Eco Hvar

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Potkraj 2023. Europski parlament i Europska komisija pokazali su da nisu voljni ili sposobni zaštititi europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Dakle, što treba učiniti?

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Sada je na vladama, nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima i iznad svega na građanima da poduzmu mjere. Ovo su naši prijedlozi hrvatskim i EU vlastima.

BITNO JE DA SE SVA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE U DRŽAVI PRIDRŽAVAJU NAČELA PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

ŠTO MI TRAŽIMO OD LOKALNIH ZAJEDNICA NA HVARU

KEMIJSKI PESTICIDI NANOSE NEIZRECIVE ŠTETE NA HVARU, LJUDIMA, DIVLJAČI I OKOLIŠU. TAKOĐER LOŠE UTJEČU NA TURIZAM. VELIKI DIO PROBLEMA JE PROGRAM DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE, ZA KOJI SU ODGOVORNE LOKALNE VLASTI, SLIJEDEĆI SMJERNICE NACIONALNIH I REGIONALNIH ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA. REDOVNI TROŠKOVI SU POKRIVENI IZ LOKALNIH PRIHODA. TIJEKOM DUGO GODINA, RADNJE SU SE U PRAKSI POKAZALE NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. poticati ekološki prihvatljive metode poljoprivrede i suzbijanja štetočina, obeshrabujući korištenje kemijskih pesticida;

2. koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

3. više edukacije javnosti o štetnim učincima pesticida i boljim, ekološki prihvatljivim metodama za zaštitu ljudi i okoliša od neželjenih nametnika kao što su komarci i neželjene biljke/korovi;

4. dva dokumenta Zavoda za zdravstvo (Program i Provedbeni plan suzbijanja štetočina) trebaju obuhvatiti cijeli otok Hvar s tim da se trošak podijeli između četiriju lokalnih vlasti, umjesto da svaka zasebno plaća istu informaciju;

5. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnim javnosti;

6. radnje zamagljivanja treba izbjegavati zbog rizika za pčele i ljude, posebno osobe s određenim zdravstvenim problemima;

7. ako se planira akcija zamagljivanja, za istu treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

8. biocidi koje je EU zabranio kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne bi se smjeli koristiti za suzbijanje insekata na otvorenom, osobito ne u postupcima općeg zamagljivanja;

9. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, treba provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

10. javnost bi trebala biti unaprijed obaviještena na hrvatskom i drugim jezicima o planiranim mjerama za suzbijanje insekata (larvicid i adulticid), koristeći ne samo javne objave nego i iste kanale (pošta i e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

11. ako se koriste biocidi, treba ih navesti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

12. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

13. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, a treba voditi evidenciju o primateljima

14. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora s pristupom dovoljno velikim za miševe ili štakore, kako bi se zaštitili ljudi, posebno djeca, i druge neciljane životinje, posebno kućni ljubimci;

15. aplikatore raticida nakon upotrebe treba prikupiti tvrtka koja ih distribuira;

16. svu ambalažu od kemijskih pesticida treba odgovorno zbrinuti na određenim sabirnim mjestima.

ŠTO MI TRAŽIMO OD HRVATSKIH DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

ZA PLANIRANJE I PROVEDBU MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI NADLEŽNI SU DRŽAVNE I REGIONALNE ZDRAVSTVENE INSTITUCIJE (NN 143/21 čl.5.). MJERE ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA U PRAKSI SE POKAZUJU NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. procjene rizika trebale bi biti temelj za poticanje preventivnih mjera kao što je suzbijanje nametnika; posebno stvarni rizici od specifičnih bolesti i rizici od kolateralnih šteta, ako se koriste kemijski pesticidi;

2. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, potrebno je provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

3. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnima javnosti;

4. treba koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

5. biocidi koji su u EU zabranjeni kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne smiju se koristiti za suzbijanje insekata, posebice ne u postupcima zamagljivanja;

6. pučanstvo bi trebalo biti unaprijed obaviješteno o planiranim mjerama za suzbijanje insekata, koristeći javne objave i iste kanale (pošta, e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

7. trebalo bi navesti biocide koji će se koristiti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

8. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

9. treba izbjegavati radnje zamagljivanja zbog rizika za pčele i ljude, osobito osobe s određenim zdravstvenim problemima;

10. ako se planira akcija zamagljivanja, treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

11. ako se ljudi žale na komarce, treba im dati edukativne letke o tome kako zaštititi sebe i svoj okoliš, također trebalo bi upoznati pučanstvo o kolateralnim štetama koje uzrokuju kemijski pesticidi;

12. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, u sigurnim spremnicima,a treba voditi evidenciju o primateljima;

13. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora, koje treba prikupiti nakon uporabe.

14. sve radnje suzbijanja štetočina trebaju biti strogo kontrolirane od strane Zavoda za javno zdravstvo;

15. Izvješća Zavoda za javno zdravstvo koja prate radnje ne bi trebala samo potvrditi informacije od tvrtki koje ih provedu, već bi se trebala temeljiti na promatranju na terenu.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

U SKLADU SA ZAKONOM O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI (NN 143/21) PREDLAŽEMO:1. stalnu koordinaciju Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede kako bi se izbjeglo korištenje biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji nisu dozvoljeni kao sredstva za zaštitu bilja jer su dokazano opasna za okoliš, posebno pčele;

2. popis odobrenih biocida na stranicama Ministarstva treba biti detaljna baza podataka koja se redovito ažurira, poput popisa odobrenih pesticida Fitosanitarnog informacijskog sustava, na stranicama Ministarstva poljoprivrede;

3. da se akcije dezinsekcije, a posebno akcije zamagljivanja, provode u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima;

4. da se akcije dezinsekcije protiv komaraca temelje samo na realnim rezultatima monitoringa;

5. obavezno navesti sve moguće nuspojave biocidnih sredstava koja se koriste za bilo koju svrhu;

6. testiranje za prisutnost pesticida treba biti sastavni dio preventivnih zdravstvenih pregleda.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

1. ministarstvo bi trebalo tražiti da se rizici za pčele dodaju primarnim upozorenjima o opasnosti za označavanje pesticida u popisima Ujedinjenih naroda i Europske unije;

2. sve informacije i preporuke u vezi s kemijskim "sredstvima za zaštitu bilja" trebaju uvijek u potpunosti navesti moguće štetne učinke i kolateralnu štetu koju mogu prouzročiti:

3. mogući štetni učinci „proizvoda za zaštitu bilja” trebali bi biti prvi dio informacija navedenih na popisu odobrenih tvari i proizvoda Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS);

4. ekološke poljoprivredne metode trebale bi imati prednost u redovitim stručnim tehničkim savjetima Ministarstva za poljoprivrednike;

5. poljoprivreda temeljena na alternativnim metodama osim uporabe kemijskih pesticida trebala bi biti glavni fokus u obrazovanju agronoma;

6. ekološke poljoprivredne metode treba dati prioritet i promicati nizom poticaja, kao najbolji način za očuvanje hrvatskog prirodnog okoliša i poboljšanje javnog zdravlja;

7. kemijski pesticidi, tzv. „proizvodi za zaštitu bilja” ne bi trebali biti primarna preporuka koju izdaje Ministarstvo za borbu protiv štetočina ili drugih opasnosti u poljoprivredi;

8. zbrinjavanje ambalaže od kemijskih pesticida i zastarjelih pesticida treba učiniti dostupnijim u svim dijelovima Hrvatske i podvrgnuti strožim kontrolama;

9. u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede treba inicirati i podržati više istraživanja mogućih štetnih učinaka kombinacija kemijskih pesticida na okoliš i zdravlje ljudi;

10. kemijske tvari koje se koriste u svakoj fazi poljoprivredne proizvodnje, od sjemena do gotovog proizvoda, trebale bi biti evidentirane i navedene kada se proizvodi stavljaju na tržište, u skladu sa sigurnosnim ciljevima Europske komisije;

11. Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo pomoći osigurati da svi oglasi za pesticidne proizvode u svim medijima budu u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008., glava VII, članak 48.:

12. Ministarstvo poljoprivrede treba koordinirati s Ministarstvom zdravstva kako bi se zaustavila uporaba biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji su u EU zabranjeni kao 'sredstva za zaštitu bilja' jer su dokazano preopasnim za okoliš, posebno za vodene organizme i pčele.

ŠTO MI TRAŽIMO OD EUROPSKIH DONOSITELJA ODLUKA

KAD ODOBRAVAJU KEMIJSKE PESTICIDE ZA PROIZVODNJU I UPORABU VAŽNO JE DA TIJELA EU TREBAJU DJELOVATI PREMA NAČELU PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

U skladu s tim, tražimo da se sljedeći čimbenici uzmu u obzir, poštuju i provedu:

1. odobrenja za pesticide trebala bi se temeljiti na neovisnim istraživanjima objavljenim u recenziranim časopisima, a ne samo na neobjavljenim studijama koje financira industrija kao što je sada;

2. tvari koje su već u uporabi i za koje je dokazano da su štetne za ljude, životinje, divlje životinje i/ili okoliš treba bez odgode zabraniti, tj. povući ih s tržišta s trenutnim učinkom bez ikakvog razdoblja odgode za iskorištenje zaliha: sve zalihe koje drže krajnji korisnici trebaju se prikupiti za odgovarajuće sigurno odlaganje;

3. rizici za pčele trebaju biti uključeni kao primarno upozorenje o opasnosti u označavanju pesticida;

4. sve moguće štetne učinke pojedinačnih pesticida treba jasno navesti i to na prvom mjestu prije uputa za uporabu, a) na pakiranju pesticidnog proizvoda, b) u bilo kojem povezanom oglašavanju proizvoda, c) na tretiranim krajnjim proizvodima kako bi se uključio svaki dio proizvodnog procesa (npr. od tretiranja sjemena do tretiranog pakiranja);

5. treba ukinuti razliku između biocida i „proizvoda za zaštitu bilja”: u najmanju ruku tvari koje su zabranjene ili ograničene u jednoj kategoriji također bi trebale biti zabranjene ili ograničene u drugoj;

6. praksa dopuštanja da se i dalje koriste „kandidati za zamjenu” unatoč tome što se dokazalo štetnim trebala bi se ukinuti: takva sredstva treba odmah zabraniti;

7. ponovna procjena odobrenih pesticidnih tvari trebala bi započeti dovoljno dugo prije isteka roka valjanosti kako bi se dovršila na vrijeme: trebalo bi ukinuti praksu odobravanja automatskih produljenja ako država članica izvjestitelj ne uspije zaključiti postupak do roka valjanosti: tvari bi trebale biti zabranjene dok procesi ponovne evaluacije nisu završeni;

8. volja građana EU-a u vezi uporabe pesticida izražena u europskim građanskim inicijativama kao što su „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” (2017.) i „Spasimo pčele i poljoprivrednike” (2023.) treba biti uzeta u obzir i u potpunosti poštovana;

9. redovno testiranje ljudi i okoliša na kontaminaciju kemijskim pesticidima u državama članicama i javno objavljanje rezultata bi trebalo biti obvezna komponenta koja podupire dodjelu ili povlačenje autorizacija.

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Srodni članci: Pesticidi: kontrola i odgovornost: Pesticidi, zašto ne;  Pesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Novosti: Ekologija.hr

  • ‘Crucial opportunity to act’ as study finds most of Europe’s wild bee species in decline

    As Cop17 kicks off, records since 1921 show more bee species declining than increasing in all parts of Europe except the Alps

    Most of Europe’s wild bee species and about half of its hover fly species have declined over the last century, a study has found, as a UN biodiversity summit begins in Armenia.

    Records since 1921 show more bee species are declining than increasing in all parts of Europe except the Alpine region. The richness of bee and hover fly species suffered a persistent drop in the Atlantic and Continental regions, the study found, though trends in other regions were mixed or even positive.

    Continue reading...

  • Whale in Wales: amateur photographer captures stunning footage - video

    Amateur wildlife photographer Rhys Morgan has caught extraordinary footage of one of the largest whale species on Earth.

    While sailing off the Pembrokeshire coast in Wales, Morgan and his friends spotted the blowholes of a fin whale in the distance, recognisable by the hooked fin near its tail, a dark grey upper body, white belly, and an asymmetrical jaw that is dark on the left and white on the right.

    People who have enjoyed the video online are trying to raise awareness of fin whales being hunted in Iceland and calling on government ministers to take action

    Continue reading...

  • Giving £2 a day to people in the Amazon helps protect rainforest, pilot project finds

    Researchers say almost 90% of participants in unconditional basic income scheme in Peru adopted environmentally beneficial practices

    A pioneering project to provide Indigenous people in the Peruvian Amazon with an unconditional basic income has contributed to the protection of the rainforest, according to a study.

    The analysis from the University of Bath is expected to contribute to a growing debate about the role of direct payments to communities that maintain globally important ecosystems.

    Continue reading...

  • Why have countries been pushing for a vital global climate report to be delayed?

    Saudi Arabia, Russia and China among those claiming developed countries have skewed findings of IPCC review

    The Intergovernmental Panel on Climate Change suspended an important meeting on Friday in Addis Ababa without setting out a firm timetable for its next report. The world’s governments are due to meet in less than a month for the Cop31 climate summit, and this leaves the future of scientific advice to governments on the climate in doubt.

    Continue reading...

  • Country diary: A species brought to the edge of extinction, recovering in the fens | Mark Cocker

    Ouse Fen, Cambridgeshire: The great egret’s story is remarkable, as is the conversion of this low-grade agricultural land into one of the richest wetlands in Britain

    In keeping with this region’s summer of torrid heat and drought, the field by the path was an expanse of burnt, dead thistles. What was totally unexpected were the 13 great egrets among it. Ironically, the birds may well be here as a consequence of the climate crisis, but their appearance in a parched brown expanse felt strange.

    First, they are creatures of freshwater marsh and routinely hunt fish. Second, great egrets are the size of grey herons, but pure white, aside from lemon eyes and dagger-like beaks of pale autumnal orange. What was weirdest of all was the gestalt whole; the way they threaded through that horizon of brown, long necks extending and retracting like winding snakes, and all this gleaming intensity focused on catching voles. Then a bird would fly, the white rope of its neck rising, followed by a ragged cloak of wings, turning eventually to the stolid beat of heavy flight.

    Continue reading...

  • Colorado wildlife overpass cut vehicle-animal collisions by 91%, report finds

    Elk, bear, frogs and other animals have used the overpass, which connects 39,000 acres of habitat, since its completion

    Colorado officials have tracked herds of elk, bears, pronghorn and even northern leopard frogs ambling across its new wildlife overpass. According to a newly released report, the overpass, which acts as a bridge over a busy stretch of interstate, has helped cut wildlife-vehicle collisions by 91% since its completion 10 months ago.

    The overpass is the centerpiece of a larger system built by the state to assist wildlife crossing the highway, which also includes miles of 8-ft-tall fencing and five large wildlife underpasses.

    Continue reading...

  • ‘For Panama, it is life or death’: how drought is choking the canal that feeds a nation

    Failed rains and a dire El Niño threaten the waterway that sustains the country, with farmers selling cattle to survive

    The cattle should be ambling, grazing contentedly, through Robert Delgado’s fields. Instead, the animals slump in the shade, tongues lolling, in futile attempts to avoid the blistering heat. Soon it will matter little whether their appetite returns, for there will be no grass left to graze.

    In Azuero, an agricultural region in Panama’s Arco Seco (Dry Arc), the summer is generally relentless and unforgiving. But this year, the crucial rainy season that precedes it – typically from May to December – has brought little rain to parched fields. The watering holes, streams and rivers that farmers rely on have not been replenished, and pastures – the vital source of animal feed during the dry months – have not regenerated themselves.

    Continue reading...

  • Excessive wealth, extreme emissions – and ecocide: what I learned at Europe’s big superyacht show

    These yachts are highly popular with the ‘super-bourgeoisie’ – and getting bigger. Can anything be done to stop them destroying our seas?

    Who knew? Apparently everyone did, apart from me: you don’t wear shoes on a superyacht. Now, about to step on to my first teak deck at the Monaco Yacht Show, I’ve got to take my trainers off, and I’m having a sock panic. Have they got holes? Do they even match? Do they smell?

    To be honest, I’ve come dressed all wrong for Europe’s big annual superyacht trade exhibition. The code for men seems to be crisp and tucked in, blazers and chinos, navy and white, sculpted hair and designer sunnies. (I went colourful, loose, casual). For women, it’s something like Riviera elegance. Everyone – whether they’re Italian, French, English, German, American, exhibitors, buyers, brokers, charterers – seems to know each other. The international superyacht community seems to be a close-knit one, and I’m not part of it. Yet.

    Continue reading...

  • Listen out for Lanny: can Max Porter’s mythic tale of a mulch-guzzler really be heard in this woodland?

    Every sun-dappled object is an instrument as composer Dom Coyote and sound designers Elena Peña and Dave Price conjure trip-hop-inspired rhythms in the Mendips for a new stage adaptation

    The woodland is stuck to our skin. Sound designers Elena Peña and Dave Price are hunched next to me, burying a microphone into mossy ground. Composer Dom Coyote is listening on headphones, crunching out a rhythm with his boot before shucking his shoes for a subtler sound. “It’s got to be socks off, Dom,” says Price. Coyote obliges, the balls of his feet soon covered in dead conifer needles. “Do you wish you’d had a pedicure now?” Peña asks.

    It’s a short drive from Bristol to this patch on the Mendip Hills, where pine cones and rowan berries scatter at the entrance to the trees. We’re on the hunt for sounds to orchestrate a staging of Max Porter’s novel Lanny. The adaptation by Somerset-based Bea Roberts moves the spectral story of a lost boy and a mulch-guzzling creature from commuting-distance-to-London to commuting-distance-to-Bristol, with director Nancy Medina wanting the show’s sound to exist within the city’s historical music scene. “A kind of trip-hop world,” says Coyote, who is exploring this idea by replacing electronic beats with those of the natural world. “So we need to go and play the forest.” Every sun-dappled object becomes an instrument. Up on his feet, Price tests out a rhythm on a deep-timbred trunk. He points to the tree. “Any notes for the snare drum department?”

    Continue reading...

  • Four years ago countries made a historic deal to save nature. Is it dead in the water?

    So far not a single target of the plan has been met. As negotiators convene for Cop17, the pressure is on to find a way to honour the commitments made at previous summits

    Passersby could smell the dead fish before they saw them. In August, more than 3,000 pike, roach, carp and rudd were found lifeless along the River Wensum in Norwich. Some gasped for air in their final moments, desperate for the oxygen that heatwave conditions had depleted in the water. Investigators believe that the die-off was triggered by heavy rainfall that flushed through high concentrations of pollution at a time when wildlife were already struggling.

    The 45-mile (70km) chalk river is one of about 250 in the country. They are a geological accident almost unique to Britain – and one of Earth’s rarest habitats. They emerge from chalk aquifers and are home to species such as freshwater shrimp, otters and stoneflies, also providing drinking water for millions of people. But just 11 have formal protection, with many ravaged by sewage pollution and overextraction. The Norfolk river is one of the few that does have legal protection, but it is in poor ecological health.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.