Eco Hvar

Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Objavljeno u Okoliš

Divljem cvijeću na Hvaru moguće se veseliti cijele godine. Čak tijekom najgore zime, teško da može proći tjedan, a da plamteće boje ne osvijetle ruralni dio otoka, što je u kontrastu s kamenitim i tamno zelenim, šumovitim dijelom otoka.

Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Kad ne cvjeta, divlje bilje odumire ili se stapa s pozadinom te ponovno oživljava da označi godišnja doba s vlastitim raznobojnim doprinosom. Zadovoljstvo hodanja po poljima i šumama dok gledate širok spektar bilja koji doprinosi prirodnom veličanstvu otoka je bezgranično. Raznovrsni oblici biljaka čine dio privlačnosti otoka i svako godišnje doba ima nekoliko zanimljivih primjeraka. Sljedeća dva primjera su dio proljetne ponude.

Divlji zumbul

Tijekom proljeća, od travnja do lipnja, divlji zumbuli se pojave s vrlo lijepim ljubičastim glavama.
 
 
Divlji zumbul (leopoldia comosa ili muscari comosum) jedna je vrsta poznata kao dlakava presličica ili jestiva presličica. Ima plodne cvjetove koji su smeđe-zeleni, zvonoliki i stoje na stabljikama koje su otprilike podjednake dužine kao i cvjetovi ili malo duže. Na vrhu biljke, čuperak jarko ljubičastih sterilnih cvjetova na dugačkim stabljikama širi se u visinu. Pripada obitelji asteraceae u redu asparagala.
 

Kao što jedan od sinonima i sugerira, divlji zumbul je jestiv i koristi se u prehrani uglavnom u Italiji i Grčkoj. U Italiji, lukovice divljeg zumbula zovu se lampascioni ili cipolline selvatiche (male divlje kapule), u Grčkoj volvoi. Još uvijek nisam upoznala nikog u Dalmaciji tko ih jede, vjerojatno zato što su gorkog okusa, a većina Dalmatinaca je, čini se, danas ovisna o šećeru. Lukovice se kuhaju te se čuvaju ili u ulju ili ukiseljene. Uzimaju se kao stimulatori apetita ili diuretici. U Grčkoj su tradicionalno dio vegetarijanskih specijaliteta tijekom posta. Recepti za pripremu mi se čine kompliciranima pa ću se, za sad, zadovoljiti jednostavnim divljenjem predivnom cvijeću kad se pojavi po poljima tijekom proljeća.

Turovac

Godinama me fascinirala fina, okrugla, pernata glavica koja bi se naglo proširila po ruralnim krajevima u proljeće. Otkrivanje što ona točno jest bilo je izazovno. Ljudi su mi govorili da je vrsta maslačka, ali taj zaključak nije se činio ispravnim. Nikad nisam vidjela tu biljku u cvatu. Ono što sam vidjela izgledalo je kao stabljika s mršavim vretenima (što se može vidjeti frontalno s lijeva na slici ispod) koji su se otvarali da formiraju veličanstvenu sferu glavice.
 

Pomirila sam se da nikad neću saznati. Naposljetku, na njezinu ljepotu nije utjecalo moje neznanje. S obzirom na to da ionako loše pamtim imena, možda se i nije isplatilo tražiti. Onda sam slučajno posjetila atelje Marinke Radež u Dolu i vidjela sliku biljke u nastajanju. I to ne samo biljke koja me oduševljavala godinama, već je na njoj bio i cvijet koji mi nije bio poznat. Ispostavilo se da se cvijet javlja samo nakratko tijekom dana. Ili nisam prepoznala da je dio iste biljke ili ga nikad nisam vidjela. Marinka nije znala kako se biljka zove, ali sam imala dovoljno tragova da suzim izbor te sam ga konačno našla na odličnoj web-stranici koja se zove theseedsite.

Tako sam identificirala misterioznu vretenastu sferu kao turovac. Definitivno ne maslačak (taraxacum) iako oboje pripadaju redu asterales i obitelji asteraceae. Jedan član vrste, koji se sastoji od 140 različitih tipova, ljubičasti turovac je jestiv, uglavnom u korijenu te navodno ima okus školjaka te mladice i lišća.

© Vivian Grisogono 2013

Prijevod: Bartul Mimica

Srodni sadržaj (po oznakama)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Okoliš Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Eco Environment News feeds

Novosti: Cybermed.hr

  • Eozinofili potiskuju rast tumora i ponovnu pojavu kod hordoma

    Hordom je rijedak tumor karakteriziran lošom prognozom, ograničenim terapijskim mogućnostima i visokom stopom ponovne pojave. Unatoč napretku u onkologiji, učinkoviti tretmani za hordom ostaju ograničeni. Otpornost na konvencionalnu radioterapiju i kemoterapiju ograničava terapijske mogućnosti, a kirurško liječenje često je izazovno zbog blizine tumora kritičnim anatomskim strukturama. Posljedično, identificiranje novih terapijskih ciljeva ključno je za poboljšanje dijagnoze hordoma, strategija liječenja i predviđanja ishoda.

  • Palbociklib poboljšava preživljavanje bez progresije bolesti kod HER2 pozitivnog raka dojke

    Dodavanje palbocikliba anti-HER2 i endokrinoj terapiji, nakon indukcijske kemoterapije, može odgoditi napredovanje bolesti kod pacijenata s metastatskim rakom dojke pozitivnim na hormonske receptore (HR+) i pozitivnim na receptor 2 humanog epidermalnog faktora rasta (HER2+), pokazala je nova studija. Rezultati su pokazali medijan preživljavanja bez progresije bolesti od 44,3 mjeseca u skupini koja je primala palbociklib, u usporedbi s 29,1 mjesecom u kontrolnoj skupini.

  • Laboratorijski uzgojeni kortikospinalni neuroni nude nove modele za ALS i ozljede kralježnice

    Znanstvenici su razvili način uzgoja visoko specijaliziranog podskupa moždanih živčanih stanica koje su uključene u bolesti motornih neurona i oštećene su kod ozljeda kralježnice. Smatra se, da ovo postignuće postavlja temelje za daljnja istraživanja o tome mogu li ovi molekularno usmjereni neuroni formirati funkcionalne veze u tijelu i za istraživanje njihove potencijalne upotrebe u ljudskim bolestima gdje su kortikospinalni neuroni ugroženi.

  • Otkriveni geni i proteini ​povezani s nastankom dijabetesa tipa 2

    Međunarodni tim znanstvenika otkrio je stotine gena i proteina koji vjerojatno igraju uzročnu ulogu u dijabetesu tipa 2, od kojih bi mnogi bili propušteni studijama koje se oslanjaju samo na uzorke krvi. Nova studija pokazuje da su biološki mehanizmi koji leže u osnovi dijabetesa tipa 2 vrlo tkivno specifični i da je genetska raznolikost u populacijama ključna za identificiranje pokretača bolesti.

  • Crijevni mikrobiom može biti središnji igrač u odgovoru tijela na rak

    Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.

  • Osobe s cerebralnom amiloidnom angiopatijom imaju veću vjerojatnost da će razviti demenciju

    Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein (nazvan amiloid) nakuplja u mozgu, slabeći krvne žile. Osobe s cerebralnom amiloidnom angiopatijom imaju četiri puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju unutar pet godina, bez obzira na to jesu li imale moždani udar, tvrdi nova studija.

  • Moždani protein CUL5 štiti neurone uklanjanjem toksičnih nakupina tau proteina

    Agregacija proteina tau definira tauopatije, najčešće neurodegenerativne bolesti povezane sa starenjem, koje uključuju Alzheimerovu bolest i frontotemporalnu demenciju. Specifični neuronski podtipovi selektivno su osjetljivi na agregaciju tau proteina, disfunkciju i smrt. No, znanstvenici sa UC San Francisco nedavno su identificirali sakupljač opasnog otpada u mozgu koji odlaže toksične nakupine tau proteina koje mogu dovesti do demencije. Neuroni s više ovog sakupljača otpada, tehnički poznatog kao CUL5, manje su osjetljivi na Alzheimerovu bolest. 

  • Konzumiranje hrane bogate melatoninom povezano s nižim stopama pretilosti i depresije

    Nova studija sugerira da melatonin iz svakodnevne hrane može obilježiti prehrambene obrasce povezane s nižim stopama pretilosti i depresije, a da ne pokazuje jasne veze s drugim kroničnim bolestima. Melatonin, koji se nalazi u hrani životinjskog i biljnog podrijetla, povezan je s koristima za san, raspoloženje i metaboličko zdravlje u eksperimentalnim, opservacijskim i suplementacijskim studijama.

  • Transplantacija fekalne mikrobiote može poboljšati liječenje raka

    Transplantacija fekalne mikrobiote (FMT) može dramatično poboljšati liječenje raka, sugeriraju rezultati dviju studija. Prva studija pokazuje da se toksične nuspojave lijekova za liječenje raka bubrega mogu eliminirati FMT-om, a druga studija sugerira da je FMT učinkovit u poboljšanju odgovora na imunoterapiju kod pacijenata s rakom pluća i melanomom.

  • Novi nanomaterijal ubija stanice raka putem oksidativnog stresa

    Znanstvenici sa Oregon State University razvili su novi nanomaterijal koji pokreće par kemijskih reakcija unutar stanica raka, ubijajući stanice putem oksidativnog stresa, a zdrava tkiva ostavljajući na miru. Ovi rezultati unapređuju područje kemodinamičke terapije ili CDT-a, novog pristupa liječenju temeljenog na prepoznatljivom biokemijskom okruženju koje se nalazi u stanicama raka.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.