Eco Hvar

Insekti nam trebaju!

Objavljeno u Za dobrobit svih

Naša kampanja protiv korištenja otrova na neodgovoran način je počela prije nekoliko godina.

Insekti nam trebaju!

Od kolovoza 2017., imali smo korespodenciju s više državnih i lokalnih organa. Međutim, do dan danas, nismo dobili adekvatan odgovor na naša pitanja. Čak kad smo upitali Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, 19.01.2018. i 30.04.208. (NN 25/13), prošlo je nekoliko mjeseci a nismo dobili očitovanje.

Nakon nekoliko reakcija Ministarstva zdravstva smo shvatili da Ministarstvo i Zavod ne uvažavaju prijave ako ne dolaze od njihovih inspektora. Očito inspektori ne gledaju provedbu Programa mjera dezinsekcije i deratizacije s istog gledišta kao mi i ne žele uvažavati naše primjedbe - iako su te primjedbe utemeljene u državnim Zakonima i Pravilnicima. Tako da je taj krug zatvoren i ovako nećemo napredovati nikako.

Trudimo se raditi za dobrobit naše Domovine. Mi smo citirali probleme i moguća kršenja Zakona u vezi Programa DD-a na Hvaru, ali smatramo da je ta problematika ista u cijeloj Hrvatskoj, na štetu naroda i okoliša.

Našim istraživanjem i promatranjem utvrdili smo da suprotno Pravilniku o načinu obvezatne DDD (NN 35/07, 76/12) 1) kemijski otrovi su prvi i jedini način suzbijanja insekata; 2) zamagljivanje se provodi na neodgovoran način sa sredstvima koja su štetna za ljudsko zdravlje i okoliš; 3) upozorenje o akcijama zamagljivanja su sve više neadekvatna; 4) nazivi i moguće nuspojave sredstava s kojim se obavlja zamagljivanje ne objavljaju se; 5) Pravilnik nije u skladu s temeljnim intencijama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 60/92). Doduše, iskustvo i u Hrvatskoj a i drugim zemljama pokazuje da otrovi nisu efikasni za suzbijanje neželjenih insekata i životinja, nego stvaraju probleme kolateralne štete i otpornosti kod ciljenih štetnika.

Zbog navedenog, naši ciljevi su:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

3. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

4. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

5. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

6. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

7. da otrovi za deratizaciju ne budu djeljeni općenito narodu;

8. da raticidni otrovi koji se dijele budu u sigurnim kutijama, i da se vodi evidencija kome su predani;

9. da imena otrova za deratizaciju koji su djeljeni budu objavljena, uz popis mogućih nuspojava kao i upute na stranim jezicima;

10. da tvrtka koja dijeli otrove za deratizaciju pokupi korištene kutije kasnije ​poslije upotrebe;

11. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

12. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama

DDD PROGRAM: HVAR, STARI GRAD, JELSA 2017 - 2018, PESTICIDI I MOGUĆE NUSPOJAVE

DETALJI O PESTICIDIMA I NJIHOVIM MOGUĆIM NUSPOJAVAMA

Za ažurirane opširnije informacije o pesticidima, njihovim mogućim nuspojavama i statusom odobrenja uz stručne dokaze, vidjeti 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' i 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'

RODENTICID European Chemicals Agency (ECHA) kôd odobrenja PT14, rodenticidi

RATIMOR: aktivna tvar BROMADIOLON, Rodenticid - antikoagulant - superwarfarin - antagonist 4-hidroksikumarinskih vitamina K, antikoagulantni otrov.Bromadiolon mogući štetni učinci: može biti koban ako se proguta, udahne ili u dodiru sa kožom; može oštetiti plodnost ili nerođeno dijete; može uzrokovati oštećenje organa kod ljudi; vrlo toksičan za ribe i vodeni život, također za gliste.
EU: Odobrenje 01.06.2011., istječe 31.05.2021., nije više odobren ( 2023. ). ECHA: Odobren 01.07.2011. - 30.06.2024., ( zahtjev za obnovu odobrenja već u tijeku u lipnju 2023. )
2023. Ratimor proizvodi nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
INSECTICIDI (ECHA kôd odobrenja PT18, insekticidi, akaricidi, proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca)
 
AQUATAIN AMF. Larvicid na bazi PDMS (polydimethylsiloxane)
Stvori tanki sloj silikona na površini vode koje sprečava normalan razvoj juvenilnih stadija komaraca (ličinki i kukuljica)
Aquatain mogući štetni učinci: uzrokuje štetu kod neciljanih organizama
EU: oslobođen od registracije pri Europskoj Komisiji, zbog načina djelovanja.
 
CIPEX 10E i MICROFLY: aktivna tvar CIPERMETRIN, Sintetički piretroid.
Cipermetrin, moguće nuspojave: vrlo otrovan za mačke, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice; kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt.
EU: odobrenje 01.03.2006, isteklo 31.10.2018. Cipermetrin je ponovno odobren provedbom Uredbom Komisije 2018/1130 (13.08.2018). ( lipanj 2023. ) Cipermetrin odobren 01.02.2022 - 31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.). ECHA: odobren, PT18, 01.06.2020. - 31.05.2030 Dana 24.10.2018., bilo je 100 proizvoda na temelju cipermetrina, a svi su za zaštitu drva (wood preservatives), niti jedan za korištenje u zraku, odnosno za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 50 autorizacija za insekticidne proizvode ( PT18 ).
2023. Cipex 10E i Microfly nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
PERMEX 22E aktivne tvari PERMETRIN and TETRAMETRIN, sintetički piretroidi.
uz sinergist (inertna tvar / mješavina): PIPERONIL BUTOKSID (PBO)
 
Permetrin moguće nuspojave: visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke; na ljude može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim.
EU: Permetrin nije odobren. ECHA: odobren, PT18., 01.05.2016. - 30.04.2025. ( u lipnju 2023. do 30.04.2026. ) Permetrin je bio ponovno odobren provedenom Uredbom Komisije 1090/2014 (16.10.2014), ali, kao cipermetrin, samo uvjetno. Od166 autorizacija za proizvode na bazi permetrina na popisu ECHA-a (24.10.2018.), samo 10 nije bilo za zaštitu drva. Po uvjetima odobrenja nije dozvoljeno koristiti permetrin za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 46 autorizacija za insekticide na bazi permetrina ( PT18 ). Permex 22e i Permex 22ec nisu bili na popisu ECHA-a dozvoljenih proizvoda.
 
Tetrametrin moguće nuspojave: potencijalno kancerogen za ljude; visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake; može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži.
EU, ECHA: Tetrametrin nije odobren. (zabranjen u Americi još 2015.g.)
 
Piperonil butoksid (PBO) mogući štetni učinci: otrovan za ribe; može ozrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora.
ECHA: Piperonil butoksid odobren, PT18, 01.07.2018. - 30.06.2028.
2023. Permex 22E nije odobren za 'zaštitu bilja' Odobren kao biocid 26.04.2012.
 
MUHOMOR aktivna tvar AZAMETIPOS. Organofosfat, namijenjen za uporabu na ciljana područja a ne za prskanje u zraku; uglavnom se koristi protiv muha u zatvorenim prostorima, na konjima, govedima, svinjama i pilićima.
 
Azametipos mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za ptice; vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne; može uzrokovati glavobolje, slabost, nervozu, znojenje, povraćanje i poteškoće s gutanjem; izloženost visokim razinama može uzrokovati mišićno trzanje, bolove u očima, nerazgovijetan govor, koliku, hiper-salivaciju, poteškoće sa srcem, poteškoće sa disanjem, grčeve i padanje u nesvijest; također u kontaktu sa očima ili kožom izaziva njihovu iritaciju
EU, ECHA: Azametipos nije odobren. Prema Programu Zavoda za Javno Zdravstvo SDŽ Muhomor nije bio na popisu preporučenih / dozvoljenih pesticida za mjere dezinsekcije.
2023. Muhomor odobren kao biocid 2014., nije odobren za 'zaštitu bilja'.
 
BATURAD aktivna tvar BACILLUS THURINGIENSIS ISRAELENSIS (Bti), bakterija tla.
Bti mogući štetni učinci: mogući uzročnik problema sa reprodukcijom ptica; dugoročna uporaba možda uzrokuje gubitak biološke raznolikosti u okolišu; može uznemiriti važne močvarne organizme; može izazvati iritaciju očiju i kože kod ljudi i životinja; može biti štetan ako se udiše.
EU: Odobren 01.05.2009, istječe 30.04.2019, krajni rok 30.04.2020. ( lipanj 2023. ): Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren 01.05.2009. - 15.08.2024. ECHA: ( 2018. ) Btiodobren, PT18, 01.10.2013. - 30.09.2023. ( lipanj 2023. ) Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren, 01.10.2013. - 30.09.2023.; Bt subsp. israelensis, strain SA3A odobren 01.07.2016 - 30.06.2026.;
2023. Baturad odnosno Belthirul odobren za 'zaštitu bilja'; nije odobren kao biocid.
 
DIMILIN: aktivna tvar DIFLUBENZURON, insekticid benzamida, regulator rasta insekata (Ometač) (IGR).
Diflubenzuron mogući štetni učinci: vrlo otrovan za slatkovodne i morske beskralježnjake; umjereno toksičan za ribe i gliste; malo toksičan za ptice; utječe na hemoglobin kod pokusa na životinjama; može uzrokovati poteškoće sa disanjem kod ljudi; izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; metaboliti su mogući ljudski karcinogen.
EU: Odobrenje 01.01.2009., isteklo 31.12.2018., krajni rok produžen do 31.12.2019. ( lipanj 2023. ) Diflubenzuron nije odobren. ECHA: odobren, PT18, 01.02.2015. - 31.01.2025. Dana 26. listopada 2018. godine Dimilin i još dva insekticida bazirana na Diflubenzuronu odobreni su za upotrebu do 2027. godine prema listi Europske Agencije za Kemikalije, dok Vigilante i Micromite nisu bili uključeni. Dana 12.02.2019., samo su dva proizvoda bila na popisu odobrenih sredstava: Dimilin 5 i Labyrinth+. U kolovozu 2023. bilo je 8 dozvoljenih proizvoda na popisu.
2023. Dimilin 5 nije bio na popisu dozvoljenih biocida u Hrvatskoj. Odobreni su Dimilin SC48 ( 14.01. 2010. ), Dimilin TB2 i Dimilin SC15 ( 10.08.2009. ) ali nisu na popisu ECHA-a.
 
QUICKBAYT: aktivne tvari IMIDAKLOPRID, neonikotinoid, i TRICOSENE (muscalure, Z-9-tricosene, cis-tricos-9-ene, muscamone) feromon izoliran iz kućne muhe (Musca domestica)
 
Imidakloprid moguće štetne nuspojave: vrlo otrovan za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi; vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima; vrlo otrovan za pčele, ptice; otrovno za ribe, gliste, sisavce; dugoročno štetan u tlu; kod ljudi: štetan ako se proguta; može uzrokovati toksičnost za reproduktivne organe; mogući faktor u poremečaju autističnog spektra.
EU: Odobren do 31/07/2022., ali zabranjen za neke vrste cvijeća. ( lipanj 2023.) Imidakloprid nije odobren ECHA: odobren, PT18, 01.07.2013. - 30.06.2023. ( kolovoz 2023. ) zahtjev za obnavljanje odobrenja još u tijeku.
 
Tricosene mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodene beskralježnace; kod ljudi, izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; može uzrokovati poteškoće sa disanjem
EU: Tricosene nije odobren. ECHA: Odobren, PT19, repelenti i atraktanti, 01/10/2014 - 30/09/2024.
[2023. Quick Bayt na bazi samog imidakloprida odobren kao biocid 10.08.2009.]

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2018., tekst ažuriran u kolovozu 2023.

 

Srodni sadržaj (po oznakama)

Video sadržaj

Insekti i ptice pjevaju na Hvaru Snimanje i slike: Vivian Grisogono
Više u ovoj kategoriji: « Krađa grožđa na Hvaru? Ne preporučamo. Zašto trujemo naš raj? - poziv na buđenje! »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Insekti nam trebaju!

Eco Environment News feeds

  • Help a toad across the road – and five more ways to save these endangered amphibians

    Britain’s toads have begun their spring migration, putting them at even greater risk than usual. Here’s how – and why – we should look after them

    There’s a touch of old magic about toads, those shapeshifters of myth, superstition and folklore. Charismatic creatures with the pleasing Latin binomial bufo bufo, common toads have astonishing copper- or gold-coloured eyes and rugged, textured skin. “People say they look warty, which I’ve always thought is a bit unfair,” says Dr Silviu Petrovan, a conservationist and toad population researcher.

    More prosaically, toads are great for your garden. “We say toads are a gardener’s best friend, because they eat all the pests,” says Jenny Tse-Leon, the head of conservation and impact at the British amphibian charity Froglife. Their spring migration is a dramatic event, during which hundreds of thousands of animals travel back to their ancestral breeding ponds. “Like the wildebeest of the Serengeti,” says Tse-Leon. “They’re just a lot smaller than wildebeest.” The males “piggyback” on potential partners: “You see them riding on the female’s back to get a lift to the pond.”

    Continue reading...

  • Large tortoiseshell butterfly confirmed no longer extinct in UK

    Early spring sightings show colourful insect is a resident species for first time in decades, says conservation charity

    The large tortoiseshell – an elusive and enigmatic butterfly that became extinct in Britain in the last century – is a UK resident species once again, with a flurry of early spring sightings.

    Britain’s list of native butterflies has increased to 60 with the return of the insect after individuals emerged from hibernation in woodlands in Kent, Sussex, Hampshire, Dorset, Cornwall and the Isle of Wight.

    Continue reading...

  • Countries can rewild borders to deter invasions, says EU environment chief

    Jessika Roswall cites Poland and Finland, which have made border areas near Russia or its allies ‘more hostile’ to cross

    Countries should look to rewild their land borders as a deterrence to invasion and build up other geographical defences to attack, Europe’s environment chief has said.

    Jessika Roswall, the EU’s commissioner for the environment, water resilience and a competitive circular economy, said nature should be used to improve national security. “Investing in nature and using nature as a natural border control is necessary, and actually increases biodiversity. It’s a win-win,” she said.

    Continue reading...

  • How the ‘Galápagos of west Africa’ is plundered by floating fish factories

    A Guardian investigation with DeSmog reveals thousands of tonnes of fish are illegally turned into fishmeal and oil off the coast of Guinea-Bissau

    The only ice factory on Bubaque, an island in west Africa’s Guinea-Bissau, is out of service. Local fishers, such as Pedro Luis Pereira, are forced to source ice from factories on the mainland, about 70km away – a six-hour round trip by boat.

    “The machines have been broken for months,” Pereira says, as he pulls in his nets on the shore of the island inside the protected Bijagós archipelago. “We’ve alerted the ministry of fisheries, but so far, no one has come to fix them.”

    Foreign industrial vessels anchored near the port of Bissau. Photograph: Davide Mancini

    Continue reading...

  • Country diary: A riverside walk reveals the city’s history written in plants | Susie White

    Lower Ouseburn, Newcastle upon Tyne: Under boardwalks, in concrete, on window ledges, seeds borne by water and carried on feet survive

    The Ouseburn slides glassily, reflecting clouds, as it moves towards the Tyne. These lower reaches are tidal, once used for loading coal barges, here in the industrial heart of Newcastle. From glassworks, bottleworks, potteries and flax mills, the area is now transformed into waterside cafes, bars and housing. The burn flows through a variety of habitats: a wooded dene beneath a soaring viaduct, past stables, a farm and converted factories, exposed mud and ivied ruins, an evolving cityscape, its plants often overlooked.

    We study the ground while joggers and prams go past and progress is slow; there’s so much life here in the footpath margins. James Common has researched the city’s plants for six years and his book Urban Flora of Newcastle and North Tyneside is published on Monday. He found the Lower Ouseburn to be the fifth most diverse 1km square of the 188 he covered, the others being nature reserves and the Victorian park of Jesmond Dene. This vibrancy is the result of movement, of people and industry, animals and ships’ ballast, seeds borne by the river or carried on feet.

    Continue reading...

  • Yorkshire Water receives fresh funding despite sewage fines and pay row

    Private equity group EQT to take 42% stake as supplier faces scrutiny over environmental record and CEO’s pay

    A leading European investor will pump fresh funding into Yorkshire Water including helping to cover a £600m loan, despite recent heavy sewage fines and a scandal over executive pay at the utility company.

    EQT, a Swedish private equity group, said on Monday it would take a 42% stake in Kelda Holdings, the Jersey-registered parent company of Yorkshire Water, which has 5.7 million customers across Yorkshire and parts of the East Midlands and Lincolnshire.

    Continue reading...

  • BrewDog sold Highland estate for knockdown price after abandoning its reforestation plans

    Self-styled ‘punk’ beer company bought land in 2020, pledging to plant Scotland’s ‘biggest ever forest’

    The self-styled “punk” beer company BrewDog sold its Highland estate for a knockdown price after abandoning its efforts to plant Scotland’s “biggest ever forest” there.

    BrewDog’s co-founder James Watt claimed its Lost Forest project at Kinrara in the Cairngorms national park would cover a “staggering area” and capture tens of millions of tonnes of CO2 during its lifetime.

    Continue reading...

  • Pay per view: Victoria wants to charge visitors to see the Twelve Apostles – will it become like Stonehenge?

    Like Stonehenge, the Australian coastal landmark is first seen from a busy highway – and locals warn charging a fee for safe viewing could make existing congestion worse

    How much is a view worth? The Victorian public is asking itself that question after the state government announced on Monday that it would impose visitor fees on one of its most spectacular landmarks, the Twelve Apostles.

    Bookings would be required and a fee payable for parking and access to the $126m Twelve Apostles Visitor Centre, the gateway to the main viewing decks for the famous sea stacks – columns of remnant rock from the eroded Victorian coastline, visible along the winding, 240km-long Great Ocean Road.

    Sign up for a weekly email featuring our best reads

    Continue reading...

  • ‘The smell wasn’t healthy’: the artist who wore 24 nappies to highlight sewage pollution – and fell ill

    zack mennell made a costume out of nappies and waded into filthy waterways saying: ‘I’m going to be the parasite.’ The performance artist’s project became more literal than originally intended

    On the Deptford foreshore, a ghoulish figure is sinking into the Thames. Performance artist zack mennell (who writes their name in lower case) wades to their belly button as a crowd watches on. As they dip down further, their mutant costume – sewn together from 24 adult nappies – swells with water … and waste.

    mennell’s work smears the personal and political across their body. The Thames performance is the finale of a project called (para)site, made in response to revelations of sewage discharge in our waterways and a reaction to the way benefit claimants are labelled as a drain on society. “OK,” mennell thought, “I’m going to be the parasite.” Their taking on of pollution was more literal than they intended; they contracted Weil’s disease from rat urine in the water.

    Continue reading...

  • How can we really protect Britain’s environment?

    Well-intentioned laws designed to safeguard nature frequently have the opposite effect

    The importance of protecting nature is not up for debate. One in six species in Britain is threatened with extinction. Since 1970, more than half our flowering plants have decreased in areas where they once thrived. In the 1950s, Britain’s hedgehog population was 30m strong. Now, it is believed to be under a million.

    All this demands action. The problem is that a lot of the action we’ve taken – mainly in the form of legislation – fails to target the biggest drivers of nature loss. Instead, it bites when we try to build: wind turbines, solar farms, railways or nuclear power plants, making their construction lengthier, more expensive or, in some cases, impossible.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.