naišle. Zasigurno nisu došle na Hvar kako bi pile i tulumarile do neprepoznatljivosti i uništenja. Doimale su se kao zdeave, sretne, dobro izbalansirane djevojke.

Tulumarenje bez granica je očigledno postao općeprihvaćeni element turističke ponude posljednjih godina. Ovo je uzrokovalo stres za destinacije koje mogu ponuditi druge stvari, poput mira i tišine, čistog smještaja i reda. Organizirani party-turizam je unosan posao. U Dalmaciji, nažalost, pojedinci u pozicijama moći, pogotovo lokalni načelnici, u mogućnosti su ignorirati želje lokalnih vijeća i stanovništa te dozovoljavaju taj oblik turizma, usprkos žestokoj i dobro argumentiranoj opoziciji. Međutim, pokreće se javna rasprava. Čak i oni koji favoriziraju party-turizam ne žele da dalmatinski otoci utonu na nivo koji karakterizira druge mediteranske destinacije koje su postale party meke. Belen i Ana dokazuju da nije svim mladim ljudima potreban stimulans jake glazbe, vrtoglavih svjetala, alkohola, droge i nekontroliranog okretanja da bi uživali u slobodnom vremenu.

Bilo me sram pomisliti da posjetitelji otoka kupe za sobom smeće. Teško da takvu aktivnost želimo promovirati kao turističku atrakciju. Gotovo svaki dan kupim smeće hodajući Jelsom i drugim dijelovima otoka. I nisam jedini žitelj koji ovo radi. Ali nekim mještanima je to čudno pa im moram objašnjavati da čist okoliš omogućava gostima da se opuste; i ako želimo goste „bolje kvalitete“, moramo se prikazati kao domaćine „visoke kvalitete“. Mnogi mladi smatraju da je micanje otpada iz prirode posao nekog drugog. Vjerojatno su pogledali previše američkih filmova gdje je stvaranje nereda koji će netko drugi počistiti demonstracija moći. No zapravo je naš posao odgovorno zbrinuti otpad. Ako drugima to ne uspijeva, odgovornost je općine ili mjesta da ispravi stvar i održi okoliš čistim. Nered i otpad odbijaju turiste.

Hvar ima obilje prirodnih ljepota s mnoštvo pejzaža, mirisa i zvukova koji hrane osjetila. Gosti svih dobi imaju pravo doći i uživati u miru otoka. Može se naći prostora i za uživaoce zabava, ali mora postojati jasna granica između njih i ostalih. U popodnevnoj vrućini, ptice i insekti stvaraju ugodnu pozadinu za fjaku poslije ručka.

Čisto more i plavo nebo je obavezna sastavnica odmora na sunčanom otoku poput Hvara. Svaki napor kako bi se održala kvaliteta ovakvog iskonskog okoliša je opravdan.

Svatko se treba odmoriti dok je na godišnjem odmoru – čak i najodlučniji partijaneri. Prirodni ljudski cirkadijurni ritam određuje da se sati tame provedu u snu. Hvarski zakoni zabranjuju glasnu muziku u ranim satima i to je potpuno razumno.

Gosti poput Belen i Ane dokazuju da su prirodne atrakcije Hvara privlačne i mladim turistima, a ne samo onima starije dobi. Eco Hvar im želi dobro u budućim putovanjima. One (i drugi poput njih) će uvijek biti dobrodošli gosti ukoliko se odluče vratiti i istražiti detaljnije otok u budućnosti – možda čak s djecom i unucima!

© Vivian Grisogono 2014

Prevodio: Bartul Mimica

Stabla palme nisu autohtono hrvatska, ali dobro uspijevaju u mediteranskim klimatskim uvjetima na obali.

Blagdan sv. Roka je 16. kolovoza. Sv. Rok je zaštitnik Starog Grada - i pasa.

Vrisnik is a village which boasts many animals. Goats are among the most prized.

On 7th October each year the Catholic Church in Croatia celebrates the victory in the battle of Lepanto, coupled with the feast of Our Lady of the Rosary.

Jelsa's elementary school (Osnovna škola) encourages young talent, and is producing generations of highly skilled creative pupils.