Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Potkraj 2023. Europski parlament i Europska komisija pokazali su da nisu voljni ili sposobni zaštititi europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Dakle, što treba učiniti?

Sada je na vladama, nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima i iznad svega na građanima da poduzmu mjere. Ovo su naši prijedlozi hrvatskim i EU vlastima.

BITNO JE DA SE SVA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE U DRŽAVI PRIDRŽAVAJU NAČELA PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

ŠTO MI TRAŽIMO OD LOKALNIH ZAJEDNICA NA HVARU

KEMIJSKI PESTICIDI NANOSE NEIZRECIVE ŠTETE NA HVARU, LJUDIMA, DIVLJAČI I OKOLIŠU. TAKOĐER LOŠE UTJEČU NA TURIZAM. VELIKI DIO PROBLEMA JE PROGRAM DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE, ZA KOJI SU ODGOVORNE LOKALNE VLASTI, SLIJEDEĆI SMJERNICE NACIONALNIH I REGIONALNIH ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA. REDOVNI TROŠKOVI SU POKRIVENI IZ LOKALNIH PRIHODA. TIJEKOM DUGO GODINA, RADNJE SU SE U PRAKSI POKAZALE NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. poticati ekološki prihvatljive metode poljoprivrede i suzbijanja štetočina, obeshrabujući korištenje kemijskih pesticida;

2. koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

3. više edukacije javnosti o štetnim učincima pesticida i boljim, ekološki prihvatljivim metodama za zaštitu ljudi i okoliša od neželjenih nametnika kao što su komarci i neželjene biljke/korovi;

4. dva dokumenta Zavoda za zdravstvo (Program i Provedbeni plan suzbijanja štetočina) trebaju obuhvatiti cijeli otok Hvar s tim da se trošak podijeli između četiriju lokalnih vlasti, umjesto da svaka zasebno plaća istu informaciju;

5. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnim javnosti;

6. radnje zamagljivanja treba izbjegavati zbog rizika za pčele i ljude, posebno osobe s određenim zdravstvenim problemima;

7. ako se planira akcija zamagljivanja, za istu treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

8. biocidi koje je EU zabranio kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne bi se smjeli koristiti za suzbijanje insekata na otvorenom, osobito ne u postupcima općeg zamagljivanja;

9. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, treba provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

10. javnost bi trebala biti unaprijed obaviještena na hrvatskom i drugim jezicima o planiranim mjerama za suzbijanje insekata (larvicid i adulticid), koristeći ne samo javne objave nego i iste kanale (pošta i e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

11. ako se koriste biocidi, treba ih navesti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

12. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

13. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, a treba voditi evidenciju o primateljima

14. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora s pristupom dovoljno velikim za miševe ili štakore, kako bi se zaštitili ljudi, posebno djeca, i druge neciljane životinje, posebno kućni ljubimci;

15. aplikatore raticida nakon upotrebe treba prikupiti tvrtka koja ih distribuira;

16. svu ambalažu od kemijskih pesticida treba odgovorno zbrinuti na određenim sabirnim mjestima.

ŠTO MI TRAŽIMO OD HRVATSKIH DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

ZA PLANIRANJE I PROVEDBU MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI NADLEŽNI SU DRŽAVNE I REGIONALNE ZDRAVSTVENE INSTITUCIJE (NN 143/21 čl.5.). MJERE ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA U PRAKSI SE POKAZUJU NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. procjene rizika trebale bi biti temelj za poticanje preventivnih mjera kao što je suzbijanje nametnika; posebno stvarni rizici od specifičnih bolesti i rizici od kolateralnih šteta, ako se koriste kemijski pesticidi;

2. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, potrebno je provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

3. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnima javnosti;

4. treba koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

5. biocidi koji su u EU zabranjeni kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne smiju se koristiti za suzbijanje insekata, posebice ne u postupcima zamagljivanja;

6. pučanstvo bi trebalo biti unaprijed obaviješteno o planiranim mjerama za suzbijanje insekata, koristeći javne objave i iste kanale (pošta, e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

7. trebalo bi navesti biocide koji će se koristiti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

8. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

9. treba izbjegavati radnje zamagljivanja zbog rizika za pčele i ljude, osobito osobe s određenim zdravstvenim problemima;

10. ako se planira akcija zamagljivanja, treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

11. ako se ljudi žale na komarce, treba im dati edukativne letke o tome kako zaštititi sebe i svoj okoliš, također trebalo bi upoznati pučanstvo o kolateralnim štetama koje uzrokuju kemijski pesticidi;

12. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, u sigurnim spremnicima,a treba voditi evidenciju o primateljima;

13. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora, koje treba prikupiti nakon uporabe.

