Zdravlje i zdravstvena zaštita našeg doba

Neki od koncepata u podlozi ECO HVARa za zdravlje.

S obzirom na to da sam radila u polju fizikalne rehabilitacije preko 35 godina, prisustvovala sam mnogim promjenama medicinske prakse. Neke su bile na bolje, neke na gore.

Modernom medicinom dominira uporaba terapijskih lijekova. Unosan posao. Veliki profiti za tvrtke koje pronađu pravu nišu na tržištu. Zato je na djelu konstantna utrka za proizvodnjom novog magičnog lijeka koji bi liječio sve moguće ljudske tegobe, da ne spominjem lijekove za prevenciju bolesti, poželjno upakiranog i promoviranog za uporabu što većeg broja ljudi kroz što duži period.

Dobra strana je da se mnogo odmaklo u kontroliranju bolesti poput ospica. Loša strana je da mnogi lijekovi imaju nuspojave koje izazivaju sekundarne probleme, od kojih neki mogu biti opasni ili čak fatalni; a pretjerano je korištenje antibiotika dovelo do stvaranja infekcija koje su otporne na lijelove, poput MRSA i C.Diff te porast bolesti koje bi lijekovi trebali liječiti, poput, na lijekove otporne, tuberkuloze.

Mnogi terapijski lijekovi mogu se danas nabaviti na šalterima i na internetu. Postoje različita pravila propisivanja lijekova. U Ujedinjenom Kraljevstvu, osim registriranih liječnika, neke sestre, patronažne sestre, fizioterapeuti i podolozi imaju pravo propisivati određene vrste lijekova, kao i stomatolozi. Kad god se za pacijenta brine nekoliko praktičara, postoji rizik pretjeranog propisivanja lijekova. Još gore, ako praktičari nisu koordinirani, lijekovi suprotnog učinka mogu se primijeniti, a to može dovesti do blaže smetnje ili katastrofe.

Na neki način naglasak na terapiju lijekovima poremetio je principe medicinske njege. Mnogi doktori i pacijenti očekuju da lijek može iskočiti iz boce ili kesice i da je „znanstvena medicina“ jedini način nošenja sa zdravstvenim problemima. Kad sam se obrazovala za fizioterapeuta prije svih tih godina, bila sam nesklona liječiti pacijente s tuberkulozom jer su mi oba roditelja patila od nje, a najstariji brat je umro od iste bolesti. Strahovi su mi odagnani na sljedeći način: „Nije problem dobiti tuberkulozu ovih dana jer se jednostavno uzimaju lijekovi i onda sve bude dobro“. U duhu ovog lažnog samopouzdanja, tijekom narednih godina, većina izolacijskih bolnica za infektivne bolesti u UK je zatvorena. Ovo je, naravno, bilo prije tuberkuloze otporne na lijekove, sad najvećeg razloga za zabrinutost u svjetskom zdravstvu, pored uspona tzv. superbakterij, spomenutih iznad, koje se nalaze u gotovo svim bolnicama u UK. Američki izvještaj „Prijetnje otpornosti na antibiotike u SAD-u, 2013“ koji izdaje Centar za kontrolu i prevenciju bolesti utvrdio je da se „većina smrti povezanih s otpornosti na antibiotike događa u uvjetima zdravstvene skrbi, poput bolnica ili staračkih domova“.

Iz ugla pacijanata, očekivanja da se bolesti liječe čudima moderne medicine stvorila su osjećaj nepobjedivosti. Ljudi se ne osjećaju odgovornima za prevenciju bolesti i promociju vlastite dobrobiti. Promocije zdravlja dođu i prođu, a konstantno se se u medijima mogu primijetiti poruke, ponekad kontradiktorne, o tome što znači „živjeti zdravo“.

Zdrav život ovisi o mnogo faktora, koji si fizički, mentalni i emocionalni. Okoliš isto igra važnu ulogu. Ne postoji jedinstvena formula za zdrav životni stil. Mnogo ovisi o pojedincu. Prehrana, vježbanje i životni stil imaju utjecaj na zdravlje pojedinca i moraju se razmatrati holistički u relaciji s pojedinčevim kapacitetima, preferencijama i aspiracijama. Vrhunski sportaš ima drugačije potrebe od radnika koji sjedi u uredu, ali da bi bili zdravi, obojica moraju paziti na prehranu, tjelovježbu i životne navike. Za sve je higijena od primarne važnosti u preveniranju i kontroliranju infekcija i unakrsnih infekcija.

Godine iskustva u rehabilitaciji specijaliziranoj za traumu i sportske ozljede su me, naravno, naučile mnogo. Osnovni principi mog djelovanja su bili konstantni cijelo vrijeme:

  1. jednostavna rješenja
  2. sloboda izbora

Preferiram prirodne lijekove za ozljede i bolesti, kad god je moguće. Ljudsko tijelo ima moćne kapacitete da ozdravi samo sebe, u ispravnim uvjetima. Na praktičaru je da pomogne stvoriti prave uvjete. Pacijent (ili osoba odgovorna za pacijenta u slučaju djeteta ili osobe nesposobne da donosi razumne odluke) trebala bi biti informirana o prirodi ozljede ili bolesti, mogućim tretmanima i njihovim efektima (uključujući rizike) te metodama samopomoći. Onda je na pacijentu da odluči koji smjer djelovanja je najbolji u određenoj situaciji. Vrlo često, osjećati kontrolu u nekoj situaciji je važan dio pacijentove sposobnosti oporavka.

Ovo je pozadina stvaranja ECO HVARA za zdravlje, neprofitne organizacije koja promovira razumijevanje zdravih životnih stilova, prevencije problema i njihovih rješenja.

© Vivian Grisogono 2013
Prijevod: Bartul Mimica  
Više u ovoj kategoriji: Vodoopskrba otoka Hvara »
Molim prijavite se ako želite komentarati
Nalazite se ovdje: Home članci o zdravlju Zdravlje i zdravstvena zaštita našeg doba

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Fixing a leak can be simple and equivalent to closing a coal power station, making lack of action maddening, say analysts

    The world’s worst mega-leaks of the potent greenhouse gas methane in 2025 have been revealed by an analysis of satellite data.

    The super-polluting plumes from oil and gas facilities have a colossal heating impact on the climate but often result from poor maintenance and can be simple to fix. The assessment found dozens of mega-leaks, each having the same global heating impact as a coal-fired power station.

    Continue reading...

  • Our photojournalist explores the Cornish landmark on the eve of its anniversary and meets some of its staff, visitors, plants and creatures

    “Give me a sleeping bag and I’ll happily sleep here overnight,” says Kim Mackintosh as she wanders amid the vibrant flora of the Mediterranean biome at the Eden Project on the eve of the tourist attraction’s 25th anniversary.

    Loupe in hand, the leader of the biome’s horticulture team is marvelling at an array of plants that have recently come into bloom, tenderly examining the yellow furry buds of an Acacia glaucoptera before flogging a Grevillea flower to dispense its rich, honey-flavoured nectar.

    Kim Mackintosh inspects the ‘kangaroo paw’ of an Anigozanthos through her loupe. All photographs by Jonny Weeks

    Continue reading...

  • From fluffy owlets to rosy-hued flamingos, Claire Rosen’s portraits of live birds took her on a journey that touched on colonialism, wallpaper design … and chickens

    Continue reading...

  • Fearing that extreme weather threatened its epic breaks, Oriente Salvaje is piloting the first surf insurance policy to protect livelihoods and ecosystems

    In the late 1990s in El Salvador, Rodrigo Barraza went in search of every surfer’s dream: a pristine wave, far from the crowds. Down a rough dirt track hours from any city, he found it: a little-known surf spot on the country’s eastern shores, where long lines of waves form a crisp right-hand break, surrounded by thousands of hectares of tropical forest.

    “I fell in love with the place,” says Barraza. In 2004, he opened a small hotel there, and along with some surfing friends, founded a tourism association. They developed sustainable tourism standards and committed to protect the surrounding biodiverse ecosystemof rare dry tropical forest, rivers and mangroves. They called it Oriente Salvaje – the “wild east”.

    Oriente Salvaje is known by surfers for its world-class breaks, Las Flores and Punto Mango

    Continue reading...

