Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Objavljeno u Okoliš

Divljem cvijeću na Hvaru moguće se veseliti cijele godine. Čak tijekom najgore zime, teško da može proći tjedan, a da plamteće boje ne osvijetle ruralni dio otoka, što je u kontrastu s kamenitim i tamno zelenim, šumovitim dijelom otoka.

Kad ne cvjeta, divlje bilje odumire ili se stapa s pozadinom te ponovno oživljava da označi godišnja doba s vlastitim raznobojnim doprinosom. Zadovoljstvo hodanja po poljima i šumama dok gledate širok spektar bilja koji doprinosi prirodnom veličanstvu otoka je bezgranično. Raznovrsni oblici biljaka čine dio privlačnosti otoka i svako godišnje doba ima nekoliko zanimljivih primjeraka. Sljedeća dva primjera su dio proljetne ponude.

Divlji zumbul

Tijekom proljeća, od travnja do lipnja, divlji zumbuli se pojave s vrlo lijepim ljubičastim glavama.
 
 
Divlji zumbul (leopoldia comosa ili muscari comosum) jedna je vrsta poznata kao dlakava presličica ili jestiva presličica. Ima plodne cvjetove koji su smeđe-zeleni, zvonoliki i stoje na stabljikama koje su otprilike podjednake dužine kao i cvjetovi ili malo duže. Na vrhu biljke, čuperak jarko ljubičastih sterilnih cvjetova na dugačkim stabljikama širi se u visinu. Pripada obitelji asteraceae u redu asparagala.
 

Kao što jedan od sinonima i sugerira, divlji zumbul je jestiv i koristi se u prehrani uglavnom u Italiji i Grčkoj. U Italiji, lukovice divljeg zumbula zovu se lampascioni ili cipolline selvatiche (male divlje kapule), u Grčkoj volvoi. Još uvijek nisam upoznala nikog u Dalmaciji tko ih jede, vjerojatno zato što su gorkog okusa, a većina Dalmatinaca je, čini se, danas ovisna o šećeru. Lukovice se kuhaju te se čuvaju ili u ulju ili ukiseljene. Uzimaju se kao stimulatori apetita ili diuretici. U Grčkoj su tradicionalno dio vegetarijanskih specijaliteta tijekom posta. Recepti za pripremu mi se čine kompliciranima pa ću se, za sad, zadovoljiti jednostavnim divljenjem predivnom cvijeću kad se pojavi po poljima tijekom proljeća.

Turovac

Godinama me fascinirala fina, okrugla, pernata glavica koja bi se naglo proširila po ruralnim krajevima u proljeće. Otkrivanje što ona točno jest bilo je izazovno. Ljudi su mi govorili da je vrsta maslačka, ali taj zaključak nije se činio ispravnim. Nikad nisam vidjela tu biljku u cvatu. Ono što sam vidjela izgledalo je kao stabljika s mršavim vretenima (što se može vidjeti frontalno s lijeva na slici ispod) koji su se otvarali da formiraju veličanstvenu sferu glavice.
 

Pomirila sam se da nikad neću saznati. Naposljetku, na njezinu ljepotu nije utjecalo moje neznanje. S obzirom na to da ionako loše pamtim imena, možda se i nije isplatilo tražiti. Onda sam slučajno posjetila atelje Marinke Radež u Dolu i vidjela sliku biljke u nastajanju. I to ne samo biljke koja me oduševljavala godinama, već je na njoj bio i cvijet koji mi nije bio poznat. Ispostavilo se da se cvijet javlja samo nakratko tijekom dana. Ili nisam prepoznala da je dio iste biljke ili ga nikad nisam vidjela. Marinka nije znala kako se biljka zove, ali sam imala dovoljno tragova da suzim izbor te sam ga konačno našla na odličnoj web-stranici koja se zove theseedsite.

Tako sam identificirala misterioznu vretenastu sferu kao turovac. Definitivno ne maslačak (taraxacum) iako oboje pripadaju redu asterales i obitelji asteraceae. Jedan član vrste, koji se sastoji od 140 različitih tipova, ljubičasti turovac je jestiv, uglavnom u korijenu te navodno ima okus školjaka te mladice i lišća.

© Vivian Grisogono 2013

Prijevod: Bartul Mimica

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Novosti: Ekologija.hr

  • U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene biomase, a njezino korištenje dodatno potiču vrhunske ekološke karakteristike.

  • Da je Hrvatska bogata prirodnim ljepotama i da je posebitost upravo velika sačuvanost prirodnih oaza, svjesni su i Hrvati. No ono što možda s jedne strane veseli, a s druge zabrinjava jest to da su naše prirodne znamenitosti zapravo najpopularnije daleko izvan granica Lijepe naše.

  • Opće je poznato da svaki potrošački proizvod na ovaj ili onaj način utječe na okoliš. Međutim, prosječan potrošač nije svjestan i ne zna koji proizvod ima manje ili više utjecaja na životnu sredinu nego drugi. Bilo koji proizvod koji se proizvodi, koristi ili uklanja na način koji značajno smanjuje štetu zagađenja životne sredine, može se smatrati ekološki prihvatljivim.

  • Pripreme za zimske godišnje odmore, odlazak na jedno od poznatih svjetskih skijališta i uživanje u (nećete vjerovati koliko brzo) nadolazećim zimskim radostima, već su u punom jeku.

  • Apeli usmjereni na očuvanje okoliša nas svakodnevno podsjećaju na važnost pozornosti o okruženju u kome egzistiramo. Bez obzira na njihovu učestalost, činjenica je da ne činimo sve što je u našoj moći da udišemo kvalitetniji zrak ili jedemo zdraviju hranu.

  • Briga za zaštitu okoliša sa razlogom sve više raste, jer je stanje u kom se nalazi naša životna sredina postalo alarmantno. Postoji mnogo razloga zbog kojih se trebamo zapitati kako možemo pozitivno da utječemo na naš okoliš i naš dom. U narednom tekstu saznajte kako možete zaštiti okoliš, a da to i ne osjetite.

  • Ako ste poštovalac prirode i zalažete se za njeno očuvanje, onda se sigurno pitate koja su to mjesta na svijetu koja dijele vaš stav. Možda upravo sada odlučujete gdje ćete putovati uskoro, a mi smo spremni priteći u pomoć i otkriti vam koja su to ekološka, a ujedno i najljepša svjetska ostva.

  • Ako želite da postanete dio “zelenog pokreta” i da svojim djelovanjem pozitivno utječete na svoju životnu sredinu, srećom pa to više ne znači da morate da žrtvujete boje i kvalitet farbe koju koristite, pošto danas postoji odličan izbor ekoloških farbi koje pritom dolaze i u predivnim bojama.

  • Ne čudi što se sve više vlasnika kuća odlučuje na ulaganje u uređenje vlastitoga vrta u kojemu će moći uživati svakodnevno.

  • Pravi je trenutak da zastanemo i upitamo se nismo li upravo MI krivci za sve klimatske promjene i ekstreme koji su iz dana u dan sve očigledniji.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kre?‡u u potragu za hranom, stoga je važno imati na umu da je mogu?‡e umanjiti posljedice ili čak i izbje?‡i susret sa zmijom pridržavanjem nekih osnovnih preporuka koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a koje ovdje prenosimo u cijelosti.

     

  • Hrvatski prirodoslovni muzej i Turistička zajednica grada Zagreba po drugi puta otvaraju manifestaciju Muzeji izvan muzeja koja se od 10. do 17. svibnja 2019. godine održava na Trgu bana Jelači?‡a. U svom premijernom izdanju prošle godine, Muzeji izvan muzeja izazvali su veliko zanimanje javnosti svojim inovativnim pristupom i originalnom koncepcijom s preko 20 tisu?‡a posjetitelja.

  • Sekcija botaničkih i školskih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatskog botaničkog društva, u suradnji s brojnim suorganizatorima, organizira deveti Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki od 13. do 19. svibnja 2019.

  • Zadnje dvije godine imala sam tu čast biti tutorom na Me?‘unarodnoj istraživačkoj školi u Rusiji. Ve?‡ sama pomisao biti dijelom nekog me?‘unarodnog doga?‘anja je sjajna: upoznate različite ljude, izmijenite iskustva, naučite nešto novo, steknete prijatelje iz čitavoga svijeta...No kad se sve to smjesti u neku daleku misterioznu zemlju Jakutiju, onda čitava stvar postaje još zanimljivija. 

  • Kristina Duvnjak, voditeljica programa edukacije Udruge Bioteka, za kraj 2018. donosi pregled i analizu dosadašnjeg stanja Škole za život, eksperimentalnog programa koji se od jeseni 2019. planira uvesti u sve škole u RH. Kako je do ovog programa došlo te na čemu se temeljio njegov dosadašnji razvoj, doznajte u nastavku.