Hvar i ekološka poljoprivreda

Objavljeno u Okoliš

Organski uzgoj - je li uopće moguć? DA! Isplati li se? DA! Mihovil Stipišić iz Vrboske to dokazuje vlastitim primjerom.

Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Gospodin Mihovil je vrlo zaposlen čovjek. Radi u Splitu, gdje vodi vlastitu tvrtku - Strilam, kompaniju za inženjering i izgradnju osnovanu u 1993. godini. Za ekološku proljoprivredu se počeo interesirati prije nekoliko godina, kada je postao svijestan koliko su kemijski pesticidi štetni za ljudsko zdravlje i okoliš. Nakon temeljnog istraživanja i proučavanja raznih izvora, krenuo je u izazov organskog uzgoja na vlastitim poljima uz pomoć svoje obitelji. Iako obično dolazi na Hvar samo na par dana, njegovi napori rezultiraju dovoljnom količinom povrća za prehranu njegove šire obitelji (najmanje devet članova), čak i više. Svjestan je činjenice, da plodovi iz organskog uzgoja znaju biti promjenljivi, ali uz pažljivo planiranje i plodored je uspio smanjiti gubitke na minimum.

Mihovil Stipišić, ožujak 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi se naširoko koriste na Hvaru. Poljoprivrednici i vrtlari često koriste razne izgovore za njihovu primjenu. Praktičnost je na vrhu popisa. Većina ljudi je svjesna štete koju mogu uzrokovati komercijalni otrovi ali sami nekolicina razumije opseg rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.

Herbicidi u vinogradu u Ageru, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Promjena je moguća - i nužna. Postoje alternative za kemikalije za "zaštitu bilja" i obogaćivanje tla. Mihovil je iz vlastitog istraživanja, i što je važnije, iz svog vlastitog iskustva, postavio smjernice za pomoć drugim poljoprivrednicima i vrtlarima uzgajati zdrave i zdravlje-dajuće biljke.

MIHOVIL STIPIŠIĆ:

MOJA ISKUSTVA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI - POVRTNJAK

Uvod

Ekološka poljoprivreda pruža veliki potencijal i mogućnosti za mlade ljude koji žele pronaći izazove i strasti , a o okolini ,zajednici ,državi ... ovisi koliko će ekološka poljoprivreda biti dobra za njih, tu nema nikakvih garancija.

Radite svoj kompost

Za poboljšanje kvalitete zemlje koristiti stajski gnjoj , ali ne sviježi , nego ga pomješati sa usitnjenim otpacima neiskorištenih biljaka itd., ostaviti da odstoji minimalno 6 mjeseci.

Priprema zemljišta

Nastojati što manje traktorirati zemlju sa motokultivatorom jer time uništavamo život u njoj.

Ako možemo zemlju orati plugom ili kopati motikom manje površine.Također zemlju držati pokrivenom sa višegodišnjom folijom na kojoj su probivene rupe za sadnice

Možemo poboljšati kvalitetu zemlje sadeći veće kolićine boba u zimskim mjesecima. Stabljike boba ne čupati već ostaviti korjen u zemlji. ( dušik )

Tlo spremno za povrće. Foto: Mihovil Stipišić

Zaljevanje sistemom kap na kap. To se može izvesti preko programatora. Programator programirati da navodnjava po noći od npr. 1 do 2 sata i to svaki drugi dan. Pojedine gredice odvojiti ventilima jer se sve biljke ne moraju isto zaljevati. Zaljevanje se u biti svodi na zaljevanje pomidora , tikvica itd. ispod višegodišnje folije . A kako tu nema isparivanja uštede na potrošnji vode su velike tako da se investicija u foliju i programator isplati u dvije godine.Cijena folije od 100 m2 je cca 900 kn , a programator cca 500 kn. Naravno u polju je potrebno imati priključak na vodovod. Ako je pritisak u vodovodu velik može se ugraditi reducir ventil.

Programator. Foto: Vivian Grisogono

Sadnja

Po mogućnosti sami uzgojiti sadnice i to ako je moguće sa starim autohtonim sortama.

Po mome iskustvu sve saditi ranije nego na kopnu radi razlićite klime.

Bob saditi u koncem studenoga , a ne u veljači jer je zimski puno otporniji.

Krumpir saditi krajem veljače jer kasnijom sadnjom zreli kumpir se skuha u zemlji.

Grašak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Slanutak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Faželete saditi početkom travnja jer su tada najotporniji, zaljevati sistemom kap na kap.

Pomidore , tikvice , krastavce , paprike i balancane saditi polovicom travnja u rupe na višegodišnjoj foliji , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom.

Kupusnjaće saditi krajem kolovoza , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom prvih mjesec dana.

Folija na mjestu. Foto: Mihovil Stipišić

Zaštita

Zaštita biljaka od gljivičnih oboljenja ili napada štetoćina vrši se iskljućivo sa biljnim srestvima. Bitno je da se biljke prskaju preventivno ili najkasnije kad se uoće prva oboljenja. Plodovi se jasno mogu i odmah jesti nakon prskanja.

BILJNA SREDSTVA ZA PRSKANJE

ČAJ OD POLJSKE PRESLICE (Equisetum arvense)

Taj čaj je jako dobro sredstvo za kontrolu gljivičnih oboljenja. Preslicu treba nabrati koncem ljeta ( 8 mjesec ) kada sadrži najveću količinu silicija te je osušiti na sjenovitom mjestu. Osušenu preslicu možemo upotrjebiti tijekom cijele godine. Čaj se koristi kao antigljivično sredstvo.

Čaj se priprema tako da se 300 grama suhe preslice kuha u 5 litara vode jedan sat na blagoj vatri. Nakon toga ga procjedimo i razrijedimo s još 25 litara vode. Prije upotrebe tekućina mora odstojati još 10 sati. Prilikom razrijeđivanja čaja potrebno ga je mješati oko 10 minuta.

Preporuča se jedno ili više prskanja vočaka nakon kišnog perioda i to prije ili u početku napada gljivičnih oboljenja. Prskati po sunčanom vremenu. Preventivno možemo prskati prema uputama " Mjesečnog sjetvenog kalendara ". Čaj od preslice može se dodavati i u vodi u kanti za zalijevanje , od njega pravimo i kupku za umakanje korjena prije sadnje voćaka. Prskamo po plodovima voćaka , krošnji i stablu.

Voćke prskanjem čajem od preslice dobivaju otpornost na pepelnicu , peronosporu , rđu i druga gljivična oboljenja.

Radi velike efikasnosti i suzbijanja raznih gljivičnih oboljenja farmeri kažu da im nikada nije dosta ove biljke.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Navedena kolićina čaja od 30 litara mi je dovoljna za prskanje 400 loza i 400 m2 povrtnjaka.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

ČAJ OD STOLISNIKA (Achillea millefolium)

Stolisnik spada u narodnoj medicini među ljekovite biljke jer sadrži mirisnogorka eterična ulja i mnogo minerala. On ima i dezinfekciske osobine. Potiče i pospješuje djelovanje učinaka drugih biljaka te se zbog toga njegov čaj može mješati s drugim čajevima , a posebno to vrijedi za čaj od metvice i kamilice.

U ekovočarstvu koristi se kao sredstvo protiv pepelnice ,truleži plodova i drugih gljivičnih oboljenja.

Priprema se tako da 1 kg svježih listova , stabljika ( 15 cm dužine ) ili 200 grama suhog stolisnika shuhamo u 10 litara vode. To se procjedi i razrijedi s vodom u omjeru 5:1 i prskaju se oboljele voćke. Dodro je prskati preventivno ili čim se bolest primjeti. Najefikasnije je djelovanje ako se naprave čajevi od metvice i kamilice i pomješaju u istim omjerima s čajem od stolisnika.

Kod pojedinih voćaka može se pojaviti osip ( alergija na stolisnik ).U tom slučaju treba napustiti kontak biljkom i čajem od nje.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

SREDSTVO ZA PRSKANJE OD KOPRIVE (Urtica dioica)

Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnij lisnih uši , a istovremeno jača biljke,poboljšava im otpornost i gnjoji ih.

Priprema se tako da se 1 kg svježih , isječenih kopriva potopi u 10 litara vode i ostavi 24 sati. Ne duže jer preparat gubi moč. Ako nema svježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih.Nakon 24 sata tečnost je potrebno procjediti i njome prskati biljke sa svih strana. Postupak se može ponoviti nakon nekoliko dana.Biljni ostaci se kompostiraju.

Važno je napomenuti da sredstvo za prskanje od koprive mora se upotrebiti nakon 24 sata , a nikako nakon 2 – 3 dana jer postaje agresivno i može spržiti biljke.

Ja ovim čajem prskam rijeđe lozu i češće povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

ČAJ OD PELINA (Artemisia absinthium)

Odlikuje se izrazitom gorčinom zbog čega ga izbjegavaju insekti. Priprema se tako da 300 grama predhodno osušenih i usitnjenih grančica pelina ( s listom , a može i s cvijetom ) prelije jednom litrom kipuće vode, ostavi stajati poklopljeno pola sata. Nakon toga se procjedi i doda 9 litara vode i čaj za prskanje je gotov. Čaj od pelina se koristi za zaštitu jagoda i kupina od grinja,protiv lisnih ušiju na svim voćkama , protiv gusjenica , mravi i drugih štetnih insekata.

Biljni ostaci se ne smiju kompostirati.

Ja ovim čajem prskam bob, fažolete , grašak i pomidore preventivno ili kad se pojave lisne uši.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Napomena:

Suha preslica, kopriva, te pelin, stolisnik, metvica i kamilica (sve u suhom stanju) mogu se nabaviti u Splitu u kiosku na tržnici iza starog igrališta Hajduka, svak po cijeni od cca 75 kn za 1 kg.

Zaključak

Navedenim naćinom uzgoja povrća postigao sam prinose dovoljne za skoro cijelogodišnju prehranu devetoročlane obitelji (troje male djece) Višak sezonskog povrća se konzervira.( pomidori , tikvice, bob , grašak , fažoleti.)

Literatura:

Bašić, Ivan. 2000.g., Ekološko pristup u uzgoju voćaka. Izdavači Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

Bašić, Ivan, 2000.g., Ekološki pristup u zaštiti voćaka. Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Okoliš Hvar i ekološka poljoprivreda

Eco Environment News feeds

  • East Midlands electric car club helps residents and cuts emissions – but the need for a volunteer-led scheme reflects a much wider problem

    In the aftermath of the Covid pandemic Miriam Stoate, a regenerative farmer from rural Leicestershire, noticed that too many people in her small village in England’s East Midlands were struggling to get around.

    Although there were plenty of cars parked in Tilton, too often she found some of the village’s residents did not have access to one when they really needed it.

    Continue reading...

  • Sarah Eberle hopes to inspire people to nurture where town and countryside meet and nature is need of protection

    Stinging nettles, buttercups, broken crockery, fly-tipped flowers and a discarded gnome are not the usual hallmarks of an RHS Chelsea flower show garden.

    But this year’s On the Edge garden by Sarah Eberle – the most decorated designer at Chelsea – is designed not to look like a garden at all, rather to transport its visitors to the liminal spaces on the outskirts of towns where the countryside begins and nature is in critical need of protection.

    Continue reading...

  • Emissions understated by factor of five in Essex plans for tech giant, while Greystoke’s Lincolnshire plans show similar error

    Developers working for Google have significantly misstated how much carbon two proposed AI datacentres will contribute to the UK’s total emissions in planning documents reviewed by the Guardian.

    The tech company wants to build two huge datacentres – one 52-hectare (130 acre) project in Thurrock and another at an airfield in North Weald, both in Essex. To do so, developers are required to submit planning documents calculating how much carbon these projects will emit as a proportion of the UK’s total carbon footprint.

    Continue reading...

  • National Geographic photographer and WWF ambassador Jasper Doest joined conservation teams during the latest mountain gorilla census in Bwindi Impenetrable national park, taking pictures of the apes and the people essential to their survival

    Continue reading...

  • With the war on Iran, Ukraine, AI and climate breakdown increasing the likelihood of a nuclear war, the clock stands closer to midnight than ever before. So who decides how many seconds we have left – and can we buy ourselves more time?

    The Earth is getting hotter. Conflicts are raging, in the Middle East and Ukraine, each increasing the chance of nuclear war. AI is infiltrating almost every aspect of our lives, despite its unpredictability and tendency to hallucinate. Scientists, tinkering in labs, risk introducing new, deadly pathogens, more destructive than Covid. Our pandemic response preparedness has weakened. The Doomsday Clock – a large, quarter clock with no numbers, keeps ticking, counting down the seconds until the apocalypse. Tick. Tick. Tick. In January, we reached 85 seconds to midnight. Experts believe humanity has never stood so close to the brink.

    “What we have seen is a slow almost sleepwalk into increasing dangers over the last decade. And we see these problems growing. We see science advancing at a rate that defies our ability to understand it, much less control it,” says Alexandra Bell, CEO of the Bulletin of the Atomic Scientists, the organisation that sets the Doomsday Clock. She speaks of the “complete failure in leadership” in the US and other countries, which are doing little to address global, catastrophic threats, even as they feed into one another. Climate change increases global conflict, for instance, and the incorporation of AI into nuclear decision-making is, frankly, terrifying.

    Continue reading...

  • Findings come after third-hottest April on record globally and amid fears of more brutal European summer weather

    Economic inequality adds more than 100,000 deaths to the vast toll from heat and cold in Europe each year, research has found.

    Cutting levels of inequality to match that of Europe’s most equal region, Slovenia, as measured by the Gini index, would reduce temperature-related mortality by as much as 30%, equating to 109,866 people, the study found.

    Continue reading...

  • Brigg, Lincolnshire: We work these vehicles hard and they will have problems, but today was really not the day for a steaming bonnet

    There’s never a good time for a tractor to break down, but this was exceptional timing. Late April was very dry as predicted, and with a change in weather prospects, the birdfood seed needed to go in. The purpose of this “crop” is to fill the birds’ winter hunger gap, and it has to be sown in a narrow window: after the early May frosts, but before the soil dries out too much.

    We had just delivered the trailer of seed to the field, and were on the road returning to the farm, to collect the rolls that press the seed into the soil. As we passed through Brigg, the lights appeared on the dashboard and steam started to appear from the bonnet. This was our smallest and newest tractor. Hurriedly, we pulled into a driveway, water pouring from under the engine. Half on and half off the road, we started to collect traffic behind us. A quick look justified a call to the tractor dealers – it was a tricky job and the clock was ticking.

    Continue reading...

  • Warming ocean waters are priming beaches and raw shellfish for Vibrio even as scientists are trying to stay one step ahead

    Bailey Magers and Sunil Kumar cut strange figures on Pensacola Beach. Bags of disinfectant solution surrounded them on the white sand; their gloved hands juggled test tubes while layers of rubber and plastic shielded their skin from the elements. As the two organized their seawater samples on the popular Florida shoreline last August, an older woman wearing a swimsuit walked over to ask what they were doing.

    “We’re just actively monitoring water quality,” they told her, but she pressed on.

    Continue reading...

  • Vitória Régia imagines rightwing Bolsonaro plot succeeded with US help – and highlights threats facing Indigenous peoples

    The year is 2025 and far-right coup plotters have annihilated Brazil’s democracy, assassinating the president, closing the national congress and surrendering the Amazon rainforest and its untold riches to the United States.

    “Ladies and gentlemen, welcome to the Amazon of America,” a thick-accented North American soldier tells a group of journalists being taken on a propaganda tour of an oil refinery in the newly annexed jungle realm. Nearby, a replica of the Statue of Liberty has been carved out of the wilderness to celebrate Washington’s tutelage over more than half of Brazil.

    Continue reading...

  • Council’s plan will leave Federal Emergency Management Agency ill-equipped to respond to extreme weather events, experts say

    Sweeping changes may be in store at the Federal Emergency Management Agency (Fema), the nation’s frontline emergency response coordinator, that experts warned could further erode US capacity to handle disasters as the risks of extreme weather fueled by the climate crisis continue to rise.

    Fears about a fundamental overhaul of Fema’s form and function have been brewing since Donald Trump returned to the White House. After castigating the agency over claims that it was too expensive and “doesn’t get the job done”, Trump set to gutting Fema as an early priority for his second term.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen