Udruga Održivi otok

Objavljeno u Zanimljivosti

Jedna izuzetna i sjajna inicijativa!

"Dragi prijatelji udruge Održivi otok,
Bliži se kraj 2015. godine, intenzivne i produktivne za OO u svakom smislu. Uspjeli smo iz ničega napraviti svašta, putovali smo od Cipra do Španjolske ali nismo zaboravili srediti Hvarske puteve. Blizu smo (samo)zapošljavanju kroz projektne aktivnosti udruge, čime bi se ostvario jedan od dugoročnih ciljeva.
odrzivi otok za mlade
Na pomolu je Pokret otoka; 1. međuotočna inicijativa na našim prostorima, ali ne i u Europi. Nakon što se umrežimo unutar granica, ništa nas ne sprječava da jedrimo i dalekim morima, upoznamo ostale otočne kulture i učinimo ovaj život još zanimljivijim sebi ali novoj generaciji mladih kojima u današnje vrijeme treba otvoriti put ka svim ovim lijepim stvarima u životu.
Hvala što ste na bilo koji način sudjelovali u našem radu, pratite nas i podržavajte i dalje jer spremamo još mnogo toga sada kad znamo nešto više nego prije godinu dana; a što nas je više, i mogućnosti su veće...budite dio tih promjena koje želite vidjeti!
humac fest irene ivog 
Ovim putem vas obavještavamo o dvije velike novosti u radu udruge Održivi otok:
 
1.  Nakon 2 godine rada na dnevnoj bazi i nekoliko odrađenih nacionalnih projekata te internacionalnih edukacija, udruga Održivi otok može sa zadovoljstvom konstatirati kako je u svoju lokalnu zajednicu investirala više od 70.000kn putem Erasmus + programa, Zaklade Kajo Dadić, INA Zeleni Pojas, te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Na taj način ostvarili smo preduvjete za traženje uredskoga prostora u mjestu Jelsa, te isti dobili na korištenje na dan 7.12.2015. u jednoj od kancelarija unutar zgrade "Depadansa" gdje ćemo nastaviti raditi na povećanju kvalitete života na otocima kroz kulturna, društvena i ekološka događanja. Svoj rad i dalje zasnivamo na volonterskoj bazi, ali s planom zapošljavanja jedne mlade osobe unutar udruge početkom 2016. putem mjere "Mladi za zajednicu" sufinancirane od strane HZZ-a, te konstantnim radom na pronalasku ostalih izvora financiranja putem projektnih aktivnosti nešto ozbiljnijeg karaktera.
Kancelarijski prostor udruge Održivi otok biti će širom otvorenih vrata za sve otočane, a razlog tome je proširenje uredskih djelatnosti na javnu djelatnost imena: LOKALNI INFORMATIVNI CENTAR JELSA.
Otvorenje Lokalnog informativnog centra biti će u nešto veselijem izdanju koji je neizbježan dio održivog razvoja ako nas pitate, a poziv na otvorenje biti će vam uručen putem maila i putem fb stranice udruge Održivi otok.
 
humac fest vinko niksa kruni
 
2.  Udruga Održivi otok po prvi puta prima nove članove i volontere, i to putem on-line obrasca koji možete vidjeti na kraju ovog teksta. Na taj način želimo stvoriti bazu članova i volontera koji će pratiti i podržavati naš rad te sudjelovati u kreiranju budućih aktivnosti. Kroz rad udruge Održivi otok želimo pomoći svim individualcima ili bilo kojem obliku udruženih osoba (udruge,sportski klubovi i sl.) u pronalasku pravog načina da svoje ideje pretvore u smisleni projekt i to putem stručnog savjetovanja ili traženjem informacija na pravom mjestu. Osim toga, putem članarina osigurati ćemo uredno poslovanje vođenja udruge te na taj način postati neovisni i samoodrživi što je također jedan od osnovnih ciljeva udruge Održivi otok.
snowman odrzivi otok
PRISTUPNICA ODRŽIVI OTOK. Da biste se upisali kao član unesite podatke u sljedeći link
Veselimo se skorom druženju na otvaranju Lokalnog Informativnog Centra Jelsa!"
 
***********
 
Izvještaj o Etno Hvar Festivalu na Humcu, 20.06.2015g., napisao Mirko Crnčević za Slobodnu Dalmaciju:

Objavljeno 24.06.2015. u 20:38

ETNO HVAR FESTIVAL

Povijest u kamenu privukla brojne turiste

Turistička zajednica općine Jelsa, u suradnji s udrugama “Humac”, “Održivi otok” i “Trim”, a uoči svetkovine sv. Ivana i Pavla, na Humcu je organizirala prvi “Etno Hvar festival”, koji je u ovo eko-etno selo (nekoć pastirsko naselje) privukao brojne turiste.

humac fest lineup

Uz mještane Vrisnika i cijelog otoka Hvara, na nedavno obnovljenom trgu sredstvima EU fondova (Adristorical lands), fešti su se odazvali gosti koji su inače odani Otoku sunca, članovi Udruge “Pjover” i “Tartajun”, te Planinarskog društva “Hvar”, Biciklističkog kluba “Timun”, izviđači OIP-a “Posejdon” iz Splita...

humac mayor stipe bozic

Festival je otvoren pozdravnim govorom općinskog načelnika Nikše Peronje. Posjetitelji su razgledali jedinstvenu Etnozbirku “Humac”, da bi potom krenuli u razgledavanje obližnje Grapčeve špilje, jednog od najstarijih nalazišta hvarske kulture i civilizacije na Jadranu, te novootvorene destilerije aromatičnih ulja na tom putu.

Inače, domaćini su se pobrinuli za prezentaciju tradicionalne kuhinje (slana riba, pršut i sir, jela od divljači i janjetina sa žara), a uz autohtone specijalitete gosti su degustirali i kvalitetna hvarska vina s užeg lokaliteta. Prodavali su se “otočni proizvodi”, upriličena je izložba slika hvarskih umjetnika Pjera Grgičevića i Antuna Tonča Carića, što je popraćeno neizostavnim tradicionalnim napjevima pučkih pjevača iz Vrisnika.

humac fest artworks

Međutim, u izvrsnom gastroscenariju sudjelovao je i Radovan Marčić, kojeg su svi prepoznavali kao jednog od članova žirija u popularnom gastroshowu “MasterChef Hrvatska”.

radovan marcic

‘Ovakva sela naše su blago’
humac stand hvar produce
U večernjim satima događaj je uveličao najpoznatiji hrvatski alpinist, putopisac i redatelj dokumentarnih filmova i emisija Stipe Božić koji je predstavio knjigu i film “Ja, Mate svjetski”.

 humac fest petition

Prije toga nazočne su u ime organizatora pozdravili Irena Dorić (“Održivi otok”) i Ivan Grgičević, koji je podijelio zahvalnice za iznimne zasluge u osnivanju Udruge “Humac” ili za darivanje eksponata Etnozbirci, a dobili su ih Vinko Carić (posthumno), te Mili Razović, Đurđica Otržan i Marija Gurdulić.

– Ovako sačuvana sela kao što je Humac, zapravo su naše blago, jer sve više zaboravljamo kako smo nekada živjeli i kako bismo mogli živjeti, pogotovo sada u spoju s turizmom, kazao je Božić.

MIRKO CRNČEVIĆ

ŠKRLEC: Otoci su prirodni i ljudski kapital
humac fest davor nada
Hrvatski otoci su izniman prirodni i ljudski kapital koji moramo sačuvati i dodatno obogatiti, upravo koristeći sve ono što nam pruža EU. Imamo sjajnih primjera zemalja koje su prije nas ušle u EU, jer su one baš zahvaljujući sredstvima i politici EU-a uspjele vratiti, odnosno revitalizirati, pojedine kulturne i tradicionalne vrijednosti koje su možda bile zapostavljene. Dobar je i primjer Humca koji je iskoristio pretpristupne fondove za svoju inicijalnu prepoznatljivost – poručio je naš EU parlamentarac Davor Škrlec (ORaH), koji je s mještanima i posjetiteljima "pretresao" temu "Europska strategija 2020. za održivi razvoj hrvatskih otoka".
Dodatak: Stipe Božić je napravio intervju za novine 'Dalmacija News', 12.12.2015.god., kliknite ovdje.

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Udruga Održivi otok

Eco Environment News feeds

  • Wheat haul in England estimated to be down by 21%, with Britain’s wine producers also hit hard

    England has suffered its second worst harvest on record – with fears growing for next year – after heavy rain last winter hit production of key crops including wheat and oats.

    The cold, damp weather, stretching from last autumn through this spring and early summer, has hit the rapidly developing UK wine industry particularly hard, with producers saying harvests are down by between 75% and a third, depending on the region.

    Continue reading...

  • With clean air projects receiving just 1% of aid, activists say nations ‘cannot continue polluting practices at expense of climate stability’

    Foreign aid for fossil fuel projects quadrupled in a single year, a report has found, rising ​​from $1.2bn in 2021 to $5.4bn in 2022.

    “This shocking increase in aid funding to fossil fuels is a wake-up call,” said Jane Burston, CEO of nonprofit the Clean Air Fund, which conducted the research. “The world cannot continue down this path of propping up polluting practices at the expense of global health and climate stability.”

    Continue reading...

  • As average population falls reach 95% in some regions, experts call for urgent action but insist ‘nature can recover’

    Global wildlife populations have plunged by an average of 73% in 50 years, a new scientific assessment has found, as humans continue to push ecosystems to the brink of collapse.

    Latin America and the Caribbean recorded the steepest average declines in recorded wildlife populations, with a 95% fall, according to the WWF and the Zoological Society of London’s (ZSL) biennial Living Planet report. They were followed by Africa with 76%, and Asia and the Pacific at 60%. Europe and North America recorded comparatively lower falls of 35% and 39% respectively since 1970.

    Continue reading...

  • Badenoch, Cairngorms: Graceful as a folk tale queen, they’re throwing out their arms, feathery green and bearing clusters of bright red berries

    The early October forest is at the turning point, that enchanted time of year when everything is changing form and colour. It havers, slipping backwards and forwards across the threshold between dark and light, the underworld of woodsy rot and the sky-song of geese, the realms of substance and spirit.

    Last night, the stars were fiercely bright and this morning we woke to frost. It still clings to the shadowed hollows of the ground cover and the lacework of spider webs. Higher up, the trees are stirring softly, like a great mystery is coming. The cascading birch boughs are tinged with yellow, the upright aspens a spangling of gold, paper-thin coins trembling against the high blue.

    Continue reading...

  • Prof Pedro Arrojo-Agudo says regulator Ofwat ‘complacent’ about water firms putting their shareholders before public

    The privatised English water system has been singled out for criticism by the UN special rapporteur on the human right to clean water.

    Prof Pedro Arrojo-Agudo said water systems should be managed as a publicly owned service, rather than run by private companies set up to benefit shareholders.

    Continue reading...

  • The Joides Resolution has contributed to our understanding of climate crisis, the origin of life, earthquakes and eruptions. But funding cuts mean it may have sailed its last expedition

    In the early summer of this year, a ship set sail around the Norwegian archipelago of Svalbard. But this wasn’t any ordinary ship. For almost 40 years the Joides Resolutiondrilled into the ocean floor to collect samples and data that helped scientists to study Earth’s history and structure. Expeditions on the vessel have made a vital contribution to our understanding of the climate crisis, the tectonic plates theory, the origin of life on Earth and natural hazards such as earthquakes and eruptions. Yet the two-month voyage around Svalbard was to be its last.

    The National Science Foundation (NSF), the US agency that provided scientists at Texas A&M University with funds for the ship, announced last year it would not give money for the drilling vessel past September 2024. It was a declaration that shocked the global scientific community and meant that Svalbard would be the ship’s final outing.

    The vibration isolated television is attached to the drillpipe and is used to image the seafloor before drilling begins. Photograph: Lisa Crowder/IODP JRSO

    Continue reading...

  • Illness had robbed me of my health, my confidence and my joy. But when my mum brought me something to care for, I regained my sense of purpose

    The life I loved came to an abrupt end when I was diagnosed with severe myalgic encephalomyelitis (ME), also known as chronic fatigue syndrome, in 1997. For years, my world revolved around bedpans, bed baths, wheelchairs and stairlifts. Then an unexpected gift began to revive a sense of joy I thought I had lost for ever.

    I grew up in a gardening-mad household. As a child, I would help my dad tend his prize roses, rake the lawn and carry home the weird-looking leeks and cauliflowers he grew on his allotment. He was my hero and I was never far from his side until he died when I was just 11. From that moment on, gardening lost its appeal: the memories were just too painful. I turned my back on all things green.

    Continue reading...

  • Firefighters are stoic about the risks they face but say climate change has affected every part of the job

    A short drive and a world away from the tourist-thronged old town of Split, past retirees clambering out of cruise ships and stag parties stumbling into beachside bars, Ivan Sanader studied a smouldering hillside that stank of smoke.

    The night before, he had fought a fire that charred the slope and threatened to engulf a roadside restaurant. Now, the commander of a mobile firefighter centre in Croatia was issuing orders to stop it flaring back up.

    Continue reading...

  • This year’s damp high season wasn’t terrible, just typical – but now we judge it against the scorching temperatures of the 2020s

    By general consensus the British summer of 2024 was a bit rubbish – even though the numbers say it was about average. What is behind this clash of perceptions? The Met Office socio-meteorologist Helen Roberts says it is because recent hot summers have changed our expectations.

    “There have been multiple heatwaves in recent years, including the unprecedented extreme heat in 2022 as well as the long, hot lockdown summer of 2020,” says Roberts. She says that two psychological effects, recency bias and the availability heuristic – in which we perceive things through the lens either of recent events or memories that spring readily to mind – “mean we get used to these extremes and then expect more of the same”.

    Continue reading...

  • As Hurricane Milton approaches many cities were largely deserted but some people decided to shelter in place

    Most left when they were told to. But some chose to stay, even though officials warned Hurricane Milton would turn their homes into coffins.

    Along Florida’s Gulf coast, where millions of people were urged to get out of harm’s way, cities were largely deserted on Wednesday afternoon as time ran out to evacuate. Those who remained were advised to shelter in place as best they could. Others who fled spoke of their dread at what, if anything, they would return to once the storm had passed.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.