Udruga Održivi otok

Objavljeno u Zanimljivosti

Jedna izuzetna i sjajna inicijativa!

"Dragi prijatelji udruge Održivi otok,
Bliži se kraj 2015. godine, intenzivne i produktivne za OO u svakom smislu. Uspjeli smo iz ničega napraviti svašta, putovali smo od Cipra do Španjolske ali nismo zaboravili srediti Hvarske puteve. Blizu smo (samo)zapošljavanju kroz projektne aktivnosti udruge, čime bi se ostvario jedan od dugoročnih ciljeva.
odrzivi otok za mlade
Na pomolu je Pokret otoka; 1. međuotočna inicijativa na našim prostorima, ali ne i u Europi. Nakon što se umrežimo unutar granica, ništa nas ne sprječava da jedrimo i dalekim morima, upoznamo ostale otočne kulture i učinimo ovaj život još zanimljivijim sebi ali novoj generaciji mladih kojima u današnje vrijeme treba otvoriti put ka svim ovim lijepim stvarima u životu.
Hvala što ste na bilo koji način sudjelovali u našem radu, pratite nas i podržavajte i dalje jer spremamo još mnogo toga sada kad znamo nešto više nego prije godinu dana; a što nas je više, i mogućnosti su veće...budite dio tih promjena koje želite vidjeti!
humac fest irene ivog 
Ovim putem vas obavještavamo o dvije velike novosti u radu udruge Održivi otok:
 
1.  Nakon 2 godine rada na dnevnoj bazi i nekoliko odrađenih nacionalnih projekata te internacionalnih edukacija, udruga Održivi otok može sa zadovoljstvom konstatirati kako je u svoju lokalnu zajednicu investirala više od 70.000kn putem Erasmus + programa, Zaklade Kajo Dadić, INA Zeleni Pojas, te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Na taj način ostvarili smo preduvjete za traženje uredskoga prostora u mjestu Jelsa, te isti dobili na korištenje na dan 7.12.2015. u jednoj od kancelarija unutar zgrade "Depadansa" gdje ćemo nastaviti raditi na povećanju kvalitete života na otocima kroz kulturna, društvena i ekološka događanja. Svoj rad i dalje zasnivamo na volonterskoj bazi, ali s planom zapošljavanja jedne mlade osobe unutar udruge početkom 2016. putem mjere "Mladi za zajednicu" sufinancirane od strane HZZ-a, te konstantnim radom na pronalasku ostalih izvora financiranja putem projektnih aktivnosti nešto ozbiljnijeg karaktera.
Kancelarijski prostor udruge Održivi otok biti će širom otvorenih vrata za sve otočane, a razlog tome je proširenje uredskih djelatnosti na javnu djelatnost imena: LOKALNI INFORMATIVNI CENTAR JELSA.
Otvorenje Lokalnog informativnog centra biti će u nešto veselijem izdanju koji je neizbježan dio održivog razvoja ako nas pitate, a poziv na otvorenje biti će vam uručen putem maila i putem fb stranice udruge Održivi otok.
 
humac fest vinko niksa kruni
 
2.  Udruga Održivi otok po prvi puta prima nove članove i volontere, i to putem on-line obrasca koji možete vidjeti na kraju ovog teksta. Na taj način želimo stvoriti bazu članova i volontera koji će pratiti i podržavati naš rad te sudjelovati u kreiranju budućih aktivnosti. Kroz rad udruge Održivi otok želimo pomoći svim individualcima ili bilo kojem obliku udruženih osoba (udruge,sportski klubovi i sl.) u pronalasku pravog načina da svoje ideje pretvore u smisleni projekt i to putem stručnog savjetovanja ili traženjem informacija na pravom mjestu. Osim toga, putem članarina osigurati ćemo uredno poslovanje vođenja udruge te na taj način postati neovisni i samoodrživi što je također jedan od osnovnih ciljeva udruge Održivi otok.
snowman odrzivi otok
PRISTUPNICA ODRŽIVI OTOK. Da biste se upisali kao član unesite podatke u sljedeći link
Veselimo se skorom druženju na otvaranju Lokalnog Informativnog Centra Jelsa!"
 
***********
 
Izvještaj o Etno Hvar Festivalu na Humcu, 20.06.2015g., napisao Mirko Crnčević za Slobodnu Dalmaciju:

Objavljeno 24.06.2015. u 20:38

ETNO HVAR FESTIVAL

Povijest u kamenu privukla brojne turiste

Turistička zajednica općine Jelsa, u suradnji s udrugama “Humac”, “Održivi otok” i “Trim”, a uoči svetkovine sv. Ivana i Pavla, na Humcu je organizirala prvi “Etno Hvar festival”, koji je u ovo eko-etno selo (nekoć pastirsko naselje) privukao brojne turiste.

humac fest lineup

Uz mještane Vrisnika i cijelog otoka Hvara, na nedavno obnovljenom trgu sredstvima EU fondova (Adristorical lands), fešti su se odazvali gosti koji su inače odani Otoku sunca, članovi Udruge “Pjover” i “Tartajun”, te Planinarskog društva “Hvar”, Biciklističkog kluba “Timun”, izviđači OIP-a “Posejdon” iz Splita...

humac mayor stipe bozic

Festival je otvoren pozdravnim govorom općinskog načelnika Nikše Peronje. Posjetitelji su razgledali jedinstvenu Etnozbirku “Humac”, da bi potom krenuli u razgledavanje obližnje Grapčeve špilje, jednog od najstarijih nalazišta hvarske kulture i civilizacije na Jadranu, te novootvorene destilerije aromatičnih ulja na tom putu.

Inače, domaćini su se pobrinuli za prezentaciju tradicionalne kuhinje (slana riba, pršut i sir, jela od divljači i janjetina sa žara), a uz autohtone specijalitete gosti su degustirali i kvalitetna hvarska vina s užeg lokaliteta. Prodavali su se “otočni proizvodi”, upriličena je izložba slika hvarskih umjetnika Pjera Grgičevića i Antuna Tonča Carića, što je popraćeno neizostavnim tradicionalnim napjevima pučkih pjevača iz Vrisnika.

humac fest artworks

Međutim, u izvrsnom gastroscenariju sudjelovao je i Radovan Marčić, kojeg su svi prepoznavali kao jednog od članova žirija u popularnom gastroshowu “MasterChef Hrvatska”.

radovan marcic

‘Ovakva sela naše su blago’
humac stand hvar produce
U večernjim satima događaj je uveličao najpoznatiji hrvatski alpinist, putopisac i redatelj dokumentarnih filmova i emisija Stipe Božić koji je predstavio knjigu i film “Ja, Mate svjetski”.

 humac fest petition

Prije toga nazočne su u ime organizatora pozdravili Irena Dorić (“Održivi otok”) i Ivan Grgičević, koji je podijelio zahvalnice za iznimne zasluge u osnivanju Udruge “Humac” ili za darivanje eksponata Etnozbirci, a dobili su ih Vinko Carić (posthumno), te Mili Razović, Đurđica Otržan i Marija Gurdulić.

– Ovako sačuvana sela kao što je Humac, zapravo su naše blago, jer sve više zaboravljamo kako smo nekada živjeli i kako bismo mogli živjeti, pogotovo sada u spoju s turizmom, kazao je Božić.

MIRKO CRNČEVIĆ

ŠKRLEC: Otoci su prirodni i ljudski kapital
humac fest davor nada
Hrvatski otoci su izniman prirodni i ljudski kapital koji moramo sačuvati i dodatno obogatiti, upravo koristeći sve ono što nam pruža EU. Imamo sjajnih primjera zemalja koje su prije nas ušle u EU, jer su one baš zahvaljujući sredstvima i politici EU-a uspjele vratiti, odnosno revitalizirati, pojedine kulturne i tradicionalne vrijednosti koje su možda bile zapostavljene. Dobar je i primjer Humca koji je iskoristio pretpristupne fondove za svoju inicijalnu prepoznatljivost – poručio je naš EU parlamentarac Davor Škrlec (ORaH), koji je s mještanima i posjetiteljima "pretresao" temu "Europska strategija 2020. za održivi razvoj hrvatskih otoka".
Dodatak: Stipe Božić je napravio intervju za novine 'Dalmacija News', 12.12.2015.god., kliknite ovdje.

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Udruga Održivi otok

Eco Environment News feeds

  • Long-delayed regulations for England may ‘encourage’ housebuilders to equip homes with solar panels, rather than requiring them

    Labour is considering making solar panels optional on new homes in England, after pressure from housebuilders, in a move that would weaken low-carbon regulations, the Guardian has learned.

    Ministers are preparing to publish long-delayed regulations for new homes, known as the future homes standard, which would ensure that all newly built homes are low-carbon.

    Continue reading...

  • Defra body, created to overhaul system amid public fury, may force firms to be run for public good rather than shareholder returns

    Water companies in England could be banned from making a profit under plans for a complete overhaul of the system.

    The idea is one of the options being considered by a new commission set up by the Department for Environment, Food and Rural Affairs (Defra) amid public fury over the way firms have prioritised profit over the environment.

    Continue reading...

  • Villagers in Barekuri, Assam, have lived closely with endangered hoolock gibbons for generations. A new Guardian documentaryshows their bond – and the fight to protect them

    On a misty winter morning, farmer Mohit Chutia sits on the ground outside his home rocking his grandson in his lap. He sings about the hoolock gibbons, the only ape species in India. High in the tree canopy above, the gibbons leap gracefully from branch to branch. Below, Chutia and his family watch.

    It is a picture of the coexistence that has endured for generations between the endangered gibbons and villagers in Barekuri in Assam, in the remote east of the country.

    Continue reading...

  • Exclusive: Those with ‘interest in keeping world hooked on fossil fuels’ should not oversee climate talks, say report authors

    Azerbaijan, the host of the Cop29 global climate summit, will see a large expansion of fossil gas production in the next decade, a new report has revealed. The authors said that the crucial negotiations should not be overseen by “those with a vested interest in keeping the world hooked on fossil fuels”.

    Azerbaijan’s state-owned oil and gas company, Socar, and its partners are set to raise the country’s annual gas production from 37bn cubic metres (bcm) today to 49bcm by 2033. Socar also recently agreed to increase gas exports to the European Union by 17% by 2026.

    Continue reading...

  • National Audit Office questions value for money as predicted bill for decommissioning increases by £21bn

    The cost of cleaning up Sellafield is expected to spiral to £136bn and Europe’s biggest nuclear waste dump cannot show how it offers taxpayers value for money, the public spending watchdog has said.

    Projects to fix buildings containing hazardous and radioactive material at the state-owned site on the Cumbrian coast are running years late and over budget. Sellafield’s spending is so vast – with costs of more than £2.7bn a year – that it is causing tension with the Treasury, the report from the National Audit Office (NAO) suggests.

    Continue reading...

  • Comprehensive review suggests that adding more parks, trees and greenery could improve public health

    Green spaces in cities play a vital role in reducing illness and deaths caused by climate breakdown, according to the most comprehensive study of its kind.

    The findings of the review suggest that adding more parks, trees and greenery to urban areas could help countries tackle heat-related harms and improve public health.

    Continue reading...

  • With no power, no water and soon-to-spoil food, Asheville residents fired up their grills and emptied their freezers for communal meals

    Erin Kellem’s Asheville, North Carolina neighborhood is a short drive from the city center, but feels remote. The Haw Creek area’s culs-de-sac are fronted by spacious yards and surrounded by thick woods that give the illusion of isolation.

    Hurricane Helene changed that, dropping an ocean of rain on the southern Appalachian mountains. Floods of biblical proportions killed dozens. Power outages left thousands without electricity for at least two weeks in most places. There was no gas or cellphone service for days following the storm, and most of the city is still without potable water. Roads disappeared under rushing water and mud. The help that was on its way had no way in, and those stranded in their homes had no way of checking on loved ones.

    Continue reading...

  • US readers are responding to the reality of the climate crisis by adapting their homes, from insulation as a refuge from heat to removing yard debris in case of wildfires

    Rose, 62, was living in a remote area of Washington, west of Seattle, when the scorching “heat dome” of 2021 hit the Pacific north-west. As the house Rose shared with her then 93-year-old mother grew hotter, and their two air conditioning units struggled to make any dent on the wall of heat, Rose’s heart rate climbed, and she watched as all the rubber bands in the house liquefied.

    The heat dome – which broke local records to reach highs of 120F (49C) – buckled roads, melted electrical cables and caused about 600 excess deaths, and research showed it was “virtually impossible” without climate change. It’s just one example of a worsening picture for US extreme weather driven by human caused global heating: including more frequent hurricanes, wildfires and devastating floods.

    Continue reading...

  • Oceanographer Stefan Rahmstorf explains why Amoc breakdown could be catastrophic for both humans and marine life

    The dangers of a collapse of the main Atlantic Ocean circulation, known as Amoc, have been “greatly underestimated” and would have devastating and irreversible impacts, according to an open letter released at the weekend by 44 experts from 15 countries. One of the signatories, Stefan Rahmstorf, an oceanographer and climatologist who heads the Earth system analysis department at the Potsdam Institute for Climate Impact Research in Germany, explains here why he has recently upgraded his risk assessment of an Amoc breakdown as a result of global heating – and what that means for Britain, Europe and the wider world.

    Continue reading...

  • Cricket for Climate is making ‘phenomenal’ strides in Australia, and the global game is joining the movement

    It was four years ago during the Covid lockdown that Pat Cummins found himself with some time on his hands and started to join the dots between some of what he had experienced on the cricket field and the climate crisis. The time he lost six kilos in a day, the days he found it hard to breathe.

    He thought about it more when he became captain and started to make decisions based on whether he wanted his team to be starting or finishing in the shade. And more when his first son, Albie, was born. He came up with a practical plan: that he would help put solar panels on his local cricket club Penrith, a blue-collar area in the western suburbs of Sydney that becomes very hot in the heart of the summer. He found some companies that would provide solar and paid for the installation himself. And so, alongside some other Australian cricketers, the idea for Cricket for Climate was born.

    This is an extract from the Guardian’s weekly cricket email, The Spin. To subscribe, just visit this page and follow the instructions.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.