Podržimo poljoprivredu bez sintetičkih pesticida

Spasimo prirodu i divlje životinje! Ako niste još, molimo Vas da potpišite Peticiju.

Krajem studenoga pokrenuta je Europska građanska inicijativa za postupno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035. godine, tj. za potporu poljoprivrednicima i očuvanju prirode. Kampanju vodi međusektorski savez udruga civilnog društva koje se bave okolišem, zdravljem, poljoprivredom i pčelarstvom. Među ostalima, organizatori navode europske mreže "Friends of the Earth Europe" i "Pesticide Action Network" (PAN), kao i "Munich Environmental Institute", zakladu "Aurelia" (Njemačka), "Générations Futures" (Francuska) i "GLOBAL 2000 / Friends of the Earth Austrija", itd. Ako se do rujna 2020. prikupi milijun potpisa (https://www.savebeesandfarmers.eu) Europska komisija i Europski parlament moraju razmotriti ozakonjenje zahtjeva kampanje.

Od Vivian Grisogono, MA (Oxon), predsjednice udruge "Eco Hvar" doznajemo da je kampanju pokrenulo čak 90 organizacija iz 17 zemalja Europske unije, uz podršku udruga za organsku poljoprivredu. Međunarodni znanstvenici pozivaju na hitnu 'transformacijsku promjenu' naprosto da bi se zaustavio kolaps prirode. Četvrtina europskih divljih životinja ozbiljno je ugrožena, polovica naših prirodnih staništa u nepovoljnom je stanju, a ekosustav propada. Na tu činjenicu, barem što se ptičjeg svijeta tiče, svojedobno su ukazali Mate Mileta i Ivo Pavičić, pasionirani lovac i ljubitelj prirode s Otoka sunca, ali i Steve Jones, Englez iz Newtona Abbota u Devonu, doseljenik u Dol na otoku Hvaru. On je na škoju zabilježio mnogobrojne ptice, ali za živo čudo nikad nije primjetio djetlića, šojku ili svraku.

Također manjka ptica pjevica, naročito grdelina, pored 'zatrovanih polja' sve češće nalazimo bezživotna tijela raznih životinja. Pa trebamo li onda potpisati peticiju? Svakako, jer je u Europskoj uniji između 2005. i 2016. godine, zbog nedostatka političke potpore i velikih korporacija, nestalo čak 4 milijuna malih poljoprivrednih gospodarstava. Takav pad i trend smanjenja brojnosti divljih životinja su, prema mišljenju gospođe Grisogono, duboko ukorijenjeni i u našem modelu proizvodnje hrane koji se uvelike oslanja na monokulturnu poljoprivredu velikih razmjera i uporabu sintetičkih pesticida. Da stvar bude još gora EU, oslanjajući se na svoj agropolitički program i sustav subvencija, aktivno financira upravo taj oblik poljoprivrede na uštrb malih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih gospodarstava.

Većina tih političara očito ne zna da su primjerice pčele i drugi oprašivači zapravo neophodni za očuvanje naših ekosustava i bioraznolikosti. Do trećine proizvodnje hrane i dvije trećine dnevnih potreba za voćem i povrćem ovisi o oprašivanju pčela i drugih insekata. Ipak, njihova egzistencija pod stalnom je prijetnjom kontaminacije pesticidima i gubitka staništa zbog industrijske poljoprivrede.

Nužna obnova biološke raznolikosti

ECI (European Cittizens' initiative) zbog svega toga poziva Europsku komisiju da ozakoni: 1. Postupno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035. godine (ukinuti sintetičke pesticide u EU poljoprivredi za 80 posto do 2030. godine, počevši od onih najopasnijih, da ih do 2035. godine uopće ne bude); 2. Obnovu biološke raznolikosti (obnoviti prirodne ekosustave u poljoprivrednim područjima da bi poljoprivreda postala vektor oporavka biološke raznolikosti) i 3. Podršku poljoprivrednicima u tranziciji (reformirati poljoprivredu davanjem prioriteta maloj, raznolikoj i održivoj poljoprivredi, podupirući ubrzano povećanje agroekološke i organske prakse, te omogućavanjem neovisnog poljoprivrednog obrazovanja i istraživanja poljoprivrede bez pesticida i GMO-a).

