Eco Hvar

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Potkraj 2023. Europski parlament i Europska komisija pokazali su da nisu voljni ili sposobni zaštititi europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Dakle, što treba učiniti?

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Sada je na vladama, nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima i iznad svega na građanima da poduzmu mjere. Ovo su naši prijedlozi hrvatskim i EU vlastima.

BITNO JE DA SE SVA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE U DRŽAVI PRIDRŽAVAJU NAČELA PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

ŠTO MI TRAŽIMO OD LOKALNIH ZAJEDNICA NA HVARU

KEMIJSKI PESTICIDI NANOSE NEIZRECIVE ŠTETE NA HVARU, LJUDIMA, DIVLJAČI I OKOLIŠU. TAKOĐER LOŠE UTJEČU NA TURIZAM. VELIKI DIO PROBLEMA JE PROGRAM DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE, ZA KOJI SU ODGOVORNE LOKALNE VLASTI, SLIJEDEĆI SMJERNICE NACIONALNIH I REGIONALNIH ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA. REDOVNI TROŠKOVI SU POKRIVENI IZ LOKALNIH PRIHODA. TIJEKOM DUGO GODINA, RADNJE SU SE U PRAKSI POKAZALE NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. poticati ekološki prihvatljive metode poljoprivrede i suzbijanja štetočina, obeshrabujući korištenje kemijskih pesticida;

2. koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

3. više edukacije javnosti o štetnim učincima pesticida i boljim, ekološki prihvatljivim metodama za zaštitu ljudi i okoliša od neželjenih nametnika kao što su komarci i neželjene biljke/korovi;

4. dva dokumenta Zavoda za zdravstvo (Program i Provedbeni plan suzbijanja štetočina) trebaju obuhvatiti cijeli otok Hvar s tim da se trošak podijeli između četiriju lokalnih vlasti, umjesto da svaka zasebno plaća istu informaciju;

5. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnim javnosti;

6. radnje zamagljivanja treba izbjegavati zbog rizika za pčele i ljude, posebno osobe s određenim zdravstvenim problemima;

7. ako se planira akcija zamagljivanja, za istu treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

8. biocidi koje je EU zabranio kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne bi se smjeli koristiti za suzbijanje insekata na otvorenom, osobito ne u postupcima općeg zamagljivanja;

9. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, treba provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

10. javnost bi trebala biti unaprijed obaviještena na hrvatskom i drugim jezicima o planiranim mjerama za suzbijanje insekata (larvicid i adulticid), koristeći ne samo javne objave nego i iste kanale (pošta i e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

11. ako se koriste biocidi, treba ih navesti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

12. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

13. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, a treba voditi evidenciju o primateljima

14. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora s pristupom dovoljno velikim za miševe ili štakore, kako bi se zaštitili ljudi, posebno djeca, i druge neciljane životinje, posebno kućni ljubimci;

15. aplikatore raticida nakon upotrebe treba prikupiti tvrtka koja ih distribuira;

16. svu ambalažu od kemijskih pesticida treba odgovorno zbrinuti na određenim sabirnim mjestima.

ŠTO MI TRAŽIMO OD HRVATSKIH DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

ZA PLANIRANJE I PROVEDBU MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI NADLEŽNI SU DRŽAVNE I REGIONALNE ZDRAVSTVENE INSTITUCIJE (NN 143/21 čl.5.). MJERE ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA U PRAKSI SE POKAZUJU NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. procjene rizika trebale bi biti temelj za poticanje preventivnih mjera kao što je suzbijanje nametnika; posebno stvarni rizici od specifičnih bolesti i rizici od kolateralnih šteta, ako se koriste kemijski pesticidi;

2. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, potrebno je provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

3. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnima javnosti;

4. treba koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

5. biocidi koji su u EU zabranjeni kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne smiju se koristiti za suzbijanje insekata, posebice ne u postupcima zamagljivanja;

6. pučanstvo bi trebalo biti unaprijed obaviješteno o planiranim mjerama za suzbijanje insekata, koristeći javne objave i iste kanale (pošta, e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

7. trebalo bi navesti biocide koji će se koristiti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

8. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

9. treba izbjegavati radnje zamagljivanja zbog rizika za pčele i ljude, osobito osobe s određenim zdravstvenim problemima;

10. ako se planira akcija zamagljivanja, treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

11. ako se ljudi žale na komarce, treba im dati edukativne letke o tome kako zaštititi sebe i svoj okoliš, također trebalo bi upoznati pučanstvo o kolateralnim štetama koje uzrokuju kemijski pesticidi;

12. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, u sigurnim spremnicima,a treba voditi evidenciju o primateljima;

13. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora, koje treba prikupiti nakon uporabe.

14. sve radnje suzbijanja štetočina trebaju biti strogo kontrolirane od strane Zavoda za javno zdravstvo;

15. Izvješća Zavoda za javno zdravstvo koja prate radnje ne bi trebala samo potvrditi informacije od tvrtki koje ih provedu, već bi se trebala temeljiti na promatranju na terenu.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

U SKLADU SA ZAKONOM O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI (NN 143/21) PREDLAŽEMO:1. stalnu koordinaciju Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede kako bi se izbjeglo korištenje biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji nisu dozvoljeni kao sredstva za zaštitu bilja jer su dokazano opasna za okoliš, posebno pčele;

2. popis odobrenih biocida na stranicama Ministarstva treba biti detaljna baza podataka koja se redovito ažurira, poput popisa odobrenih pesticida Fitosanitarnog informacijskog sustava, na stranicama Ministarstva poljoprivrede;

3. da se akcije dezinsekcije, a posebno akcije zamagljivanja, provode u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima;

4. da se akcije dezinsekcije protiv komaraca temelje samo na realnim rezultatima monitoringa;

5. obavezno navesti sve moguće nuspojave biocidnih sredstava koja se koriste za bilo koju svrhu;

6. testiranje za prisutnost pesticida treba biti sastavni dio preventivnih zdravstvenih pregleda.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

1. ministarstvo bi trebalo tražiti da se rizici za pčele dodaju primarnim upozorenjima o opasnosti za označavanje pesticida u popisima Ujedinjenih naroda i Europske unije;

2. sve informacije i preporuke u vezi s kemijskim "sredstvima za zaštitu bilja" trebaju uvijek u potpunosti navesti moguće štetne učinke i kolateralnu štetu koju mogu prouzročiti:

3. mogući štetni učinci „proizvoda za zaštitu bilja” trebali bi biti prvi dio informacija navedenih na popisu odobrenih tvari i proizvoda Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS);

4. ekološke poljoprivredne metode trebale bi imati prednost u redovitim stručnim tehničkim savjetima Ministarstva za poljoprivrednike;

5. poljoprivreda temeljena na alternativnim metodama osim uporabe kemijskih pesticida trebala bi biti glavni fokus u obrazovanju agronoma;

6. ekološke poljoprivredne metode treba dati prioritet i promicati nizom poticaja, kao najbolji način za očuvanje hrvatskog prirodnog okoliša i poboljšanje javnog zdravlja;

7. kemijski pesticidi, tzv. „proizvodi za zaštitu bilja” ne bi trebali biti primarna preporuka koju izdaje Ministarstvo za borbu protiv štetočina ili drugih opasnosti u poljoprivredi;

8. zbrinjavanje ambalaže od kemijskih pesticida i zastarjelih pesticida treba učiniti dostupnijim u svim dijelovima Hrvatske i podvrgnuti strožim kontrolama;

9. u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede treba inicirati i podržati više istraživanja mogućih štetnih učinaka kombinacija kemijskih pesticida na okoliš i zdravlje ljudi;

10. kemijske tvari koje se koriste u svakoj fazi poljoprivredne proizvodnje, od sjemena do gotovog proizvoda, trebale bi biti evidentirane i navedene kada se proizvodi stavljaju na tržište, u skladu sa sigurnosnim ciljevima Europske komisije;

11. Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo pomoći osigurati da svi oglasi za pesticidne proizvode u svim medijima budu u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008., glava VII, članak 48.:

12. Ministarstvo poljoprivrede treba koordinirati s Ministarstvom zdravstva kako bi se zaustavila uporaba biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji su u EU zabranjeni kao 'sredstva za zaštitu bilja' jer su dokazano preopasnim za okoliš, posebno za vodene organizme i pčele.

ŠTO MI TRAŽIMO OD EUROPSKIH DONOSITELJA ODLUKA

KAD ODOBRAVAJU KEMIJSKE PESTICIDE ZA PROIZVODNJU I UPORABU VAŽNO JE DA TIJELA EU TREBAJU DJELOVATI PREMA NAČELU PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

U skladu s tim, tražimo da se sljedeći čimbenici uzmu u obzir, poštuju i provedu:

1. odobrenja za pesticide trebala bi se temeljiti na neovisnim istraživanjima objavljenim u recenziranim časopisima, a ne samo na neobjavljenim studijama koje financira industrija kao što je sada;

2. tvari koje su već u uporabi i za koje je dokazano da su štetne za ljude, životinje, divlje životinje i/ili okoliš treba bez odgode zabraniti, tj. povući ih s tržišta s trenutnim učinkom bez ikakvog razdoblja odgode za iskorištenje zaliha: sve zalihe koje drže krajnji korisnici trebaju se prikupiti za odgovarajuće sigurno odlaganje;

3. rizici za pčele trebaju biti uključeni kao primarno upozorenje o opasnosti u označavanju pesticida;

4. sve moguće štetne učinke pojedinačnih pesticida treba jasno navesti i to na prvom mjestu prije uputa za uporabu, a) na pakiranju pesticidnog proizvoda, b) u bilo kojem povezanom oglašavanju proizvoda, c) na tretiranim krajnjim proizvodima kako bi se uključio svaki dio proizvodnog procesa (npr. od tretiranja sjemena do tretiranog pakiranja);

5. treba ukinuti razliku između biocida i „proizvoda za zaštitu bilja”: u najmanju ruku tvari koje su zabranjene ili ograničene u jednoj kategoriji također bi trebale biti zabranjene ili ograničene u drugoj;

6. praksa dopuštanja da se i dalje koriste „kandidati za zamjenu” unatoč tome što se dokazalo štetnim trebala bi se ukinuti: takva sredstva treba odmah zabraniti;

7. ponovna procjena odobrenih pesticidnih tvari trebala bi započeti dovoljno dugo prije isteka roka valjanosti kako bi se dovršila na vrijeme: trebalo bi ukinuti praksu odobravanja automatskih produljenja ako država članica izvjestitelj ne uspije zaključiti postupak do roka valjanosti: tvari bi trebale biti zabranjene dok procesi ponovne evaluacije nisu završeni;

8. volja građana EU-a u vezi uporabe pesticida izražena u europskim građanskim inicijativama kao što su „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” (2017.) i „Spasimo pčele i poljoprivrednike” (2023.) treba biti uzeta u obzir i u potpunosti poštovana;

9. redovno testiranje ljudi i okoliša na kontaminaciju kemijskim pesticidima u državama članicama i javno objavljanje rezultata bi trebalo biti obvezna komponenta koja podupire dodjelu ili povlačenje autorizacija.

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Srodni članci: Pesticidi: kontrola i odgovornost: Pesticidi, zašto ne;  Pesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Eco Environment News feeds

  • Second wild beaver spotted living at Norfolk nature reserve

    Exclusive: Pensthorpe was believed to be home to just one individual but pair have been filmed grooming each other

    No one knows where they came from or how they ended up in Norfolk. But one thing is certain: now, there are two of them.

    Until last week, experts believed there was only one wild beaver living in Pensthorpe nature reserve, about 20 miles outside Norwich. But just in time for Valentine’s Day, two were caught on camera going for a late-night swim together and grooming each other by the riverbank.

    Continue reading...

  • One in nine new homes in England built in areas of flood risk, study shows

    Figures from Aviva also show number of homes being built in risky areas is rising

    One in nine new homes in England built between 2022 and 2024 were constructed in areas that could now be at risk of flooding, according to new data.

    The figures show the number of homes being built in risky areas is on the rise – a previous analysis showed that between 2013 and 2022, one in 13 new homes were in potential flooding zones.

    Continue reading...

  • The death of Heather Preen: how an eight-year-old lost her life amid sewage crisis

    In 1999, Heather Preen contracted E coli on a Devon beach. Two weeks later she died. Now, as a new Channel 4 show dramatises the scandal, her mother, Julie Maughan, explains why she is still looking for someone to take responsibility

    When Julie Maughan was invited to help with a factual drama that would focus on the illegal dumping of raw sewage by water companies, she had to think hard. In some ways, it felt 25 years too late. In 1999, Maughan’s eight-year-old daughter, Heather Preen, had contracted the pathogen E coli O157 on a Devon beach and died within a fortnight. Maughan’s marriage hadn’t survived the grief – she separated from Heather’s father, Mark Preen, a builder, who later took his own life. “I’ve always said it was like a bomb had gone off under our family,” says Maughan. “This little girl, just playing, doing her nutty stuff on an English beach. And that was the price.” Yet there had been no outrage, few questions raised and no clear answers. “Why weren’t people looking into this? It felt as if Heather didn’t matter. Over time, it felt as if she’d been forgotten.” All these years later, Maughan wasn’t sure if she could revisit it. “I didn’t know if I could go back into that world,” she says. “But I’m glad I have.”

    The result, Dirty Business, a three-part Channel 4 factual drama, is aiming to spark the same anger over pollution that ITV’s Mr Bates Vs the Post Office did for the Horizon scandal. Jumping between timelines, using actors as well as “real people” and with actual footage of scummy rivers and beaches dotted with toilet paper, sanitary towels and dead fish, it shows how raw sewage dumps have become standard policy for England’s water companies. Jason Watkins and David Thewlis play “sewage sleuths” Peter Hammond and Ash Smith, Cotswolds neighbours who, over time, watched their local river turn from clear and teeming with nature to dense grey and devoid of life. Hammond is a retired professor of computational biology, Smith a retired detective, and together, they used hidden cameras, freedom of information requests and AI models to uncover sewage dumps on an industrial scale.

    Continue reading...

  • Coffee-growing countries becoming too hot to cultivate beans, analysis finds

    Five countries responsible for 75% of world’s coffee supply record average of 57 extra days of coffee-harming heat a year

    In Ethiopia, the birthplace of coffee, more than 4m households rely on coffee as their primary source of income. It contributes almost a third of the country’s export earnings, but for how much longer is uncertain.

    “Coffee farmers in Ethiopia are already seeing the impact of extreme heat,” said Dejene Dadi, the general manager of Oromia Coffee Farmers Cooperatives Union (OCFCU), a smallholder cooperative.

    Continue reading...

  • Environmental groups sue Trump’s EPA over repeal of landmark climate finding

    Lawsuit from health and environmental justice groups challenges the EPA’s rollback of the ‘endangerment finding’

    More than a dozen health and environmental justice non-profits have sued the Environmental Protection Agency (EPA) over its revocation of the legal determination that underpins US federal climate regulations.

    Filed in Washington DC circuit court, the lawsuit challenges the EPA’s rollback of the “endangerment finding”, which states that the buildup of heat-trapping pollution in the atmosphere endangers public health and welfare and has allowed the EPA to limit those emissions from vehicles, power plants and other industrial sources since 2009. The rollback was widely seen as a major setback to US efforts to combat the climate crisis.

    Continue reading...

  • No trees, no food, shot for fun … yet Serbia’s imperial eagles are making an improbable return

    Less than a decade ago, the Balkan country had just one breeding pair of the eastern imperial species of raptor left. Now things are changing, thanks to the dogged work of conservationists

    At the start of every spring, before the trees in northern Serbia begin to leaf out, ornithologists drive across the plains of Vojvodina. They check old nesting sites of eastern imperial eagles, scan solitary trees along field margins, and search for signs of new nests.

    For years, the work of the Bird Protection and Study Society of Serbia (BPSSS) has been getting more demanding – and more rewarding. In 2017, Serbia was down to a single breeding pair. Last year, BPSSS recorded 19 breeding pairs, 10 of which successfully raised young.

    Continue reading...

  • Country diary: Persistence and confusion – this is how magpies build their nest | Nic Wilson

    Hitchin, Hertfordshire: It’s not quick, it’s not graceful, but these early nesters are hard at work in preparation for egg-laying in a few weeks

    Is it too early to whisper the S word? If so, I blame the magpies. Every day for the past two weeks, while enjoying my morning cuppa in bed, I’ve been watching a pair nest-building in a Norway maple across the road. But though the arrival of spring advances each year at a faster pace than any other season, the magpies’ calendar is not out of kilter. Like their corvid cousins the rooks and ravens, they usually start nesting in winter, occasionally as early as December.

    Now, a fortnight in, they’re shoring up the bowl-shaped platform in a fork between three upper branches. The movement of their swinging tails as they manoeuvre twigs into place looks graceful, even balletic.

    Continue reading...

  • Speeding, jaywalkers and imported ‘clunkers’: Romania in safety drive to improve EU’s deadliest roads

    Government has taken first serious steps to crack down on dangerous driving but pace of change is frustrating campaigners

    The first time Lucian Mîndruță crashed his car, he swerved to avoid a village dog and hit another vehicle. The second time, he missed a right-of-way sign and was struck by a car at a junction. The third time, ice sent him skidding off the road and into two trees. Crashes four to eight, he said, were bumper-scratches in traffic too minor to mention.

    That Mîndruță escaped those collisions with his life – and without having taken anyone else’s – is not a given in Romania. Home to the deadliest roads in the EU, its poor infrastructure, weak law enforcement and aggressive driving culture led to 78 people per million dying in traffic in 2024. Almost half of the 1,500 annual fatalities are vulnerable road users such as pedestrians and cyclists.

    Continue reading...

  • US sanctions, power cuts, climate crisis: why Cuba is betting on renewables

    With Trump blocking Venezuelan oil imports and old power plants breaking down, the island – with Chinese help – is turning to solar and wind to bolster its fragile energy system

    Intense heat hangs over the sugarcane fields near Cuba’s eastern coast. In the village of Herradura, a blond-maned horse rests under a palm tree after spending all Saturday in the fields with its owner, Roberto, who cultivates maize and beans.

    Roberto was among those worst affected by Hurricane Melissa, which hit eastern Cuba – the country’s poorest region – late last year. The storm affected 3.5 million people, damaging or destroying 90,000 homes and 100,000 hectares of crops.

    Continue reading...

  • Cardboard crazy! Scavenger genius Shigeru Ban on building cathedrals and quake shelters with paper

    From high-end boutiques to housing in disaster zones with beer-crate foundations, the Japanese architect creates with things people throw away. What will his distillery in whisky’s holy land look like?

    ‘I don’t like waste,” says Shigeru Ban. It’s a simple statement – yet it encapsulates everything about the Japanese architect’s work. He takes materials others might overlook or discard – from cardboard tubes to beer crates, styrofoam to shipping containers – and subjects them to a kind of alchemy, refining rough edges and transforming fragility into sturdiness.

    The outcome is a perpetually ingenious and curiously poetic scavenger architecture that finds beauty and purpose in the everyday. From high-end boutiques to housing for refugees, Ban’s buildings blur the lines between eastern and western design traditions, between the luxurious and the ordinary, and between what constitutes a temporary building and permanent one.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.