14. sve radnje suzbijanja štetočina trebaju biti strogo kontrolirane od strane Zavoda za javno zdravstvo;

15. Izvješća Zavoda za javno zdravstvo koja prate radnje ne bi trebala samo potvrditi informacije od tvrtki koje ih provedu, već bi se trebala temeljiti na promatranju na terenu.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

U SKLADU SA ZAKONOM O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI (NN 143/21) PREDLAŽEMO:1. stalnu koordinaciju Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede kako bi se izbjeglo korištenje biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji nisu dozvoljeni kao sredstva za zaštitu bilja jer su dokazano opasna za okoliš, posebno pčele;

2. popis odobrenih biocida na stranicama Ministarstva treba biti detaljna baza podataka koja se redovito ažurira, poput popisa odobrenih pesticida Fitosanitarnog informacijskog sustava, na stranicama Ministarstva poljoprivrede;

3. da se akcije dezinsekcije, a posebno akcije zamagljivanja, provode u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima;

4. da se akcije dezinsekcije protiv komaraca temelje samo na realnim rezultatima monitoringa;

5. obavezno navesti sve moguće nuspojave biocidnih sredstava koja se koriste za bilo koju svrhu;

6. testiranje za prisutnost pesticida treba biti sastavni dio preventivnih zdravstvenih pregleda.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

1. ministarstvo bi trebalo tražiti da se rizici za pčele dodaju primarnim upozorenjima o opasnosti za označavanje pesticida u popisima Ujedinjenih naroda i Europske unije;

2. sve informacije i preporuke u vezi s kemijskim "sredstvima za zaštitu bilja" trebaju uvijek u potpunosti navesti moguće štetne učinke i kolateralnu štetu koju mogu prouzročiti:

3. mogući štetni učinci „proizvoda za zaštitu bilja” trebali bi biti prvi dio informacija navedenih na popisu odobrenih tvari i proizvoda Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS);

4. ekološke poljoprivredne metode trebale bi imati prednost u redovitim stručnim tehničkim savjetima Ministarstva za poljoprivrednike;

5. poljoprivreda temeljena na alternativnim metodama osim uporabe kemijskih pesticida trebala bi biti glavni fokus u obrazovanju agronoma;

6. ekološke poljoprivredne metode treba dati prioritet i promicati nizom poticaja, kao najbolji način za očuvanje hrvatskog prirodnog okoliša i poboljšanje javnog zdravlja;

7. kemijski pesticidi, tzv. „proizvodi za zaštitu bilja” ne bi trebali biti primarna preporuka koju izdaje Ministarstvo za borbu protiv štetočina ili drugih opasnosti u poljoprivredi;

8. zbrinjavanje ambalaže od kemijskih pesticida i zastarjelih pesticida treba učiniti dostupnijim u svim dijelovima Hrvatske i podvrgnuti strožim kontrolama;

9. u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede treba inicirati i podržati više istraživanja mogućih štetnih učinaka kombinacija kemijskih pesticida na okoliš i zdravlje ljudi;

10. kemijske tvari koje se koriste u svakoj fazi poljoprivredne proizvodnje, od sjemena do gotovog proizvoda, trebale bi biti evidentirane i navedene kada se proizvodi stavljaju na tržište, u skladu sa sigurnosnim ciljevima Europske komisije;

11. Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo pomoći osigurati da svi oglasi za pesticidne proizvode u svim medijima budu u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008., glava VII, članak 48.:

12. Ministarstvo poljoprivrede treba koordinirati s Ministarstvom zdravstva kako bi se zaustavila uporaba biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji su u EU zabranjeni kao 'sredstva za zaštitu bilja' jer su dokazano preopasnim za okoliš, posebno za vodene organizme i pčele.