Stručnjak za pesticide i kemikalije, Helmut Burtscher iz "Global 2000 / Friends of the Earth Austrija", rekao je: "Samo održiva poljopriveda bez pesticida može osigurati opskrbu hranom sadašnjim i budućim generacijama i dati odgovore na sve veće izazove klimatskih promjena. Osim toga, ona pridonosi očuvanju biološke raznolikosti i smanjuje emisiju stakleničkih plinova. Stoga, odgovorna europska poljoprivredna politika mora promicati daljnji razvoj agroekoloških metoda i podržavati poljoprivrednike u njihovom prelasku na proizvodnju bez pesticida."

Znastvenica Veronika Feicht s minhenskog Instituta za zaštitu okoliša kaže: "Mi borbu protiv sintetskih pesticida sada dižemo na europsku razinu dajući potporu svim onim Europljanima koji zahtijevaju novi poljoprivredni sustav. Građani žele preduprijediti sve što šteti biološkoj raznolikosti i ekosustavima, a potrošačima narušava zdravlje, dok s druge strane treba učiniti sve da se omogući egzistencija kako pčela, tako i poljoprivrednika. Našom inicijativom zalažemo se da upravo takva poljoprivreda zaživi na čitavom Starom kontinentu."

Direktor asocijacije "Générations Futures", François Veillerette, je isto tako na strani kampanje i dodaje: "Pozivamo sve europske ljude da podrže ovu inicijativu za postupno ukidanje svih sintetičkih pesticida u EU. Nadamo se da će se milijuni ljudi uskoro pridružiti našim zahtjevima za njihovu zabranu, za transformiraciju poljoprivrede, za podršku poljoprivrednicima u tranziciji, ali i za spas biološke raznolikosti."

© Mirko Crnčević /Dobra Kob 2020.

Ovaj članak je objavljen u časopisu „Dobroj kobi“, Broj 220, Siječanj 2020.

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Podržimo poljoprivredu bez sintetičkih pesticida

Eco Environment News feeds

  • Sarah Finch is among six recipients of the Goldman Environmental prize, awarded to honour grassroots activists around the world

    The woman whose campaigning set a legal precedent in the UK that stopped thousands of tonnes of greenhouse gas emissions has been awarded one of the world’s most prestigious environmental prizes alongside five other women from around the globe.

    A supreme court ruling in a case brought by Sarah Finch has been cited in decisions against new oil concessions in the North Sea, the UK’s first new deep coalmine for 30 years and even plans for new large-scale factory farms.

    Iroro Tanshi, a Nigerian conservation ecologist who launched a successful, community-led campaign to protect endangered bats from human induced wildfires;

    Borin Kim, a South Korean activist who won the continent’s first successful youth-led climate litigation, finding her government’s climate policy to be in violation of the rights of future generations;

    Alannah Acaq Hurley, a leader of the Yup’ik Indigenous people led a campaign that stopped what would have been the continent’s largest open-pit mine, in Alaska’s Bristol Bay region;

    Yuvelis Morales Blanco, a youth activist who mobilised others in her Afro-descendant community in Puerto Wilches against two drilling projects, preventing the introduction of commercial fracking into Colombia;

    Theonila Roka Matbob, of Papua New Guinea, whose campaign forced Rio Tinto, the world’s second-largest mining company, to sign an agreement to address devastation caused by its Panguna mine.

    Continue reading...

  • As the rising number of vessels in the icy waters increases the risk of environmental disaster, scientists are scrambling to find potential solutions

    Last winter, inside the subarctic Churchill Marine Observatory in Canada, scientists embarked on an experiment they hoped would result in a gamechanging remedy for polluted Arctic waters. They released130 litres of diesel into an ice-covered pool filled with raw seawater pumped in from Hudson Bayand added oil-eating microbes. The technique had been used successfully during the Deepwater Horizon oil spill in the Gulf of Mexico, and the scientists wanted to see if they could break down oil in colder waters.

    The microbes were sluggish in response and the population showed little change after the first three weeks, says Eric Collins, a microbiologist at the University of Manitoba in Winnipeg, who led the project. But that did not last. “When we went back eight weeks later, we saw that there was a big change,” Collins says. “One particular bacterium grew to a very high abundance in the tanks and it was clear that it was feeding on the oil.” But two months is too long to wait should an oil spill occur. Time is of the essence.

    Continue reading...

  • Zoological Society of London commissions poet laureate for animation to mark its 200th anniversary

    Over its two centuries, acclaimed writers and artists have found inspiration at London zoo, from Edwin Landseer’s Trafalgar Square lions, to AA Milne’s naming “Winnie” after resident bear Winnipeg, and Sylvia Plath’s poem Zoo Keeper’s Wife.

    Plath’s husband, Ted Hughes, who would become poet laureate, worked at the zoo briefly as a dish washer, an experience said to have helped fuel his inspiration for The Thought-Fox.

    Continue reading...

  • Authors set out to correct under-representation of female sounds – and found some surprising revelations

    When we hear the beautiful call of a bird from a high bough, we’re told it’s likely to be a male – singing for territory, or belting out tunes to woo a female. But as the annual dawn chorus reaches a crescendo this spring, a new guidebook is urging us to think again – and turn our ears to the hidden world of female birdsong.

    The songs, sounds and sights of female birds have historically been overlooked in field guides and sound archives. In 2016, just 0.01% of the bird sounds in the global Xeno-Canto sound library were labelled female. Another sound archive was just 0.03% female, according to a 2018 study.

    Continue reading...

  • Caistor St Edmund, Norfolk: A large mare is being aggressive not just to the dying deer in its paddock, but also me for trying to save it

    It’s been a strange few weeks, not least because Dad is in hospital. On the farm, we’re all trying to carry on as normal.

    Outside, too, has seemed peculiar: three oystercatchers on the cut grass of the Norfolk Showground event venue, their orange beaks flashing neon as they probed for earthworms. Unlike many waders, oystercatchers can nest in peculiar places such as rooftops or roundabouts, as extra protection for their young. Still, to find them here, hemmed in by a dual carriageway, is a surprise. Dad reminds me, from his hospital bed, that the River Yare is close.

    Continue reading...

  • Rising sea levels and ecological damage caused by heavy use of flood defence system force city authorities to consider next move

    The Arsenale, the colossal shipyard that was the engine of the Venetian Republic’s domination for seven centuries, remains the nucleus of the city’s control over the water. Its northern section is made up of cavernous brick warehouses called capannoni, which in the 16th century could produce a warship a day through a rigorously ordered assembly line.

    Now, one of them houses the operations centre of the Mose, the sprawling flood defence system that protects the city.

    Continue reading...

  • A former horticultural nursery in Regent’s Park has been transformed into a diverse mix of habitats, with a wide range of species already spotted ahead of its opening to the public on April 27

    When the Queen Elizabeth II garden opens in Regent’s Park this month, the first people to visit the Royal Parks’ £5m biodiversity project will quickly discover they are not, in fact, the first visitors.

    That honour belongs to a hairy-footed flower bee, a breeding pair of geese, some dragonfly nymphs, a flock of grey wagtails, a prickle of hedgehogs, an armada of newts, a flutter of spring butterflies and a “very cheeky” fox.

    Continue reading...

  • In Poland, 80,000 people still work in coalmines – the last in the European Union that is fully committed to the energy transition. Once active mines are being converted to other uses, and yet coal is being extracted at record rates worldwide, and with the Iran war pushing up oil and gas prices, some in Poland are asking whether it is worth completely phasing out this fossil fuel

    Coal dust is fine; it seeps into the pores of the skin. That is why a thin black line permanently traces the outline of Rafal Dzuman’s eyes, as if he were wearing makeup. Team leader of the G-2 mining crew, 49-year-old Rafal Dzuman has been descending every day to 700 metres below ground for at least 20 years, at the Murcki-Staszic coalmine in southern Poland. Opened in the mid-17th century and today owned by the Polish giant PGG, the mine sits on the southern outskirts of Katowice, and still extracts about 23,000 tonnes of coal a day.

    Katowice, Poland: Miners exit the lift after working in the coal-mining tunnels at the Murcki-Staszic Mine (PGG Group), located on the southern outskirts of the city. Coal mining began here in 1657; today, the mine’s daily production stands at about 23,000 tonnes

    Continue reading...

  • The planning minister will shortly decide whether to approve a Sydney aged care development on a site at risk of serious flooding

    An aged care development in Sydney’s inner west is looming as a key test of the New South Wales government’s plans to rapidly boost the housing supply.

    The proposal for seniors housing at Junction Street in Forest Lodge, including a 12-bed aged care facility and 71 independent living units, is being assessed under the state significant development pathway after closing to public submissions in October last year.

    Continue reading...

  • After deadly 2023 fires, recent storms and ICE raids, Lahaina residents are determined to rebuild the town for their community

    In March, Hawaii was hit with two back-to-back storms, bringing the worst flooding it’s seen in 20 years. In Lahaina, Maui, muddy flood waters turned streets into rivers and carved new paths through the barren landscape, breaking open roads and flooding houses. In their wake, sinkholes appeared, engulfing cars.

    This is nearly three years after the deadliest wildfires in US history ravaged Lahaina, destroying more than 2,000 structures and killing more than 100 people. Hundreds of affected households are still in temporary housing. Poverty, unemployment and housing instability, rife before the fires, have only worsened.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Novo istraživanje otkriva kako kratka seansa finske saune mobilizira imunološki sustav u roku od nekoliko minuta, nudeći nova saznanja o tome kako izloženost toplini može utjecati na ljudsko zdravlje.

  • Sve veći broj gljivica postaje otporan na lijekove, što predstavlja ozbiljan rizik za pacijente s oslabljenim imunološkim sustavom. Stoga znanstvenici pozivaju na djelovanje protiv gljivica otpornih na lijekove. Plan uključuje pet koraka - podizanje svijesti, nadzor, sprječavanje i kontrolu infekcija, optimiziranu upotrebu i ulaganja.

  • U nedavnoj studiji objavljenoj u stručnom medicinskom časopisu BMJ Open, znanstvenici su revidirali točnost, referenciranje i čitljivost pet popularnih chatbotova vođenih umjetnom inteligencijom (AI) kako bi istražili kako su odgovorili na zdravstvene upite u područjima sklonim dezinformacijama. Studija je koristila 250 upita u pet kategorija sklonih dezinformacijama, a rezultate su procijenila dva stručnjaka za predmetnu materiju u svakoj kategoriji koristeći unaprijed definirane kriterije.

  • Nedostatak sna već je dugo poznat po tome što slabi imunološki sustav. Sada su američki znanstvenici s UF Health Cancer Institute došli do zapanjujućeg otkrića, naime, izgleda da crijevna mikrobiota potiče promjene u imunološkom sustavu uzrokovane kroničnim nedostatkom sna. Ove promjene potiču napredovanje raka, remete cirkadijalni ritam i slabe učinkovitost kemoterapije.

  • Lijekovi koji ciljaju proteine ​​beta amiloida u mozgu vjerojatno nemaju klinički značajne pozitivne učinke, a povećavaju rizik od krvarenja i oticanja mozga, otkrila je analiza 17 studija. Inače, osobe s Alzheimerovom bolešću imaju visoke razine proteina poznatog kao beta amiloida u mozgu, koji se može otkriti prije početka simptoma, ali njegova uloga u napredovanju bolesti nije sigurna. Razvijeni su lijekovi za uklanjanje tih proteina iz mozga, pod teorijom da bi to spriječilo ili usporilo napredovanje bolesti.

  • Izgleda da semaglutid – aktivni sastojak popularnih lijekova za mršavljenje koji oponašaju crijevni hormon GLP-1 – djeluje izravno na podskupinu stanica jetre kako bi poboljšao funkciju organa i to čini neovisno o gubitku težine. Ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje pretpostavke o tome kako GLP-1 lijekovi djeluju u jetri i moglo bi promijeniti način na koji liječnici liječe metaboličke bolesti jetre.

  • Određivanje prisutnosti proteina u netumorskim stanicama unutar mikrookruženja raka moglo bi biti jedan od ključeva za utvrđivanje prognoze kod pacijenata s rakom debelog crijeva. Također, to može pomoći u utvrđivanju koji bi pacijenti mogli imati koristi od imunoterapije ili od tretmana usmjerenih na inhibiciju specifičnog proteina povezanog s proliferacijom tumora.

  • Aortne aneurizme karakterizira abnormalno povećanje aorte, primarne arterije odgovorne za prenošenje krvi iz srca. Ruptura često dovodi do iznenadne smrti, a trenutno nema učinkovitih terapija lijekovima za zaustavljanje napredovanja bolesti. Sada su japanski znanstvenici otkrili da su aortne aneurizme povezane s klonskom hematopoezom, procesom povezanim sa starenjem u kojem matične stanice koje stvaraju krv stječu genetske mutacije. 

  • Odrasli koji su izjavili da se osjećaju usamljeno imali su veći rizik od razvoja degenerativne bolesti srčanih zalistaka, čak i nakon što su uzeti u obzir tradicionalni faktori rizika za srčane bolesti i genetika, pokazuje nova studija.

  • Nova studija pokazuje da aktivni mitohondriji održavaju dendritične stanice, stražare imunološkog sustava, u stanju spremnosti za odgovor, povezujući stanični metabolizam s regulacijom gena i aktivacijom T-stanica. Smatra se, da ovo otkriće otvara nove puteve za poboljšanje cjepiva i imunoterapije raka.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen