Zdravlje i zdravstvena zaštita našeg doba

Neki od koncepata u podlozi ECO HVARa za zdravlje.

S obzirom na to da sam radila u polju fizikalne rehabilitacije preko 35 godina, prisustvovala sam mnogim promjenama medicinske prakse. Neke su bile na bolje, neke na gore.

Modernom medicinom dominira uporaba terapijskih lijekova. Unosan posao. Veliki profiti za tvrtke koje pronađu pravu nišu na tržištu. Zato je na djelu konstantna utrka za proizvodnjom novog magičnog lijeka koji bi liječio sve moguće ljudske tegobe, da ne spominjem lijekove za prevenciju bolesti, poželjno upakiranog i promoviranog za uporabu što većeg broja ljudi kroz što duži period.

Dobra strana je da se mnogo odmaklo u kontroliranju bolesti poput ospica. Loša strana je da mnogi lijekovi imaju nuspojave koje izazivaju sekundarne probleme, od kojih neki mogu biti opasni ili čak fatalni; a pretjerano je korištenje antibiotika dovelo do stvaranja infekcija koje su otporne na lijelove, poput MRSA i C.Diff te porast bolesti koje bi lijekovi trebali liječiti, poput, na lijekove otporne, tuberkuloze.

Mnogi terapijski lijekovi mogu se danas nabaviti na šalterima i na internetu. Postoje različita pravila propisivanja lijekova. U Ujedinjenom Kraljevstvu, osim registriranih liječnika, neke sestre, patronažne sestre, fizioterapeuti i podolozi imaju pravo propisivati određene vrste lijekova, kao i stomatolozi. Kad god se za pacijenta brine nekoliko praktičara, postoji rizik pretjeranog propisivanja lijekova. Još gore, ako praktičari nisu koordinirani, lijekovi suprotnog učinka mogu se primijeniti, a to može dovesti do blaže smetnje ili katastrofe.

Na neki način naglasak na terapiju lijekovima poremetio je principe medicinske njege. Mnogi doktori i pacijenti očekuju da lijek može iskočiti iz boce ili kesice i da je „znanstvena medicina“ jedini način nošenja sa zdravstvenim problemima. Kad sam se obrazovala za fizioterapeuta prije svih tih godina, bila sam nesklona liječiti pacijente s tuberkulozom jer su mi oba roditelja patila od nje, a najstariji brat je umro od iste bolesti. Strahovi su mi odagnani na sljedeći način: „Nije problem dobiti tuberkulozu ovih dana jer se jednostavno uzimaju lijekovi i onda sve bude dobro“. U duhu ovog lažnog samopouzdanja, tijekom narednih godina, većina izolacijskih bolnica za infektivne bolesti u UK je zatvorena. Ovo je, naravno, bilo prije tuberkuloze otporne na lijekove, sad najvećeg razloga za zabrinutost u svjetskom zdravstvu, pored uspona tzv. superbakterij, spomenutih iznad, koje se nalaze u gotovo svim bolnicama u UK. Američki izvještaj „Prijetnje otpornosti na antibiotike u SAD-u, 2013“ koji izdaje Centar za kontrolu i prevenciju bolesti utvrdio je da se „većina smrti povezanih s otpornosti na antibiotike događa u uvjetima zdravstvene skrbi, poput bolnica ili staračkih domova“.

Iz ugla pacijanata, očekivanja da se bolesti liječe čudima moderne medicine stvorila su osjećaj nepobjedivosti. Ljudi se ne osjećaju odgovornima za prevenciju bolesti i promociju vlastite dobrobiti. Promocije zdravlja dođu i prođu, a konstantno se se u medijima mogu primijetiti poruke, ponekad kontradiktorne, o tome što znači „živjeti zdravo“.

Zdrav život ovisi o mnogo faktora, koji si fizički, mentalni i emocionalni. Okoliš isto igra važnu ulogu. Ne postoji jedinstvena formula za zdrav životni stil. Mnogo ovisi o pojedincu. Prehrana, vježbanje i životni stil imaju utjecaj na zdravlje pojedinca i moraju se razmatrati holistički u relaciji s pojedinčevim kapacitetima, preferencijama i aspiracijama. Vrhunski sportaš ima drugačije potrebe od radnika koji sjedi u uredu, ali da bi bili zdravi, obojica moraju paziti na prehranu, tjelovježbu i životne navike. Za sve je higijena od primarne važnosti u preveniranju i kontroliranju infekcija i unakrsnih infekcija.

Godine iskustva u rehabilitaciji specijaliziranoj za traumu i sportske ozljede su me, naravno, naučile mnogo. Osnovni principi mog djelovanja su bili konstantni cijelo vrijeme:

  1. jednostavna rješenja
  2. sloboda izbora

Preferiram prirodne lijekove za ozljede i bolesti, kad god je moguće. Ljudsko tijelo ima moćne kapacitete da ozdravi samo sebe, u ispravnim uvjetima. Na praktičaru je da pomogne stvoriti prave uvjete. Pacijent (ili osoba odgovorna za pacijenta u slučaju djeteta ili osobe nesposobne da donosi razumne odluke) trebala bi biti informirana o prirodi ozljede ili bolesti, mogućim tretmanima i njihovim efektima (uključujući rizike) te metodama samopomoći. Onda je na pacijentu da odluči koji smjer djelovanja je najbolji u određenoj situaciji. Vrlo često, osjećati kontrolu u nekoj situaciji je važan dio pacijentove sposobnosti oporavka.

Ovo je pozadina stvaranja ECO HVARA za zdravlje, neprofitne organizacije koja promovira razumijevanje zdravih životnih stilova, prevencije problema i njihovih rješenja.

© Vivian Grisogono 2013
Prijevod: Bartul Mimica  
Više u ovoj kategoriji: Vodoopskrba otoka Hvara »
Molim prijavite se ako želite komentarati
Nalazite se ovdje: Home članci o zdravlju Zdravlje i zdravstvena zaštita našeg doba

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital after contracting E coli from contaminated lake

    Realtime pollution alerts are needed across Windermere urgently, campaigners have said, as the mother of a seven-year-old boy who kayaked on the lake described how he nearly died after contracting a dangerous strain of E coli from contaminated water.

    Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital, and underwent two emergency operations, after a family kayaking trip on Windermere last August.

    Continue reading...

  • Recording of humpback whale from 1949 could also provide new understanding of how the huge animals communicate

    A haunting whale song discovered on decades-old audio equipment could open up a new understanding of how the huge animals communicate, according to researchers who say it is the oldest such recording known.

    The song is that of a humpback whale, a marine giant beloved by whale watchers for its docile nature and spectacular leaps from the water, and was recorded by scientists in March 1949 in Bermuda, said researchers at Woods Hole Oceanographic Institution in Falmouth, Massachusetts.

    Continue reading...

  • The Trump administration’s cuts to biodiversity funding have imperiled species, habitats and the people who defend both. Now the world is seeking a new way forward

    On 22 January 2024, at the inauguration of the current Liberian president, Joseph Boakai, the US-based Liberian poet Patricia Jabbeh Wesley paid tribute to the west African nation’s tropical forests – one of the places where, she said, “our fathers came / centuries ago, and planted our umbilical cords / deep in the soil”.

    The forests of Liberia are among the most diverse on the planet, home not only to humans and their ancestral ties but also to rare species such as forest elephants, pygmy hippopotamuses and western chimpanzees. They are also chronically threatened by industrial development, including illegal logging and mining.

    Continue reading...

  • Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Caistor St Edmund, Norfolk: Deworming horses is as important as ever, but not at the expense of dung beetles – which are coming out of hibernation now

    I slide a medical spatula into George the Connemara pony’s mouth, carefully finding the interdental gap in his teeth after his incisors. He begins licking and chewing, working out if it is edible. My job is to hold it in place for at least 30 seconds to get a good sample of his saliva on the absorbent swab, which will be analysed to see if his antibodies indicate a burden of tapeworms.