ŠTO MI TRAŽIMO OD EUROPSKIH DONOSITELJA ODLUKA

KAD ODOBRAVAJU KEMIJSKE PESTICIDE ZA PROIZVODNJU I UPORABU VAŽNO JE DA TIJELA EU TREBAJU DJELOVATI PREMA NAČELU PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

U skladu s tim, tražimo da se sljedeći čimbenici uzmu u obzir, poštuju i provedu:

1. odobrenja za pesticide trebala bi se temeljiti na neovisnim istraživanjima objavljenim u recenziranim časopisima, a ne samo na neobjavljenim studijama koje financira industrija kao što je sada;

2. tvari koje su već u uporabi i za koje je dokazano da su štetne za ljude, životinje, divlje životinje i/ili okoliš treba bez odgode zabraniti, tj. povući ih s tržišta s trenutnim učinkom bez ikakvog razdoblja odgode za iskorištenje zaliha: sve zalihe koje drže krajnji korisnici trebaju se prikupiti za odgovarajuće sigurno odlaganje;

3. rizici za pčele trebaju biti uključeni kao primarno upozorenje o opasnosti u označavanju pesticida;

4. sve moguće štetne učinke pojedinačnih pesticida treba jasno navesti i to na prvom mjestu prije uputa za uporabu, a) na pakiranju pesticidnog proizvoda, b) u bilo kojem povezanom oglašavanju proizvoda, c) na tretiranim krajnjim proizvodima kako bi se uključio svaki dio proizvodnog procesa (npr. od tretiranja sjemena do tretiranog pakiranja);

5. treba ukinuti razliku između biocida i „proizvoda za zaštitu bilja”: u najmanju ruku tvari koje su zabranjene ili ograničene u jednoj kategoriji također bi trebale biti zabranjene ili ograničene u drugoj;

6. praksa dopuštanja da se i dalje koriste „kandidati za zamjenu” unatoč tome što se dokazalo štetnim trebala bi se ukinuti: takva sredstva treba odmah zabraniti;

7. ponovna procjena odobrenih pesticidnih tvari trebala bi započeti dovoljno dugo prije isteka roka valjanosti kako bi se dovršila na vrijeme: trebalo bi ukinuti praksu odobravanja automatskih produljenja ako država članica izvjestitelj ne uspije zaključiti postupak do roka valjanosti: tvari bi trebale biti zabranjene dok procesi ponovne evaluacije nisu završeni;

8. volja građana EU-a u vezi uporabe pesticida izražena u europskim građanskim inicijativama kao što su „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” (2017.) i „Spasimo pčele i poljoprivrednike” (2023.) treba biti uzeta u obzir i u potpunosti poštovana;

9. redovno testiranje ljudi i okoliša na kontaminaciju kemijskim pesticidima u državama članicama i javno objavljanje rezultata bi trebalo biti obvezna komponenta koja podupire dodjelu ili povlačenje autorizacija.

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Srodni članci: Pesticidi: kontrola i odgovornost: Pesticidi, zašto nePesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Eco Environment News feeds

  • Lobbyists argued it was unfair for their industry to be treated the same as others as end product – oil and gas – inevitably produced emissions

    Experts have accused the fossil fuel industry of seeking special treatment after lobbyists argued greenhouse gas emissions from oilfields should be treated differently to those from other industries.

    The government is embroiled in a row over whether to allow a massive new oilfield, Rosebank, to go ahead, with some cabinet members arguing it could boost growth and others concerned it could make the goal of reaching net zero emissions by 2050 impossible to reach. Labour made a manifesto commitment to halt new North Sea licensing, but Rosebank and some other projects had already been licensed and were awaiting final approval when the party won the general election.

    Continue reading...

  • I’m campaigning for legal protection for cleaner fish, because no one has done a proper assessment of the impact of removing them from Scottish reefs

    I was in my 50s when I first became aware that cleaner fish existed, when I met a fisher who sold them to Scottish salmon farms. Each year, around the world, such farms use more than 60 million cleaner fish to eat – or “clean” – parasites off other fish. But the natural habitat of the cleaner fish is the reef.

    On a reef, each cleaner fish has clients that visit them to have their parasites removed – sometimes much bigger fish or predators such as sharks and rays. I was intrigued to discover the cleaner fish would gently massage these clients with their fins and make sure they were comfortable.

    Continue reading...

  • The chemical compounds that block UV rays may lead to bleaching of coral and a decrease in fish fertility

    Urgent investigation is needed into the potential impact sunscreen is having on marine environments, according to a new report.

    Sunscreens contain chemical compounds, known as pseudo persistent pollutants, which block the sun’s ultraviolet (UV) rays and can lead to bleaching and deformity in coral or a decrease in fish fertility.

    Continue reading...

  • Discovery of pest in UK raises fears for Sitka spruce, which accounts for half of country’s commercial plantations

    A beetle that has previously devastated Norway spruce populations across continental Europe has been found to be equally attracted to the Sitka spruce, a finding experts say could have significant implications for commercial forestry.

    The eight-toothed European spruce bark beetle has now been found in the UK, raising fears for the Sitka, which accounts for a quarter of Britain’s forest cover and half its commercial forestry plantations.

    Continue reading...

  • Deep Dale, Derbyshire: Hazels are a local speciality, but my favourites are the hawthorns, which are smothered in vegetation from trunk to tip

    The bottom part of this Plantlife reserve, where it meets Monsal Dale, has some of the finest trees I’ve found in the Peak District. Not for their age or massive size, but for what you might call their entangled condition. A recent find is an old pollarded horse chestnut whose sinuous limbs wave wildly, and every one of them is completely moss-and-fern coated.

    If it didn’t also look so tough and monumentally static, the whole thing could easily resemble kelp swaying in the tide. The late Tony Hare, co-founder of the organisation that owns Deep Dale, invented a phrase: “As mad as a tree.” In this instance it feels apt.

    Continue reading...

  • Researchers say the animals could keep red deer numbers under control, leading to storage of 1m tonnes of CO2

    Reintroducing wolves in the Scottish Highlands could lead to an expansion of native woodland, which could take in and store 1m tonnes of carbon dioxide a year, researchers have suggested.

    A study led by researchers at the University of Leeds said that reintroducing the species into the Cairngorms, as well as the south-west, north-west and central Highlands could help curb the problem of red deer eating tree saplings, which stops natural woodland regeneration.

    Continue reading...

  • Mirrorscape, an intricate sand sculpture by French artist Théo Mercier, is a ghostly scene of decay that resembles the aftermath of a disaster – or perhaps ‘a fossil from the future’

    Théo Mercier, the French visual artist, choreographer and stage director, has spent months in Tasmania taking photos of junk.

    In Mirrorscape, an exhibition that opened on the weekend at Hobart’s Museum of Old and New Art (Mona), he and an international team of expert sculptors – Kevin Crawford, Enguerrand David, Sue McGrew and Leonardo Ugolini – used 80 tonnes of compacted sand to recreate the scenes of decay and detritus he found, serving them as a mirror of our own ruin. It’s a ghostly scene of domestic, environmental and industrial decay in still life, and it’s beautiful.

    Continue reading...

  • Despite government efforts, armed groups control many remote areas. Now researchers are caught in the crosshairs

    Raul*, a biologist from Quito, has been leading conservation projects in the Chocó rainforest in north-east Ecuador for more than 20 years. It has not been easy, he says, recalling the threats he has received over the years for reporting illegal hunters and loggers in reserves, but he never considered giving up.

    Last year, however, tensions in the area escalated after violence soared on the country’s coast. Accounts of almost daily killings in the cities of Esmeraldas and Guayaquil emerged as gangs appeared to fight over territory, while forced recruitment in rural areas increased, as did extortions, known locally as vacunas,or vaccines.

    Continue reading...

  • The Eaton fire destroyed nearly half of the Black households in Altadena, wiping out businesses and wealth

    A memorial service early this month for three Black victims of the Eaton fire was marked by simmering anger at Donald Trump’s choice not to visit Altadena, a suburb with a historic Black community disproportionately affected by the disaster.

    It’s one of many decisions that have left residents of Altadena, a racially and economically diverse suburb of Los Angeles, worried about political and financial neglect in the aftermath of the fires.

    Continue reading...

  • Robert Taylor recently lost his wife to a long-term illness he linked to chemicals produced by a nearby plant, and now the Trump administration is preparing to scrap pollution reforms in the area

    It is only February and already Robert Taylor is facing his second seismic life event of the year.

    Both are wrapped in grief and angst, tied indelibly to the land that surrounds his home in the community of Reserve, Louisiana.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen