ECO HVAR: CILJEVI I AKTIVNOSTI DOBROTVORNE UDRUGE

Okoliš

Namjere udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite okoliša i srodne teme

Više...

Zdravlje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje zdravog načina života i srodne teme

Više...

Životinje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite životinja i srodne teme

Više...

DOBRO DOŠLI

O NAŠOJ UDRUZI

ECO HVAR UDRUGA ZA DOBROBIT LJUDI, OKOLIŠA I ŽIVOTINJA

NEPROFITNA UDRUGA

Sjedište: Pitve, Jelsa, otok Hvar

Područje djelatnosti: otok Hvar, Splitsko-dalmatinska županija

Mogući izvori financiranja:

      1 - Međunarodni fondovi i zaklade

       2 - Prilozi dobrotvornih udruga sa sličnim ciljevima

       3 - Dotacije iz državnog proračuna, proračuna grada, općine i županije i njihovih fondova

      4 - Dobrovoljni prilozi i darovi

      - Prilozi članova i pobornika

Način komuniciranja: Web stranica, internet, elektronička pošta, informativni listići, plakati, oglasi, tekstovi i intervjui u medijima (televizija, radio, dnevne novine i časopisi)

 1.   ZDRAVLJE

CILJEVI: Pokrenuti, organizirati, promicati i poticati projekte za poboljšanje zdravlja svih dobnih skupina.

NAČIN PROVOĐENJA I AKTIVNOSTI:

1-      projekti zdravstvenog obrazovanja za sve dobne skupine, posebice za mlade (promicanje dobre ravnoteže u prehrani, tjelovježbe, aktivnosti, odmora, relaksacije i zdravog načina života)

2-      projekti koji će ljude angažirati u aktivnostima i praktičnoj primjeni zdravog načina života

3-      projekti zdravstvenog turizma ( promicanje aktivnih i sportskih praznika, uključujući šetnje u prirodi, vožnju biciklom, planinarenje, veslanje i druge vodene sportove)

4-      suradnja s organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu koje imaju slične ciljeve      

ZAŠTO?

I) Na otoku Hvaru je kod mladih žena relativno visok postotak problema s hormonalnim i tirodnim poremećajima, a također i neočekivani broj oboljelih od raka, moždanog udara i srčanih bolesti.

2) Turizam na otoku Hvaru osnivao se na zdravstvenom turizmu, te je još 1868. godine utemeljeno Higijeničko društvo. Za razvitak lokalnog turizma, posebice u izvan sezonskom razdoblju, bilo bi vrlo korisno kada bi turisti u prekrasnom okruženju dolazili uživati u sportskim i fizičkim aktivnostima.

3) Međunarodna suradnja na području promicanja zdravog načina života značajno bi doprinjela Hrvatskoj ne samo financijski, već i njezinom svjetskom ugledu.

2.   ZAŠTITA OKOLIŠA

CILJEVI: Pokrenuti, organizirati, promicati i poticati projekte za očuvanje i poboljšanje prirodnog okoliša.

NAČIN PROVOĐENJA I AKTIVNOSTI:

1-      projekti za edukaciju o organičkim metodama uzgoja

2-      projekti za edukaciju o korištenju biorazgradivih tvari za pranje i čišćenje u domaćinstvu

3-      projekti za smanjene korištenja otrova i kemikalija

4-      projekti za edukaciju o načinu uklanjanja smeća i otpada

5-      projekti za edukaciju o recikliranju

6-      projekti u kojima će ljudi biti uključeni u čišćenje okoliša

7-      projekti za utvrđivanje važeće međunarodne potvrde o organičkom podrijetlu proizvoda

8-      suradnja s organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu koje imaju slične ciljeve

ZAŠTO?

1) Upotreba umjetnog gnjojiva, pesticida i otrova ugrožava prirodni okoliš, zagađuje more, izvore vode i tlo, te može štetiti ljudima i životinjama, kukcima, a posebice pčelama.

2) Potrebno je poboljšati način uklanjana smeća kako bi se spriječilo zagađivanje i protuzakonito odlaganje otpada, treba, u skladu s postojećim zakonima, osigurati odgovarajuće mogućnosti i kontejnere za odlaganje otrovnog otpada, kao na primjer automobilskih baterija i ambalaže otrovnih tvari.

3) Treba razviti praktične mogućnost recikliranja, kako bi se smanjila količina ne-razgradivog smeća. Osigurati široku primjenu sustava za odlaganje elektroničkog otpada, kao što su kompjutori, tinta za pisače, mobilni telefoni, sustav već postoji, ali ga treba svugdje primijeniti.

4) Turizam ovisi o čistom okolišu. Turisti očekuju da su proizvodi organičkog podrijetla. Biti će veliki poticaj za turizam ako to možemo i garantirati.

5) Međunarodna suradnja na području promicanja zaštite okoliša značajno bi doprinjela Hrvatskoj ne samo financijski, već i njezinom svjetskom ugledu.

 3.   ZAŠTITA ŽIVOTINJA

     CILJEVI: Promidžba, poticanje i organizacija projekata za poboljšanje uvjeta života domaćih životinja, posebice pasa i mačaka

NAČIN PROVOĐENJA I AKTIVNOSTI:

1-      projekti za osnivanje i rad skloništa za pse

2-      projekti za sistematsko rješavanje problema zbrinjavanja i smještaja napuštenih domaćih životinja

3-      projekt za edukaciju o brizi za životinje

4-      projekt za edukaciju o treningu pasa

5-      projekt koji bi uključio ljude u program pomoći i zaštite životinja

6-      program za sterilizaciju mačaka i kuja

7-      suradnja s organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu koje imaju slične ciljeve

ZAŠTO?

1)           Najbliže sklonište za pse za otok Hvar nalazi se tek u Kaštel Sućurcu ili u Šibeniku, što naravno nije nimalo praktično.

2)           Vlasnici u večini slučajeva napuštaju ili ubijaju neželjene pse i mačke.

3)           Psi, posebice lovački psi, često su zapušteni, s njima se okrutno postupa i vlasnici ih drže u nehumanim uvjetima, bez odgovarajuće hrane, vode i skloništa.

4)           Mnoge životinje se namjerno ili slučajno truju.

5)            Ovakova situacija odbija mnoge turiste, posebice one koji dolaze u Hrvatsku sa svojim psima.

6)           Bilo bi ne samo humano, već bi znatno doprinjelo kvaliteti turizma na otoku Hvaru, ako bi se u skladu s postojećim zakonima, poboljšali uvjeti za život domaćih životinja.

7)         Međunarodna suradnja na području promicanja zaštite životinja značajno bi doprinjela Hrvatskoj ne samo financijski, već i njezinom svjetskom ugledu.

ČLANSTVO UDRUGE ECO HVAR U DRUGIM ORGANIZACIJAMA:

PAN Europe, LAG Škoji, Održivi otok (na Feisu), Dignitea (na Feisu), Pokret otoka.

 

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home

Novosti: Ekologija.hr

  • Da je Hrvatska bogata prirodnim ljepotama i da je posebitost upravo velika sačuvanost prirodnih oaza, svjesni su i Hrvati. No ono što možda s jedne strane veseli, a s druge zabrinjava jest to da su naše prirodne znamenitosti zapravo najpopularnije daleko izvan granica Lijepe naše.

  • Opće je poznato da svaki potrošački proizvod na ovaj ili onaj način utječe na okoliš. Međutim, prosječan potrošač nije svjestan i ne zna koji proizvod ima manje ili više utjecaja na životnu sredinu nego drugi. Bilo koji proizvod koji se proizvodi, koristi ili uklanja na način koji značajno smanjuje štetu zagađenja životne sredine, može se smatrati ekološki prihvatljivim.

  • Pripreme za zimske godišnje odmore, odlazak na jedno od poznatih svjetskih skijališta i uživanje u (nećete vjerovati koliko brzo) nadolazećim zimskim radostima, već su u punom jeku.

  • Apeli usmjereni na očuvanje okoliša nas svakodnevno podsjećaju na važnost pozornosti o okruženju u kome egzistiramo. Bez obzira na njihovu učestalost, činjenica je da ne činimo sve što je u našoj moći da udišemo kvalitetniji zrak ili jedemo zdraviju hranu.

  • Briga za zaštitu okoliša sa razlogom sve više raste, jer je stanje u kom se nalazi naša životna sredina postalo alarmantno. Postoji mnogo razloga zbog kojih se trebamo zapitati kako možemo pozitivno da utječemo na naš okoliš i naš dom. U narednom tekstu saznajte kako možete zaštiti okoliš, a da to i ne osjetite.

  • Ako ste poštovalac prirode i zalažete se za njeno očuvanje, onda se sigurno pitate koja su to mjesta na svijetu koja dijele vaš stav. Možda upravo sada odlučujete gdje ćete putovati uskoro, a mi smo spremni priteći u pomoć i otkriti vam koja su to ekološka, a ujedno i najljepša svjetska ostva.

  • Ako želite da postanete dio “zelenog pokreta” i da svojim djelovanjem pozitivno utječete na svoju životnu sredinu, srećom pa to više ne znači da morate da žrtvujete boje i kvalitet farbe koju koristite, pošto danas postoji odličan izbor ekoloških farbi koje pritom dolaze i u predivnim bojama.

  • Ne čudi što se sve više vlasnika kuća odlučuje na ulaganje u uređenje vlastitoga vrta u kojemu će moći uživati svakodnevno.

  • Pravi je trenutak da zastanemo i upitamo se nismo li upravo MI krivci za sve klimatske promjene i ekstreme koji su iz dana u dan sve očigledniji.

  • Od prvog automobila krajem 19. stoleća, pa do danas, nije došlo do prevelikih promjena. Većina automobila ide na četiri kotača, koristi motor sa unutarnjim izgaranjem, a kao gorivo koristi benzin. Međutim, jedan od dijelova koji je doživio značajnu promjenu je baterija.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Zadnje dvije godine imala sam tu čast biti tutorom na Me?‘unarodnoj istraživačkoj školi u Rusiji. Ve?‡ sama pomisao biti dijelom nekog me?‘unarodnog doga?‘anja je sjajna: upoznate različite ljude, izmijenite iskustva, naučite nešto novo, steknete prijatelje iz čitavoga svijeta...No kad se sve to smjesti u neku daleku misterioznu zemlju Jakutiju, onda čitava stvar postaje još zanimljivija. 

  • Kristina Duvnjak, voditeljica programa edukacije Udruge Bioteka, za kraj 2018. donosi pregled i analizu dosadašnjeg stanja Škole za život, eksperimentalnog programa koji se od jeseni 2019. planira uvesti u sve škole u RH. Kako je do ovog programa došlo te na čemu se temeljio njegov dosadašnji razvoj, doznajte u nastavku.

  • Porastom svijesti o štetnom učinku različitih sintetskih herbicida, fungicida, insekticida i drugih srodnih kemikalija na okoliš, ekološka se poljoprivreda počinje vra?‡ati na velika vrata. Samim time raste značaj i ekonomska vrijednost dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium), biljne vrste koja proizvodi prirodni insekticid i repelent piretrin.

     

  • Zelena akcija, u sklopu projekta "Poboljšanje pristupa informacijama o okolišu" ("Improving Access to Environmental Information") provodi istraživanje o iskustvima korisnika i nadležnih tijela s pristupom okolišnim informacijama. Svoja iskustva i stavove možete izraziti i vi!

  • Carnivora Dinarica je projekt poboljšanja statusa zaštite velikih zvijeri - euroazijskog risa, vuka i medvjeda - u područjima Natura 2000: Javorniki - Snežnik i Notranjski trikotnik u Sloveniji te na području Gorskog kotara i sjeverne Like u Hrvatskoj.