Prvi digitalni nomadi 'zapeli' u Jelsi na Hvaru!

Objavljeno u Zanimljivosti

Stanovnici Jelse na otoku Hvaru ugodno su iznenađeni što je jedan mladi par iz Amerike, nakon ljetovanja u kolovozu 2020. godine, ostao u njihovom mjestu i kroz zimu.

Jessica i Thibaud,službeni digitalni nomadi Jessica i Thibaud,službeni digitalni nomadi Foto: Vivian Grisogono

Inače, to su već na škoju šire poznata Jessica Romano (32), rođena u New Yorku, gdje je živjela i radila sve dok nije preselila u San Francisco u Kaliforniji. A njezin partner Thibaud Duprat (31) rođen je na drugom kraju svijeta, u Parizu, ali se kasnije s obitelji preselio u Ameriku, kada je imao 10 godina - od tada je živio u Kaliforniji ili pak u New Yorku.

Na kavi u Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Jelšani su u početku mislili da je to njihov trenutačni hir, da će malo ostati i otići, ali su se ipak prevarili. Očito je, onaj tko se napije hladne vodice iz špine na mjesnoj Pjaci, koja je postavljena zaslugom općinskog načelnika Jure Dubokovića – Nadalinija daleke 1934. godine, da ostaje u tom malom pitoresknom hvarskom mjestu. A oni su, kako mnogi govore, prvi digitalni nomadi koji su u ovim teškim vremenima pandemije koronavirusa zapeli baš u Jelsi, na središnjem dijelu našeg najsunčanijeg škoja.

„Očito je, onaj tko se napije hladne vodice iz špine na mjesnoj Pjaci, da ostaje u tomjestu...“ Foto:Vivian Grisogono

▪ Istina je, nas zaokuplja tehnologija. Thibaud radi kao voditelj razvoja proizvoda: u tvrtki koja se bavi izradom softvera, njegov je zadatak povezati poslovnu stranu s tehnologijom tako da aplikacije budu proizvedene prema poslovnim potrebama tvrtki, i korisnicima pružaju najbolje iskustvo. S druge strane ja sam se specijalizirala za poslovni razvoj -business development, osobito financijsku tehnologiju: osmišljavam partnerstva s drugim tvrtkama da bi posao mogao rasti i podići se na višu razinu – kaže Jessica, te dodaje da su neobično sretni što je ona 1. ožujka prva na Otoku sunca dobila vizu za boravak kao digitalni nomad, dok se Thibaud hvali svojom potvrdom za privremeni boravak, makar će im osobne iskaznice biti doznačene nešto kasnije.

Šetnja u Gradu Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

A njihova životna priča doista je zanimljiva. Upoznali su se prije 5 godina, kada su radili za istu tehnološku tvrtku u Silicijskoj dolini u San Franciscu. Strast su im putovanja, i prošli su kroz gotovo 50 zemalja, što zajedno, što pojedinačno, diljem kugle zemaljske. Prošle godine odlučili su se za rad na daljinu i seliti se 'negdje Starim kontinentom', misleći najprije na Španjolsku, Francusku i Italiju. Međutim, u Lijepu Našu stigli su zato što smo bili jedna od rijetkih zemalja koja je, u uvjetima pandemije, primala goste iz Amerike.

Uživaju na Sunčanom otoku. Foto:Vivian Grisogono

Naravno, oni su mladi i obrazovani ljudi. Još i prije su čuli za mnogobrojne ljepote male Hrvatske te je odlučili posjetiti i puno bolje upoznati. Prvo su stigli u Split, našu priobalnu metropolu, ali su bili mišljenja da njima za život, dakle, rad i provođenje aktivnosti u slobodnom vremenu, puno bolje odgovara jedno malo lipo dalmatinsko misto. Tako su stigli u Jelsu. Budući da su poprilično komunikativni vrlo brzo su pronašli prijatelje i uklopili se u novo društvo. Veliki su ljubitelji životinja i prirode, pa su kontaktirali udrugu "Eco Hvar", nakon čega redovno odlaze u obližnje Pitve pomagati oko pasa, i izvode ih u šetnju.

Sa psima u Pitvama. Foto: Vivian Grisogono

▪ Za mene je Jelsa jedno nevjerojatno, posve slikovito mjesto. Prizori nikad nisu dosadni! Volim sve pogledati - more, druge otoke, planine na kopnu, kako se boje neba mijenjaju, polja, maslinike, povijesne zgrade... čak i kamenje poput onog oko jelšanskog porta. Prekrasna je i bliža okolina mjesta, idealna za šetnje i trčanje, aktivnosti koje sam oduvijek upražnjavala. Meni se sviđa da se tu živi s puno manje stresa nego u drugim mjestima gdje sam dosad stanovala, baš sam se snažno povezala s ovim ambijentom – pripovijeda simpatična Amerikanka.

Sretni u Jelsi. Foto: Vivian Grisogono

Njezin partner se s njom u potpunosti slaže, zaključujući "Jelsa je malo, ali izuzetno lijepo I mirno mjesto u kojem stvarno volim biti". A on, baš kao i njegova draga, voli šport - ljeti su uživali u plivanju i otkrivanju skrivenih i prekrasnih hvarskih plaža. Thibaud dobro igra nogomet, i već je postao član lokalnog NK "Jelsa". Uz to, je redovito odlazio u teretanu, ali naravno te aktivnosti su s vremenom bile zabranjene tijekom lockdowna. Jessica uz vježbanje, voli i meditaciju.

U berbi maslina. Foto ljubaznošću Jessice Romano

▪ Otok Hvar svojim posjetiteljima, u najboljem smislu te riječi, nudi puno novih iskustava, osobito što se tiče autohtone prehrane i vrhunskih vina. No, i mi volimo kužinavati, pa smo ponekad, kada nije bilo lockdowna, naše prijatelje sa zadovoljstvom pozivali da kušaju nešto drugačiju, međunarodnu kuhinju. Zanimljivo je i to da sam ja u Jelsi prvi put otšao na penjanje, društvo su mi činili Ivo Drinković i Fabijan Belić, kojem smo zajedno s drugim mladićima pomagali u podizanju njegovog zida za penjanje. Tu smo se jednostavno udomaćili, uživali smo i u prošlogodišnjoj berbi maslina, što ranije nikad nismo radili. Probat ćemo mi još puno toga, jer smo istinski zavoljeli Jelsu, Hvar, Dalmaciju i cijelu Hrvatsku – zaključio je Thibaud.

Kupili su auto da bi bolje upoznali otok. Foto: Vivian Grisogono

Baš poželjni gosti

▪ Gosti kao što su Jessica i Thibaud, stvarno su primjer najkvalitetnijih ljudi koje je privukao otok Hvar. Ne samo da znaju uživati u dobrom društvu i u svim ljepotima našeg škoja, nego mu hoće dati i svoj doprinos. Kad ide u šetnju, Jessica uvijek sa sobom nosi rukavice i kesice u koje prikuplja smeće na koje usput nailazi! Što je najvažnije oboje vole pomagati ljudima, i kako su mladi, sposobni i uvijek raspoloženi, njihova pomoć vrijedi jako puno. Zato su ih otočani zavoljeli i prihvatili kao svoje, već su ostvarena prijateljstva koja će vječno trajati. A jednog dana kada odu iz Jelse sasvim sigurno će sa sobom ponijeti lijepe uspomene iz naše Hrvatske, a istodobno iza sebe kod mještana ostaviti prekrasne dojmove – rekla je Vivian Grisogono, predsjednica udruge "Eco Hvar", oduševljena njihovim dolaskom i privremenim boravkom na otoku.

Thibaud sa psima u Pitvama. Foto: Vivian Grisogono
© Mirko Crnčević / Slobodna Dalmacija (14.03.2021.)
tekst reproduciran uz dopuštenje

Video sadržaj

Nomadi novog doba HRT Puls
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Prvi digitalni nomadi 'zapeli' u Jelsi na Hvaru!

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Prema rezultatima nove studije, migrena i pušenje zasebno su povezani s većim rizikom od ranog moždanog udara kod osoba koje su rađale, pri čemu su sudionice kod kojih su prisutna oba čimbenika imale najviši rizik. U studiji je rani moždani udar definiran kao onaj koji nastupa u dobi od 60 godina ili ranije.

  • Znanstvenici su identificirali proteinske obrasce u melanomu kože povezane s odgovorom na liječenje nakon kombinirane imunoterapije. Popratna studija pruža sveobuhvatnu molekularnu kartu melanoma, uključujući proteinske fragmente prikazane za imunološko prepoznavanje i kemijske modifikacije proteina povezanih s imunosupresijom i preživljavanjem pacijenata. Nove spoznaje mogle bi pomoći u razvoju testova na bazi proteina za buduća ispitivanja melanoma i identificirati proteine koje će istražiti kao potencijalne ciljeve liječenja.

  • Novo istraživanje, koje je pratilo ispitanike tijekom 30 godina, pokazuje da je isključivo kronična, trajna usamljenost snažno povezana s demencijom. Osobe koje su iskusile kroničnu usamljenost imale su 38% veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji se nikada nisu osjećali usamljeno. Važno je, međutim, napomenuti da povremena usamljenost nije pokazala značajnu povezanost s povećanim rizikom od demencije.

  • Znanstvenici Mayo Clinic identificirali su skupinu varijanti gena BRCA2 povezanih s umjerenim rizikom od raka dojke. Ovo otkriće moglo bi pomoći zdravstvenim timovima u preciznijoj procjeni rizika od raka kod pojedinaca te u prilagodbi skrbi svakoj osobi.

  • Aminokiselina koja se prirodno nalazi u mozgu i svakodnevnim namirnicama privlači znanstveni interes zbog svog potencijala da zaštiti neurone, očuva pamćenje i suzbije biološke procese koji dovode do neurodegenerativnih bolesti.

  • Svakodnevno davanje djeci i adolescentima tablete željeza značajno smanjuje rizik od anemije zbog nedostatka željeza s malim ili nikakvim učinkom na nekoliko uobičajenih bolesti, pokazuje analiza 114 studija.

  • U otprilike 20 do 25 posto onkoloških pacijenata dolazi do razvoja reumatološke nuspojave nakon primanja imunoterapije. Znanstvenici su otkrili da su određene skupine imunoloških stanica, prisutne tijekom prve epizode, postale znatno brojnije do druge epizode artritisa. Taj obrazac sugerira da se imunološki sustav, pri drugoj pojavi upalnog artritisa, možda oslanja na svoje pamćenje prethodnog odgovora.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, promjene načina života poput ograničenja kalorija, smanjenja unosa natrija, pridržavanja DASH dijete i redovite tjelovježbe mogu pomoći u snižavanju povišenog krvnog tlaka, a neke intervencije također potiču gubitak suvišnih kilograma. No, one zahtijevaju personalizirane intervencije i trajno pridržavanje u svim okruženjima.

  • Imunoterapije, posebno blokatori imunoloških kontrolnih točaka (ICB) i terapija T-stanicama s himernim antigenskim receptorom (CAR-T), ovise o funkcionalnim T-stanicama. Većina istraživanja promatrala je T-stanice kao pasivne promatrače oštećenja DNK koja nastaju unutar samog tumora, ostavljajući posljedice oštećenja unutar samih T-stanica uglavnom neistraženima. Budući da ta oštećenja mogu ograničiti trajnost inače učinkovitih terapijskih protokola, potrebno je dublje istražiti uzroke, kapacitet popravka i funkcionalne posljedice oštećenja DNK u T-stanicama.

  • Izloženost prehrani bogatoj mastima tijekom boravka u maternici ili u ranoj životnoj dobi može dovesti do trajne slabosti imunološkog sustava djeteta, pokazalo je novo istraživanje. Naime, prehrana majke i prehrana djeteta u ranom postnatalnom razdoblju stvaraju signal iz okoliša koji može trajno reprogramirati T-stanice u razvoju, što može imati posljedice na odgovor na cjepiva i otpornost na infekcije.

Novosti: Biologija.com