  • This year, Guardian Live events will host the Guardian Climate Forum 2026, a live gathering focused on discussing solutions, accountability and the shared task of building a greener, fairer future. And we want to shape this landmark event with your help

    The climate crisis is one of the defining challenges of our age. But it is also a story of ingenuity, resilience and collective action. Across the world, communities are rethinking energy, food, transport and finance. Campaigners are holding power to account. Scientists are pushing the boundaries of what’s possible. Change is happening and the conversation about what comes next belongs to all of us.

    We’d like to hear from you:

    Which climate issues feel the most pressing where you are, and which give you hope?

    What solutions, ideas or grassroots initiatives deserve deeper exploration?

    Who would you most like to hear from, and whose perspectives are we missing?

    What stories about climate progress, innovation or accountability are underreported?

    What would make an event on climate feel constructive, inspiring and genuinely useful?

    Continue reading...

  • Drosopigi, the Mani, Greece: This rocky region’s abundance of flora takes the breath away – not least a long and winding trail of Chios chamomile

    The Greek name for this southernmost tip of the Peloponnese is linked to a Byzantine fort at Cape Tigani (called Megali Maina), but it may well also draw on the region’s desolate, mountainous rocky country that persists throughout the entire peninsula.

    The fierce Maniot people were well described by Patrick Leigh Fermor in his book Mani (1958), but the region has been more recently celebrated in Charles Foster’s brilliant The Edges of the World, published in January. In history the Mani was known variously for the relentless and sometimes centuries-long vendettas between its local clans, as a fertile recruiting ground for Mediterranean piracy and as an early outpost for Greek liberation from Ottoman rule.

    Continue reading...

  • Researchers project that reduced activity could contribute to half a million additional premature deaths annually by 2050

    Rising temperatures are making physical activity undesirable and even dangerous in many parts of the world, and as global heating worsens, it will further affect how much people are able to move.

    Researchers analysed data from 156 countries between 2000 and 2022 and modelled how rising temperatures may affect physical activity globally by 2050.

    Continue reading...

  • The detection at a popular park of ‘one of the worst invasive species to reach Australia’ is causing concern that suppression efforts are cracking

    The Newmarket women’s football side was gearing up for its clash against crosstown club New Farm United in Brisbane’s inner northern suburbs on Saturday morning when a message pinged in the team’s group chat.

    Just hours before kick-off, the game was postponed, to a date undetermined.

    Continue reading...

  • Water shortages and rising heat is putting pressure on beer ingredients, but US brewers and farmers are adapting

    With St Patrick’s Day this week, millions of Americans are raising a glass. Beer remains the country’s most popular alcoholic drink with more than 6bn gallons consumed each year. But from water shortages to rising temperatures, the climate crisis is putting pressure on beer’s most essential ingredients.

    At Deschutes Brewery in Bend, Oregon, beer is either stacked high in warehouse rows or racing down a canning line and assembled into 12-packs. Inside the cavernous cellars, enormous 6,000-gallon tanks hold the latest batches in progress.

    Continue reading...

  • The Trump administration’s cuts to biodiversity funding have imperiled species, habitats and the people who defend both. Now the world is seeking a new way forward

    On 22 January 2024, at the inauguration of the current Liberian president, Joseph Boakai, the US-based Liberian poet Patricia Jabbeh Wesley paid tribute to the west African nation’s tropical forests – one of the places where, she said, “our fathers came / centuries ago, and planted our umbilical cords / deep in the soil”.

    The forests of Liberia are among the most diverse on the planet, home not only to humans and their ancestral ties but also to rare species such as forest elephants, pygmy hippopotamuses and western chimpanzees. They are also chronically threatened by industrial development, including illegal logging and mining.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Jednostavan plan vježbanja kod kuće pomogao je pacijentima da ostanu aktivni tijekom kemoterapije, smanjujući mentalni umor i pokazujući potencijal za ublažavanje kemo mozga, posebno kod onih na kraćim ciklusima liječenja, pokazala je nova studija.

  • Japanski registar identificirao je slijepu točku u rutinskoj skrbi pacijenata s kroničnom bolešću bubrega (CKD). Razina bikarbonata u serumu rijetko se mjeri, što metaboličku acidozu uglavnom ostavlja neotkrivenom i stoga nedovoljno liječenom. Metabolička acidoza česta je komplikacija kronične bubrežne bolesti i povezana je s gubitkom mišićne mase, bolestima kostiju, inzulinskom rezistencijom, ubrzanim propadanjem bubrega i povećanom smrtnošću. Kliničke smjernice preporučuju liječenje kada razina bikarbonata u serumu padne ispod 22 mEq/L.

  • Rezultati nove studije sugeriraju da bi povećanje unosa mlijeka na preporučene razine moglo smanjiti učestalost moždanog udara i smanjiti nacionalne troškove zdravstvene zaštite povezane s moždanim udarom, ističući kako male promjene u prehrani mogu donijeti značajne dobitke za javno zdravstvo.

  • Stres u ranom životu može dovesti do probavnih problema kasnije u životu, uzrokovan promjenama u crijevima i simpatičkom živčanom sustavu, tvrdi nova studija. Naime, ova studija pokazuje da stresori mogu imati stvaran utjecaj na razvoj djeteta i dugoročno utjecati na probleme s crijevima, a razumijevanje uključenih mehanizama može pomoći u stvaranju ciljanijih terapija.

  • Kolorektalni karcinom ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezane s rakom u svijetu, uglavnom zbog metastaza i ograničenog odgovora na imunoterapiju kod većine pacijenata. Iako su inhibitori imunoloških kontrolnih točaka transformirali liječenje određenih podtipova tumora, većina kolorektalnih karcinoma ostaje "imuno-hladna", što znači da ne uspijevaju pokrenuti učinkovit antitumorski imunitet.

  • Upala, obilježje Crohnove bolesti, donosi nakupine ili agregate imunoloških stanica u submukozu. Koristeći sekvenciranje RNK pojedinačnih stanica (scRNA-seq) za proučavanje fibroze kod Crohnove bolesti, znanstvenici su otkrili neobično nakupljavanje endotelnih stanica - stanica koje obično oblažu krvne žile - oko ovih skupina imunoloških stanica (poznatih kao Crohnovi limfoidni agregati ili CLA). Ove nakupine stanica krvnih žila signaliziraju stanicama koje grade ožiljke (fibroblasti/miofibroblasti) izravno ili putem makrofaga da počnu proizvoditi prekomjernu količinu kolagena ili ožiljnog tkiva, što sugerira da ovi Crohnovi limfoidni agregati mogu imati značajnu ulogu u pokretanju procesa fibroze.

  • Znanstvenici otkrivaju kako promjene u vaginalnom mikrobiomu tijekom trudnoće mogu utjecati na upalu i rizik od prijevremenog poroda, ukazujući na nove terapije temeljene na mikrobiomu koje bi mogle poboljšati zdravstvene ishode majke i dojenčadi. Jednako tako, studija ističe dokaze koji upućuju na to da je okruženje u kojem dominiraju Lactobacillusi obično povezano s imunološkom tolerancijom, dok je disbioza povezana s fiziološki štetnim upalnim kaskadama.

  • Studija provedena na gotovo 16.000 odraslih osoba sugerira da često preskakanje doručka može biti povezano s većom vjerojatnošću razvoja metaboličkog sindroma, glavnog faktora rizika za srčane bolesti. Budući da je metabolički sindrom glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ovi rezultati ističu potencijalnu važnost redovite konzumacije doručka radi poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.

  • Gotovo svi duktalni adenokarcinomi gušterače (PDAC) nastaju aktiviranjem mutacija u onkogenu KRAS, koje se javljaju u više različitih alelnih oblika. Iako su značajni napori doveli do razvoja inhibitora koji ciljaju specifične mutantne KRAS proteine, jedini agensi trenutno odobreni za kliničku upotrebu selektivno ciljaju varijantu KRASG12C. Međutim, mutacije KRASG12C su izuzetno rijetke kod raka gušterače.

  • Nedostatak vitamina B2 čini tumorske stanice osjetljivijima na jedinstveni oblik stanične smrti, pokazala je nova studija. Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B2, poznat i kao riboflavin, te ga mora apsorbirati putem prehrane. Vitamin B2 se može naći u mliječnim proizvodima, jajima, mesu i zelenom povrću. Metabolizam ga pretvara u molekule koje, između ostalog, štite stanicu od oksidativnog oštećenja. No, sada je nova studija pokazala da ova funkcija vitamina B2 ima i lošu stranu: također štiti stanice raka. Naime, vitamin B2 igra ključnu ulogu u zaštiti stanica raka od feroptoze, posebnog oblika programirane stanične smrti.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen