Hvar i ekološka poljoprivreda

Objavljeno u Okoliš

Organski uzgoj - je li uopće moguć? DA! Isplati li se? DA! Mihovil Stipišić iz Vrboske to dokazuje vlastitim primjerom.

Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Gospodin Mihovil je vrlo zaposlen čovjek. Radi u Splitu, gdje vodi vlastitu tvrtku - Strilam, kompaniju za inženjering i izgradnju osnovanu u 1993. godini. Za ekološku proljoprivredu se počeo interesirati prije nekoliko godina, kada je postao svijestan koliko su kemijski pesticidi štetni za ljudsko zdravlje i okoliš. Nakon temeljnog istraživanja i proučavanja raznih izvora, krenuo je u izazov organskog uzgoja na vlastitim poljima uz pomoć svoje obitelji. Iako obično dolazi na Hvar samo na par dana, njegovi napori rezultiraju dovoljnom količinom povrća za prehranu njegove šire obitelji (najmanje devet članova), čak i više. Svjestan je činjenice, da plodovi iz organskog uzgoja znaju biti promjenljivi, ali uz pažljivo planiranje i plodored je uspio smanjiti gubitke na minimum.

Mihovil Stipišić, ožujak 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi se naširoko koriste na Hvaru. Poljoprivrednici i vrtlari često koriste razne izgovore za njihovu primjenu. Praktičnost je na vrhu popisa. Većina ljudi je svjesna štete koju mogu uzrokovati komercijalni otrovi ali sami nekolicina razumije opseg rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.

Herbicidi u vinogradu u Ageru, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Promjena je moguća - i nužna. Postoje alternative za kemikalije za "zaštitu bilja" i obogaćivanje tla. Mihovil je iz vlastitog istraživanja, i što je važnije, iz svog vlastitog iskustva, postavio smjernice za pomoć drugim poljoprivrednicima i vrtlarima uzgajati zdrave i zdravlje-dajuće biljke.

MIHOVIL STIPIŠIĆ:

MOJA ISKUSTVA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI - POVRTNJAK

Uvod

Ekološka poljoprivreda pruža veliki potencijal i mogućnosti za mlade ljude koji žele pronaći izazove i strasti , a o okolini ,zajednici ,državi ... ovisi koliko će ekološka poljoprivreda biti dobra za njih, tu nema nikakvih garancija.

Radite svoj kompost

Za poboljšanje kvalitete zemlje koristiti stajski gnjoj , ali ne sviježi , nego ga pomješati sa usitnjenim otpacima neiskorištenih biljaka itd., ostaviti da odstoji minimalno 6 mjeseci.

Priprema zemljišta

Nastojati što manje traktorirati zemlju sa motokultivatorom jer time uništavamo život u njoj.

Ako možemo zemlju orati plugom ili kopati motikom manje površine.Također zemlju držati pokrivenom sa višegodišnjom folijom na kojoj su probivene rupe za sadnice

Možemo poboljšati kvalitetu zemlje sadeći veće kolićine boba u zimskim mjesecima. Stabljike boba ne čupati već ostaviti korjen u zemlji. ( dušik )

Tlo spremno za povrće. Foto: Mihovil Stipišić

Zaljevanje sistemom kap na kap. To se može izvesti preko programatora. Programator programirati da navodnjava po noći od npr. 1 do 2 sata i to svaki drugi dan. Pojedine gredice odvojiti ventilima jer se sve biljke ne moraju isto zaljevati. Zaljevanje se u biti svodi na zaljevanje pomidora , tikvica itd. ispod višegodišnje folije . A kako tu nema isparivanja uštede na potrošnji vode su velike tako da se investicija u foliju i programator isplati u dvije godine.Cijena folije od 100 m2 je cca 900 kn , a programator cca 500 kn. Naravno u polju je potrebno imati priključak na vodovod. Ako je pritisak u vodovodu velik može se ugraditi reducir ventil.

Programator. Foto: Vivian Grisogono

Sadnja

Po mogućnosti sami uzgojiti sadnice i to ako je moguće sa starim autohtonim sortama.

Po mome iskustvu sve saditi ranije nego na kopnu radi razlićite klime.

Bob saditi u koncem studenoga , a ne u veljači jer je zimski puno otporniji.

Krumpir saditi krajem veljače jer kasnijom sadnjom zreli kumpir se skuha u zemlji.

Grašak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Slanutak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Faželete saditi početkom travnja jer su tada najotporniji, zaljevati sistemom kap na kap.

Pomidore , tikvice , krastavce , paprike i balancane saditi polovicom travnja u rupe na višegodišnjoj foliji , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom.

Kupusnjaće saditi krajem kolovoza , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom prvih mjesec dana.

Folija na mjestu. Foto: Mihovil Stipišić

Zaštita

Zaštita biljaka od gljivičnih oboljenja ili napada štetoćina vrši se iskljućivo sa biljnim srestvima. Bitno je da se biljke prskaju preventivno ili najkasnije kad se uoće prva oboljenja. Plodovi se jasno mogu i odmah jesti nakon prskanja.

BILJNA SREDSTVA ZA PRSKANJE

ČAJ OD POLJSKE PRESLICE (Equisetum arvense)

Taj čaj je jako dobro sredstvo za kontrolu gljivičnih oboljenja. Preslicu treba nabrati koncem ljeta ( 8 mjesec ) kada sadrži najveću količinu silicija te je osušiti na sjenovitom mjestu. Osušenu preslicu možemo upotrjebiti tijekom cijele godine. Čaj se koristi kao antigljivično sredstvo.

Čaj se priprema tako da se 300 grama suhe preslice kuha u 5 litara vode jedan sat na blagoj vatri. Nakon toga ga procjedimo i razrijedimo s još 25 litara vode. Prije upotrebe tekućina mora odstojati još 10 sati. Prilikom razrijeđivanja čaja potrebno ga je mješati oko 10 minuta.

Preporuča se jedno ili više prskanja vočaka nakon kišnog perioda i to prije ili u početku napada gljivičnih oboljenja. Prskati po sunčanom vremenu. Preventivno možemo prskati prema uputama " Mjesečnog sjetvenog kalendara ". Čaj od preslice može se dodavati i u vodi u kanti za zalijevanje , od njega pravimo i kupku za umakanje korjena prije sadnje voćaka. Prskamo po plodovima voćaka , krošnji i stablu.

Voćke prskanjem čajem od preslice dobivaju otpornost na pepelnicu , peronosporu , rđu i druga gljivična oboljenja.

Radi velike efikasnosti i suzbijanja raznih gljivičnih oboljenja farmeri kažu da im nikada nije dosta ove biljke.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Navedena kolićina čaja od 30 litara mi je dovoljna za prskanje 400 loza i 400 m2 povrtnjaka.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

ČAJ OD STOLISNIKA (Achillea millefolium)

Stolisnik spada u narodnoj medicini među ljekovite biljke jer sadrži mirisnogorka eterična ulja i mnogo minerala. On ima i dezinfekciske osobine. Potiče i pospješuje djelovanje učinaka drugih biljaka te se zbog toga njegov čaj može mješati s drugim čajevima , a posebno to vrijedi za čaj od metvice i kamilice.

U ekovočarstvu koristi se kao sredstvo protiv pepelnice ,truleži plodova i drugih gljivičnih oboljenja.

Priprema se tako da 1 kg svježih listova , stabljika ( 15 cm dužine ) ili 200 grama suhog stolisnika shuhamo u 10 litara vode. To se procjedi i razrijedi s vodom u omjeru 5:1 i prskaju se oboljele voćke. Dodro je prskati preventivno ili čim se bolest primjeti. Najefikasnije je djelovanje ako se naprave čajevi od metvice i kamilice i pomješaju u istim omjerima s čajem od stolisnika.

Kod pojedinih voćaka može se pojaviti osip ( alergija na stolisnik ).U tom slučaju treba napustiti kontak biljkom i čajem od nje.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

SREDSTVO ZA PRSKANJE OD KOPRIVE (Urtica dioica)

Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnij lisnih uši , a istovremeno jača biljke,poboljšava im otpornost i gnjoji ih.

Priprema se tako da se 1 kg svježih , isječenih kopriva potopi u 10 litara vode i ostavi 24 sati. Ne duže jer preparat gubi moč. Ako nema svježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih.Nakon 24 sata tečnost je potrebno procjediti i njome prskati biljke sa svih strana. Postupak se može ponoviti nakon nekoliko dana.Biljni ostaci se kompostiraju.

Važno je napomenuti da sredstvo za prskanje od koprive mora se upotrebiti nakon 24 sata , a nikako nakon 2 – 3 dana jer postaje agresivno i može spržiti biljke.

Ja ovim čajem prskam rijeđe lozu i češće povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

ČAJ OD PELINA (Artemisia absinthium)

Odlikuje se izrazitom gorčinom zbog čega ga izbjegavaju insekti. Priprema se tako da 300 grama predhodno osušenih i usitnjenih grančica pelina ( s listom , a može i s cvijetom ) prelije jednom litrom kipuće vode, ostavi stajati poklopljeno pola sata. Nakon toga se procjedi i doda 9 litara vode i čaj za prskanje je gotov. Čaj od pelina se koristi za zaštitu jagoda i kupina od grinja,protiv lisnih ušiju na svim voćkama , protiv gusjenica , mravi i drugih štetnih insekata.

Biljni ostaci se ne smiju kompostirati.

Ja ovim čajem prskam bob, fažolete , grašak i pomidore preventivno ili kad se pojave lisne uši.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Napomena:

Suha preslica, kopriva, te pelin, stolisnik, metvica i kamilica (sve u suhom stanju) mogu se nabaviti u Splitu u kiosku na tržnici iza starog igrališta Hajduka, svak po cijeni od cca 75 kn za 1 kg.

Zaključak

Navedenim naćinom uzgoja povrća postigao sam prinose dovoljne za skoro cijelogodišnju prehranu devetoročlane obitelji (troje male djece) Višak sezonskog povrća se konzervira.( pomidori , tikvice, bob , grašak , fažoleti.)

Literatura:

Bašić, Ivan. 2000.g., Ekološko pristup u uzgoju voćaka. Izdavači Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

Bašić, Ivan, 2000.g., Ekološki pristup u zaštiti voćaka. Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

 

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Hvar i ekološka poljoprivreda

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Adrian Ramsay and Ellie Chowns say party could slide into irrelevance if it chooses new leader with ‘polarising’ approach

    The Green party risks going into reverse if they elect Zack Polanski as leader, his two opponents have said, arguing that his promised brand of “eco-populism” would prove polarising, divisive and likely to put off more moderate voters.

    Speaking to the Guardian before the opening of the month-long leadership vote, which begins on Friday, Adrian Ramsay and Ellie Chowns said the party in England and Wales was at “a crossroads”, and could miss the chance to hold the balance of power at the next election.

    Continue reading...

  • Concerns poorer countries could be priced out of negotiations in Belém as room rates soar amid shortage

    The UN climate bureau has held an urgent meeting about concerns that sky-high rates for accommodation at this year’s Cop30 summit in Brazil could price poorer countries out of the negotiations.

    Brazil is preparing to host Cop30 this November in the rainforest city of Belém, where representatives of nearly every government in the world will gather to negotiate their joint efforts to curb the climate crisis.

    Continue reading...

  • Test is one of only about 200 chalk streams in the world and councillors says biodiversity in and around it has declined

    Local politicians have recognised the right of a famous chalk stream, the Test in Hampshire, to flow freely and unpolluted.

    Councillors on Test Valley borough council voted unanimously to acknowledge “the intrinsic rights” of the rivers within its boundaries, including the Test, which is renowned for its trout and fly fishing.

    Continue reading...

  • Incidents across northern Europe on 26 and 27 July have left scientists trying to understand why so many of the deep-diving whales have appeared

    A series of strandings of one of the world’s deepest dwelling and most rarely seen types of whale in the last few days has left experts baffled over why they might have appeared in such numbers.

    Beaked whales are used to deep ocean waters and are so rarely seen that some species have only ever been identified through dead specimens. But on 26 and 27 July there were reports from western Ireland, Orkney in Scotland and the Netherlands of these whales being stranded, raising concerns that human actions could be implicated in the animals’ deaths.

    Continue reading...

  • Not a single licence granted since first beavers let loose in March, raising questions over application process

    When the first pair of beavers to be legally released in England crawled sleepily from their crates into the ponds of Purbeck Heath in Dorset, it seemed like a watershed moment for wildlife in the UK.

    Wildlife charities rejoiced as ministers finally agreed for the nature-boosting rodents to be released, subject to licence, into the wild. Nature-friendly farmers kept an eager eye out for the application forms, hoping they could host the fascinating creatures on their land.

    Continue reading...

  • Research links poor housing, access to cooling and other economic factors to higher mortality rates during heatwaves

    Ethnic minorities and people living in the most deprived areas of England are at increased risk of dying due to excess heat, according to research.

    A study, published in BMJ Public Health, is the first of its kind to assess the role of socio-environmental factors in the risk of heat-related deaths.

    Continue reading...

  • Disgust at the CEO’s rightwing activism is casting a pall but conservatives are no more likely to buy EVs

    US liberals have become so disgusted with Tesla since Elon Musk’s rightward turn that they are now not only far less likely to purchase the car brand but also less willing to buy any type of electric car, new research has found.

    The popularity of Tesla among liberal-minded Americans has plummeted since Musk, Tesla’s chief executive and the world’s richest person, allied himself with Donald Trump and helped propel the president to election victory last year.

    Continue reading...

  • Former energy officials raise alarm about tariffs, cuts and other policies creating uncertainty in geothermal industry

    Geothermal is one of the most promising clean energy sources in the US, providing 24/7 renewable power that could meet rising energy demand from AI datacentres. But former Department of Energy officials are alarmed that Donald Trump is fumbling its potential.

    Compared with other clean energy sources such as solar and wind, geothermal enjoys rare bipartisan support. The US energy secretary, Chris Wright, has praised the technology, calling it “an awesome resource that’s under our feet”. And Trump’s One Big Beautiful Bill Act preserved tax credits for geothermal.

    Continue reading...

  • Developing snorkelling trails is part of my job, but I never tire of the teeming underwater life and seeing some of the least crowded parts of Britain’s coast

    People always ask me: isn’t it too cold to snorkel in Scotland? And I reply that while it’s obviously much cooler than it would be in Spain, the sea does warm up from May, when the temperature rises from about 9C to as high as 12-15C by August and September.

    I go snorkelling in Scotland all year round. I work for the Scottish Wildlife Trust, developing snorkel trails on the Scottish coast and creating guides to the places you can go to enjoy snorkelling in a particular area. But even so, the Wildlife Trust always recommends wearing a wetsuit.

    Continue reading...

  • Undocumented migrants form the backbone of the ‘salad bowl of the world’ – Trump’s crackdown has led to hyper-vigilance

    Driving into the Salinas valley, about two hours south of San Francisco, hand-painted signs fly by, advertising cherries, pistachios, avocados and garlic.

    From above, the valley looks like a quilt stitched together out of a thousand shades of green – the fields of lettuce, spinach and strawberries that give the region its nickname, “the salad bowl of the world”.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen