Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Zanimljivosti

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti. Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka je prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Novosti: Ekologija.hr

  • U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene biomase, a njezino korištenje dodatno potiču vrhunske ekološke karakteristike.

  • Da je Hrvatska bogata prirodnim ljepotama i da je posebitost upravo velika sačuvanost prirodnih oaza, svjesni su i Hrvati. No ono što možda s jedne strane veseli, a s druge zabrinjava jest to da su naše prirodne znamenitosti zapravo najpopularnije daleko izvan granica Lijepe naše.

  • Opće je poznato da svaki potrošački proizvod na ovaj ili onaj način utječe na okoliš. Međutim, prosječan potrošač nije svjestan i ne zna koji proizvod ima manje ili više utjecaja na životnu sredinu nego drugi. Bilo koji proizvod koji se proizvodi, koristi ili uklanja na način koji značajno smanjuje štetu zagađenja životne sredine, može se smatrati ekološki prihvatljivim.

  • Pripreme za zimske godišnje odmore, odlazak na jedno od poznatih svjetskih skijališta i uživanje u (nećete vjerovati koliko brzo) nadolazećim zimskim radostima, već su u punom jeku.

  • Apeli usmjereni na očuvanje okoliša nas svakodnevno podsjećaju na važnost pozornosti o okruženju u kome egzistiramo. Bez obzira na njihovu učestalost, činjenica je da ne činimo sve što je u našoj moći da udišemo kvalitetniji zrak ili jedemo zdraviju hranu.

  • Briga za zaštitu okoliša sa razlogom sve više raste, jer je stanje u kom se nalazi naša životna sredina postalo alarmantno. Postoji mnogo razloga zbog kojih se trebamo zapitati kako možemo pozitivno da utječemo na naš okoliš i naš dom. U narednom tekstu saznajte kako možete zaštiti okoliš, a da to i ne osjetite.

  • Ako ste poštovalac prirode i zalažete se za njeno očuvanje, onda se sigurno pitate koja su to mjesta na svijetu koja dijele vaš stav. Možda upravo sada odlučujete gdje ćete putovati uskoro, a mi smo spremni priteći u pomoć i otkriti vam koja su to ekološka, a ujedno i najljepša svjetska ostva.

  • Ako želite da postanete dio “zelenog pokreta” i da svojim djelovanjem pozitivno utječete na svoju životnu sredinu, srećom pa to više ne znači da morate da žrtvujete boje i kvalitet farbe koju koristite, pošto danas postoji odličan izbor ekoloških farbi koje pritom dolaze i u predivnim bojama.

  • Ne čudi što se sve više vlasnika kuća odlučuje na ulaganje u uređenje vlastitoga vrta u kojemu će moći uživati svakodnevno.

  • Pravi je trenutak da zastanemo i upitamo se nismo li upravo MI krivci za sve klimatske promjene i ekstreme koji su iz dana u dan sve očigledniji.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kre?‡u u potragu za hranom, stoga je važno imati na umu da je mogu?‡e umanjiti posljedice ili čak i izbje?‡i susret sa zmijom pridržavanjem nekih osnovnih preporuka koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a koje ovdje prenosimo u cijelosti.

     

  • Hrvatski prirodoslovni muzej i Turistička zajednica grada Zagreba po drugi puta otvaraju manifestaciju Muzeji izvan muzeja koja se od 10. do 17. svibnja 2019. godine održava na Trgu bana Jelači?‡a. U svom premijernom izdanju prošle godine, Muzeji izvan muzeja izazvali su veliko zanimanje javnosti svojim inovativnim pristupom i originalnom koncepcijom s preko 20 tisu?‡a posjetitelja.

  • Sekcija botaničkih i školskih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatskog botaničkog društva, u suradnji s brojnim suorganizatorima, organizira deveti Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki od 13. do 19. svibnja 2019.

  • Zadnje dvije godine imala sam tu čast biti tutorom na Me?‘unarodnoj istraživačkoj školi u Rusiji. Ve?‡ sama pomisao biti dijelom nekog me?‘unarodnog doga?‘anja je sjajna: upoznate različite ljude, izmijenite iskustva, naučite nešto novo, steknete prijatelje iz čitavoga svijeta...No kad se sve to smjesti u neku daleku misterioznu zemlju Jakutiju, onda čitava stvar postaje još zanimljivija. 

  • Kristina Duvnjak, voditeljica programa edukacije Udruge Bioteka, za kraj 2018. donosi pregled i analizu dosadašnjeg stanja Škole za život, eksperimentalnog programa koji se od jeseni 2019. planira uvesti u sve škole u RH. Kako je do ovog programa došlo te na čemu se temeljio njegov dosadašnji razvoj, doznajte u nastavku.