Eco Hvar

POZADINA: U Hrvatskoj se svako ljeto masovno raspršuju vrlo otrovni insekticidi u akcijama adulticidne dezinsekcije diljem zemlje, iz cestovnih vozila i zrakoplova, bez obzira na sigurnost ljudi i okoliša. To se radi kao 'zdravstvena mjera' s ciljem sprečavanja bolesti koje šire pojedini komarci, sukladno Zakonu o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti donesen na prijedlog Ministarstva zdravstva i Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama donesen na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Odgovornost za provođenje godišnjeg programa suzbijanja artropoda je delegirana na Hrvatski Zavod za javno zdravstvo ( članak 5. u Zakonu ) koji prebacuje odgovornost na županijske NZJZ, koji delegiraju odgovornost na lokalne zajednice, koji delegiraju odgovornost za provedbu Programa izabranim registriranim izvoditeljima odnosno izvršiteljima.

Županijski zavodi za javno zdravstvo izdaju svake godine dva dokumenta koji detaljno opisuju pravila koja uređuju nacionalne programe suzbijanja štetočina: „Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije” i „Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije”. Lokalne vlasti kao naručitelji odnosno korisnici odgovorne su za provedbu Programa i njegovo financiranje.

OBRAZLOŽENJE

1. ZAKONI NISU POŠTIVANI

1.1. Što kažu zakoni: temelji programa dezinsekcije. Hrvatski Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kaže da je kontrola štetnih populacija insekata pomoću mehaničkih, fizičkih, bioloških ili kemijskih sredstava opća mjera za sprječavanje i kontrolu zaraznih bolesti (članak 10.). Prema Pravilniku o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (NN 33/07), upotreba otrova (insekticida) predviđa se kao drugi način suzbijanja insekata, ako ostali načini nisu dali pozitivne rezultate.

1.2. Program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - na području Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine Člankonošci (Arthropoda), način suzbijanja. (str. 8.-9.) 1.-3. Suzbijanje komaraca provodi se na tri razine, vodeći stalnu brigu o očuvanju biološke raznolikosti područja: 1. Sanacijskim postupcima koji se temelje na sustavnom uklanjanju ili smanjivanju uvjeta za razvoj i razmnožavanje, sanacijskim postupcima otklanjanja ekoloških niša na području provedbe programa suzbijanja...2. Biološke mjere suzbijanja: a) Postići učinkovito suzbijanje uvođenjem (gdje je to moguće) predatora ličinki komaraca, ribice Gambusia affinis u različite stalne vodene nakupine (lokve), što doprinosi očuvanju čovjekovog okoliša te biološke raznolikosti. b) Primjenom biocidnih pripravaka na bazi Bacillus thurigiensis var. israelensis...3. Kemijske mjere suzbijanja: a) Primjenom regulatora rasta...b) Primjenom insekticidnih larvicida...

c) Adulticidna obradba - Metoda izbora sukladno prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo u slučajevima kao što su sustavna suzbijanja komaraca kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka.

1.3. Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Pročišćeni tekst vrijedi od 25.12.2021. Članak 10, stavka 6., »Dezinsekcija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, biološke ili kemijske mjere koje se provode u cilju sprečavanja zadržavanja, razmnožavanja, smanjenja broja štetnih člankonožaca (Arthropoda) i održavanja njihovog broja ispod praga štetnosti, radi osiguranja kvalitetnih higijenskih i sanitarno – tehničkih uvjeta na površinama, u prostorima i objektima iz stavka 1. ovoga članka.«

1.4. Što se događa u praksi. Korištenje otrovnih biocida (insekticida), pogotovo za adulticidnu dezinsekciju, postalo je prvi, često jedini izbor za suzbijanje ciljanih komaraca.

2. BIOCIDI SU OPASNI, TO SE PRIZNAJE

2.1. Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i vijeća: »Biocidni proizvodi, međutim, zbog svojih intrinzičnih svojstava i povezanih načina uporabe mogu predstavljati rizik za ljude, životinje i okoliš.« (stavka 1.).

2.2. Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca ( arthropoda ) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569. »Adulticidni postupci predstavljaju znatnu opasnost za sve neciljane vrste noćnih kukaca, a posredno za njihove predatore na području adulticidnog postupaka ili na širem području gdje strujom vjetra mogu biti preneseni toksični aerosoli, što obzirom na neznatnu učinkovitost, a široki spektar djelovanja predstavlja znatnu ekološku štetu.« III 4.3.2. (c).

2.3. Popis biocida koji se uobičajeno koriste za postupke adulticidne dezinsekcije diljem Hrvatske tijekom posljednih nekoliko godina, uključujući njihove moguće nuspojave i datume korištenja, je dokaz koliko su štetni korišteni insekticidi. Odmah je očito da su svi ovi biocidi potencijalno opasni za ljudsko zdravlje i okoliš i da u praksi redovne akcije zamagljivanja i orošavanja su izuzetno rizične.

2.4. Odobrenje proizvoda kao biocid ne jamči da nije štetan, daleko od toga!

2.5. Jedan veliki problem je što se pesticidi koji su u EU iz opravdanih razloga zabranjeni za vanjsku upotrebu mogu koristiti na otvorenom bez ograničenja kao biocidi. Uzrok toga je podjela između pesticida odnosno takozvana „sredstava za zaštitu bilja” (dozvole koje izdaje EU) i biocida (dozvole koje izdaje Europska agencija za kemikalije / European Chemicals Agency, ECHA).

2.6. Popis odobrenih proizvoda od Ministarstva Zdravstva (MIZ) ne uključuje moguće štetne učinke i ne ažurira se redovno (prilozi 2., 3., 4., popis MIZa iz 2022., 2024., 2025. godine.)

2.7. Dozvole koje izdaju ove tri institucije često nisu usklađene. Na popisu odobrenih biocida MIZa (2025.) nalaze se mnogi biocidi na bazi sastojaka koji nisu odobreni od strane ECHA-e, npr. azametifos, d-aletrin, diflubenzuron, d-fenotrin, esbiotrin, fipronil, tetrametrin, tiametoksam.

2.8. Čak i kada je proizvod dovoljno opasan da bude zabranjen, ECHA ga i dalje može dopustiti za upotrebu: Europska Agencija za kemikalije - Odobrenje aktivnih tvari: »Uredbom o biocidnim proizvodima (BPR) uvedeni su službeni kriteriji za isključivanje i zamjenu koji se primjenjuju na evaluaciju aktivnih tvari. Kriteriji za isključivanje: U načelu, aktivne tvari koje ispunjavaju kriterije za isključivanje neće biti odobrene.To uključuje:

• karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije u skladu s Uredbom o klasifikaciji, označivanju i pakiranju tvari (CLP)

• tvari koje ometaju rad endokrinog sustava

• postojane, bioakumulativne i toksične (PBT) tvari

• vrlo postojane i vrlo bioakumulativne (vPvB) tvari

Predviđena su odstupanja, posebno ako je aktivna tvar potrebna radi zaštite javnog zdravlja ili javnog interesa kada nisu dostupna alternativna rješenja. U tom slučaju, odobrenje aktivne tvari dodjeljuje se za najviše pet godina (također i za aktivne tvari za koje je izvješće o procjeni podneseno prije 1.rujna 2013., prema prijelaznim odredbama).«

3. NAČELO PREDOSTROŽNOSTI: ZANEMARENO

Tumačenje da opasan otrov može biti »potrebna radi zaštite javnog zdravlja ili javnog interesa« je oksimoron te nije u skladu s načelima predostrožnosti koje su temeljna ljudska prava: EU: »Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju... Primjeri EU-ove primjene načela predostrožnosti uključuju njegov regulatorni okvir za kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006, poznata kao REACH) i opće propise zakona o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002). EUR-Lex Glosar sažetaka zakonodavstva«

UN: Načelo ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš ( Generalna skupština Ujedinjenih Naroda, 2022.god. (na engleskom)

4. KORIŠTENJE ZABRANJENIH OTROVA

4.1. Dozvole za pesticide izdaju se u EU na temelju dokaza industrije a zabrane slijede mnogo kasnije. Dakle opasna stredstva mogu se koristiti godinama prije nego što su zabranjena.

4.2. Dogodi se da se koriste i nakon zabrane: naprimjer Neopitroid Premium, koji nije na popisu MIZa od 2022. godine, je korišten tri puta na području Općine Jelsa u 2025.

4.3. U Provedbenom planu obvezatne preventivne dezinsekcije na području Općine Jelsa u 2025. godini stoji: »Dezinsekcija komaraca će se provesti primjenom...insekticida-adulticida isključivo na bazi piretroida.« (2.2. Obvezatna preventivna dezinsekcija)

4.4. Međutim, Twenty 1 WP, organofosforni pesticid na bazi azametifosa, je korišten dva puta za zamagljivanje na području Općine Jelsa, na dan 23.07. i 25.08.2025. (prilog 5.) Azametifos nije ni piretroidni otrov niti je odobren od strane ECHA-a.

5. TERMINI ZA ADULTICIDNE AKCIJE

5.1. NN 62/2018 (13.7.2018.), Izmjene i dopune Programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizma, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku. Ministarstvo zdravstva: U točki 4. podtočka 4.3.2.e) mijenja se i glasi: »Kada se pristupi adulticidnom postupku za uspješno suzbijanje letećih oblika komaraca potrebno je u što kraćem roku obraditi sve površine na kojima će se provoditi njihovo suzbijanje, pa stoga akcija suzbijanja letećih oblika komaraca ne smije trajati dulje od 3 do 4 uzastopna radna dana...Optimalno vrijeme za provedbu adulticidnih postupaka je cca 1 do 2 sata u zoru i cca 1 do 2 sata u sumrak, kad su najslabija strujanja zraka...«

5.2. Program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - na području Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine [e-dokument] / Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - Zagreb (str.9.) stavka 3. Kod provedbe svih adulticidnih postupaka potrebito je ispuniti slijedeće uvjete: a) Obradbu insekticidnim aerosolima vršiti u suton ili svitanje dana, pri vjetru ispod 4 km/h, noćnim temperaturama koje prelaze 15°C i pri mogućoj visokoj vlažnosti zraka.

5.3. U praksi adulticidni postupci se vrše u različito vrijeme.

6. INFORMACIJE, UPOZORENJA O AKCIJAMA DEZINSEKCIJE

6.1. Program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - na području Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine. »Kod provedbe svih adulticidnih postupaka potrebito je ispuniti slijedeće uvjete: (str. 9)... b) Pučanstvo obavijestiti o planiranoj provedbi, aktivnoj tvorbi, vremenu, cilju te mogućim rizicima za kategorije oboljelih stanovnika, posebno naglašavaju rizičnost za pčelare.«

6.2. Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2025. godini (str.7., stavka c) Adulticidna metoda. »Pučanstvo treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te mogičim rizicima za pojedine kategorije osjetljivih ili bolesnih stanovnika te također o tome obavijestiti pčelare radi pravovremenih mjera zaštite pčela.«

6.3. Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2025. godini. (str. 9.) »Izvoditelj pravovremeno (najmanje 3-7 dana ranije) obavještava nadležni Zavod za javno zdravstvo o početku radova i dostavlja svoj Operativni plan koji mora zadržavati termine izvršenja, vrste pesticida, njihove djelatne tvari, te područja na kojima će se radovi provesti. Prije početka radova izvoditelj obavještava pučanstvo o početku i predviđenom trajanju radova putem medija (lokalne radio stanice, dnevni listovi i plakata na vidljivim mjestima.«

6.4. Provedbeni plan obvezatne preventivne dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2025. godini. 1. »Izvršitelji programa mjera dužni su najmanje tri dana prije početka akcije deratizacije ili larvicidne i adulticidne dezinsekcije odjelu nadležnom za poslove provedbe deratizacije i dezinsekcije te nadležnom Zavodu za javno zdravstvo dostaviti Operativni plan s razređenom organizacijom i planom rada u pisanom obliku. Izvršitelj tijekom provedbe mjera koristi obrasce sukladno Programu mjera.«

6.5. Provedbeni plan obvezatne preventivne dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2025. godini. 2.2.3.2. (str.7.) »Izvoditelj će obavijestiti građane o mjerama opreza u slučaju neželjenog rasapa (drifta) insekticidnih čestica. Asmatičare i alergične osobe upozorit će da zatvore prozore, pčelare da zatvore košnice i stanovništvo koje suši rublje na otvorenom da ga ukloni odnosno da ga ne izlažu u terminu obrade. Neće se obraditi vrtove u kojima uzgaja voće i povrće ako nije zadovoljena karenca.«

6.6. Provedbeni plan obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2025. godini.(str.8) »3. MJERE OPREZA. Izvoditelj adulticidne dezinsekcije komaraca će obavijestiti građane o vremenu i području obrade na oprez radi rasapa insekticidnih čestica čime će se asmatičari i alergične osobe upozorit na zatvaranje prozora. Adulticidna dezinsekcija tigrastog i običnog komaraca provest će se u naseljima pa ne bi trebalo doći do poklapanja s područjima na kojima borave pčele. Ako postoje takva područja, u dogovoru s pčelarima, mimoići će se područje pčelinje ispaše (najmanje 300m) ili će se na drugi način zaštititi pčele. U slučaju adulticidne obrade žarišta komaraca u drvoištima i oko kuća upozorit će se stanovnici koji suši rublje na otvorenom da ga ukloni odnosno da ga ne izlažu u terminu obrade. Izbjeći će se obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karence i osjetljivosti pojedinih kultura.«

6.7. Upute o upozorenjima za korisnike i izvršitelje odnosno izvoditelje su neadekvatne. Ne postoje funkcionalni propisi niti nacionalni sustav za objavljivanje upozorenja kako bi se doprlo do većine ljudi koji će biti pogođeni.

6.8. U praksi pučanstvo nije adekvatno upozoreno na adulticidne postupke. Od 42 akcije navedene u prilogu 7., 5 se objavljaju na dan akcije; 24 1-2 dana unaprijed; ostali uglavnom 3-4 dana unaprijed (za dvije akcije nemamo podatke); 14 ne objavljuju nikakve sigurnosne mjere.

6.9. Događa se čak da se dezinsekcija provodi bez ikakvog prethodne najave, npr. akcije zamagljivanja u Jelsi i Starom Gradu, 18. i 19.07.2023. (prilog 8.)

6.10. Pčelari nisu posebno upozoreni, ne postoji poseban sustav za njihovo upozorenje.

6.11. Iako se akcije adulticidnih dezinsekcija odvijaju tijekom ljeta, dakle na vrhuncu turističke sezone, upozorenja su samo na hrvatskom jeziku (osim ako ih ne objavi naša Udruga ili slične organizacije).

6.12. U 20 od 42 akcije ne spominju se aktivne tvorbe.

6.13. Niti jedno upozorenje ne navodi moguće štetne učinke biocida koji će se koristiti.

6.14. Po Zakonu ( NN 62/2018 - 13.7.2018. ) 'korisnik' mora primiti sigurnosno-tehničke listove opasnih kemikalija: U poglavlju A.3. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: »(5) »Plan provedbe općih DDD mjera«, Sigurnosno-tehnički listovi opasnih kemikalija te Potvrde o provedenoj DDD mjeri mogu se korisniku mjere dostaviti u pisanom ili elekt[r]oničkom obliku. Korisnik mjere mora pisano potvrditi primitak priloga te ih je dužan dati na uvid nadležnom sanitarnom inspektoru tijekom inspekcijskog nadzora.«. Ali čini se da se nitko ne obazira na službena upozorenja u sigurnosno-tehničkim listovima, ako ih uopće prima..

6.15. Upute o mjerama opreza su neadekvatne, posebno jer ih većina ljudi neće vidjeti.

6.16. Nedostaci u upozorenjima krše europsku uredbu: U Europskoj Uniji građani imaju pravo na informacijama prema Uredbi (EZ) 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća: »Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi kako bi mogli donijeti informirane odluke o uporabi kemikalija.« (stavka 117, str. 14.)

7. DEZINFORMACIJE

7.1. »Treba uvijek naglašavati da su svi adulticidni postupci neselektivni postupci koji ugrožavaju zdravlje osjetljivih skupina ljudi, uzrokuju štete u okolišu uključujući i vodene i kopnene životinje, uništavaju sve trenutačno prisutne vrste insekata te stoga bitno narušavaju biološku ravnotežu opterećujući okoliš štetnim tvarima, dok dugotrajnom primjenom dovode do ugroze biodiverziteta.« (Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca ( arthropoda ) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 III 4.3.2. (c).).

7.2. Javna upozorenja prikazuju program suzbijanja insekata kao usmjeren isključivo na komarce: npr. »Tri dana dezinsekcije protiv komaraca...(tretman odraslih jedinki komaraca)« (Općina Bilje); »obavljat će tretman suzbijanja komaraca sa zemlje« (na području Vukovara 24.-25.08.2025.); »tretmani suzbijanja komaraca...« (Grad Osijek).

7.3. Iako su svi biocidi korišteni za adulticinu dezinsekciju očito potencijalno vrlo opasni za ljude i okoliš (prilog 1), neke javne objave sadrže dezinformaciju, npr. na Hvaru: »Dezinsekcija će se obaviti preparatima neškodljivim za toplokrvne životinje«; na području Općine Molve i Općine Legrad: »Insekticidi imaju dobro početno djelovanje i dovoljno dugo produženo djelovanje. Neznatno su opasni za čovjeka i njegovu okolinu...«; (na području Vukovara 24.-25.08.2025.): »Koristit će se insekticidi odobreni od Ministarstva zdravstva RH i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za primjenu u naseljenim mjestima, koji su bez štetnih učinaka na zdravlje ljudi i toplokrvnih životinja.«

7.4. Neki izvoditelji pogrešno ili lažno tvrde da su tvari korištene za adulticidnu dezinsekciju biološke, dakle neštetne, a zapravo su opasni kemijski otrovi. Naprimjer, račun za naručitelja 08.10.2017.: »Usluga dezinsekcije biološkim preparatima, području Grada Hvara, Brusja, Milne, Zaraće, Sv.Nedilje, te deponija...« a po potvrdi o »Utrošenim kemijskim stredstvima« preparati su bili Cipex 10E, Permex 22E i Muhomor AZ

7.5. Račun za naručitelja 10.09.2018.: »Usluga dezinsekcije biološko ekološkim preparatima Općine Jelsa, te ostalih naselja...« a po potvrdi o »Utrošenim kemijskim stredstvima« preparat e bio Cipex 10E, biocid na bazi cipermetrina.

8. EDUKACIJA

8.1. »Zavod i izvoditelj mjera distribuiraju letke i nastavit će s praksom dijeljenja letaka i savjetovanja građana za suzbijanje legla komaraca. U tu svrhu aktiviran je i djeluje govorni automat za savjete o suzbijanju komaraca na broju 0800 300 100.« (Program mjera na području Općine Jelsa u 2023. godini, 3.1.4.2. str.5. )

8.2. »Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva provodi se putem letaka, plakata, inforiranjem pučanstva putem lokalnih postaja, lokalnih tiskovina i aktivnim edukativnim telefonom / govornim automatom 0800 300 100 koji koristi za edukaciju građana i za prikupljenje dojava o žarištima komaraca.« (Program mjera na području Općine Jelsa u 2025. godini, 3.1.4.2. str.5. )

8.3. »Sama primjena kemijskih mjera suzbijanja komaraca na javnim površinama neće imati zadovljavajući učinak. Potrebno je uključiti građane u suzbijanju komaraca. Preventnim radnjama oko kuće (uklanjanje potencialnih legla komaraca) značajno će se smanjiti populacije ove vrste. Uz program je priložen primjerak edukativnog letka kojeg izvoditelj dezinsekcije ili grad / općina mogu umnožiti i podijeliti stanovništvu prilikom provedbe mjera dezinsekcije i deratizacije.« (Provedbeni plan obvezatne dezinsekcije i deratizacije, na području Općine Jelsa u 2023., 2024., i 2025. godini 2.2., str.4. )

8.4. Na Hvaru godinama nije bilo ni letaka niti nikakvog javnog obrazovanja. Telefonski broj 0800 300 100 već nije bio više u upotrebi u 2023. godini. Novi broj 021 401 103 je tada emitirao samo faks signal.

8.5. Javnost u Općini Jelsa nikada nije obavještena o postojanju središnjeg telefonskog broja za informacije o dezinsekciji.

9. LJUDI NISU ZAŠTIĆENI

9.1. U akcijama adulticidnog zamagljivanja često se dogodi da su ljudi prskani - a nigdje u Pravilnicima ne piše da se ne smije prskati ljude!

9.2. Tijekom noći s 18. na 19. srpnja 2023. adulticidna dezinsekcija se obavljaja ne području Općine Jelsa bez najave (prilog 8.). Ljudi koji su bili na Rivi su prskani direktno u lice, među njima jedan mladić sa dijagnozom ozbiljne astme koji je bio tamo s prijateljima poslije smjene u restoranu. Udruga Eco Hvar je dobila ovu izjavu mailom malo poslije 02:00 od njegove zabrinute majke: »Moj sin je astmaticar i sad je došao doma sa teškoćama u disanju i mora se inhalirati. I kaže da je prije sat vremena, oko 1 bio na rivi u Jelsi i pored njega i prijatelja je prošao taj kombi koji je zaprašivao. I moj sin i njegov prijatelj sada imaju poteškoće sa disanjem. Nismo išli na hitnu jer doma imamo inhalator i sve potrebne lijekove, ali ovo je zaista nedopustivo i sramotno.« email 19.07.2023. 02.09. Taj mladić je bio na liječenju slijedećih deset dana, i na bolovanju jer nije mogao raditi. Da obitelj nije imala pri ruci potreban tretman za takvu hitnu situaciju, posljedice su mogle biti puno gore.

9.3. Kad se adulticidna dezinsekcija vrši iz aviona, mnogo više ljudi je izloženo na direktno prskanje.

10. PČELE I DRUGI OPRAŠIVAČI NISU ZAŠTIĆENI

10.1. Upozorenja pčelarima su neadekvatna jer ne postoji sustav za njihovo konkretno upozoravanje.

10.2. Insekticidi koji su po definiciji potencijalno opasni za sve oprašivače, učestalo se koriste tijekom proljeća i ljeta kada većina biljaka cvjeta.

10.3. Inače, opasnosti za pčele i neciljane organizme nisu uključene unutar primarna upozorenja opasnosti pesticida. Oprašivači nemaju svoj piktogram. Samo se spominju u potkategoriji označenoj kao SPe. Oznaka Spe8, skroz dolje na popisu, odnosi se na pčele i druge oprašivače, savjetujući da se proizvod ne smije koristiti dok su biljke, uključujući korov, u cvatu. Ovo upozorenje bi trebalo biti na etiketi svih sredstava opasnih za oprašivače, ali u praksi često nije.

Na popisu upozorenja pri UN-u pčele nisu uopće spomenute, link za popis na engleskom) Je li iznenađujuće da je populacija pčela u opada svugdje gdje se koriste kemijski pesticidi, pogotovo insekticidi?

11. LARVICIDNE AKCIJE TAKOĐER PREDSTAVLJAJU MOGUĆE RIZIKE

11..1 Po zakonima larvicidno djelovanje je neophodno i preduvjet za adulticidne akcije:

Program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - na području Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine »Člankonošci (Arthropoda), način suzbijanja. (str. 8.-9.) c) Adulticidna obradba - Metoda izbora sukladno prosudbi epidemiološke službe nadležnog zavoda za javno zdravstvo u slučajevima kao što su sustavna suzbijanja komaraca kao dopuna provedbenih larvicidnih postupaka.«

11.2. NN 62/2018 (13.7.2018.), Izmjene i dopune Programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizma, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku. 1.4.8.2. dinamika adulticidnih postupaka je ovisna o uspješnosti provedenih larvicidnih postupaka i hidrometeorološkim prilikama; adulticidni tretmani se provode u vrijeme maksimalne brojnosti populacije na ograničenom području po potrebi

– ukoliko integrirane mjere uporabom nekemijskih sredstava nisu dovele do smanjenja populacije na biološki minimum, insekticidi /larvicidi se koriste sukladno sljedećim normativima: (tablica radnji prilog 13.)

11.3. I larvicidne akcije uzrokuju neželjene štete. Bacillus Thuringiensis Israelensis (Bti) uvelike se koristio kao larvicid i prskao se godišnje preko 3 hektara šuma oko grada Hvara protiv gusjenice borovog moljca. Smatralo se da je bezopasna, ali istraživanja su pokazala da može uzrokovati gubitak bioraznolikosti (2000.) i ometati razmnožavanje ptica (2010.) (linkovi na engleskom). Larvicidne akcije također mogu uništavati prirodne grabežljivce komaraca, kao što su ličinke vretenaca koje proždrljivo proždiru ličinke komaraca.

11.4. »ove godine, prvi put, dobiveno dopuštenje Ministarstva za larvicidni tretman biološkim sredstvima u zaštićenom dijelu Parka prirode Kopački rit. Također je ugovoren dodatni avion specijaliziran za larvicidni tretman velikih vodenih površina, što predstavlja tehnološki napredak u odnosu na prethodne godine.« (Grad Osijek 09.05.2025.) Nažalost, svi ovi 'tretmani' se stalno povećaju iz godine u godinu bez obzira na moguću štetu.

11.5. Na Hvaru u 2025. godini, larvicidne akcije na području Općine Jelsa su izvršene dva puta tijekom ljeta na iste dane (23.07. i 25.08.2025.) kao i adulticidna dezinsekcija.

12. NADZIRANJE - MONITORING

12.1. U svom Strateškom programu za razdoblje 2008.-2013., Ministarstvo zdravstva iznijelo je detalje za nadziranje komaraca u cijeloj državi, a potreba za nadziranjem rezultata mjera suzbijanja štetočina uključena je u članak 3 Pravilnika 2007. i 2012. (NN 35/2007, NN 76/2012). Odgovornost za nadzor prepušten je Regionalnim zdravstvenim zavodima od kojih se zahtjevalo da svoje nalaze predaju HZJZ-u. HZJZ je 2016. godine pokrenuo nacionalni program nadziranja invazivnih vrsta komaraca: »Determinacija komaraca provodi se u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli i Splitu. Razmnožavanje i determinacija komaraca provodi se u Puli za područje četiri županije: Sisačko-moslovačke, Međimurske, Varaždinske i Istarske županije.« Navedena namjera bila je sve prikupljene podatke ubaciti u nacionalnu bazu podataka, ali u 2025. godini nikakvi podaci o bazi nisu bili dostupni. U dokumentu koji je HZZJZ izdao 2024. godine navodi se praćenje koje je institut proveo 2016.

12.2. Na područje Poreča i Istre Centar za invazivne vrste, u lipnju 2018.godine je organizirao monitoring invazivnih komaraca, s ciljem da mjere dezinsekcije budu učinkovitije, i da stanovništvo zna sudjelovati u preventivnim mjerama. Čini se da je projekt bio jednokratan, jer podaci nisu ažurirani, prema portalu za 2025. godinu.

12.3. Neke lokalne zajednice koriste monitoring kao temelj akcija dezinsekcije, npr. Grad Osijek. Međutim, dugoročno pračenje nije obavezno. Iz Programa mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinskecije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2025. godini (prilog 12, II str.2.): »Ukoliko postoje mogućnosti Nastavni zavod za javno zdravstvo predlaže Općini Jelsa pokretanje baze podataka o ekološkim nišama i odnosno o zabilježenim žarištima.« Na Hvaru nema dokaza da su akcije dezinsekcije temeljene na praćenju. Akcije dezinsekcije se uglavnom odvijaju rutinski, bez obzira na situaciju na terenu.

13. NADZOR

13.1. »Provođenje stručnog nadzora nad provođenjem općih mjera nije obvezno, ali sukladno članku 42. stavku 2. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, korisnici objekata iz članka 10. stavka 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti mogu ako to žele radi kontrole načina provedbe mjera o svom trošku zatražiti provedbu stručnog nadzora nad provedbom obveznih DDD kao općih mjera, a stručni nadzor provodi nadležni zavod za javno zdravstvo. Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama (članak A stavka 6)

13.2. Program mjera obvezatne preventive dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Općine Jelsa u 2025. godini. (prilog 12) V. (str.10.) »Tijekom provedbe stručnog nadzora nadležni zavod za javno zdravstvo prikuplja i objedinjava izvješća o provedenim DDD mjerama kao posebnim mjerama. Zavodi za javno zdravstvo izrađuju stručnu izvješće s podacima o utrošku pesticida, stupnju pridržavanja Programu mjera i Provedbenom planu i eventualnim prijedlozima za pobolšanje situacije. Na temelju prikupljenih podataka Zavod izrađuje Program mjera i Provedbeni plan za slijedeću godinu.«

13.3. Na Hvaru u Općini Jelsa Izvješća o kontroli provedbe Obvezatne preventivne deratizacije i dezinsekcije se podnose svake godine uvijek s istim zaključkom, npr. u 2022. godini (prilog 14, str.5.): 3.1. »Provedene mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne i adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa tijekom 2024. godine izvedene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinskecije na području Općine Jelsa u 2024. godini" «. Onda NZJZSDŽ smatra neke propise nevažnim?!

13.4. Stručno mišljenje u izvješću iz 2024. godine dalje navodi:

3.2. »Iako je populacija tigrastog komarca brojna tijekom sezone savjetujemo pokušati smanjiti broj adulticidnih akcija, a povećati opseg i broj larvicidnih akcija suzbijanja komaraca u maksimalna nastojanja, smanjenja kapaciteta okoliša za razvoj komaraca u primjenom preventivnih (sanacijskih, fizikalnih) mjera uklanjanja legla komaraca gdje je to moguće.«. Potvrde i Izvješće iz 2025.godine su dokazi da izvoditelj nije proveo ovu preporuku kad su obavili larvicidne akcije tijekom ljeta gotovo istovremeno s adulticidnom dezinsekcijom (larvicidne akcije, 20. lipnja, 23. srpnja i 25. kolovoza 2025., zamagljivanje 19. lipnja, 22. srpnja, 25. kolovoza 2025.).

3.3. »Potrebno i dalje ustrajati na redovitim obavještavanju javnosti i pčelara prije provedbe akcija adulticidne dezinskecije komaraca i navoditi koji će se preparati koristiti s upozorenjima za osobe koje su alergične.« Međutim u objavama iz 2025. godini nisu navedena imena biocida. Također upozorenja su bila ograničena, samo su bila na portalu Općine i na oglasnoj ploči pored Vijećnice. Pčelari nisu bili posebno obaviješteni. (npr. Općina Jelsa 25.08.2025.)

13.5. Službeno izvješće iz 2025. navodi da biocid korišten u akcijama dezinsekcije je bio samo Neopitroid Premium. Potvrde izvoditelja su dokaz da je u dva navrata korišten organofosfat Twenty One.

13.6. Neopitroid Premium nije bio na popisu odobrenih biocida u RH 2022., 2024. niti 2025. godine. Jasno je da tumačenje u izvješću od NZJZ da »Provedene mjere obvezatne preventivne deratizacije, larvicidne i adulticidne dezinsekcije komaraca na području Općine Jelsa tijekom 2025. godine izvedene su u skladu s bitnim odrednicama "Programa i Provedbenog plana obvezatne preventivne deratizacije i dezinskecije na području Općine Jelsa u 2025. godini" očito nije točno.

14. DEZINSEKCIJA JE NEEFIKASNA I ŠTETNA

14.1. Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 4.3.1. »Rezultati adulticidnih postupaka su uvijek privremeni, a često ne zadovoljavaju zbog emisije biocida u prostor, kolateralnih šteta (uništavanje drugih korisnih vrsta) ili visokih operativnih troškova... « .

14.2. Program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - na području Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine [e-dokument] / Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - Zagreb: 'Člankonošci (Arthropoda), način suzbijanja' (str.9., »3c) Primjene sezonskih jednokratnih adulticidnih obradba protiv komaraca imaju veoma niski učinak u odnosu na uloženi novac te se ne mogu smatrati ekonomski opravdanim, posebice što obradbe pogađaju samo vrh brijega adultne populacije, ostavljajući očuvanim stadije ličinaka u svim dostupnim vodenim recipijentima. Pored toga predstavljaju znatnu opasnost za sve neciljane vrste noćnih kukaca, a posredno za njihove predatore na području obradbe ili strujom vjetra donesenih toksičnih tvorbi, što obzirom na neznatnu učinkovitost, a široki spektar djelovanja predstavlja znatnu ekološku štetu.«

14.3. Uništavanje svih komaraca nemoguća je misija, a otežava se smanjenjem broja predatora komaraca.

14.4. Javna upozorenja ne upozoravaju na kolateralnu štetu koju uzrokuje. Suzbijanje insekata biocidima provodi se unatoč neizbježnim rizicima kolateralne štete. U praksi se kolateralna šteta zanemaruje.

14.5. Osim rizika za zdravlje ljudi, tu su i životinje koje možda lutaju noću, poput mačaka, za koje ti insekticidi mogu biti fatalni, i psi koji su također u opasnosti.

14.6. Gubici pčela su gotovo sigurno nedovoljno prijavljeni, ali se jednako tako sigurno događaju: na primjer, 2021. profesionalni pčelar na Hvaru izgubio je svoje pčele nakon zamagljivanja bez upozorenja; 2023. zabilježeni su katastrofalni gubici pčela nakon prskanja iz zraka u blizini Osijeka u Slavoniji.

14.7. Na Hvaru i drugim otocima broj prirodnih predatora komaraca poput pčelarica i šišmiša vidljivo je dramatično opao u posljednjih nekoliko godina. Najvjerojatnije je program dezinsekcije jedan od čimbenika koji uzrokuju ovaj pad.

14.8. Prskanje iz zraka prema zakonu dopušteno je samo kao iznimna mjera (NN 76/2012, članak 14.), ali se ono relativno često izvodi u sjevernim krajevima Hrvatske, primjerice, u regiji Borovo u Vukovarsko-srijemskoj županiji 2016. godine, na zelenim pojasima oko mjesta na području Osijeka 2017. i 2018. godine.

14.9. Dokazano je da prskanje iz zraka nije pravi način riješiti komarce jer donosi previše kolateralne štete. Državni Tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak rekao u Saboru 30.03.2022. (link na engleskom) da su pesticidi štetni za pčele zabranjeni kao i prskanje iz zraka. Ali u 2023. godini prskanje iz aviona s insekticidima štetnim za pčele je bilo dozvoljeno kroz ljeto oko Osijeka.

14.10. Troškovi Programa dezinsekcije su vrlo visoki, posebno u sjevernoj Hrvatskoj. Naprimjer u 2025. godini »Ukupni procijenjeni trošak za sve tretmane iznosi oko 28.400 eura, dok je u proračunu osigurano oko 1,6 milijuna eura, uz dodatnih gotovo 400.000 eura iz susjednih općina, što osigurava čini ukupni financijski potencijal od oko dva milijuna eura.« (Grad Osijek 09.05.2025.)

14.11. Adulticidne i larvicidne akcije oštećuju prirodni lanac i uzrokuju vidljive gubitke u bioraznolikosti. Gubitak korisnih kukaca, oprašivača, šišmiša i ptica. posebno je uočljiv u Dalmaciji. Gosti koji su ljubitelji prirode već su primijetili štetu i odbijaju posjet Hrvatskoj. To ne sluti na dobro za hrvatske težnje ka „kvalitetnom turizmu”, u kojem „netaknuta prirodna ljepota” igra veliku ulogu. 

15. RADI ČEGA TRUJEMO NAŠ RAJ?

15.1. Cilj programa dezinsekcije: Zakon o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti, pročišćeni tekst zakona NN 143/21, (2021.) Članak 1. »Ovim se Zakonom utvrđuju zarazne bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku kao i mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.«

15.2. Epidemiologija ne pruža nikakve dokaze da je program dezinsekcije opravdan. Svrha Programa je upitna.

15.3. Iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopis za 2024.g., Zarazne bolesti u Hrvatskoj:

West-Nile groznica, 2018.: 63/64 (4 umrla); 2019.: 0; 2020.: 0; 2021.: 0; 2022.: 8, 2023.:10; 2024: 23.

Dengue-groznica, 2018.: 2; 2019.: 5; 2020.: 3; 2021. i 2022.: 1; 2023: 5; 2024.: 10 (svi importirani).

Malarija, 2018.: 2; 2019.: 4; 2020: 5; 2021.: 3; 2022.: 1; 2023.: 6; 2024.: 8 (svi importirani).

Zika, 2016.: 1 (importiran); 2017.: 1 (importiran); 2020.-2023.: 0; 2024.: 0.

Čikungunja groznica, 2016.: 1 (importiran).

15.4 Nema nikakvog dokaza da program edzinsekcije kakav se trenutno provodi sprječava bolesti koje prenose komarci.

15.5. Unatoč stalnoj prisutnosti komaraca i dolasku novih vrsta, nije bilo većeg izbijanja bolesti koje prenose komarci, a najgore je bilo u 2018. godini, sa 63 ili 64 slučaja groznice zapadnog Nila. Jedan stariji gospodin, koji je imao i problema sa srcem i druga medicinska stanja, umro je tijekom te „epidemije”. Za usporedbu, bolesti cirkulacijskog sustava su bile najveći uzrok smrti u Hrvatskoj u 2023.godini (19,937), u 2022. godini (22,303), u 2021. godini (23,184), u 2019. godini (22,020) te u 2018. godini (23.048). Bolesti cirkulacijskog sustava zajedno s 14.210 smrtnih slučajeva od neoplazmi (raka) činili su tri četvrtine hrvatskih smrti u 2018. godini.

16. BOLJA RJEŠENJA

16.1. Zbog svega navedenog, nema sumnje da trenutnu praksu suzbijanja insekata otrovima treba pod hitno prekinuti i odgovorne institucije moraju tražiti prihvatljivije ekološke načine za zaštititi javnog zdravlja. Prioriteti su:

16.2. zaustaviti štetnu praksu prskanja opasnih otrova po ljudima i okolišu;

16.3. koristiti prirodne resurse te identificirati, promicati i koristiti bolje, ekološki prihvatljive metode za suzbijanje neželjenih 'štetočina', posebice obnavljanjem i poticanjem njihovih prirodnih predatora poput šišmiša i pčelarica;

16.4. razvijati program „SIT” u Hrvatskoj koji je potencijalno učinkovita metoda za smanjenje broja neželjenih komaraca; program sterilnih komaraca se već koristi i pokaže obećavajuće rezultate, npr. oko Zagreba;

16.5. educirati ljude o tome kako spriječiti neugodnosti uzrokovane komarcima i o ulozi komaraca u prirodnom lancu, npr. kao oprašivači (vidjeti: „Zašto nam komarci piju krv?”; „Znanstvenici otkrili kako komarci biraju svoje žrtve”; „Komarci: prijatelji ali i štetočine?”)

16.6. sve dok se program dezinsekcije provodi, sigurnosne mjere treba poštivati i pravilno provoditi;

16.7. javnost treba biti unaprijed upozorena na akcije adulticidne dezinsekcije i to na učinkovit način, kao i za bilo koji veći događaj koji javnost treba izbjegavati, poput potencijalno nasilnih demonstracija ili neprijateljskog bombaškog napada;

16.8. plakati i online informacije trebaju biti na više jezika;

16.9. treba uspostaviti učinkovit sustav pravovremenog uopzoravanja pčelara;

16.10. objaviti pojedinosti o svim otrovima koji će se koristiti na javnim površinama, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima, na temelju neovisnih trenutnih znanstvenih saznanja;

16.11. treba reklamirati otvoreno, jasno i transparentno svako 'zamagljivanje' i larvicidne akcije s kopna ili iz zraka, uz odgovarajuća upozorenja i na drugim jezicima osim hrvatskog;

16.12. treba objaviti točnu rutu 'zamagljenog' vozila ili zrakoplova i njihovo vrijeme;

16.13. na dan adulticidne dezinsekcije vozila koja se kreću područjima koja će biti pogođena trebaju emitirati usmena upozorenja na hrvatskom i drugim jezicima;

16.14. kako postupak adulticidne dezinsekcije počinje, policija bi trebala ići ispred vozila s raspršivačem upozoravajući pješake i vozače da napuste ulice i ostanu podalje nekoliko sati.