Izbori u Jelsi, 2017.god.

Objavljeno u Zanimljivosti

Nadolazeći lokalni izbori na Hvaru izgledaju obećavajuće zanimljivo, za razliku od parlamentarnih izbora prije dvije godine, kada je Dobri Duh Jelse šaputao iz Facebook-a: "Jesu pasali izbori?".

Dr. Željka Barbić-Peronja i Anita Drinković pokreću svoju kampanju za poziciju načelnika. Dr. Željka Barbić-Peronja i Anita Drinković pokreću svoju kampanju za poziciju načelnika. Foto: Vivian Grisogono

Nažalost, naš Dobri Duh Jelse više ne donosi svoj pogled na jelšanska događanja, upravo u vrijeme kada bi humor bio toliko potreban. (Identitet Dobrog Duha je strogo čuvana tajna, poznata samo vrlo malom broju ljudi - nevjerojatno postignuće u tako maloj zajednici u kojoj naizgled svi znaju sve o svima i svemu.) Hrvatska politička scena se na nacionalnoj razini spustila u kaos. Kako će to utjecati na lokalno stanovništvo i njihovo glasovanje, i hoće li uopće, to se može samo teško predvidjeti.

Predizborna zabava na karnevalu, ´Nikša´ i ´Anita´ (i njen pas) postaju zaljubljeni par. Foto: Vivian Grisogono

Moja povezanost sa Jelsom je počela 1988. godine. Politička scena je bila skroz drugačija. Bio je kraj komunističke (ili socijalističke ako vam je tako draže) Jugoslavije. Počelo se popuštati u određenim ograničenjama, što je omogućilo ljudima, kojima je bila oduzeta nacionalnost, da je vrate i da se vrate živjeti u svoju domovinu. Bilo je to vrijeme nade i promjena. Turizam je bio uspješan i glavna cesta iz Jelse u Stari Grad se trebala produživati gradnjom novog tunela do grada Hvara. Bio je sazvan masovni sastanak građan u Gradsku Kavanu ispod Vijećnice  - tada divan kafić uređen u starom Austrijskom stilu, danas zapušteni neodređeni prostor. Ljudi su imali svoje mišljenje. Demokracija je bila u punom tijeku. Bila sam impresionirana.

Kruno Peronja, bivši predsjednik otoka Hvara, njegov brat Fabijan, najsrdačniji jelšanski bankarski menadžer, ujedno i kulturni organizator i njihov rođak Jakov, vlasnik cijenjenog restorana ´Liberat´na lansiranju kampanje Anite Drinković, 6. svibnja 2017. godine. Foto: Vivian Grisogono

Hrvatska je 1990. godine osim neovisnosti preuzela i nove političke strukture, višestranački sustav i demokratske izbore. U to doba, Hvar je imao svog otočnog predsjednika, odvjetnika Krunu Peronju, koji je bio u velikoj mjeri odgovoran za poticanje i promicanje projekata za poboljšanje života na otoku, kao što je bio prijeko-potreban suvremeni sustav za kanalizaciju. Otok je postao utočište za premještene osobe iz okupiranih dijelova Hrvatske i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine - u kolovozu 1992. godine je premještenih osoba bilo 624 i izbjeglica 3.727, a rat je bio sve samo ne blizu kraja.

Mladi jelšanski načelnik Nikša Peronja spreman dočekati prvi hidroavion, 27. kolovoza 2014. Foto: Vivian Grisogono

Hvar više nema predsjednika, koji bi djelovao kao snaga ujedinjenja. Četiri lokalne samouprave i pet turističkih zajednica uglavnom djeluju samostalno. Otok Krk je pokazao vrijednost jedinstva. Sedam lokalnih vlasti uspijelo je pronaći konsenzus, zajedno sa podrškom Katoličke crkve na lokalnoj i nacionalnoj razini. Na ovaj način, bili su u stanju napraviti zavidne planove za stvaranje ekološki prihvatljivih energetskih resursa i upravljanje otpadom, uz održivi turizam na cijelom otoku. Mnogo od planiranog je već i realizirano u samo nekoliko godina.

Vjeran Piršić, ključni lik održivog razvoja otoka Krka, održao je predavanja o uspjesima Krka u Hvaru i Jelsi u travnju 2017. godine. Foto: Vivian Grisogono

Na Hvaru se koncept suradnje cijelog otoka samo vrlo malo spominje u predizbornim obećanjima. U fokusu su uglavnom lokalna pitanja. Preferencije glasača su čudne. Postoje oni, koji glasaju prema stranačkoj pripadnosti; drugi, koji glasaju prema preporukama (ili narađenjima) Katoličke crkve, mnogi slijede primjer svojih prijatelja. Jelšanska klupa, koja je postala slavna zahvaljujući poznatom jelšansko-britanskom blogeru Paul-u Bradbury-u, često je izvor 'grupnog' glasovanja, slično kao i mnoge kafiće u Jelsi. Kandidati, koji uspiju utjecati na ključne ljude u tim krugovima, dobivaju vjetar u leđa.

Vrhunski bloger Paul Bradbury, koji stoji iza načelnika Nikše Peronje i mladih glazbenika iz SAD-a na Klupi, koju je Paul proslavio. Foto: Vivian Grisogono

Govori se, da se koristi nagovaranje: pojedinačni glasovi mogu biti vrijedni godišnjeg općinskog poreza, grupno glasanje može nekome zajamčiti siguran posao u doglednoj budućnosti. Istina ili laž? Ako je to istina, onda su to loše navike i trebalo bi ih ukloniti. Jedno je sigurno, u malim zajednicama kao što su Pitve, privatnost glasovanja nije zajamčena kada je toliko glasova predvidljivih. Prije mnogo godina me je izgrdio jedan susjed, koji si je procesom eliminacije izračunao, da baš ja moram biti taj glupi glasač, koji je dao glas Pogrešnoj Stranci. Lokalni detektivi/matematičari 1, tajni glasački listići 0. Kako je Dobri Duh Jelse uspijo sačuvati svoj identitet? Baš bi voljela znati tajnu!

Kandidatkinja za načelnicu Anita Drinković predstavlja svoj program za okoliš, 6. svibnja 2017. godine. Foto: Vivian Grisogono

Čudne stvari se nastavljaju i nakon završetka izbora. Mjesta u odborima vijeća se raspoređuju prema zahtjevima stranačkog ili individualnog utjecaja. Bila sam iznenađena kada sam 2014. godine otkrila, da je jelšanski odbor za zaštitu okoliša, kojeg sam prethodno bila i sama članica, sveden na samo nekoliko ljudi. Niti jedna od dvije u Jelsi registriranih udruge, Održivi Otok i Eco Hvar nisu bile uključene. Na jednom sastanku, na koji sam bila pozvana, Mario Skelin, mladi agronom, iznenađujuće je istaknuo kako je napredovanje čovječanstva ovisno o kemijskim pesticidima ili "zaštitnicima biljaka" kako ih je nazvao, koristeći eufemizam agrokemijskih tvrtki. Bio je u odboru kao predstavnik Hrvatske Narodne Stranke (HNS).

Budućnost čovječanstva ovisi o ovome? Ne vjerujem. Foto: Vivian Grisogono

Sedam lista se prijavilo kako bi tražilo mjesta u Jelšanskom Vijeću na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. Njih pet zastupa nacionalne političke stranke a dvije su neovisne. Postoje četiri kandidata za gradonačelnika, jedan od njih je gore spomenuti Mario Skelin (HNS). Dva glavna kandidata su sadašnji gradonačelnik,Nikša Peronja i Anita Drinković. Nikša sada pripada Socijaldemokratskoj partiji (SDP), iako je 2013. izabran kao nezavisni kandidat. SDP je tada u Hrvatskoj bilo na vlasti. Anita predstavlja Hrvatsku Demokratsku Zajednicu (HDZ), koja trenutno upravlja Hrvatskom. Na ovogodišnjem Karnevolu u veljači je nadolazeći dvoboj dviju suparnika bio smješno prikazan kroz skeč romantičnu balkonsku scenu u stilu lutkarske predstave, kada je ´Anita´ svog psa (plišanu igračku) nemilosrdno položila na ´Nikšu´ (Poznato je, da Anita voli pse.)

Kampanja počinje, 9. svibnja 2017. Foto: Vivian Grisogono

Značajno je, da dvije nezavisne liste uključuju ljude, koji su prethodno podupirali gradonačelnika Nikšu i usko surađivali s njim tijekom prvih godina njegova mandata. Ivo Duboković, direktor Turističke Zajednice Općine Jelsa, koji je učinio mnogo kako bi turistička zajednica postala u potpunosti funkcionalna i djelotvorna, vodi Listu broj 1 i također kandidira za načelnika. (I ja sam uključena u toj listi.) Većina ljudi priznaje i cijeni da je Nikša imao nekoliko vrijednih uspjeha kao načelnik, posebice što se tiče smanjenja dugovanja općine, koje je uveliko gušilo Vijeće kada je kao načelnik preuzeo općinu i također činjenicu, da je kao prvi Hrvatski Načelnik prihvatio povjesni hidroavionski prijevoz 2014. godine.

Radovi u Jelšanskoj luci traju već tri godine, slikano 9. svibnja 2017. Foto: Vivian Grisogono

Nikša je uvijek bio šarmantan i pristupačan i donio je mladenačku dinamiku u Općinsku Vijećnicu. Također je bio ambiciozan. Nažalost, neki od njegovih glavnih građevinskih projekata u Jelsi kasnili su ili su čak potonuli zbog nedostataka financijskih sredstava. To će vjerojatno utjecati na njegove šanse na ponovni izbor.

Ministrica Žalac s Anitom Drinković, 25. ožujka 2017. Foto: Vivian Grisogono

Kampanja HDZ-a je za Anitu Drinković bila prva, na koju je imala utjecaja. 25. ožujka je održala dobro-posjećen sastanak, na kojem je Gabrijela Žalac, HDZ-ova Ministrica Regionalnog Razvoja i EU Fondova, opisala rad svog ministarstva i njegovu važnost za otočne zajednice poput onih otoka Hvara.

Anita Drinković predstavila je svoj program, 6. svibnja 2017. godine. Foto: Vivian Grisogono

Anitina izborna kampanja je službeno počela u subotu, 6. svibnja. Nakon što je jutro provela šireći svoj šarm, dobro raspoloženje i domaće poslastice po Jelšanskim kafićima, ona i njezina zamjenica dr. Željka Barbić-Peronja su navečer predstavili svoj detaljan program u punoj Svečanoj Dvorani Jelšanskog Općinskog Doma.

Ivo Duboković održao je početni sastanak svoje skupine. Foto: Vivian Grisogono

Nasuprot tome, kasnije te večeri, Ivo Duboković je održao prvi sastanak svoje izabrane nezavisne skupine u svom vinskom podrumu. Razmjena ideja je bila prijateljska, obilna, slobodna i plodna. Postavljeni su temelji kampanje njegove liste. Realno gledajući, male nezavisne liste su na rubu glavnih zbivanja. Njihov je primarni cilj dobiti zastupljenost u Vijeću, gdje mogu igrati važnu ulogu u stvaranju političke ravnoteže, uvodeći objektivnost u situacije u kojima stranački interesi mogu ugroziti najbolji interes zajednice kao cjeline.

Slogan za nezavisnu listu Ive Dubokovića

Slogan za Ivinu listu ´Da skužoš, MORE BOJE´ (otočni dijalekt za ´Oprostite, ali MOŽE BOLJE). Eco Hvar se slaže. Sa stajališta udruge Eco Hvar, postoji mnogo aspekata lokalnog života, koji bi se trebali poboljšati, od kojih su većina bile nade istaknute nakon izbora prije četiri godine. Nitko tada nije slušao, možda ovaj put?

1. Javni zahodi. U Jelsi i Vrboskoj trebao bi postojati sanitarni čvor dostupan 24 sata dnevno. Privremene sanitarne prostorije bi trebale biti u blizini svih javnih plaža kao što je to slučaj na Braču.

WC u blizini javne plaže na Braču. Foto: Vivian Grisogono

2. Oprema za recikliranje otpada je hitno potrebna.

3. Toksični otpad. Oprema za zbrinjavanje korištenog motornog ulja trebaju biti široko dostupni. Ljude treba poticati da rabljene baterije bacaju u za to predviđena mjesta u onim supermarketima, koji ih prihvaćaju. Tamo bi trebali biti i posebna mjesta za prikupljanje limenki i kanistara, koje se koriste za toksične kemikalije kao što su boje i pesticidi, te sustav za njihov transfer u ovlaštena odlagališta na kopnu.

4. Otrovi:

(i) Praksa distribucije otrova za štakore svim kućanstvima u polietilenskim vrećama bi trebala prestati, jer je opasna po zdravlje i ujedno kontrproduktivna, budući da štetočine postaju otporne.

(ii) Sprejanje ulica kemijskim insekticidima bi trebalo biti zabranjeno - to je a) opasno za zdravlje i b) u najboljem slučaju nedjelotvorno, u najgorem kontraproduktivno.

(iii) Herbicidi i insekticidi trebaju biti zabranjeni na javnim površinama. Vijeće bi trebalo usvojiti prirodne alternative kemijskim otrovima.

5. Smeće. Na javnim površinama bi trebalo biti više koševa za smeće i potrebno je i više mjera i načina na nagovaranje ljudi na odgovorno odlaganje smeća. Trebaju se redovito organizirati volonterska čišćenja, posebno sa ciljem da se djeca educiraju o smanjivanju produkcije smeća i ne zagađivanju okoliša.

6. Grafiti. Grafiti trebaju biti očišćeni čim se pojave, što obeshrabruje počinitelje.

7. Vijeće bi trebalo poticati metode ekološke poljoprivrede na sve moguće načine, kako bi se poboljšalo javno zdravlje i okoliš.

8. Praksa zelenih kućanstva. Vijeće bi trebalo poticati uporabu ekološki prihvatljivih sredstava za čišćenje i pranje, kako bi se smanjila kemijska onečišćenja u moru i na kopnu.

9. Planiranje cesta. Trebale bi postojati bolje mogućnosti za bicikliste i šetače, kako za mještane tako i za goste. Biciklističke i pješačke staze su hitno potrebne!

10. Urbana poboljšanja. U planove za javne površine bi trebalo uključiti više stabala i biljaka. Sukulenti bi osigurali cijelogodišnje zelenilo i dodatne boje u teglama oko popločanih područja. Otočne ceste bi trebalo ostaviti da cvjetaju divljim cvjetovima, koje bi trebalo pokositi samo jednom ili dvaput godišnje - ljepše, lakše i jeftinije! Jelsi treba više vještih hortikulturnih praksi.

Golo tlo u parku, svibanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

11. Dobrobit životinja. Vijeće bi trebalo pružiti punu potporu inicijativi udruge Eco Hvar za brigu o napuštenim životinjama i sprečavanju okrutnosti nad životinjama.

12. Suradnja. Vijeće bi trebalo surađivati s lokalnim volonterskim grupama i dobrotvornim organizacijamam, također sa ostalim lokalnim vlastima na otoku, posebno u odnosu na projekte važne za svih, kao što je osiguranje energije.

Ostale lokalne liste, koje su se prijavile za izbore u Jelsi tek trebaju predstaviti svoje programe. Eco Hvar se nada, da će biti mnogo zajedničkih temelja, utirući put prema konsenzusu u Vijeću, bez obzira na stranačku politiku. Nadamo se, da će biti dobar odaziv birača, tako da tko god bude izabran za Načelnika ili u Vijeće može biti siguran, da ima pravu podršku većine građana. Nije važno koja stranka ili grupa pobjedi. Važno je samo, da pojedinci, koji dobiju Jelšansko Vijeće na upravljanje na naredne četiri godine, budu sposobni, pošteni i marljivi. I najvažnije od svega, da nisu vođeni interesima stranačke politike niti osobnim ambicijama. Ako rade za najbolji interes cijele zajednice, rezultat njihovog rada će biti mir, sklad, red i prosperitet, koji će biti od koristi za svih nas. Ključna je suradnja a birači su vitalan dio cijelog procesa.

 © Vivian Grisogono MA(Oxon) 2017

Prevodila Ivana Župan

 

 

 

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Izbori u Jelsi, 2017.god.

Novosti: Ekologija.hr

  • U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene biomase, a njezino korištenje dodatno potiču vrhunske ekološke karakteristike.

  • Da je Hrvatska bogata prirodnim ljepotama i da je posebitost upravo velika sačuvanost prirodnih oaza, svjesni su i Hrvati. No ono što možda s jedne strane veseli, a s druge zabrinjava jest to da su naše prirodne znamenitosti zapravo najpopularnije daleko izvan granica Lijepe naše.

  • Opće je poznato da svaki potrošački proizvod na ovaj ili onaj način utječe na okoliš. Međutim, prosječan potrošač nije svjestan i ne zna koji proizvod ima manje ili više utjecaja na životnu sredinu nego drugi. Bilo koji proizvod koji se proizvodi, koristi ili uklanja na način koji značajno smanjuje štetu zagađenja životne sredine, može se smatrati ekološki prihvatljivim.

  • Pripreme za zimske godišnje odmore, odlazak na jedno od poznatih svjetskih skijališta i uživanje u (nećete vjerovati koliko brzo) nadolazećim zimskim radostima, već su u punom jeku.

  • Apeli usmjereni na očuvanje okoliša nas svakodnevno podsjećaju na važnost pozornosti o okruženju u kome egzistiramo. Bez obzira na njihovu učestalost, činjenica je da ne činimo sve što je u našoj moći da udišemo kvalitetniji zrak ili jedemo zdraviju hranu.

  • Briga za zaštitu okoliša sa razlogom sve više raste, jer je stanje u kom se nalazi naša životna sredina postalo alarmantno. Postoji mnogo razloga zbog kojih se trebamo zapitati kako možemo pozitivno da utječemo na naš okoliš i naš dom. U narednom tekstu saznajte kako možete zaštiti okoliš, a da to i ne osjetite.

  • Ako ste poštovalac prirode i zalažete se za njeno očuvanje, onda se sigurno pitate koja su to mjesta na svijetu koja dijele vaš stav. Možda upravo sada odlučujete gdje ćete putovati uskoro, a mi smo spremni priteći u pomoć i otkriti vam koja su to ekološka, a ujedno i najljepša svjetska ostva.

  • Ako želite da postanete dio “zelenog pokreta” i da svojim djelovanjem pozitivno utječete na svoju životnu sredinu, srećom pa to više ne znači da morate da žrtvujete boje i kvalitet farbe koju koristite, pošto danas postoji odličan izbor ekoloških farbi koje pritom dolaze i u predivnim bojama.

  • Ne čudi što se sve više vlasnika kuća odlučuje na ulaganje u uređenje vlastitoga vrta u kojemu će moći uživati svakodnevno.

  • Pravi je trenutak da zastanemo i upitamo se nismo li upravo MI krivci za sve klimatske promjene i ekstreme koji su iz dana u dan sve očigledniji.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kre?‡u u potragu za hranom, stoga je važno imati na umu da je mogu?‡e umanjiti posljedice ili čak i izbje?‡i susret sa zmijom pridržavanjem nekih osnovnih preporuka koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a koje ovdje prenosimo u cijelosti.

     

  • Hrvatski prirodoslovni muzej i Turistička zajednica grada Zagreba po drugi puta otvaraju manifestaciju Muzeji izvan muzeja koja se od 10. do 17. svibnja 2019. godine održava na Trgu bana Jelači?‡a. U svom premijernom izdanju prošle godine, Muzeji izvan muzeja izazvali su veliko zanimanje javnosti svojim inovativnim pristupom i originalnom koncepcijom s preko 20 tisu?‡a posjetitelja.

  • Sekcija botaničkih i školskih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatskog botaničkog društva, u suradnji s brojnim suorganizatorima, organizira deveti Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki od 13. do 19. svibnja 2019.

  • Zadnje dvije godine imala sam tu čast biti tutorom na Me?‘unarodnoj istraživačkoj školi u Rusiji. Ve?‡ sama pomisao biti dijelom nekog me?‘unarodnog doga?‘anja je sjajna: upoznate različite ljude, izmijenite iskustva, naučite nešto novo, steknete prijatelje iz čitavoga svijeta...No kad se sve to smjesti u neku daleku misterioznu zemlju Jakutiju, onda čitava stvar postaje još zanimljivija. 

  • Kristina Duvnjak, voditeljica programa edukacije Udruge Bioteka, za kraj 2018. donosi pregled i analizu dosadašnjeg stanja Škole za život, eksperimentalnog programa koji se od jeseni 2019. planira uvesti u sve škole u RH. Kako je do ovog programa došlo te na čemu se temeljio njegov dosadašnji razvoj, doznajte u nastavku.