Duhan, cigarete: izbacite ih iz života

Objavljeno u Zdravlje

Diljem Europe, čini se da je zabranjivanje pušenja na javnim mjestima reduciralo pojavu pušenja. Ipak, čini se ne u Hrvatskoj, najnovijoj ćlanici EU. Da, postoji zakon koji ograničava uporabu duhanskih proizvoda (Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda) i njegova najranija verzija iz 2008. ustanovila je se u obaveznom školskom programu djecu mora obavijestiti o opasnostima pušenja (članak 22).

Hrvatska je supotpisnica Konvencije o okviru kontrole nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije od 2.6.2014., a primljena je kao punopravna članica 12.10.2008. 11.1. 2011. Hrvatska je prezentirala prvo izvješće od prevalenciji pušenja u zemlji, iako tek koristeći podatke iz 2001. i pokazujući šokantno visok broj pušača za sve dobne skupine. Međutim, zakon da se obuzda duhan postepeno je ojačan.

Oglašavanje i prodaja duhana

Duhanskim kompanijama zabranjuje se oglašavati vlastite proizvode direktno i indirektno bilo kakvim promotivnim materijalima ili sponzorstvima (članak 9); mladi ispod 18 godina ne smiju kupovati cigarete ili druge proizvode namijenjene za pušenje; duhanski proizvodi ne smiju se prodavati preko interneta ili na automatima (članak 11); nije dozovoljeno pušiti tijekom javnog nastupa iako su filmovi i umjetnička djela iznimke; mediji (televizija i tisak) ne smiju pokazivati kako ljudi puše u promotivne svrhe (članak 12); pušenje je zabranjeno na svim zatvorenim javnim mjestima; pušenje se zabranjuje do 20 metara od ulaza u bilo koju zdravstvenu instituciju; pušenje je zabranjeno na mjestima gdje se odvija briga za djecu ili obrazovanje (članak 13).

Mjesta za pušenje

Pušenje je dozvoljeno na određenim mjestima u psihijatrijskim bolnicama i zatvorima (članak 13). U javnim prostorima, s dovoljno velikim površinama, pušenje je dozvoljeno u označenim sobama koje su odvojene od ostatka prostora tako da dim duhana ne može prodrijeti u njih. Pušački prostor ne smije biti manji od 10m2 i ne smije biti veći od 20% ukupnog prostora (članak 14). Pušački prostori moraju biti opremljeni posebnom opremom za ventilaciju sa sustavom koji mjeri unosi li se zrak u skladu s propisima (članci 16-20). Pušački prostor bi trebao biti u potpunosti odvojen, sa kliznim vratima koja se sama zatvaraju. Trebao bi biti jasno označen znakom „Prostor za pušače“ iznad izlaza. U slučaju kvara ventilacijskog sustava, znak „Pušenje je zabranjeno zbog kvara ventilacijskog sustava“ bi trebao zamijeniti prethodno spomenuti znak (članak 15). U manjim kafićima i lokalima gdje se poslužuje piće bez hrane, vlasnik može odlučiti je li prostor namijenjen pušačima ili nepušačima. Ukoliko je pušenje dozvoljeno, trebao bi na ulazu postojati natpis koji to označava te bi trebao biti postavljen adekvatni ventilacijski sustav za filtriranje koji vrši 10 izmjena zraka po satu. Također bi trebala biti prisutna upozorenja o štetnom utjecaju pušenja na zdravlje u obliku postera ili letaka (članak 20a).

Primjenjivanje zakona

Osiguravanje postojanja prostora za nepušače dužnost je vlasnika nekretnine. Primjenu zakona osigurava sanitarna inspektori, zdravstveni inspektori, prosvjetni inspektori, inspektori rada i gospodarski inspektori Državnog inspektorata (članak 25). Postoje novčane kazne od 30 000 do 150 000 kuna za kršenje zakona zbog poslovnih razloga. Pojedinci koji dozvoljavaju pušenje u kafićima i restoranima gdje je to zabranjeno suočeni su s kaznama od 500 do 1 000 kuna (članak 28), a netko tko nudi ili puši cigarete u nepušačkim javnim prostorima može se kazniti s 1 000 kuna (članak 29).

 

Zakon u praksi
Učestalost pušenja u Hrvatskoj iznimno je visoka. Ankete su pokazale da mladi u Hrvatskoj puše cigarete i piju alkohol više od europskog prosjeka. Mlade ljude se očigledno nije uspjelo odvratiti od pušenja, čak ni profesionalne sportaše. Nevjerojatno, ali mnogi članovi rukometne momčadi Jelse, sporta koji je ozbiljno shvaćen u Hrvatskoj, kratit će vrijeme do prijevoza na utakmicu pušeći i pijući pivo.

Na Hvaru sigurno, a možda i u cijeloj Hrvatskoj, restrikcije vezane uz pušenje krše se češće nego što se to primjećuje. Uobičajeno je da restorani ignoriraju pušenje u vlastitim prostorijama. U nekim restoranima, kuhari i konobari puše čak u kuhinji. Tijekom koncerta na kojem sam bila nedavno, sjedeći u stražnjem dijelu dvorane, ometao me oblak dima koji se širio po cijelom prostoru, čini se iz backstage-a, gdje pušenje, dakako, nije dozvoljeno.

Duhanske strategije

Mjere kojima se ograničava uporaba duhana još uvijek se smišljaju diljem svijeta. U Europi, Irska kroči put s ambicioznim planom da se zemlju u potpunosti oslobodi duhana do 2025. Program se implementira korak po korak. Nakon inicijalnog Zakona o javnom zdravlju iz 2002., 2003. se zabranilo pušenje na poslu. Deset godina kasnije, 2013., predložene su nove mjere uključujući zabranu pušenja u parkovima i na plažama, odnosno bilo gdje u blizini institucija za djecu i škola. Irska ima Centar za kontrolu duhana u Dublinu gdje se na regularnoj bazi promatraju pušačke navike u zemlji unutar programa u kojem je cilj stvoriti društvo bez duhana. Iako se većina vlada slaže da je duhan štetan i skup za zdravstveni sektor te da bi se trebao obuzdati, ako ne i potpuno zabraniti, anti-duhansko zakonodavstvo je u različitim stadijima u različitim dijelovima svijeta. ASH (Djelovanje na zdravlje i pušenje) je globalna kampanja koja za cilj ima poboljšati zdravlje redukcijom pušenja i obuzdavanjem utjecaja duhanskih tvrtki. U Australiji, Tasmanija je imala najstrože anti-pušačke regulacije na radnom mjestu, dok se neke druge države karakterizira kao „loše“, sudeći prema ASH Australiji, koja je koordinirala kampanju za „Australiju bez dima“ od 2002. do završetka rada ASH Australije u prosincu 2013. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Ministarstvo zdravlja je promoviralo akcije reduciranja broja pučaša kako bi se izgradila budućnost „bez dima“, u skladu s manifestom britanske Vlade iz 1998. koje se zove „Pušenje ubija“. 2008., na 10. godišnjicu manifesta, ASH UK je objavila dokument „Nadilazeći Pušenje ubija“, s ciljem daljnje zaštite djece od ovisnosti pušenja. Također u UK, u veljači 2010. Nacionalni institu za zdravlje i izvrsnost njege (NICE) objavio je smjernice „Školske intervencije za prevenciju pušenja“.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila optimistično izvješće o globalnoj duhanskoj epidemiji 2013., hvaleći se uspjehom anti-pušačkih kampanja i zakona, imamo razloga vjerovati da napredak u obuzdavanju uporabe duhana nije ravnocrtan. Velika prepreka uvođenju anti-pušačkih zakona je ogroman utjecaj koji imaju vodeće duhanske kompanije. Naprimjer, u UK 2013. godine, veliku brigu među borcima za zdravlje izazvala je činjenica da su dva važna „thinktank-a“, Institut Adam Smith i Institut za ekonomska pitanja (koji su objavljivali radove o duhanskim problemima i utjecali na stvaranje vladinih politika), primali značajna novčana sredstva od duhanske industrije.

Protivnici anti-pušačke legislative tvrde da ljude imaju pravo izabrati i da prihodi od poreza na duhanske proizvode igraju veliku ulogu u bilo kojem nacionalnom budžetu. Međutim, postuje kontra-argumenti.

Rizici na zdravlje zbog uporabe duhana su skupi

Troškovi zdravstvene njege koji pokrivaju bolesti povezane uporabom duhana su visoki, viši no što mnogi ljudi misle, zato što je duhan faktor u toliko različitih bolesti, bilo da su za život opasne ili samo život otežavaju. Pušenje je najočitije povezano s bolestima pluća i emfizemom. Kao što bi vam bilo koji fizioterapeut potvrdio, tekućina iskašljana iz pluća pušača s kroničnim bronhitisom nije lijep prizor. Pluća nisu jedini dio tijela na koji negativno utječe duhan – svi organi pate, a najviše opasnosti postoji za srce i mozak. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da duhan ubija barem pola korisnika te je odgovoran za smrti 100 milijuna ljudi u 20. stoljeću. Ministarstvo zdravlja SAD-a procjenjuje da u SAD-u 8.6 milijuna ljudi živi s ozbiljnom bolesti koju je uzrokovalo pušenje.

 

Sloboda izbora

Svaki normalan čovjek ima pravo izabrati što želi unutar zakona vlastite zemlje. Pušači gotovo uvijek podcjenjuju neugodu i štetu koju njihova navika uzrokuje onima oko njih. Nekad su pušači pitali one oko njih smeta li im prije pripaljivanja. U današnje doba pušači uglavnom zauzimaju stav ako je pušenje dozvoljeno na javnom mjestu, naprimjer na terasi kafića, činjenica da nekom na tom mjestu to može smetati nije važna. Tako niječu pravo ne-pušača da izabiru okoliš bez duhanskog dima. Vanjski prostori gdje je pušenje dozvoljeno su upropašteni te pušači podjecnjuju ili zanemaruju rizik koji dim nosi. Naprimjer, na trajektima Jadrolinije, dim iz vanjskih koridora ulazi u nepušačke prostore, dok je na palubama svjež morski zrak uglavnom potisnut duhanskim dimom, ako vremenski uvjeti to dopuštaju. Pušač koji stoji na vratima nepušačkog prostora može zagaditi zrak u toj sobi u nekoliko sekunda. Poznato je da je pasivno pušenje opasno. Odrasli se obično mogu maknuti od neposrednog zagađenja, no vrlo često je dim toliko pervazivan da ga ne mogu izbjeći u potpunosti. Prave žrtve situacije su djeca koja ne mogu birati. Posebno je uznemiravajuće vidjeti koliko mladih hrvatskih žena puši tijekom trudnoće i koliko roditelja puši odmah iznad vlastitog djeteta, bez svijesti o užasnoj potencijalnoj šteti koju mogu izazvati. Pored očekivanih problema na dišni sustav, djeca pate od povećanog rizika od Legg-Calvé-Parthesove bolesti (potencijalno ozbiljnog stanja za kukove) zbog pasivnog pušenja.

Pušenje i okoliš

Duhanski dim ostaje u okolišu. Zidovi prostorija koje koriste pušači postaju sve crnji, a miris ostaje utkan u pokućstvo. Odbačeni opušci zadržavaju miris mjesecima, usprkos kiši i vjetru. Pušači odbacuju opuške bezobzirno. Stavljaju ih u rupe na zidovima ili između stijena na plažama. Bacaju se na zemlju pored biljaka i u more. Izbacuju se u velikim količinama iz pepeljara. Čine strašan nered te stvaraju veliki rizik od požara u toplim klimama kad se ne ugase pravilno. Opušci su otrovni, posebno ribama. Istraživanje provedeno 2010. je pokazalo da se opušci mogu iskoristiti u dobre svrhe pri prevenciji korozije jedne vrste čelika, ali ovo još nije dovelo ni do jedne praktične aplikacije. Nikotin u duhanu je od 19. stoljeća korišten kao prirodni pesticid, što bi bila puno bolja uporaba od ljudskog trovanja njime.

Napredak i prostor za poboljšanje

Stavovi prema pušenju su se mijenjali, ponekad na bolje, ponekad na gore. U ranom 20. stoljeću pušenje je bilo rašireno, pogotovo među muškarcima, dok se od žena očekivalo da manje puše, pogotovo ne u javnosti. Reklame za cigarete nalazile su se posvuda, asocirajući s tom navikom zdravlje, sreću, profinjenost, muževnost, ženstvenost, tjelesnu kondiciju i osobnu slobodu – dakle, suprotnost onoga do čega ovisnost o duhanu zaista dovodi. 1960ih, duhanska sponzorstva postala su uobičajena u različitim sportovima poput Formule ili tenisa. Ironično, pušači su u nepovoljnom položaju u većini sportova zbog smanjenog kapaciteta pluća jer gube oko trećinu kapaciteta pušeći do dva sata prije fizičke aktivnosti. Zaustavljanje tako očito obmanjujućih promotivnih kampanja jedan je od velikih uspjeha anti-duhanske legislative.

Razvijene su alternative cigaretama, poput duhana bez dima, duhana koji se žvače i e-cigareta, ali sve imaju loše strane i povezane rizike za zdravlje. Tužan je ogled na ljudsko društvo činjenica da se tvari, koje su očito štetne korisniku i drugima, uopće koriste i to bez brige za moguće posljedice. Još je žalosnija sila koja gura kontinuirani marketing duhanskih proizvoda – motiv profita.

cigarette packet warning

Mnogi su razlozi koji uzrokuju to da ljudi postaju pušači, mogi faktori diktiraju hoće li tko postati ovisan i hoće li uspjeti odreći se te navike. Vrlo često na mlade ljude djeluje pritisak vršnjaka, želja da se bude dijelom grupe, bez obzira na posljedice. Temeljite promjene vjerojatno možemo očekivati tek kad navika izađe iz mode te kad posebno mladi na pušenje prestanu gledati kao na nešto što je „cool“, zrelo i samo-afirmirajuće. Pušenje stvara negativan i neprihvatljiv okoliš ustajalog zraka, prljavog pepela, otrovnih opušaka s višestrukim posljedicama na zdravlje. Da bismo pobijedili bitku za bolju kvalitetu života, moramo uspostaviti novu stvarnost:

NE KORISTITI JE COOL!

© Vivian Grisogono 2013.
Prijevod: Bartul Mimica
 
Rizici, Izvor: Alexandrov, Ludmil B.; Ju, Young Seok; Haase, Kerstin; Loo, Peter Van; Martincorena, Iñigo; Nik-Zainal, serena; Totoki, Yasushi; Fujimoto, Akihiro; Nakagawa, Hidewaki; Shibata, Tatsuhiro; Campbell, Peter J.; Vineis, Paolo; Phillips, David H.; stratton, Michael R. 2016. Mutational signatures associated with tobacco smoking in human cancer. Science. Vo. 354, issue 6312, pp 618-622 (04 November 2016)
Nalazite se ovdje: Home članci o zdravlju Duhan, cigarete: izbacite ih iz života

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.