Lula, Pano i Lily-Rose simboli su pitoresknog hvarskog sela

Objavljeno u Ljubimci

Dirljiva priča o majstorici yoge koja je nekad radila kao plesačica u Londonu, a onda je u Dalmaciji otkrila ljubav prema tovarima

Jana i Pano: bezuvjetna ljubav Jana i Pano: bezuvjetna ljubav Foto: Vivian Grisogono

Kada je prije četiri godine povodom Dana općine na jelšanskoj rivi svečano otkrivena skulptura tovaru, danas promidžbeni adut No. 1 toga ljetovališta, kulturolog, slikar i ravnatelj Likovnog centra u Zagrebu Jugan Splivalo, rekao je da je njen autor Ivan Škrmeta zapravo altruist s umjetničkom žicom.

Tovar na rivi u Jelsi: Autor kipa je Ivan Škrmeta. Foto: Vivian Grisogono

A pokojni Slavomir Drinković, tada šef kiparske katedre ALU Sveučilišta u Zagrebu, dodao je da je dobro da tovara imamo barem u bronci te da on zaista zaslužuje budućnost spomenika.

Ivo Radonić i tovar, u Pitvama u 1980-ima

No, ima li još uvijek idiličnih oaza gdje ljudi mirno žive s tim milim i dragim životinjama? Rijetko jer je tovara, izbavitelja i hranitelja težaških obitelji, dolaskom mehanizacije na škoj praktično nestalo, ali ipak takav prizor svakodnevno možemo vidjeti u Dolu sv. Marije na otoku Hvaru.

Yoga vježbe uz pomoć magaraca

Zgodna Englezina Jana Appleyard, ranije profesionalna plesačica u Londonu, danas je majstorica (guru) yoge koja se ustrajno brine o svoja tri tovara i jednom konju, a nerijetko ih se može vidjeti i u šetnji po tom pitoresknom selu, prirodi koju čovjek još nije uništio. 

U šetnji. Foto: Vivian Grisogono

- U djetinjstvu nisam imala ama baš nikakvo iskustvo čak ni s kućnim ljubimcima. Svoju veliku ljubav prema prirodi i životinjama otkrila sam prije desetak godina, kada sam se doselila ovdje u Dol, gdje sam kupila i uredila staru kamenu kuću u kojoj gostima pružam usluge smještaja. A što se tovara tiče, prvog sam nabavila prije otprilike pet godina, bio je mlad i zamolila sam njegova vlasnika da mi ga proda, a onda sam mu uz pomoć prijatelja i susjeda napravila kućicu i počela se brinuti o njemu - pripovijeda nam Jana, sada već prava Dolka.

Bezuvjetna ljubav. Foto: Vivian Grisogono

U početku nije puno znala o njihovu uzgoju, pa je istraživala na internetu, slušala je ljude s iskustvom i vrlo brzo ušla u štos, svom Panou je pružala svu potrebnu pažnju i animaciju. Jana mu je dala bezuvjetnu ljubav, koju je on njoj uzvratio. Naučio je biti dobar i (donekle) poslušan.

Spašeni magarci. Foto: Vivian Grisogono

A ono što je najvažnije time je započela spašavati tovare na našem najsunčanijem otoku, jer je ona nakon toga nabavila još dvije ženke - Lula, koja je sestra Panoa, i Lily-Rose, u koju je Pano onako magareći ludo zaljubljen. Ipak, sve to nije bilo dovoljno, pa je društvu pridodala i kobilu Zenu, tako da joj sada posla ne fali, ali zato ima zadovoljstva na pretek.

Yoga sa Zenom

- Tovari su od pamtivijeka bili izvrgnuti ruglu, nezasluženo, ovo Božje (biblijsko) stvorenje, danas nazivaju - magarac, osao, tovar ili tovor, najodaniji čovjekov prijatelj, ali i rob – govori čakavska pjesnikinja Vlatka Buj, dok se fetiva Jelšanka, povjesničarka umjetnosti Jasenka Splivalo živo sjeća ranih jutarnjih sati kada bi se ispod prozora čulo njakanje ia, ia, ia... što bi se sjedinilo s pjevom kokota i označilo odlazak u polje.

Imaju prave uvjete za sretan život. Foto: Vivian Grisogono

To je ustvari najavljivalo kraj odmora osamaljenog tovarčića, odnosno početak njegova napornog dana, nošenja drva ili gospodara. Ponosni ‘Marokanci’ Dakle, tovari, mule i konji bili su radna snaga za nošenje tereta. Nerijetko su držani u lošim uvjetima, a bilo je slučajeva da su pred kraj života služili i kao hrana.

Jana nosi vodu za svoje beštije. Foto: Vivian Grisogono

Mnogi su se ljudi nad tim zgražali, osobito stranci, koji se i dan danas znaju požaliti udruzi “Eco Hvar” zbog maltretiranja tih životinja. Naravno, nakon toga bi uslijedile obavijesti nadležnom komunalnom redaru, veterinarima i inspektorima, što je nedavno rezultiralo sasvim konkretnom pomoći jednom jadnom tovaru, koji je bio u jako lošem zdravstvenom stanju. Sada se on, na svu sreću, dobro oporavlja.

Ništa njima ne fali. Foto: Vivian Grisogono

- Jana iz Dola je na najbolji mogući način pokazala kako treba poštovati tovare i konje. Ta dama jednostavno želi proširiti svijest o važnosti čuvanja prirode i životinja, a i Doljani koje žargonski nazivaju “Marokancima” ponosni su što njihovo selo postaje primjerom pravog (kulturnog) ponašanja prema tim čovjekovim četveronožnim pratiteljima. Oni su sada zapravo postali amblem njihova mjesta, a mnogi ljudi, što stranci, što mještani, Jani napokon pomažu u ostvarenju njezine životne misije. Ova žena se zbog svega navedenog nastavlja brinuti o životinjama i vjeruje da će već uskoro stvoriti uvjete za njihovo spašavanje u budućnosti - zaključila je Nada Kozulić, potpredsjednica udruge “Eco Hvar”.

© Mirko Crnčević

Tekst obavljen u Slobodnoj Dalmaciji 13.06.2019., reproduciran uz dopuštenje

Video sadržaj

Emisija HRT1-a iz 2014.godine: Jana, Pano i Penelope HRT1
Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Lula, Pano i Lily-Rose simboli su pitoresknog hvarskog sela

Novosti: Ekologija.hr

  • Suradnički tim vukovarske gimnazije u sastavu Gabriel Kršić, Lara Grlić, Lara Šijanović i Ema Stankoski Hrgović pod vodstvom mentora Sanje Pavlović Šijanović i Davora Šijanovića pobjednik je ovogodišnjeg kreativnog Junior Engineer Academy 2.0 natječaja. Za svoju su tehnološku viziju održivog grada pod nazivom „Vukovar – The Green Tech City of the Future“ osvojili titulu najboljeg projekta i studijski put za učenike i mentore u Njemačku.

  • Gimnazija Vukovar pokreće akciju prikupljanja dotrajalih i nepotrebnih EE uređaja.

  • Green Skills Award 2022 eTwinning projektu “The green changemakers”

  • Povodom Dana planeta Zemlje, sudionici međunarodnog eTwinning projekta „The green changemakers“ proveli su radionicu izrade platnenih vrećica od starih majica! Poruka koju su mladi eTwinneri poslali ovom aktivnošću je ujedno i savjet: iskoristite staru odjeću, odbacite plastične vrećice i zamijenite ih svojom homemade torbom i tako pridonesite stvaranju čišćeg i zdravijeg svijeta!

  • Brine li vas otapanje ledenjaka, izumiranje vrsta životinja i porast razine okeana i mora? Onda je vrijeme da se zapitate – što mogu učiniti? Takve male promjene u našem okolišu mogu značajno smanjiti zagađivanje i uveliko očuvati prirodu.

  • Kućanski uređaji predstavljaju neizostavni dio svakog domaćinstva. Ali kako ih pravilno koristiti? Kako da budu ekološki prihvatljivi? Ako želite da smanjite potrošnju električne energije ovih aparata i utjecaj na okoliš koji oni neizostavno imaju, onda je izbor pravilnog režima rada i način korištenja dobar početak.

  • This school year, the students of Gymnasium Vukovar took part in workshops: Lego robotics Education and LittleBits Education registered on the official map of the European week of skills acquired in Vocational Education and training.

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.