Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Objavljeno u Okoliš

Divljem cvijeću na Hvaru moguće se veseliti cijele godine. Čak tijekom najgore zime, teško da može proći tjedan, a da plamteće boje ne osvijetle ruralni dio otoka, što je u kontrastu s kamenitim i tamno zelenim, šumovitim dijelom otoka.

Kad ne cvjeta, divlje bilje odumire ili se stapa s pozadinom te ponovno oživljava da označi godišnja doba s vlastitim raznobojnim doprinosom. Zadovoljstvo hodanja po poljima i šumama dok gledate širok spektar bilja koji doprinosi prirodnom veličanstvu otoka je bezgranično. Raznovrsni oblici biljaka čine dio privlačnosti otoka i svako godišnje doba ima nekoliko zanimljivih primjeraka. Sljedeća dva primjera su dio proljetne ponude.

Divlji zumbul

Tijekom proljeća, od travnja do lipnja, divlji zumbuli se pojave s vrlo lijepim ljubičastim glavama.
 
 
Divlji zumbul (leopoldia comosa ili muscari comosum) jedna je vrsta poznata kao dlakava presličica ili jestiva presličica. Ima plodne cvjetove koji su smeđe-zeleni, zvonoliki i stoje na stabljikama koje su otprilike podjednake dužine kao i cvjetovi ili malo duže. Na vrhu biljke, čuperak jarko ljubičastih sterilnih cvjetova na dugačkim stabljikama širi se u visinu. Pripada obitelji asteraceae u redu asparagala.
 

Kao što jedan od sinonima i sugerira, divlji zumbul je jestiv i koristi se u prehrani uglavnom u Italiji i Grčkoj. U Italiji, lukovice divljeg zumbula zovu se lampascioni ili cipolline selvatiche (male divlje kapule), u Grčkoj volvoi. Još uvijek nisam upoznala nikog u Dalmaciji tko ih jede, vjerojatno zato što su gorkog okusa, a većina Dalmatinaca je, čini se, danas ovisna o šećeru. Lukovice se kuhaju te se čuvaju ili u ulju ili ukiseljene. Uzimaju se kao stimulatori apetita ili diuretici. U Grčkoj su tradicionalno dio vegetarijanskih specijaliteta tijekom posta. Recepti za pripremu mi se čine kompliciranima pa ću se, za sad, zadovoljiti jednostavnim divljenjem predivnom cvijeću kad se pojavi po poljima tijekom proljeća.

Turovac

Godinama me fascinirala fina, okrugla, pernata glavica koja bi se naglo proširila po ruralnim krajevima u proljeće. Otkrivanje što ona točno jest bilo je izazovno. Ljudi su mi govorili da je vrsta maslačka, ali taj zaključak nije se činio ispravnim. Nikad nisam vidjela tu biljku u cvatu. Ono što sam vidjela izgledalo je kao stabljika s mršavim vretenima (što se može vidjeti frontalno s lijeva na slici ispod) koji su se otvarali da formiraju veličanstvenu sferu glavice.
 

Pomirila sam se da nikad neću saznati. Naposljetku, na njezinu ljepotu nije utjecalo moje neznanje. S obzirom na to da ionako loše pamtim imena, možda se i nije isplatilo tražiti. Onda sam slučajno posjetila atelje Marinke Radež u Dolu i vidjela sliku biljke u nastajanju. I to ne samo biljke koja me oduševljavala godinama, već je na njoj bio i cvijet koji mi nije bio poznat. Ispostavilo se da se cvijet javlja samo nakratko tijekom dana. Ili nisam prepoznala da je dio iste biljke ili ga nikad nisam vidjela. Marinka nije znala kako se biljka zove, ali sam imala dovoljno tragova da suzim izbor te sam ga konačno našla na odličnoj web-stranici koja se zove theseedsite.

Tako sam identificirala misterioznu vretenastu sferu kao turovac. Definitivno ne maslačak (taraxacum) iako oboje pripadaju redu asterales i obitelji asteraceae. Jedan član vrste, koji se sastoji od 140 različitih tipova, ljubičasti turovac je jestiv, uglavnom u korijenu te navodno ima okus školjaka te mladice i lišća.

© Vivian Grisogono 2013

Prijevod: Bartul Mimica

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Novosti: Ekologija.hr

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

  • Podržite nas i uključite se u našu akciju za ljepši, sigurniji i čišći grad! Pozivamo sve nastavnike, učenike, roditelje, građane i prijatelje škole da podrže našu akciju prikupljanja EE otpada! Pokažimo ekološku osvještenost i dokažimo da u skladu sa osobnom odgovornošću znamo i možemo aktivno djelovati u skladu s načelima održivog razvitka te u svojim kućanstvima i gradu živjeti u harmoniji s prirodom!

  • 4US Cesare Paciotti je ekološki osvještena casual linija za svakodnevni look. Kreirana je kao unisex linija, a s vremenom je postala suvremena, eko i fashion linija za nju i njega.

  • Eko turizam je grana turizma koja se sve više razvija i u čijem se smjeru temelji ključ napredovanja.

  • LED rasvjeta se svrstava među najpraktičnija rješenja kada je osvjetljenje prostora i javnih mjesta u pitanju, imajući na umu brojne pozitivne efekte korišćenja svjetiljki sa ovakvom tehnologijom.

  • Kako biti savjesan putni, naučite u ovom članku...

  • The European week of skills gained through the vocational education and training is a yearly campaign launched in 2016. It was created and its purpose still is to promote vocational education and training by organizing various activities and manifestations throughout entire Europe on local, regional and the National level. The campaign gathers providers of educational and skills training services, civil society organizations, national agencies, business associates, union and wider population with the main goal of highlighting the benefits of vocational education and training as well as presenting a wide range of possibilities in every European country.

  • U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene biomase, a njezino korištenje dodatno potiču vrhunske ekološke karakteristike.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • U sklopu projekta LORA - laboratorij održivog razvoja, sufinanciranom u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, udruga Bioteka s partnerima u narednim ?‡e mjesecima pisati autorske članke o 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Tema koju ?‡emo pokriti prvu odnosi se na Cilj 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima. Za portal Biologija.com.hr na ovu temu piše Jelena Babi?‡ iz udruge Hyla.

  • Zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19, sredinom ožujka prekinute su redovne obrazovne aktivnosti udruge Bioteka koje još od 2012. godine uključuju izravan rad s osnovnoškolskom djecom. Udruga je ubrzo doskočila ovoj nepredvi?‘enoj situaciji te započela sa snimanjem obrazovnih videomaterijala, kao pomo?‡ djeci u ovim izvanrednim okolnostima. 

     

  • Sivi vuk je, uz sme?‘eg medvjeda i euroazijskog risa, jedna od tri velike zvijeri koje obitavaju na području Hrvatske. Sve tri vrste stolje?‡ima vode konstantnu bitku za opstanak te su sustavno istrijebljene u ve?‡em dijelu Europe. Nestajanje vršnih predatora utječe na promjene u hranidbenoj mreži, što posljedično dovodi do neravnoteže cijelog ekosustava. Krajem 19. stolje?‡a vukovi su nastanjivali cjelokupan prostor Hrvatske, ali je sustavnim izlovljavanjem i uništavanjem staništa od strane čovjeka danas njihovo područje rasprostranjenja smanjeno.

  • Znanstvenica Ana Terlevi?‡ za Biologija.com.hr piše o božanskom cvijetu iz porodice karanfila kojemu su se divili još stari Grci, a tijekom povijesti sabirali su ga i uzgajali mnogi amateri i stručnjaci. O vrstama roda Dianthus te projektu koji provode znanstvenici sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, čitajte u nastavku!

  • Mravi žive u gusto naseljenim kolonijama. Ovisno o koloniji, tisu?‡e ili milijuni mrava dijele jednu nastambu, prelaze jedni preko drugih i naizgled kaotično obavljaju svoje zadatke. Lako je zamisliti da bi se u ovakvom mravinjaku, gdje su  kontakti izme?‘u jedinki učestali, uzročnici bolesti širili munjevitom brzinom.