    Back a decade or two, deworming horses was a routine three-monthly job in the horse-care calendar. But resistance to wormers has increased and there is growing understanding of the impact on the environment. Deworming should be targeted so that horses are only wormed if needed.

    Continue reading...

  • Hedgehogs’ habitat is shrinking, they’re vulnerable to cars, and pesticides are affecting their food supply. Here’s how we can help them pull through

    With stumpy, speedy legs, questing snouts and a fierce quiver of needles, hedgehogs are enchantingly strange, like fantasy creatures from a medieval bestiary. “It’s the nation’s favourite wild animal – every time there’s a vote or a poll, the hedgehog wins,” says ecologist Hugh Warwick, AKA “Hedgehog Hugh”, author of the Cull of the Wild and hedgehog champion.

    Continue reading...

  • Colossal Biosciences’ CEO says its work follows a ‘moral obligation’ while critics say it’s ‘tech bro’ hype that could undermine conservation

    Can and should we resurrect animal species that have been extinct for thousands of years? Such weighty, existential questions were once the preserve of science fiction but are now being played out within an unassuming brick building in a Dallas business park.

    Colossal Biosciences, valued at $10.2bn after raising hundreds of millions of dollars in funding from investors including celebrities spanning from Tiger Woods to Paris Hilton, has provoked a stampede of acclaim as well as denunciation after announcing last year it had made the dire wolf, a species lost from the world for more than 10,000 years, “de-extinct” via the birth of three new pups.

    Continue reading...

  • The Quapaw Nation is the only US Native community to carry out a cleanup of one of the country’s worst sites of environmental contamination

    They call this land the Laue. In the late 1800s, part of these 200 acres of grassland inside the Quapaw Nation were allotted to tribal citizen Charley Quapaw Blackhawk. After forcing dozens of tribes into Indian territory before the civil war, the US government then parceled out reservations and property to individual members. It was part of the government’s attempt to “civilize” Native Americans by turning them into private, not communal,landholders and yeoman farmers in the model of Thomas Jefferson’s ideal citizen.

    Yet, for the last century, little grew on the Laue. Half of it was buried beneath towering mounds of toxic rock known as chat piles. The waste rock, laced with chemicals, was left after miners extracted millions of tons of lead and zinc from the Tri-State Mining District, where the valuable ores stretched across Kansas, Missouri and Oklahomabetween 1891 and the 1970s. By 1983, the Environmental Protection Agency (EPA) had designated 40 sq miles that include nearly all the Quapaw Nation as the Tar Creek Superfund site, joining the EPA’s list of the most contaminated places in the country. Informally called a “megasite”, Tar Creek remains one of the largest and most complex environmental disasters in the country.

    Continue reading...

  • Mohammed Ahmed Sayed Mohammed is among those redeploying his skills for a local recycling company that is cleaning up the Nile

    At 6am, Mohammed Ahmed Sayed Mohammed steers his boat from al-Qarsaya island through Cairo’s Nile waters towards the capital’s riverside clubs. Fifteen years ago, he searched for fish. Now he hunts plastic bottles.

    “The fish fled from the plastic chokehold,” said Sayed, who has lived on the Giza island since arriving from Assiut, further south on the Nile, as a 14-year-old fishing apprentice. He never returned to his village, marrying locally and raising three children who now live alongside him with their 12 grandchildren on the island housing 200 families.

    Continue reading...

  • As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Kolorektalni karcinom ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezane s rakom u svijetu, uglavnom zbog metastaza i ograničenog odgovora na imunoterapiju kod većine pacijenata. Iako su inhibitori imunoloških kontrolnih točaka transformirali liječenje određenih podtipova tumora, većina kolorektalnih karcinoma ostaje "imuno-hladna", što znači da ne uspijevaju pokrenuti učinkovit antitumorski imunitet.

  • Upala, obilježje Crohnove bolesti, donosi nakupine ili agregate imunoloških stanica u submukozu. Koristeći sekvenciranje RNK pojedinačnih stanica (scRNA-seq) za proučavanje fibroze kod Crohnove bolesti, znanstvenici su otkrili neobično nakupljavanje endotelnih stanica - stanica koje obično oblažu krvne žile - oko ovih skupina imunoloških stanica (poznatih kao Crohnovi limfoidni agregati ili CLA). Ove nakupine stanica krvnih žila signaliziraju stanicama koje grade ožiljke (fibroblasti/miofibroblasti) izravno ili putem makrofaga da počnu proizvoditi prekomjernu količinu kolagena ili ožiljnog tkiva, što sugerira da ovi Crohnovi limfoidni agregati mogu imati značajnu ulogu u pokretanju procesa fibroze.

  • Znanstvenici otkrivaju kako promjene u vaginalnom mikrobiomu tijekom trudnoće mogu utjecati na upalu i rizik od prijevremenog poroda, ukazujući na nove terapije temeljene na mikrobiomu koje bi mogle poboljšati zdravstvene ishode majke i dojenčadi. Jednako tako, studija ističe dokaze koji upućuju na to da je okruženje u kojem dominiraju Lactobacillusi obično povezano s imunološkom tolerancijom, dok je disbioza povezana s fiziološki štetnim upalnim kaskadama.

  • Studija provedena na gotovo 16.000 odraslih osoba sugerira da često preskakanje doručka može biti povezano s većom vjerojatnošću razvoja metaboličkog sindroma, glavnog faktora rizika za srčane bolesti. Budući da je metabolički sindrom glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ovi rezultati ističu potencijalnu važnost redovite konzumacije doručka radi poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.

  • Gotovo svi duktalni adenokarcinomi gušterače (PDAC) nastaju aktiviranjem mutacija u onkogenu KRAS, koje se javljaju u više različitih alelnih oblika. Iako su značajni napori doveli do razvoja inhibitora koji ciljaju specifične mutantne KRAS proteine, jedini agensi trenutno odobreni za kliničku upotrebu selektivno ciljaju varijantu KRASG12C. Međutim, mutacije KRASG12C su izuzetno rijetke kod raka gušterače.

  • Nedostatak vitamina B2 čini tumorske stanice osjetljivijima na jedinstveni oblik stanične smrti, pokazala je nova studija. Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B2, poznat i kao riboflavin, te ga mora apsorbirati putem prehrane. Vitamin B2 se može naći u mliječnim proizvodima, jajima, mesu i zelenom povrću. Metabolizam ga pretvara u molekule koje, između ostalog, štite stanicu od oksidativnog oštećenja. No, sada je nova studija pokazala da ova funkcija vitamina B2 ima i lošu stranu: također štiti stanice raka. Naime, vitamin B2 igra ključnu ulogu u zaštiti stanica raka od feroptoze, posebnog oblika programirane stanične smrti.

  • Topikalna krema aktivirala je imunološki odgovor kože i suzbila rast tumora u dva predklinička modela karcinoma pločastih stanica kože (cSCC), jednog od najčešćih karcinoma na svijetu, pokazala je nova studija. Krema, koju su razvili američki znanstvenici s Perelman School of Medicine at the University of Pennsylvania, djeluje blokiranjem LSD1, enzima koji suzbija puteve aktivacije imunološkog sustava u koži.

  • S više od 100 milijuna neurona u probavnom traktu, crijeva su prepoznata kao drugi mozak, povezujući probavu s fizičkim i mentalnim blagostanjem. Sada, nova studija koju su proveli znanstvenici s Emory University objašnjava vezu između crijeva i mozga, ukazujući na to da žive bakterije iz crijeva mogu izravno ući u mozak, s potencijalnim implikacijama za neurološko zdravlje.

  • Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen