ECO HVAR: CILJEVI I AKTIVNOSTI DOBROTVORNE UDRUGE

Okoliš

Namjere udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite okoliša i srodne teme

Više...

Zdravlje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje zdravog načina života i srodne teme

Više.

Životinje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite životinja i srodne teme

Više...

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • The fight for Hope Moor is set to be repeated across the UK as the government aims to hit its renewable energy targets

    Instead of a slingshot, the Davids are brandishing a sculpture and a coffee table book. Their Goliaths are a Norwegian energy company and a UK energy secretary with renewable targets to meet.

    A fierce battle has begun over one of England’s tallest windfarms, proposed for deep peat moorland overlooking the Yorkshire Dales national park, in what residents say will mark the irrevocable industrialisation of their rural landscape.

    Continue reading...

  • Images confirm xAI is continuing to defy EPA regulations in Mississippi to power its flagship datacenters

    Elon Musk’s artificial intelligence company is continuing to fuel its datacenters with unpermitted gas turbines, an investigation by the Floodlight newsroom shows. Thermal footage captured by Floodlight via drone shows xAI is still burning gas at a facility in Southaven, Mississippi, despite a recent Environmental Protection Agency (EPA) ruling reiterating that doing so requires a state permit in advance.

    State regulators in Mississippi maintain that since the turbines are parked on tractor trailers, they don’t require permits. However, the EPA has long maintained that such pollution sources require permits under the Clean Air Act.

    Continue reading...

  • Project in Ceredigion aims to help country catch up with large-scale nature recovery projects elsewhere in UK

    A Welsh charity has bought more than 480 hectares (1,195 acres) in Ceredigion to establish Cymru’s “flagship” rewilding project, helping the country catch up with large-scale nature recovery projects under way elsewhere in the UK.

    Tir Natur (Nature’s Land), founded in 2022, announced it had acquired the site at Cwm Doethie in Elenydd, or the Cambrian mountains, after a fundraising drive launched last year raised 50% of the £2.2m purchase price. A philanthropic bridging loan enabled the sale.

    Continue reading...

  • Exclusive: High levels of banned ‘forever chemical’ have been detected in rivers and groundwater at 25 sites

    A string of toxic pollution hotspots has been uncovered across Cumbria and Lancashire, with high levels of the banned cancer-causing “forever chemical” Pfos detected in rivers and groundwater at 25 sites.

    The contamination, spread across a large area, was uncovered by Watershed Investigations and the Guardian after a freedom of information request revealed high concentrations of Pfos in Environment Agency samples taken in January 2025.

    Continue reading...

  • Senators said repeal was ‘particularly troubling’ and was counter to EPA’s mandate to protect human health

    More than three dozen Democratic senators have begun an independent inquiry into the US Environmental Protection Agency (EPA) following a huge change in how the agency measures the health benefits of reducing air pollution that is widely seen as a major setback to US efforts to combat the climate crisis.

    In a regulatory impact analysis, the EPA said it would stop assigning a monetary value to the health benefits associated with regulations on fine particulate matter and ozone. The agency argued that the estimates contain too much uncertainty.

    Continue reading...

  • Cardiff: It steals light, it discourages growth at its base, and it blocks what was once a panoramic view. How do I make peace with it?

    It goes against the grain for me to hate a plant, but I’ve been resenting a certain Leyland cypress for a long time. Planted by a neighbour in the 1970s to give the house we overlook privacy, it now blocks part of our panoramic view over Cardiff. When we moved in 12 years ago, I was able to lie down in bed and see only sky. In that time the solitary tree has grown four metres and now looms over my sleep. Crows, robins, pigeons and green woodpeckers use it as a lookout over the city. Magpies have attempted (unsuccessfully) to build a nest in it. Polite requests to the owner have been ignored.

    Hesperotropsis leylandii is an accidental hybrid of Cupressus macrocarpa and Callitropsis nootkatensis. First noticed in 1888 in Leighton Hall near Welshpool, it was exploited commercially as a cheap, fast-growing screen. Leylandii hedges are light-stealers, tolerant of pollution and notorious for discouraging growth around their base. They often generate disputes between neighbours (including one murder). One person was convicted of criminal damage for urinating on an offending plant. So far I have resisted this, and another suggestion that I knock copper nails into its trunk.

    Continue reading...

  • Choice could prove difficult for Thames Water, which is trying to push through a water recycling scheme nearby

    The first designated bathing water area on the River Thames in London has been shortlisted as one of 13 new monitored swimming areas across the country.

    The Thames at Ham, in south-west London, was shortlisted as a new river bathing water after campaigners gathered evidence to show thousands of people use the river for swimming throughout the year.

    Continue reading...

  • Some districts are adding programs in clean energy and sustainability, while one state is infusing environmental lessons into culinary education and construction

    On one end of the classroom, high school juniors examined little green sprouts – future baby carrots, sprigs of romaine lettuce – poking out of the soil of a drip irrigation system they built a few weeks prior.

    On the opposite end of the room, a model of a hydropower plant showed students how the movement of water can stimulate electrical currents. In this class in South Carolina’s Greenville county school district, students primarily learn about one topic: renewable energy.

    Continue reading...

  • Wild gardening is about shedding obsessions with tidiness, embracing a looser aesthetic and providing a home for ‘the most important creatures on the planet’

    On a wintry January day in Manchester, I crossed University Green, navigating a paved path behind our hotel through lush patches of lawn. It was the start of the inaugural “Wilding Gardens” conference. For two days, scientists and practitioners were gathering to discuss new ways to think about gardens and nature, about what nature needs to thrive, and the untapped potential of gardens – if we step back and allow ecological processes to unfold – to help counter climate change and biodiversity loss.

    Clumps of snowdrop flowers poked through the unmown grass and a grey squirrel streaked across it, from one bare-branched tree to another. Probably common alders, going by the University of Manchester Tree Trail. The world’s first industrial city seemed an apt venue for a talkfest on the urgency of rewilding suburban gardens to help save the planet from precisely what drew Marx and Engels there to study, 180 years ago: the impacts of industrialisation.

    Sign up for a weekly email featuring our best reads

    Continue reading...

  • Vanessa Napaltjari Davis puts $70 a week on her prepaid electricity card – but as Alice Springs swelters through ever-hotter summers, that credit lasts less than three days

    Since the start of summer, Vanessa Napaltjari Davis and her grandchildren have sweltered in their two-bedroom home. Temperatures in the southern half of the Northern Territory have been well above average and the electricity running their single air-conditioner has been regularly disconnected.

    “We almost had 40 days over 40,” she says. “I was struggling to keep on top of the power bill and keep my little grannies [grandchildren] cool.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen