Eco Hvar

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Potkraj 2023. Europski parlament i Europska komisija pokazali su da nisu voljni ili sposobni zaštititi europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Dakle, što treba učiniti?

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Sada je na vladama, nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima i iznad svega na građanima da poduzmu mjere. Ovo su naši prijedlozi hrvatskim i EU vlastima.

BITNO JE DA SE SVA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE U DRŽAVI PRIDRŽAVAJU NAČELA PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

ŠTO MI TRAŽIMO OD LOKALNIH ZAJEDNICA NA HVARU

KEMIJSKI PESTICIDI NANOSE NEIZRECIVE ŠTETE NA HVARU, LJUDIMA, DIVLJAČI I OKOLIŠU. TAKOĐER LOŠE UTJEČU NA TURIZAM. VELIKI DIO PROBLEMA JE PROGRAM DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE, ZA KOJI SU ODGOVORNE LOKALNE VLASTI, SLIJEDEĆI SMJERNICE NACIONALNIH I REGIONALNIH ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA. REDOVNI TROŠKOVI SU POKRIVENI IZ LOKALNIH PRIHODA. TIJEKOM DUGO GODINA, RADNJE SU SE U PRAKSI POKAZALE NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. poticati ekološki prihvatljive metode poljoprivrede i suzbijanja štetočina, obeshrabujući korištenje kemijskih pesticida;

2. koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

3. više edukacije javnosti o štetnim učincima pesticida i boljim, ekološki prihvatljivim metodama za zaštitu ljudi i okoliša od neželjenih nametnika kao što su komarci i neželjene biljke/korovi;

4. dva dokumenta Zavoda za zdravstvo (Program i Provedbeni plan suzbijanja štetočina) trebaju obuhvatiti cijeli otok Hvar s tim da se trošak podijeli između četiriju lokalnih vlasti, umjesto da svaka zasebno plaća istu informaciju;

5. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnim javnosti;

6. radnje zamagljivanja treba izbjegavati zbog rizika za pčele i ljude, posebno osobe s određenim zdravstvenim problemima;

7. ako se planira akcija zamagljivanja, za istu treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

8. biocidi koje je EU zabranio kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne bi se smjeli koristiti za suzbijanje insekata na otvorenom, osobito ne u postupcima općeg zamagljivanja;

9. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, treba provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

10. javnost bi trebala biti unaprijed obaviještena na hrvatskom i drugim jezicima o planiranim mjerama za suzbijanje insekata (larvicid i adulticid), koristeći ne samo javne objave nego i iste kanale (pošta i e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

11. ako se koriste biocidi, treba ih navesti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

12. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

13. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, a treba voditi evidenciju o primateljima

14. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora s pristupom dovoljno velikim za miševe ili štakore, kako bi se zaštitili ljudi, posebno djeca, i druge neciljane životinje, posebno kućni ljubimci;

15. aplikatore raticida nakon upotrebe treba prikupiti tvrtka koja ih distribuira;

16. svu ambalažu od kemijskih pesticida treba odgovorno zbrinuti na određenim sabirnim mjestima.

ŠTO MI TRAŽIMO OD HRVATSKIH DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

ZA PLANIRANJE I PROVEDBU MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI NADLEŽNI SU DRŽAVNE I REGIONALNE ZDRAVSTVENE INSTITUCIJE (NN 143/21 čl.5.). MJERE ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA U PRAKSI SE POKAZUJU NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. procjene rizika trebale bi biti temelj za poticanje preventivnih mjera kao što je suzbijanje nametnika; posebno stvarni rizici od specifičnih bolesti i rizici od kolateralnih šteta, ako se koriste kemijski pesticidi;

2. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, potrebno je provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

3. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnima javnosti;

4. treba koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

5. biocidi koji su u EU zabranjeni kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne smiju se koristiti za suzbijanje insekata, posebice ne u postupcima zamagljivanja;

6. pučanstvo bi trebalo biti unaprijed obaviješteno o planiranim mjerama za suzbijanje insekata, koristeći javne objave i iste kanale (pošta, e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

7. trebalo bi navesti biocide koji će se koristiti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

8. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

9. treba izbjegavati radnje zamagljivanja zbog rizika za pčele i ljude, osobito osobe s određenim zdravstvenim problemima;

10. ako se planira akcija zamagljivanja, treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

11. ako se ljudi žale na komarce, treba im dati edukativne letke o tome kako zaštititi sebe i svoj okoliš, također trebalo bi upoznati pučanstvo o kolateralnim štetama koje uzrokuju kemijski pesticidi;

12. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, u sigurnim spremnicima,a treba voditi evidenciju o primateljima;

13. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora, koje treba prikupiti nakon uporabe.

14. sve radnje suzbijanja štetočina trebaju biti strogo kontrolirane od strane Zavoda za javno zdravstvo;

15. Izvješća Zavoda za javno zdravstvo koja prate radnje ne bi trebala samo potvrditi informacije od tvrtki koje ih provedu, već bi se trebala temeljiti na promatranju na terenu.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

U SKLADU SA ZAKONOM O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI (NN 143/21) PREDLAŽEMO:1. stalnu koordinaciju Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede kako bi se izbjeglo korištenje biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji nisu dozvoljeni kao sredstva za zaštitu bilja jer su dokazano opasna za okoliš, posebno pčele;

2. popis odobrenih biocida na stranicama Ministarstva treba biti detaljna baza podataka koja se redovito ažurira, poput popisa odobrenih pesticida Fitosanitarnog informacijskog sustava, na stranicama Ministarstva poljoprivrede;

3. da se akcije dezinsekcije, a posebno akcije zamagljivanja, provode u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima;

4. da se akcije dezinsekcije protiv komaraca temelje samo na realnim rezultatima monitoringa;

5. obavezno navesti sve moguće nuspojave biocidnih sredstava koja se koriste za bilo koju svrhu;

6. testiranje za prisutnost pesticida treba biti sastavni dio preventivnih zdravstvenih pregleda.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

1. ministarstvo bi trebalo tražiti da se rizici za pčele dodaju primarnim upozorenjima o opasnosti za označavanje pesticida u popisima Ujedinjenih naroda i Europske unije;

2. sve informacije i preporuke u vezi s kemijskim "sredstvima za zaštitu bilja" trebaju uvijek u potpunosti navesti moguće štetne učinke i kolateralnu štetu koju mogu prouzročiti:

3. mogući štetni učinci „proizvoda za zaštitu bilja” trebali bi biti prvi dio informacija navedenih na popisu odobrenih tvari i proizvoda Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS);

4. ekološke poljoprivredne metode trebale bi imati prednost u redovitim stručnim tehničkim savjetima Ministarstva za poljoprivrednike;

5. poljoprivreda temeljena na alternativnim metodama osim uporabe kemijskih pesticida trebala bi biti glavni fokus u obrazovanju agronoma;

6. ekološke poljoprivredne metode treba dati prioritet i promicati nizom poticaja, kao najbolji način za očuvanje hrvatskog prirodnog okoliša i poboljšanje javnog zdravlja;

7. kemijski pesticidi, tzv. „proizvodi za zaštitu bilja” ne bi trebali biti primarna preporuka koju izdaje Ministarstvo za borbu protiv štetočina ili drugih opasnosti u poljoprivredi;

8. zbrinjavanje ambalaže od kemijskih pesticida i zastarjelih pesticida treba učiniti dostupnijim u svim dijelovima Hrvatske i podvrgnuti strožim kontrolama;

9. u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede treba inicirati i podržati više istraživanja mogućih štetnih učinaka kombinacija kemijskih pesticida na okoliš i zdravlje ljudi;

10. kemijske tvari koje se koriste u svakoj fazi poljoprivredne proizvodnje, od sjemena do gotovog proizvoda, trebale bi biti evidentirane i navedene kada se proizvodi stavljaju na tržište, u skladu sa sigurnosnim ciljevima Europske komisije;

11. Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo pomoći osigurati da svi oglasi za pesticidne proizvode u svim medijima budu u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008., glava VII, članak 48.:

12. Ministarstvo poljoprivrede treba koordinirati s Ministarstvom zdravstva kako bi se zaustavila uporaba biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji su u EU zabranjeni kao 'sredstva za zaštitu bilja' jer su dokazano preopasnim za okoliš, posebno za vodene organizme i pčele.

ŠTO MI TRAŽIMO OD EUROPSKIH DONOSITELJA ODLUKA

KAD ODOBRAVAJU KEMIJSKE PESTICIDE ZA PROIZVODNJU I UPORABU VAŽNO JE DA TIJELA EU TREBAJU DJELOVATI PREMA NAČELU PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

U skladu s tim, tražimo da se sljedeći čimbenici uzmu u obzir, poštuju i provedu:

1. odobrenja za pesticide trebala bi se temeljiti na neovisnim istraživanjima objavljenim u recenziranim časopisima, a ne samo na neobjavljenim studijama koje financira industrija kao što je sada;

2. tvari koje su već u uporabi i za koje je dokazano da su štetne za ljude, životinje, divlje životinje i/ili okoliš treba bez odgode zabraniti, tj. povući ih s tržišta s trenutnim učinkom bez ikakvog razdoblja odgode za iskorištenje zaliha: sve zalihe koje drže krajnji korisnici trebaju se prikupiti za odgovarajuće sigurno odlaganje;

3. rizici za pčele trebaju biti uključeni kao primarno upozorenje o opasnosti u označavanju pesticida;

4. sve moguće štetne učinke pojedinačnih pesticida treba jasno navesti i to na prvom mjestu prije uputa za uporabu, a) na pakiranju pesticidnog proizvoda, b) u bilo kojem povezanom oglašavanju proizvoda, c) na tretiranim krajnjim proizvodima kako bi se uključio svaki dio proizvodnog procesa (npr. od tretiranja sjemena do tretiranog pakiranja);

5. treba ukinuti razliku između biocida i „proizvoda za zaštitu bilja”: u najmanju ruku tvari koje su zabranjene ili ograničene u jednoj kategoriji također bi trebale biti zabranjene ili ograničene u drugoj;

6. praksa dopuštanja da se i dalje koriste „kandidati za zamjenu” unatoč tome što se dokazalo štetnim trebala bi se ukinuti: takva sredstva treba odmah zabraniti;

7. ponovna procjena odobrenih pesticidnih tvari trebala bi započeti dovoljno dugo prije isteka roka valjanosti kako bi se dovršila na vrijeme: trebalo bi ukinuti praksu odobravanja automatskih produljenja ako država članica izvjestitelj ne uspije zaključiti postupak do roka valjanosti: tvari bi trebale biti zabranjene dok procesi ponovne evaluacije nisu završeni;

8. volja građana EU-a u vezi uporabe pesticida izražena u europskim građanskim inicijativama kao što su „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” (2017.) i „Spasimo pčele i poljoprivrednike” (2023.) treba biti uzeta u obzir i u potpunosti poštovana;

9. redovno testiranje ljudi i okoliša na kontaminaciju kemijskim pesticidima u državama članicama i javno objavljanje rezultata bi trebalo biti obvezna komponenta koja podupire dodjelu ili povlačenje autorizacija.

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Srodni članci: Pesticidi: kontrola i odgovornost: Pesticidi, zašto ne;  Pesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Eco Environment News feeds

  • ‘Magical’ galaxy frogs disappear after reports of photographers destroying their habitats

    Researcher in Kerala rainforest sounds alarm after being told frogs had died after being handled by humans

    A group of endangered “galaxy frogs” are missing, presumed dead, after trespassing photographers reportedly destroyed their microhabitats for photos.

    Melanobatrachus indicus, each the size of a fingertip, is the only species in its family, and lives under logs in the lush rainforest in Kerala, India. Their miraculous spots do not indicate poison, as people sometimes assume, but are thought to be used as a mode of communication, according to Rajkumar K P, a Zoological Society of London fellow and researcher.

    Continue reading...

  • Arctic endured year of record heat as climate scientists warn of ‘winter being redefined’

    Region known as ‘world’s refrigerator’ is heating up as much as four times as quickly as global average, Noaa experts say

    The Arctic endured a year of record heat and shrunken sea ice as the world’s northern latitudes continue a rapid shift to becoming rainier and less ice-bound due to the climate crisis, scientists have reported.

    From October 2024 to September 2025, temperatures across the entire Arctic region were the hottest in 125 years of modern record keeping, the US National Oceanic and Atmospheric Administration (Noaa) said, with the last 10 years being the 10 warmest on record in the Arctic.

    Continue reading...

  • The trauma after the storm: Hurricane Melissa leaves trail of emotional devastation across Jamaica

    Experts are calling for the integration of mental health into climate-disaster policy in the Caribbean as studies show that PTSD risks increase after hurricanes and displacement

    When Hurricane Melissa struck Jamaica on 28 October with 185mph winds, destroying homes, hospitals and infrastructure, killing 32 people and affecting 1.5 million, Toni-Jan Ifill immediately realised it would leave many with long-term traumatic memories.

    A month and a half after the storm, which also affected eastern Cuba, the clinical psychologist says recollections of the terrifying winds also haunt some of the staff at the University Hospital of the West Indies in Kingston. Even the sound of rain can cause trauma responses among people who lived through it.

    Continue reading...

  • Green groups decry EU ‘betrayal’ after vote to reduce oversight of firms

    Social and environmental reporting to be required of fewer companies after EPP aligns with far right to achieve goals

    Fewer companies operating in Europe will be made to carry out due diligence on the societal harms they cause, in what green groups have called a “betrayal” of communities affected by corporate abuse.

    The gutting of the EU’s sustainability reporting and due diligence rules, which was greenlit by MEPs on Tuesday, slashes the number of companies covered by laws to protect human and ecological rights, and removes provisions to harmonise access to justice across member states.

    Continue reading...

  • ‘No water, no life’: Iraq’s Tigris River in danger of disappearing

    Unless urgent action is taken life will be fundamentally altered for the ancient communities who live on its banks

    As a leader of one of the oldest gnostic religions in the world, Sheikh Nidham Kreidi al-Sabahi must use only water taken from a flowing river, even for drinking.

    The 68-year-old has a long grey beard hanging over his simple tan robe and a white cap covering his equally long hair, which sheikhs are forbidden from cutting. He says he has never got ill from drinking water from the Tigris River and believes that as long as the water is flowing, it is clean. But the truth is that soon it may not be flowing at all.

    Continue reading...

  • Glaciers to reach peak rate of extinction in the Alps in eight years

    Climate crisis forecast to wipe out thousands of glaciers a year globally, threatening water supplies and cultural heritage

    Glaciers in the European Alps are likely to reach their peak rate of extinction in only eight years, according to a study, with more than 100 due to melt away permanently by 2033. Glaciers in the western US and Canada are forecast to reach their peak year of loss less than a decade later, with more than 800 disappearing each year by then.

    The melting of glaciers driven by human-caused global heating is one of the clearest signs of the climate crisis. Communities around the world have already held funeral ceremonies for lost glaciers, and a Global Glacier Casualty List records the names and histories of those that have vanished.

    Continue reading...

  • ‘We hate it. It’s desecration’: the real cost of HS2

    Ten years after I first followed the proposed route, I retraced my steps to see what life was like along the world’s most expensive, heavily delayed railway line

    Ten years ago, I walked the route of HS2, the 140-mile railway proposed to run from London to Birmingham, to discover what lay in its path. Nothing had actually been constructed of this, supposedly the first phase of a high-speed line going north. The only trace was the furtive ecological consultants mapping newts and bats and the train’s looming presence in the minds of those who lived along the route. For many, it was a Westminster vanity project, symbolising a country run against the interests of the many to line the pockets of the few. People whose homes were under threat of demolitionwere petitioning parliament, campaigning for more tunnels or hoping the project would collapse before their farms, paddocks and ancient woodlands were wiped out.

    The line, we were told a decade ago, would be completed by 2026. Like many of the early claims about the longest railway to be built in Britain since the Victorian era, that fact no longer stands. The fast train is running – very – late. The official finish date of 2033 was recently revised upwards. “The best guess is that it will begin with a ‘4’ when you can catch a train,” one well-informed observer told me. There’s similar uncertainty about its cost, but one thing is sure: it is catastrophically over budget. When complete, HS2 will almost certainly be the most expensive railway in the world. Nearly 20 years ago, HS1, the line from the Channel tunnel to St Pancras, was completed on time and on budget for £51m per mile (£87m in today’s prices). It was criticised for being twice as expensive as a high-speed route constructed in France. HS2 may cost almost £1bn per mile.

    Continue reading...

  • A moment that changed me: a pigeon fell out of the sky – and she led me to a secret underground rescue network

    I had no idea what to do with the injured bird I named Belinda. But suddenly 3,000 Mancunians were happy to help, giving me a whole new appreciation of my home town

    The plane pushed through wall after wall of sleet on its descent into Manchester. I’d had a sinking feeling during the flight that only deepened as I shuffled through the terminal. I resented having to be back in the city where I had grown up, after living on the other side of the world for what had felt like a lifetime.

    After a few days, I headed out to get a haircut. My mind was miles away, back across an ocean, when I heard something hit the pavement. I looked down to see a pigeon on its back, spatchcocked, and twitching.

    Continue reading...

  • Plantwatch: Pitcher plant’s sweet nectar is laced with toxic nerve agent

    Nepenthes khasiana oozes an enticing liquid on the rim of its pitchers that tempts its prey into a deadly trap

    A carnivorous pitcher plant has recently been found to use a chemical nerve agent to drug its prey and lead them to a deadly end, being consumed in digestive juices at the bottom of the pitcher traps.

    The pitcher plant Nepenthes khasiana oozes an enticing sweet nectar on the rim of its pitchers for visiting insects, particularly ants, to feed on to lure them into the trap. But the nectar is laced with a toxic nerve agent called isoshinanolone, which strikes at the ant’s nervous system, leaving it with sluggish movements, weakened muscles, and causing it to groom itself excessively. Eventually the prey falls upside down in spasms, with the nerve agent sometimes killing it outright. But apart from isoshinanolone, the nectar also contains three types of sugars that can all absorb water and make the rim of the pitcher especially slippery, so the prey is more likely to slide down into the pitchers.

    Continue reading...

  • Worried about winter? 10 ways to thrive – from socialising to Sad lamps to celebrating the new year in April

    The temptation is to sit at home and hibernate, but beating the winter blues can be done. Here’s how to embrace the coldest and arguably most beautiful season

    Stephanie Fitzgerald, a chartered clinical psychologist, used to dread winter. Like many, she coped by keeping busy at work and hibernating at home, waiting for the cold, dark days to be over. But this approach wasn’t making her happy. So she sought out the science that would help her embrace the winter months, rather than try to escape them. In her resulting book, The Gifts of Winter, she writes: “I fell deeply in love with winter … It is a captivating and truly gorgeous season.”

    How did she change her mindset – and can the 42% of us who say summer is our favourite season learn to love winter too?

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2025 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.