Udruga Održivi otok

Objavljeno u Zanimljivosti

Jedna izuzetna i sjajna inicijativa!

"Dragi prijatelji udruge Održivi otok,
Bliži se kraj 2015. godine, intenzivne i produktivne za OO u svakom smislu. Uspjeli smo iz ničega napraviti svašta, putovali smo od Cipra do Španjolske ali nismo zaboravili srediti Hvarske puteve. Blizu smo (samo)zapošljavanju kroz projektne aktivnosti udruge, čime bi se ostvario jedan od dugoročnih ciljeva.
odrzivi otok za mlade
Na pomolu je Pokret otoka; 1. međuotočna inicijativa na našim prostorima, ali ne i u Europi. Nakon što se umrežimo unutar granica, ništa nas ne sprječava da jedrimo i dalekim morima, upoznamo ostale otočne kulture i učinimo ovaj život još zanimljivijim sebi ali novoj generaciji mladih kojima u današnje vrijeme treba otvoriti put ka svim ovim lijepim stvarima u životu.
Hvala što ste na bilo koji način sudjelovali u našem radu, pratite nas i podržavajte i dalje jer spremamo još mnogo toga sada kad znamo nešto više nego prije godinu dana; a što nas je više, i mogućnosti su veće...budite dio tih promjena koje želite vidjeti!
humac fest irene ivog 
Ovim putem vas obavještavamo o dvije velike novosti u radu udruge Održivi otok:
 
1.  Nakon 2 godine rada na dnevnoj bazi i nekoliko odrađenih nacionalnih projekata te internacionalnih edukacija, udruga Održivi otok može sa zadovoljstvom konstatirati kako je u svoju lokalnu zajednicu investirala više od 70.000kn putem Erasmus + programa, Zaklade Kajo Dadić, INA Zeleni Pojas, te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Na taj način ostvarili smo preduvjete za traženje uredskoga prostora u mjestu Jelsa, te isti dobili na korištenje na dan 7.12.2015. u jednoj od kancelarija unutar zgrade "Depadansa" gdje ćemo nastaviti raditi na povećanju kvalitete života na otocima kroz kulturna, društvena i ekološka događanja. Svoj rad i dalje zasnivamo na volonterskoj bazi, ali s planom zapošljavanja jedne mlade osobe unutar udruge početkom 2016. putem mjere "Mladi za zajednicu" sufinancirane od strane HZZ-a, te konstantnim radom na pronalasku ostalih izvora financiranja putem projektnih aktivnosti nešto ozbiljnijeg karaktera.
Kancelarijski prostor udruge Održivi otok biti će širom otvorenih vrata za sve otočane, a razlog tome je proširenje uredskih djelatnosti na javnu djelatnost imena: LOKALNI INFORMATIVNI CENTAR JELSA.
Otvorenje Lokalnog informativnog centra biti će u nešto veselijem izdanju koji je neizbježan dio održivog razvoja ako nas pitate, a poziv na otvorenje biti će vam uručen putem maila i putem fb stranice udruge Održivi otok.
 
humac fest vinko niksa kruni
 
2.  Udruga Održivi otok po prvi puta prima nove članove i volontere, i to putem on-line obrasca koji možete vidjeti na kraju ovog teksta. Na taj način želimo stvoriti bazu članova i volontera koji će pratiti i podržavati naš rad te sudjelovati u kreiranju budućih aktivnosti. Kroz rad udruge Održivi otok želimo pomoći svim individualcima ili bilo kojem obliku udruženih osoba (udruge,sportski klubovi i sl.) u pronalasku pravog načina da svoje ideje pretvore u smisleni projekt i to putem stručnog savjetovanja ili traženjem informacija na pravom mjestu. Osim toga, putem članarina osigurati ćemo uredno poslovanje vođenja udruge te na taj način postati neovisni i samoodrživi što je također jedan od osnovnih ciljeva udruge Održivi otok.
snowman odrzivi otok
PRISTUPNICA ODRŽIVI OTOK. Da biste se upisali kao član unesite podatke u sljedeći link
Veselimo se skorom druženju na otvaranju Lokalnog Informativnog Centra Jelsa!"
 
***********
 
Izvještaj o Etno Hvar Festivalu na Humcu, 20.06.2015g., napisao Mirko Crnčević za Slobodnu Dalmaciju:

Objavljeno 24.06.2015. u 20:38

ETNO HVAR FESTIVAL

Povijest u kamenu privukla brojne turiste

Turistička zajednica općine Jelsa, u suradnji s udrugama “Humac”, “Održivi otok” i “Trim”, a uoči svetkovine sv. Ivana i Pavla, na Humcu je organizirala prvi “Etno Hvar festival”, koji je u ovo eko-etno selo (nekoć pastirsko naselje) privukao brojne turiste.

humac fest lineup

Uz mještane Vrisnika i cijelog otoka Hvara, na nedavno obnovljenom trgu sredstvima EU fondova (Adristorical lands), fešti su se odazvali gosti koji su inače odani Otoku sunca, članovi Udruge “Pjover” i “Tartajun”, te Planinarskog društva “Hvar”, Biciklističkog kluba “Timun”, izviđači OIP-a “Posejdon” iz Splita...

humac mayor stipe bozic

Festival je otvoren pozdravnim govorom općinskog načelnika Nikše Peronje. Posjetitelji su razgledali jedinstvenu Etnozbirku “Humac”, da bi potom krenuli u razgledavanje obližnje Grapčeve špilje, jednog od najstarijih nalazišta hvarske kulture i civilizacije na Jadranu, te novootvorene destilerije aromatičnih ulja na tom putu.

Inače, domaćini su se pobrinuli za prezentaciju tradicionalne kuhinje (slana riba, pršut i sir, jela od divljači i janjetina sa žara), a uz autohtone specijalitete gosti su degustirali i kvalitetna hvarska vina s užeg lokaliteta. Prodavali su se “otočni proizvodi”, upriličena je izložba slika hvarskih umjetnika Pjera Grgičevića i Antuna Tonča Carića, što je popraćeno neizostavnim tradicionalnim napjevima pučkih pjevača iz Vrisnika.

humac fest artworks

Međutim, u izvrsnom gastroscenariju sudjelovao je i Radovan Marčić, kojeg su svi prepoznavali kao jednog od članova žirija u popularnom gastroshowu “MasterChef Hrvatska”.

radovan marcic

‘Ovakva sela naše su blago’
humac stand hvar produce
U večernjim satima događaj je uveličao najpoznatiji hrvatski alpinist, putopisac i redatelj dokumentarnih filmova i emisija Stipe Božić koji je predstavio knjigu i film “Ja, Mate svjetski”.

 humac fest petition

Prije toga nazočne su u ime organizatora pozdravili Irena Dorić (“Održivi otok”) i Ivan Grgičević, koji je podijelio zahvalnice za iznimne zasluge u osnivanju Udruge “Humac” ili za darivanje eksponata Etnozbirci, a dobili su ih Vinko Carić (posthumno), te Mili Razović, Đurđica Otržan i Marija Gurdulić.

– Ovako sačuvana sela kao što je Humac, zapravo su naše blago, jer sve više zaboravljamo kako smo nekada živjeli i kako bismo mogli živjeti, pogotovo sada u spoju s turizmom, kazao je Božić.

MIRKO CRNČEVIĆ

ŠKRLEC: Otoci su prirodni i ljudski kapital
humac fest davor nada
Hrvatski otoci su izniman prirodni i ljudski kapital koji moramo sačuvati i dodatno obogatiti, upravo koristeći sve ono što nam pruža EU. Imamo sjajnih primjera zemalja koje su prije nas ušle u EU, jer su one baš zahvaljujući sredstvima i politici EU-a uspjele vratiti, odnosno revitalizirati, pojedine kulturne i tradicionalne vrijednosti koje su možda bile zapostavljene. Dobar je i primjer Humca koji je iskoristio pretpristupne fondove za svoju inicijalnu prepoznatljivost – poručio je naš EU parlamentarac Davor Škrlec (ORaH), koji je s mještanima i posjetiteljima "pretresao" temu "Europska strategija 2020. za održivi razvoj hrvatskih otoka".
Dodatak: Stipe Božić je napravio intervju za novine 'Dalmacija News', 12.12.2015.god., kliknite ovdje.

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Udruga Održivi otok

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.