POMOĆ NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA: ŠTA MI RADIMO

Objavljeno u Za dobrobit svih

Dajemo sve od sebe kako bi smo pomogli potrebitim životinjama.

Spašeni štenci (2018) Spašeni štenci (2018)

Ovo je pregled onoga što radimo usprkos ograničenim resursima. Cilj nam je učiniti još više! Svake godine, udruga Eco Hvar prima upite, pritužbe i molbe za pomoć oko izgubljenih, napuštenih i zlostavljanih životinja. Neki od upita dolaze od otočana, većina ali od hrvatskih i stranih gostiju. Većina se odnosi na pse i mačke ali ponekad pomažemo i oko magarca, konja i ptica. Nekoliko upita znalo je dolaziti iz drugih otoka, pa čak iz udaljenih dijelova kontinentalne Hrvatske.

Top deset tema:

1. Psi lutajući po mjestu, koji izgledaju gladni i izgubljeni

2. Izgubljeni psi, prijavljeni od strane vlasnika ili pronalazitelja

3. Psi lutalice koji žive na ulici i nemaju se gdje skloniti od sunca, bez redovite hrane i vode.

5. Psi koji remete javni mir i nisu držani pod odgovarajućom kontrolom

6. Napuštene mačke u turističkim naseljima koje se zatvaraju na kraju ljetne sezone

7. Množenje mačaka izvan kontrole

8. Napušteni i gladni mali mačići

9. Bolesne mačke i psi

10. Mačke koje prave nered na privatnim ili javni mjestima

Ono što mi poduzimamo ovisi o okolnostima svakog od slučaja:

1. Ako je moguće pokušavamo doznati detalje slučaja od lokalnih stanovnika i / ili osobnim uvidom kroz odlazak na teren

2. Kontaktiramo nadležne institucije: lokalnog nadzornika, lokalnog veterinara, veterinarnog inspektora i / ili policiju

3. Izgubljene pse vodimo veterinaru kako bi smo provjerili jesi li mikročipirani

4. Pokušavamo pronaći vlasnike lutajućih pasa

5. Pokušavamo utjecati na vlasnike koji drže svoje pse u lošim uvjetima

6. Primamo napuštene pse i pokušavamo im pronaći novi dom

7. Ako je potrebno, odvodimo neželjene pse u Sklonište za napuštene životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu kraj Splita, koji ima odličnu stopu uspjeha u pronalaženju novih vlasnika i obavještava nas o statusu pasa s otoka.

8. Koliko god možemo, podržavamo druge dobrotvorce i pojedince koji rade za dobrobit životinja

9. Potičemo vlasnike mačaka i pasa da svoje kućne ljubimce steriliziraju

10. Potičemo vlasnike pasa i mačaka da počiste izmet od svog (ili tuđeg) kućnog ljubimca

11. Primamo (vrlo malo) mačaka i nastojimo pronaći lokalna rješenja za one kojima je potrebna hrana i njega

12. Ako je moguće, vodimo bolesne pse i mačke veterinaru

13. Informiramo ljude koji su nas kontaktirali o relevantnim zakonima koji se odnose na konkretnu situaciju, o mjerama koje smo poduzeli (ili zašto nismo mogli učiniti ništa) i kakav je bio ishod (ako je ikakvog ishoda i bilo)

Dr.vet.med. Mirej Butorović-Dujmović pregledava spašeno štene, veljača 2018. Fotografija: Vivian Grisogono

Budući da na otoku ne postoji sklonište za neželjene pse i mačke, vrlo smo limitirani u onome što možemo učiniti. Međutim, izmjena Zakona o zaštiti životinja NN 102/2017 koji je stupio na snagu u listopadu 2017. godine donijela je promjenu: lokalna vlast je sada dužna poduzeti veće mjere za dobrobit životinja. To je pomoglo u radu dobrotvornih ustanova poput one naše, ali još uvijek ostaje jako puno toga što je potrebno učiniti. Stoga vas molimo da nas na bilo koji način podržite i pomognete nam u našim naporima.

Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih POMOĆ NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA: ŠTA MI RADIMO

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

  • Prema teoriji Abrahama Maslowa, temeljne ljudske potrebe su potreba za sigurnoš?‡u i osnovnim zadovoljenjem fizioloških potreba, a tek nakon što su one ostvarene, čovjek može težiti zadovoljenju složenijih, poput potrebe za samoostvarenjem. Društvo u kojem ne vlada mir, pravda i nisu ustoličene snažne institucije kojima je cilj zaštita ugroženih skupina, sigurnost gra?‘ana te borba protiv korupcije i kriminala, pojedincu ne može osigurati ostvarenje primarne potrebe za sigurnoš?‡u, a samim time ni poduzeti korake k ispunjenju ostalih ciljeva održivog razvoja.