Eco Hvar

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Potkraj 2023. Europski parlament i Europska komisija pokazali su da nisu voljni ili sposobni zaštititi europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Dakle, što treba učiniti?

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Sada je na vladama, nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima i iznad svega na građanima da poduzmu mjere. Ovo su naši prijedlozi hrvatskim i EU vlastima.

BITNO JE DA SE SVA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE U DRŽAVI PRIDRŽAVAJU NAČELA PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

ŠTO MI TRAŽIMO OD LOKALNIH ZAJEDNICA NA HVARU

KEMIJSKI PESTICIDI NANOSE NEIZRECIVE ŠTETE NA HVARU, LJUDIMA, DIVLJAČI I OKOLIŠU. TAKOĐER LOŠE UTJEČU NA TURIZAM. VELIKI DIO PROBLEMA JE PROGRAM DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE, ZA KOJI SU ODGOVORNE LOKALNE VLASTI, SLIJEDEĆI SMJERNICE NACIONALNIH I REGIONALNIH ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA. REDOVNI TROŠKOVI SU POKRIVENI IZ LOKALNIH PRIHODA. TIJEKOM DUGO GODINA, RADNJE SU SE U PRAKSI POKAZALE NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. poticati ekološki prihvatljive metode poljoprivrede i suzbijanja štetočina, obeshrabujući korištenje kemijskih pesticida;

2. koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

3. više edukacije javnosti o štetnim učincima pesticida i boljim, ekološki prihvatljivim metodama za zaštitu ljudi i okoliša od neželjenih nametnika kao što su komarci i neželjene biljke/korovi;

4. dva dokumenta Zavoda za zdravstvo (Program i Provedbeni plan suzbijanja štetočina) trebaju obuhvatiti cijeli otok Hvar s tim da se trošak podijeli između četiriju lokalnih vlasti, umjesto da svaka zasebno plaća istu informaciju;

5. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnim javnosti;

6. radnje zamagljivanja treba izbjegavati zbog rizika za pčele i ljude, posebno osobe s određenim zdravstvenim problemima;

7. ako se planira akcija zamagljivanja, za istu treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

8. biocidi koje je EU zabranio kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne bi se smjeli koristiti za suzbijanje insekata na otvorenom, osobito ne u postupcima općeg zamagljivanja;

9. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, treba provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

10. javnost bi trebala biti unaprijed obaviještena na hrvatskom i drugim jezicima o planiranim mjerama za suzbijanje insekata (larvicid i adulticid), koristeći ne samo javne objave nego i iste kanale (pošta i e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

11. ako se koriste biocidi, treba ih navesti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

12. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

13. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, a treba voditi evidenciju o primateljima

14. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora s pristupom dovoljno velikim za miševe ili štakore, kako bi se zaštitili ljudi, posebno djeca, i druge neciljane životinje, posebno kućni ljubimci;

15. aplikatore raticida nakon upotrebe treba prikupiti tvrtka koja ih distribuira;

16. svu ambalažu od kemijskih pesticida treba odgovorno zbrinuti na određenim sabirnim mjestima.

ŠTO MI TRAŽIMO OD HRVATSKIH DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

ZA PLANIRANJE I PROVEDBU MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI NADLEŽNI SU DRŽAVNE I REGIONALNE ZDRAVSTVENE INSTITUCIJE (NN 143/21 čl.5.). MJERE ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA U PRAKSI SE POKAZUJU NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. procjene rizika trebale bi biti temelj za poticanje preventivnih mjera kao što je suzbijanje nametnika; posebno stvarni rizici od specifičnih bolesti i rizici od kolateralnih šteta, ako se koriste kemijski pesticidi;

2. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, potrebno je provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

3. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnima javnosti;

4. treba koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

5. biocidi koji su u EU zabranjeni kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne smiju se koristiti za suzbijanje insekata, posebice ne u postupcima zamagljivanja;

6. pučanstvo bi trebalo biti unaprijed obaviješteno o planiranim mjerama za suzbijanje insekata, koristeći javne objave i iste kanale (pošta, e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

7. trebalo bi navesti biocide koji će se koristiti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

8. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

9. treba izbjegavati radnje zamagljivanja zbog rizika za pčele i ljude, osobito osobe s određenim zdravstvenim problemima;

10. ako se planira akcija zamagljivanja, treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

11. ako se ljudi žale na komarce, treba im dati edukativne letke o tome kako zaštititi sebe i svoj okoliš, također trebalo bi upoznati pučanstvo o kolateralnim štetama koje uzrokuju kemijski pesticidi;

12. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, u sigurnim spremnicima,a treba voditi evidenciju o primateljima;

13. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora, koje treba prikupiti nakon uporabe.

14. sve radnje suzbijanja štetočina trebaju biti strogo kontrolirane od strane Zavoda za javno zdravstvo;

15. Izvješća Zavoda za javno zdravstvo koja prate radnje ne bi trebala samo potvrditi informacije od tvrtki koje ih provedu, već bi se trebala temeljiti na promatranju na terenu.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

U SKLADU SA ZAKONOM O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI (NN 143/21) PREDLAŽEMO:1. stalnu koordinaciju Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede kako bi se izbjeglo korištenje biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji nisu dozvoljeni kao sredstva za zaštitu bilja jer su dokazano opasna za okoliš, posebno pčele;

2. popis odobrenih biocida na stranicama Ministarstva treba biti detaljna baza podataka koja se redovito ažurira, poput popisa odobrenih pesticida Fitosanitarnog informacijskog sustava, na stranicama Ministarstva poljoprivrede;

3. da se akcije dezinsekcije, a posebno akcije zamagljivanja, provode u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima;

4. da se akcije dezinsekcije protiv komaraca temelje samo na realnim rezultatima monitoringa;

5. obavezno navesti sve moguće nuspojave biocidnih sredstava koja se koriste za bilo koju svrhu;

6. testiranje za prisutnost pesticida treba biti sastavni dio preventivnih zdravstvenih pregleda.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

1. ministarstvo bi trebalo tražiti da se rizici za pčele dodaju primarnim upozorenjima o opasnosti za označavanje pesticida u popisima Ujedinjenih naroda i Europske unije;

2. sve informacije i preporuke u vezi s kemijskim "sredstvima za zaštitu bilja" trebaju uvijek u potpunosti navesti moguće štetne učinke i kolateralnu štetu koju mogu prouzročiti:

3. mogući štetni učinci „proizvoda za zaštitu bilja” trebali bi biti prvi dio informacija navedenih na popisu odobrenih tvari i proizvoda Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS);

4. ekološke poljoprivredne metode trebale bi imati prednost u redovitim stručnim tehničkim savjetima Ministarstva za poljoprivrednike;

5. poljoprivreda temeljena na alternativnim metodama osim uporabe kemijskih pesticida trebala bi biti glavni fokus u obrazovanju agronoma;

6. ekološke poljoprivredne metode treba dati prioritet i promicati nizom poticaja, kao najbolji način za očuvanje hrvatskog prirodnog okoliša i poboljšanje javnog zdravlja;

7. kemijski pesticidi, tzv. „proizvodi za zaštitu bilja” ne bi trebali biti primarna preporuka koju izdaje Ministarstvo za borbu protiv štetočina ili drugih opasnosti u poljoprivredi;

8. zbrinjavanje ambalaže od kemijskih pesticida i zastarjelih pesticida treba učiniti dostupnijim u svim dijelovima Hrvatske i podvrgnuti strožim kontrolama;

9. u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede treba inicirati i podržati više istraživanja mogućih štetnih učinaka kombinacija kemijskih pesticida na okoliš i zdravlje ljudi;

10. kemijske tvari koje se koriste u svakoj fazi poljoprivredne proizvodnje, od sjemena do gotovog proizvoda, trebale bi biti evidentirane i navedene kada se proizvodi stavljaju na tržište, u skladu sa sigurnosnim ciljevima Europske komisije;

11. Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo pomoći osigurati da svi oglasi za pesticidne proizvode u svim medijima budu u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008., glava VII, članak 48.:

12. Ministarstvo poljoprivrede treba koordinirati s Ministarstvom zdravstva kako bi se zaustavila uporaba biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji su u EU zabranjeni kao 'sredstva za zaštitu bilja' jer su dokazano preopasnim za okoliš, posebno za vodene organizme i pčele.

ŠTO MI TRAŽIMO OD EUROPSKIH DONOSITELJA ODLUKA

KAD ODOBRAVAJU KEMIJSKE PESTICIDE ZA PROIZVODNJU I UPORABU VAŽNO JE DA TIJELA EU TREBAJU DJELOVATI PREMA NAČELU PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

U skladu s tim, tražimo da se sljedeći čimbenici uzmu u obzir, poštuju i provedu:

1. odobrenja za pesticide trebala bi se temeljiti na neovisnim istraživanjima objavljenim u recenziranim časopisima, a ne samo na neobjavljenim studijama koje financira industrija kao što je sada;

2. tvari koje su već u uporabi i za koje je dokazano da su štetne za ljude, životinje, divlje životinje i/ili okoliš treba bez odgode zabraniti, tj. povući ih s tržišta s trenutnim učinkom bez ikakvog razdoblja odgode za iskorištenje zaliha: sve zalihe koje drže krajnji korisnici trebaju se prikupiti za odgovarajuće sigurno odlaganje;

3. rizici za pčele trebaju biti uključeni kao primarno upozorenje o opasnosti u označavanju pesticida;

4. sve moguće štetne učinke pojedinačnih pesticida treba jasno navesti i to na prvom mjestu prije uputa za uporabu, a) na pakiranju pesticidnog proizvoda, b) u bilo kojem povezanom oglašavanju proizvoda, c) na tretiranim krajnjim proizvodima kako bi se uključio svaki dio proizvodnog procesa (npr. od tretiranja sjemena do tretiranog pakiranja);

5. treba ukinuti razliku između biocida i „proizvoda za zaštitu bilja”: u najmanju ruku tvari koje su zabranjene ili ograničene u jednoj kategoriji također bi trebale biti zabranjene ili ograničene u drugoj;

6. praksa dopuštanja da se i dalje koriste „kandidati za zamjenu” unatoč tome što se dokazalo štetnim trebala bi se ukinuti: takva sredstva treba odmah zabraniti;

7. ponovna procjena odobrenih pesticidnih tvari trebala bi započeti dovoljno dugo prije isteka roka valjanosti kako bi se dovršila na vrijeme: trebalo bi ukinuti praksu odobravanja automatskih produljenja ako država članica izvjestitelj ne uspije zaključiti postupak do roka valjanosti: tvari bi trebale biti zabranjene dok procesi ponovne evaluacije nisu završeni;

8. volja građana EU-a u vezi uporabe pesticida izražena u europskim građanskim inicijativama kao što su „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” (2017.) i „Spasimo pčele i poljoprivrednike” (2023.) treba biti uzeta u obzir i u potpunosti poštovana;

9. redovno testiranje ljudi i okoliša na kontaminaciju kemijskim pesticidima u državama članicama i javno objavljanje rezultata bi trebalo biti obvezna komponenta koja podupire dodjelu ili povlačenje autorizacija.

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Srodni članci: Pesticidi: kontrola i odgovornost: Pesticidi, zašto ne;  Pesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Eco Environment News feeds

  • The lithium boom: could a disused quarry bring riches to Cornwall?

    Known as ‘white gold’, lithium is among the most important mined elements on the planet – ideal for the rechargeable batteries used in tech products. Can Europe’s largest deposit bring prosperity to the local community?

    It looks more like the past than the future. A vast chasm scooped out of a scarred landscape, this is a Cornwall the summer holidaymakers don’t see: a former china clay pit near St Austell called Trelavour. I’m standing at the edge of the pit looking down with the man who says his plans for it will help the UK’s transition to renewable energy and bring back year-round jobs and prosperity to a part of the country that badly needs both. “And if I manage to make some money in the process, fantastic,” he says. “Though that is not what it’s about.”

    We’ll return to him shortly. But first to the past, when this story begins, about 275-280m years ago. “There was a continental collision at the time,” Frances Wall, professor of applied mineralogy at the Camborne School of Mines at the University of Exeter, explained to me before my visit. This collision caused the bottom of the Earth’s crust to melt, with the molten material rising higher in the crust and forming granite. “There are lots of different types of granite that intrude at different times, more than 10m years or so,” she says. “The rock is made of minerals and, if you’ve got the right composition in the original material and the right conditions, then within those minerals there are some called mica. Some of those micas contain lithium.”

    Continue reading...

  • Wildlife photographer of the year – people’s choice 2026

    A shortlist of 24 images has been selected for the wildlife photographer of the year people’s choice award. You can vote for your favourite image online. The winner will be announced on 25 March and shown from that date as part of the overall wildlife photographer of the year exhibition, which runs until 12 July at the Natural History Museum in London

    Continue reading...

  • Up to half of coarse sediments on UK urban beaches may be human-made, study suggests

    Researchers say waste dumping and climate breakdown have contributed to rise in brick, concrete and glass on beaches

    As much as half of some British beaches’ coarse sediments may consist of human-made materials such as brick, concrete, glass and industrial waste, a study has suggested.

    Climate breakdown, which has caused more frequent and destructive coastal storms, has led to an increase in these substances on beaches. Six sites on the Firth of Forth, an estuary on Scotland’s east coast joining the River Forth to the North Sea, were surveyed to better understand the makeup of “urban beaches”.

    Continue reading...

  • Country diary: Hay stocks are running low – this is the long tail of last year’s drought | Nicola Chester

    Inkpen, Berkshire: We’re paying the price now for a poor grass harvest, and the concern is that it isn’t a one-off bad year

    At this point in the year, when the growing season seems so far away, last summer’s hay harvest is most remembered, sometimes rued. The hottest summer followed the driest spring in over 100 years in southern England. And although making hay while the sun shines is genuinely crucial, rain is critical to growth. Last year produced a very poor harvest, and hay is now running out.

    Traditionally, two cuts are made, in late spring and summer, doubling the yield. It’s an ancient, ingenious and hopeful system, and in the case of meadow hay (rather than single-species ryegrass) it benefits nature, removing nutrient‑laden grass and encouraging biodiversity. But long-term studies show that as our weather patterns change, grass-growing potential has declined greatly over the last 80 years.

    Continue reading...

  • Feeling chirpy: how listening to birdsong can boost your wellbeing

    Paying attention to the calls of our avian neighbours can reduce stress, find scientists in Germany

    Feeling stressed? Try a dose of birdsong to lift the spirits. A new study shows that paying attention to the treetop melodies of our feathered friends can boost wellbeing and bring down stress levels.

    Previous research has shown that people feel better in bird-rich environments, but Christoph Randler, from the University of Tübingen, and colleagues wanted to see if that warm fuzzy feeling translated into measurable physiological changes. They rigged up a park with loudspeakers playing the songs of rare birds and measured the blood pressure, heart rate and cortisol levels (a marker of stress) of volunteers before and after taking a 30-minute walk through the park. Some volunteers experienced the birdsong-enriched environment, some heard just natural birdsong, and some wore noise-cancelling headphones and heard no birdsong. Half of the recruits were asked to pay attention to the birdsong.

    Continue reading...

  • John Barkham obituary

    My dad, John Barkham, who has died aged 82, was an inspirational teacher of ecology and a lifelong naturalist. As the first ecologist to join the new University of East Anglia in 1969, he taught students over three decades in the pioneering School of Environmental Sciences.

    After studying the person-centred theories of Carl Rogers, whom he visited in California, John experimented with bold new teaching techniques, one year informing baffled students that they would design their own syllabus and teach themselves.

    Continue reading...

  • Environmentalists decry ‘crushingly disappointing’ Pfas action plan for UK

    Ministers’ proposals to tackle ‘forever chemicals’ fail to match tougher stance taken in Europe, say experts

    Environmental campaigners have criticised a “crushingly disappointing” UK government plan to tackle “forever chemicals”, which they warn risks locking in decades of avoidable harm to people and the environment.

    The government said its Pfas action plan set out a “clear framework” of “coordinated action … to understand where these chemicals are coming from, how they spread and how to reduce public and environmental exposure”.

    Continue reading...

  • Landslides on one side, floods on the other: the Costa Rican village desperate to escape the climate crisis

    With government action stalled and living in ‘inhumane’ conditions, families in San José are making plans to relocate

    In Emilio Peña Delgado’s home, several photos hang on the wall. One shows him standing in front of a statue with his wife and oldest son in the centre of San José and smiling. In another, his two sons sit in front of caricatures from the film Cars. For him, the photos capture moments of joy that feel distant when he returns home to La Carpio, a neighbourhood on the outskirts of Costa Rica’s capital.

    Delgado migrated with his family from Nicaragua to Costa Rica when he was 10, as his parents sought greater stability. When he started a family of his own, his greatest hope was to give his children the security he had lacked. But now, that hope is often interrupted by the threat of extreme weather events.

    Continue reading...

  • From Dorset to the world: wave of donations helps to secure Cerne giant’s home

    Support from more than 20 countries propels National Trust to its target to protect chalk figure and local wildlife

    It feels like a very British monument: a huge chalk figure carved into a steep Dorset hillside that for centuries has intrigued lovers of English folklore and legend. But an appeal to raise money to help protect the Cerne giant – and the wildlife that shares the landscape it towers over – has shown that its allure stretches far beyond the UK.

    Donations have flooded in from more than 20 countries including Australia, Japan and Iceland, and on Tuesday, the National Trust confirmed it had reached its fundraising target to buy land around the giant.

    Continue reading...

  • ‘Nothing is sacred to them’: the race to save rare plants as Russian troops advance

    With some of Ukraine’s most valuable biodiversity sites and science facilities under occupation, experts at Sofiyivka Park in Uman are struggling to preserve the country’s natural history

    In the basement laboratory of the National Dendrological Park Sofiyivka, Larisa Kolder tends to dozens of specimens of Moehringia hypanicabetween power outages. Just months earlier, she and her team at this microclonal plant propagation laboratory in Uman, Ukraine, received 23 seeds of the rare flower.

    Listed as threatened in Ukraine’s Red Book of endangered species, Moehringiagrows nowhere else in the wild but the Mykolaiv region of Ukraine. Of those 23 seeds, only two grew into plants that Kolder and her colleagues could clone in their laboratory, but now her lab is home to a small grove of Moehringiaseedlings, including 80 that have put down roots in a small but vital win for biodiversity conservation amid Russia’s war with Ukraine.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.