Prvi digitalni nomadi 'zapeli' u Jelsi na Hvaru!

Objavljeno u Zanimljivosti

Stanovnici Jelse na otoku Hvaru ugodno su iznenađeni što je jedan mladi par iz Amerike, nakon ljetovanja u kolovozu 2020. godine, ostao u njihovom mjestu i kroz zimu.

Jessica i Thibaud,službeni digitalni nomadi Jessica i Thibaud,službeni digitalni nomadi Foto: Vivian Grisogono

Inače, to su već na škoju šire poznata Jessica Romano (32), rođena u New Yorku, gdje je živjela i radila sve dok nije preselila u San Francisco u Kaliforniji. A njezin partner Thibaud Duprat (31) rođen je na drugom kraju svijeta, u Parizu, ali se kasnije s obitelji preselio u Ameriku, kada je imao 10 godina - od tada je živio u Kaliforniji ili pak u New Yorku.

Na kavi u Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Jelšani su u početku mislili da je to njihov trenutačni hir, da će malo ostati i otići, ali su se ipak prevarili. Očito je, onaj tko se napije hladne vodice iz špine na mjesnoj Pjaci, koja je postavljena zaslugom općinskog načelnika Jure Dubokovića – Nadalinija daleke 1934. godine, da ostaje u tom malom pitoresknom hvarskom mjestu. A oni su, kako mnogi govore, prvi digitalni nomadi koji su u ovim teškim vremenima pandemije koronavirusa zapeli baš u Jelsi, na središnjem dijelu našeg najsunčanijeg škoja.

Očito je, onaj tko se napije hladne vodice iz špine na mjesnoj Pjaci, da ostaje u tomjestu...“ Foto:Vivian Grisogono

▪ Istina je, nas zaokuplja tehnologija. Thibaud radi kao voditelj razvoja proizvoda: u tvrtki koja se bavi izradom softvera, njegov je zadatak povezati poslovnu stranu s tehnologijom tako da aplikacije budu proizvedene prema poslovnim potrebama tvrtki, i korisnicima pružaju najbolje iskustvo. S druge strane ja sam se specijalizirala za poslovni razvoj -business development, osobito financijsku tehnologiju: osmišljavam partnerstva s drugim tvrtkama da bi posao mogao rasti i podići se na višu razinu – kaže Jessica, te dodaje da su neobično sretni što je ona 1. ožujka prva na Otoku sunca dobila vizu za boravak kao digitalni nomad, dok se Thibaud hvali svojom potvrdom za privremeni boravak, makar će im osobne iskaznice biti doznačene nešto kasnije.

Šetnja u Gradu Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

A njihova životna priča doista je zanimljiva. Upoznali su se prije 5 godina, kada su radili za istu tehnološku tvrtku u Silicijskoj dolini u San Franciscu. Strast su im putovanja, i prošli su kroz gotovo 50 zemalja, što zajedno, što pojedinačno, diljem kugle zemaljske. Prošle godine odlučili su se za rad na daljinu i seliti se 'negdje Starim kontinentom', misleći najprije na Španjolsku, Francusku i Italiju. Međutim, u Lijepu Našu stigli su zato što smo bili jedna od rijetkih zemalja koja je, u uvjetima pandemije, primala goste iz Amerike.

Uživaju na Sunčanom otoku. Foto:Vivian Grisogono

Naravno, oni su mladi i obrazovani ljudi. Još i prije su čuli za mnogobrojne ljepote male Hrvatske te je odlučili posjetiti i puno bolje upoznati. Prvo su stigli u Split, našu priobalnu metropolu, ali su bili mišljenja da njima za život, dakle, rad i provođenje aktivnosti u slobodnom vremenu, puno bolje odgovara jedno malo lipo dalmatinsko misto. Tako su stigli u Jelsu. Budući da su poprilično komunikativni vrlo brzo su pronašli prijatelje i uklopili se u novo društvo. Veliki su ljubitelji životinja i prirode, pa su kontaktirali udrugu "Eco Hvar", nakon čega redovno odlaze u obližnje Pitve pomagati oko pasa, i izvode ih u šetnju.

Sa psima u Pitvama. Foto: Vivian Grisogono

Za mene je Jelsa jedno nevjerojatno, posve slikovito mjesto. Prizori nikad nisu dosadni! Volim sve pogledati - more, druge otoke, planine na kopnu, kako se boje neba mijenjaju, polja, maslinike, povijesne zgrade... čak i kamenje poput onog oko jelšanskog porta. Prekrasna je i bliža okolina mjesta, idealna za šetnje i trčanje, aktivnosti koje sam oduvijek upražnjavala. Meni se sviđa da se tu živi s puno manje stresa nego u drugim mjestima gdje sam dosad stanovala, baš sam se snažno povezala s ovim ambijentom – pripovijeda simpatična Amerikanka.

Sretni u Jelsi. Foto: Vivian Grisogono

Njezin partner se s njom u potpunosti slaže, zaključujući "Jelsa je malo, ali izuzetno lijepo I mirno mjesto u kojem stvarno volim biti". A on, baš kao i njegova draga, voli šport - ljeti su uživali u plivanju i otkrivanju skrivenih i prekrasnih hvarskih plaža. Thibaud dobro igra nogomet, i već je postao član lokalnog NK "Jelsa". Uz to, je redovito odlazio u teretanu, ali naravno te aktivnosti su s vremenom bile zabranjene tijekom lockdowna. Jessica uz vježbanje, voli i meditaciju.

U berbi maslina. Foto ljubaznošću Jessice Romano

Otok Hvar svojim posjetiteljima, u najboljem smislu te riječi, nudi puno novih iskustava, osobito što se tiče autohtone prehrane i vrhunskih vina. No, i mi volimo kužinavati, pa smo ponekad, kada nije bilo lockdowna, naše prijatelje sa zadovoljstvom pozivali da kušaju nešto drugačiju, međunarodnu kuhinju. Zanimljivo je i to da sam ja u Jelsi prvi put otšao na penjanje, društvo su mi činili Ivo Drinković i Fabijan Belić, kojem smo zajedno s drugim mladićima pomagali u podizanju njegovog zida za penjanje. Tu smo se jednostavno udomaćili, uživali smo i u prošlogodišnjoj berbi maslina, što ranije nikad nismo radili. Probat ćemo mi još puno toga, jer smo istinski zavoljeli Jelsu, Hvar, Dalmaciju i cijelu Hrvatsku – zaključio je Thibaud.

Kupili su auto da bi bolje upoznali otok. Foto: Vivian Grisogono

Baš poželjni gosti

Gosti kao što su Jessica i Thibaud, stvarno su primjer najkvalitetnijih ljudi koje je privukao otok Hvar. Ne samo da znaju uživati u dobrom društvu i u svim ljepotima našeg škoja, nego mu hoće dati i svoj doprinos. Kad ide u šetnju, Jessica uvijek sa sobom nosi rukavice i kesice u koje prikuplja smeće na koje usput nailazi! Što je najvažnije oboje vole pomagati ljudima, i kako su mladi, sposobni i uvijek raspoloženi, njihova pomoć vrijedi jako puno. Zato su ih otočani zavoljeli i prihvatili kao svoje, već su ostvarena prijateljstva koja će vječno trajati. A jednog dana kada odu iz Jelse sasvim sigurno će sa sobom ponijeti lijepe uspomene iz naše Hrvatske, a istodobno iza sebe kod mještana ostaviti prekrasne dojmove – rekla je Vivian Grisogono, predsjednica udruge "Eco Hvar", oduševljena njihovim dolaskom i privremenim boravkom na otoku.

Thibaud sa psima u Pitvama. Foto: Vivian Grisogono
© Mirko Crnčević / Slobodna Dalmacija (14.03.2021.)
tekst reproduciran uz dopuštenje

Video sadržaj

Nomadi novog doba HRT Puls
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Prvi digitalni nomadi 'zapeli' u Jelsi na Hvaru!

Eco Environment News feeds

Novosti: Cybermed.hr

  • Hordom je rijedak tumor karakteriziran lošom prognozom, ograničenim terapijskim mogućnostima i visokom stopom ponovne pojave. Unatoč napretku u onkologiji, učinkoviti tretmani za hordom ostaju ograničeni. Otpornost na konvencionalnu radioterapiju i kemoterapiju ograničava terapijske mogućnosti, a kirurško liječenje često je izazovno zbog blizine tumora kritičnim anatomskim strukturama. Posljedično, identificiranje novih terapijskih ciljeva ključno je za poboljšanje dijagnoze hordoma, strategija liječenja i predviđanja ishoda.

  • Dodavanje palbocikliba anti-HER2 i endokrinoj terapiji, nakon indukcijske kemoterapije, može odgoditi napredovanje bolesti kod pacijenata s metastatskim rakom dojke pozitivnim na hormonske receptore (HR+) i pozitivnim na receptor 2 humanog epidermalnog faktora rasta (HER2+), pokazala je nova studija. Rezultati su pokazali medijan preživljavanja bez progresije bolesti od 44,3 mjeseca u skupini koja je primala palbociklib, u usporedbi s 29,1 mjesecom u kontrolnoj skupini.

  • Znanstvenici su razvili način uzgoja visoko specijaliziranog podskupa moždanih živčanih stanica koje su uključene u bolesti motornih neurona i oštećene su kod ozljeda kralježnice. Smatra se, da ovo postignuće postavlja temelje za daljnja istraživanja o tome mogu li ovi molekularno usmjereni neuroni formirati funkcionalne veze u tijelu i za istraživanje njihove potencijalne upotrebe u ljudskim bolestima gdje su kortikospinalni neuroni ugroženi.

  • Međunarodni tim znanstvenika otkrio je stotine gena i proteina koji vjerojatno igraju uzročnu ulogu u dijabetesu tipa 2, od kojih bi mnogi bili propušteni studijama koje se oslanjaju samo na uzorke krvi. Nova studija pokazuje da su biološki mehanizmi koji leže u osnovi dijabetesa tipa 2 vrlo tkivno specifični i da je genetska raznolikost u populacijama ključna za identificiranje pokretača bolesti.

  • Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.

  • Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein (nazvan amiloid) nakuplja u mozgu, slabeći krvne žile. Osobe s cerebralnom amiloidnom angiopatijom imaju četiri puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju unutar pet godina, bez obzira na to jesu li imale moždani udar, tvrdi nova studija.

  • Agregacija proteina tau definira tauopatije, najčešće neurodegenerativne bolesti povezane sa starenjem, koje uključuju Alzheimerovu bolest i frontotemporalnu demenciju. Specifični neuronski podtipovi selektivno su osjetljivi na agregaciju tau proteina, disfunkciju i smrt. No, znanstvenici sa UC San Francisco nedavno su identificirali sakupljač opasnog otpada u mozgu koji odlaže toksične nakupine tau proteina koje mogu dovesti do demencije. Neuroni s više ovog sakupljača otpada, tehnički poznatog kao CUL5, manje su osjetljivi na Alzheimerovu bolest. 

  • Nova studija sugerira da melatonin iz svakodnevne hrane može obilježiti prehrambene obrasce povezane s nižim stopama pretilosti i depresije, a da ne pokazuje jasne veze s drugim kroničnim bolestima. Melatonin, koji se nalazi u hrani životinjskog i biljnog podrijetla, povezan je s koristima za san, raspoloženje i metaboličko zdravlje u eksperimentalnim, opservacijskim i suplementacijskim studijama.

  • Transplantacija fekalne mikrobiote (FMT) može dramatično poboljšati liječenje raka, sugeriraju rezultati dviju studija. Prva studija pokazuje da se toksične nuspojave lijekova za liječenje raka bubrega mogu eliminirati FMT-om, a druga studija sugerira da je FMT učinkovit u poboljšanju odgovora na imunoterapiju kod pacijenata s rakom pluća i melanomom.

  • Znanstvenici sa Oregon State University razvili su novi nanomaterijal koji pokreće par kemijskih reakcija unutar stanica raka, ubijajući stanice putem oksidativnog stresa, a zdrava tkiva ostavljajući na miru. Ovi rezultati unapređuju područje kemodinamičke terapije ili CDT-a, novog pristupa liječenju temeljenog na prepoznatljivom biokemijskom okruženju koje se nalazi u stanicama raka.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen