Eco Hvar

Insekti nam trebaju!

Objavljeno u Za dobrobit svih

Naša kampanja protiv korištenja otrova na neodgovoran način je počela prije nekoliko godina.

Insekti nam trebaju!

Od kolovoza 2017., imali smo korespodenciju s više državnih i lokalnih organa. Međutim, do dan danas, nismo dobili adekvatan odgovor na naša pitanja. Čak kad smo upitali Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, 19.01.2018. i 30.04.208. (NN 25/13), prošlo je nekoliko mjeseci a nismo dobili očitovanje.

Nakon nekoliko reakcija Ministarstva zdravstva smo shvatili da Ministarstvo i Zavod ne uvažavaju prijave ako ne dolaze od njihovih inspektora. Očito inspektori ne gledaju provedbu Programa mjera dezinsekcije i deratizacije s istog gledišta kao mi i ne žele uvažavati naše primjedbe - iako su te primjedbe utemeljene u državnim Zakonima i Pravilnicima. Tako da je taj krug zatvoren i ovako nećemo napredovati nikako.

Trudimo se raditi za dobrobit naše Domovine. Mi smo citirali probleme i moguća kršenja Zakona u vezi Programa DD-a na Hvaru, ali smatramo da je ta problematika ista u cijeloj Hrvatskoj, na štetu naroda i okoliša.

Našim istraživanjem i promatranjem utvrdili smo da suprotno Pravilniku o načinu obvezatne DDD (NN 35/07, 76/12) 1) kemijski otrovi su prvi i jedini način suzbijanja insekata; 2) zamagljivanje se provodi na neodgovoran način sa sredstvima koja su štetna za ljudsko zdravlje i okoliš; 3) upozorenje o akcijama zamagljivanja su sve više neadekvatna; 4) nazivi i moguće nuspojave sredstava s kojim se obavlja zamagljivanje ne objavljaju se; 5) Pravilnik nije u skladu s temeljnim intencijama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 60/92). Doduše, iskustvo i u Hrvatskoj a i drugim zemljama pokazuje da otrovi nisu efikasni za suzbijanje neželjenih insekata i životinja, nego stvaraju probleme kolateralne štete i otpornosti kod ciljenih štetnika.

Zbog navedenog, naši ciljevi su:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

3. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

4. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

5. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

6. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

7. da otrovi za deratizaciju ne budu djeljeni općenito narodu;

8. da raticidni otrovi koji se dijele budu u sigurnim kutijama, i da se vodi evidencija kome su predani;

9. da imena otrova za deratizaciju koji su djeljeni budu objavljena, uz popis mogućih nuspojava kao i upute na stranim jezicima;

10. da tvrtka koja dijeli otrove za deratizaciju pokupi korištene kutije kasnije ​poslije upotrebe;

11. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

12. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama

DDD PROGRAM: HVAR, STARI GRAD, JELSA 2017 - 2018, PESTICIDI I MOGUĆE NUSPOJAVE

DETALJI O PESTICIDIMA I NJIHOVIM MOGUĆIM NUSPOJAVAMA

Za ažurirane opširnije informacije o pesticidima, njihovim mogućim nuspojavama i statusom odobrenja uz stručne dokaze, vidjeti 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' i 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'

RODENTICID European Chemicals Agency (ECHA) kôd odobrenja PT14, rodenticidi

RATIMOR: aktivna tvar BROMADIOLON, Rodenticid - antikoagulant - superwarfarin - antagonist 4-hidroksikumarinskih vitamina K, antikoagulantni otrov.Bromadiolon mogući štetni učinci: može biti koban ako se proguta, udahne ili u dodiru sa kožom; može oštetiti plodnost ili nerođeno dijete; može uzrokovati oštećenje organa kod ljudi; vrlo toksičan za ribe i vodeni život, također za gliste.
EU: Odobrenje 01.06.2011., istječe 31.05.2021., nije više odobren ( 2023. ). ECHA: Odobren 01.07.2011. - 30.06.2024., ( zahtjev za obnovu odobrenja već u tijeku u lipnju 2023. )
2023. Ratimor proizvodi nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
INSECTICIDI (ECHA kôd odobrenja PT18, insekticidi, akaricidi, proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca)
 
AQUATAIN AMF. Larvicid na bazi PDMS (polydimethylsiloxane)
Stvori tanki sloj silikona na površini vode koje sprečava normalan razvoj juvenilnih stadija komaraca (ličinki i kukuljica)
Aquatain mogući štetni učinci: uzrokuje štetu kod neciljanih organizama
EU: oslobođen od registracije pri Europskoj Komisiji, zbog načina djelovanja.
 
CIPEX 10E i MICROFLY: aktivna tvar CIPERMETRIN, Sintetički piretroid.
Cipermetrin, moguće nuspojave: vrlo otrovan za mačke, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice; kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt.
EU: odobrenje 01.03.2006, isteklo 31.10.2018. Cipermetrin je ponovno odobren provedbom Uredbom Komisije 2018/1130 (13.08.2018). ( lipanj 2023. ) Cipermetrin odobren 01.02.2022 - 31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.). ECHA: odobren, PT18, 01.06.2020. - 31.05.2030 Dana 24.10.2018., bilo je 100 proizvoda na temelju cipermetrina, a svi su za zaštitu drva (wood preservatives), niti jedan za korištenje u zraku, odnosno za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 50 autorizacija za insekticidne proizvode ( PT18 ).
2023. Cipex 10E i Microfly nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
PERMEX 22E aktivne tvari PERMETRIN and TETRAMETRIN, sintetički piretroidi.
uz sinergist (inertna tvar / mješavina): PIPERONIL BUTOKSID (PBO)
 
Permetrin moguće nuspojave: visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke; na ljude može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim.
EU: Permetrin nije odobren. ECHA: odobren, PT18., 01.05.2016. - 30.04.2025. ( u lipnju 2023. do 30.04.2026. ) Permetrin je bio ponovno odobren provedenom Uredbom Komisije 1090/2014 (16.10.2014), ali, kao cipermetrin, samo uvjetno. Od166 autorizacija za proizvode na bazi permetrina na popisu ECHA-a (24.10.2018.), samo 10 nije bilo za zaštitu drva. Po uvjetima odobrenja nije dozvoljeno koristiti permetrin za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 46 autorizacija za insekticide na bazi permetrina ( PT18 ). Permex 22e i Permex 22ec nisu bili na popisu ECHA-a dozvoljenih proizvoda.
 
Tetrametrin moguće nuspojave: potencijalno kancerogen za ljude; visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake; može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži.
EU, ECHA: Tetrametrin nije odobren. (zabranjen u Americi još 2015.g.)
 
Piperonil butoksid (PBO) mogući štetni učinci: otrovan za ribe; može ozrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora.
ECHA: Piperonil butoksid odobren, PT18, 01.07.2018. - 30.06.2028.
2023. Permex 22E nije odobren za 'zaštitu bilja' Odobren kao biocid 26.04.2012.
 
MUHOMOR aktivna tvar AZAMETIPOS. Organofosfat, namijenjen za uporabu na ciljana područja a ne za prskanje u zraku; uglavnom se koristi protiv muha u zatvorenim prostorima, na konjima, govedima, svinjama i pilićima.
 
Azametipos mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za ptice; vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne; može uzrokovati glavobolje, slabost, nervozu, znojenje, povraćanje i poteškoće s gutanjem; izloženost visokim razinama može uzrokovati mišićno trzanje, bolove u očima, nerazgovijetan govor, koliku, hiper-salivaciju, poteškoće sa srcem, poteškoće sa disanjem, grčeve i padanje u nesvijest; također u kontaktu sa očima ili kožom izaziva njihovu iritaciju
EU, ECHA: Azametipos nije odobren. Prema Programu Zavoda za Javno Zdravstvo SDŽ Muhomor nije bio na popisu preporučenih / dozvoljenih pesticida za mjere dezinsekcije.
2023. Muhomor odobren kao biocid 2014., nije odobren za 'zaštitu bilja'.
 
BATURAD aktivna tvar BACILLUS THURINGIENSIS ISRAELENSIS (Bti), bakterija tla.
Bti mogući štetni učinci: mogući uzročnik problema sa reprodukcijom ptica; dugoročna uporaba možda uzrokuje gubitak biološke raznolikosti u okolišu; može uznemiriti važne močvarne organizme; može izazvati iritaciju očiju i kože kod ljudi i životinja; može biti štetan ako se udiše.
EU: Odobren 01.05.2009, istječe 30.04.2019, krajni rok 30.04.2020. ( lipanj 2023. ): Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren 01.05.2009. - 15.08.2024. ECHA: ( 2018. ) Btiodobren, PT18, 01.10.2013. - 30.09.2023. ( lipanj 2023. ) Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren, 01.10.2013. - 30.09.2023.; Bt subsp. israelensis, strain SA3A odobren 01.07.2016 - 30.06.2026.;
2023. Baturad odnosno Belthirul odobren za 'zaštitu bilja'; nije odobren kao biocid.
 
DIMILIN: aktivna tvar DIFLUBENZURON, insekticid benzamida, regulator rasta insekata (Ometač) (IGR).
Diflubenzuron mogući štetni učinci: vrlo otrovan za slatkovodne i morske beskralježnjake; umjereno toksičan za ribe i gliste; malo toksičan za ptice; utječe na hemoglobin kod pokusa na životinjama; može uzrokovati poteškoće sa disanjem kod ljudi; izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; metaboliti su mogući ljudski karcinogen.
EU: Odobrenje 01.01.2009., isteklo 31.12.2018., krajni rok produžen do 31.12.2019. ( lipanj 2023. ) Diflubenzuron nije odobren. ECHA: odobren, PT18, 01.02.2015. - 31.01.2025. Dana 26. listopada 2018. godine Dimilin i još dva insekticida bazirana na Diflubenzuronu odobreni su za upotrebu do 2027. godine prema listi Europske Agencije za Kemikalije, dok Vigilante i Micromite nisu bili uključeni. Dana 12.02.2019., samo su dva proizvoda bila na popisu odobrenih sredstava: Dimilin 5 i Labyrinth+. U kolovozu 2023. bilo je 8 dozvoljenih proizvoda na popisu.
2023. Dimilin 5 nije bio na popisu dozvoljenih biocida u Hrvatskoj. Odobreni su Dimilin SC48 ( 14.01. 2010. ), Dimilin TB2 i Dimilin SC15 ( 10.08.2009. ) ali nisu na popisu ECHA-a.
 
QUICKBAYT: aktivne tvari IMIDAKLOPRID, neonikotinoid, i TRICOSENE (muscalure, Z-9-tricosene, cis-tricos-9-ene, muscamone) feromon izoliran iz kućne muhe (Musca domestica)
 
Imidakloprid moguće štetne nuspojave: vrlo otrovan za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi; vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima; vrlo otrovan za pčele, ptice; otrovno za ribe, gliste, sisavce; dugoročno štetan u tlu; kod ljudi: štetan ako se proguta; može uzrokovati toksičnost za reproduktivne organe; mogući faktor u poremečaju autističnog spektra.
EU: Odobren do 31/07/2022., ali zabranjen za neke vrste cvijeća. ( lipanj 2023.) Imidakloprid nije odobren ECHA: odobren, PT18, 01.07.2013. - 30.06.2023. ( kolovoz 2023. ) zahtjev za obnavljanje odobrenja još u tijeku.
 
Tricosene mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodene beskralježnace; kod ljudi, izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; može uzrokovati poteškoće sa disanjem
EU: Tricosene nije odobren. ECHA: Odobren, PT19, repelenti i atraktanti, 01/10/2014 - 30/09/2024.
[2023. Quick Bayt na bazi samog imidakloprida odobren kao biocid 10.08.2009.]

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2018., tekst ažuriran u kolovozu 2023.

 

Srodni sadržaj (po oznakama)

Video sadržaj

Insekti i ptice pjevaju na Hvaru Snimanje i slike: Vivian Grisogono
Više u ovoj kategoriji: POMOĆ NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA: ŠTA MI RADIMO »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Insekti nam trebaju!

Novosti: Ekologija.hr

  • Heat pumps and insulation would cut UK living costs more than new oilfields, study suggests

    Warm homes plan would create 50,000 jobs, compared with about 1,100 for Rosebank oilfield, thinktank finds

    Insulating Britain’s homes and investing in heat pumps would do more to cut the cost of living, create jobs and boost the UK’s economy than drilling for new oil, research suggests.

    The government’s £15bn warm homes plan, currently under threat of cuts as ministers seek budget savings, would slash £1bn a year from household energy bills across the UK, concentrated on those on low incomes, according to research by the thinktank E3G. It would also provide a £1.6bn yearly boost to the economy, and about 50,000 new jobs spread across thousands of small businesses.

    Continue reading...

  • The problem with telling people the world is ending

    In the face of terrible crises, it can feel right to shock people into action. But what if that has the opposite effect?

    These days, it’s easy to succumb to hopelessness. Whether you’re thinking about the climate crisis, the prospect of AI apocalypse, war or political turmoil, the list of challenges facing humanity can seem insurmountable.

    It certainly feels unprecedented, and much of it may be. The sense of impending doom, on the other hand, is nothing new. And what we have learned from the past is that doomerism can lead to paralysis. If everyone freezes, then nothing changes – but if we want to have a chance of mitigating some of the threats I’ve mentioned then action is what’s required.

    Continue reading...

  • Healey backs pro-growth case for Heathrow third runway after Burnham ducks issue

    Chancellor says government will study responses to public consultation, with airports being ‘big part of jobs and growth’

    John Healey has said there is a pro-growth case for going ahead with a third runway at Heathrow despite the prime minister declining to back it.

    Healey’s predecessor as chancellor, Rachel Reeves, put approval of the long-planned runway at the heart of her “growth speech” last year, saying it would “make Britain the world’s best-connected place to do business”.

    Continue reading...

  • How the quirky puffin became a symbol of the climate crisis – and hope

    In an extract from his new book, the nature historian explains how technology could help the seabird survive

    For centuries human beings have exploited puffins, harvesting them by the thousand on their breeding grounds for their food and feathers. Over time, though, this relationship has changed, so that today we have come to love them, celebrating their quirky character and comical appearance and giving them a central place in our affections – a journey described by the environmental historian Dr Rob Lambert as the shift “from use to delight”.

    How ironic, then, that just as we have come to truly appreciate them, our own existence now threatens theirs. The climate crisis threatens almost all the world’s roughly 11,000 species of birds, but its consequences have particularly dire significance for seabirds, whose life cycle is so intimately connected to the timing and abundance of their food supplies.

    Continue reading...

  • From little acorns … to his 1,000th article for the Guardian country diary

    As Mark Cocker approaches a landmark for the world’s oldest column in an English-language newspaper, he is still inspired by powerful encounters with nature

    In the autumn of 1987, Mark Cocker sat in a field near Norwich and watched a jay burying acorns for the long winter ahead. He described the scene in his first country diary for the Guardian. Thirty-nine years on, some of those jay-planted acorns will be mature oaks now, and Cocker is completing his 1,000th diary for the world’s oldest column in an English-language newspaper.

    In his next diary, he will reflect on the changing birdlife around Flint Clough, in the Peak District, where he first marvelled at rare birds aged 12 after devouring bird books in his bedroom. As a boy, he would find cuckoo, golden plover, ring ouzel and twite, a once-common bird which is now virtually extinct in England.

    Continue reading...

  • Uncovering the secrets of New Zealand’s elusive ‘jungle penguins’

    The tawaki, or Fiordland crested penguin, known for its prominent yellow eyebrows, has for years baffled scientists with its unusual habits

    Deep in the misty fjords of New Zealand’s South Island, a team of researchers is trying to catch one of the world’s most elusive penguins: the forest-dwelling tawaki, or Fiordland crested penguin. For weeks, researchers stand sentry each day over a burrow on Eleanor Island, hoping to corner the female bird so they can retrieve data from its tagging device.

    But this penguin has developed a clever exit strategy – digging multiple tunnels to elude its captors.

    The Tutoko I prepares for a research trip during its annual Fiordland crested penguin nest survey around Doubtful Sound

    Continue reading...

  • Honeybees are barging aside wild pollinators in hunt for pollen and nectar, study finds

    As a surge in beekeepers has led to increased numbers of honeybees, researchers record them pushing bumblebees and other rival species away from flowers

    Honeybees are outcompeting wild pollinators for resources by aggressively bumping into them and chasing them away from flowers, research has shown.

    The study, by researchers from Anglia Ruskin University, found that areas where there were higher concentrations of honeybees had fewer wild pollinators, such as bumblebees, solitary bees and hoverflies.

    Continue reading...

  • A California town’s beaches are washing away. Can its residents turn the tide?

    Rapid coastal erosion threatens coastal homes and economies, and as Super El Niño rounds the corner, a town is reckoning with the reality of climate crisis

    San Clemente is one of southern California’s most picture-perfect beach towns – a capital of American surf culture since the 1950s. In two years, 2028 Olympic surfers will compete at Lower Trestles, a world-class surfing beach.

    But the town’s longtime cultural and economic driver, its beaches, are now under threat. As pounding waves driven by late-summer storms in the Pacific devour chunks of the California coastline, some of San Clemente’s beaches are growing narrower, the sand increasingly eaten away.

    Continue reading...

  • More peas, please! 17 delicious ways to devour Britain’s most brilliant vegetable

    They’re healthy, versatile, sustainable and available. Yet pea consumption in the UK is at a 50-year low. Here are the curries, dips, pasta dishes and even cakes that could turn all that around

    It’s not good news for the pea farmers: pea consumption in the UK has fallen to a 50-year low. According to data from Defra, the average Briton ate just 37g of peas per week in 2025, down from 144g per week in 1975.

    Though a classic British staple, peas are not for everybody. Apparently only 22% of gen Z associate peas with Britain at all (which is patently ridiculous: 90% of the peas we consume in the UK are grown here, while we produce about 160,000 tonnes for freezing alone each year).

    Continue reading...

  • Hiding in plane sight: the invisible turbulence that can strike out of a clear blue sky

    As the planet warms, airlines are grappling with what this means for air travel – and for the passengers who simply refuse to keep their seatbelts fastened

    It was a swelteringly hot afternoon in south-west Myanmar on 21 May 2024. Tropical thunderstorms, showers and highs of 36C were forecast for the area around the Irrawaddy Basin. High above, monsoonal heat and humidity were building into a vast convective column of water vapour, a towering cumulonimbus cloud soaring up to 35,000ft (more than 10,500 metres) into the air. From the ground, it would have looked like something from a children’s picture book – a soft, fluffy white mass. But for Singapore Airlines flight SQ321 passing just above, it was anything but benign.

    In the cabin of the Boeing 777, passengers were being woken up for breakfast with three hours to go on the journey from London to Singapore. For the 210 travellers on board, the past 10 hours had been uneventful. The seatbelt signs were off. Some were milling around, others were using the toilets, and cabin staff were preparing trolleys for service. At 2.19pm and 23 seconds local time, moderate turbulence shook the plane for 17 seconds and the seatbelt sign was switched on. Then, as one passenger described it, it was “like a grenade had gone off”. In just 4.6 seconds, any passenger not strapped in hit the roof with 1.5 times the force of gravity and was thrown back on the floor in an instant.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.