Eco Hvar

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Ratovanje protiv prirode, uz pomoć pesticida? neprihvatljivo ponašanje, taj rat se vodi potpuno uzalud.

Oprašivač radi svoj posao. Oprašivač radi svoj posao. Foto: Vivian Grisogono

U civiliziranim društvima su koncepti istrebljenja ljudi iz bilo kojih razloga neprihvatljivi. Korištenje kemijskih otrova za uništavanje biljaka, životinja i insekata bi također trebalo biti visoko na popisu zabranjenih postupaka.

Jednog ugodnog proljetnog dana u travnju 1991. godine, šetala sam zajedno sa svojim bratićem Mislavom Carevićem od trajektne luke prema Starom Gradu. "Pogledaj", rekao je pokazujući na malu bubicu, koja nam se našla na putu, "Insekti će biti ovdje sigurno duže nego mi. Ako se ljudska rasa jednog dana uništi, insekti će preživjeti i nastaviti svoju evoluciju."

Kukci koji se hrane listovima. Foto: Vivian Grisogono

I Mislav je znao o čemu priča. Kao znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša, bio je savjetnik za pitanja zaštite mora kada su se 1990. godine sastavljali zakoni i Ustav za novoosnovanu Republiku Hrvatsku. I kao ljubitelj ronjenja, bio je svjestan činjenice da je riblja populacija Jadrana bila vidljivo smanjena u zadnjih 20 godina. Strastveno je volio sve aspekte prirode kao što se samo rijetko može vidjeti.

Ratna šteta u Korenici. Foto: Vivian Grisogono

Dolazi rat

Naš razgovor tog travanjskog dana bio je tmuran. Središnji dio Hrvatske je bio prethodnog ljeta blokiran od strane Srba, koji su se bunili protiv proglašenja neovisnosti Hrvatske. Bilo je puno zlokobnih znakova nadolazećih problema. Doputovala sam iz Londona da održim predavanje na pedijatrijskoj konferenciji u Splitu. Putovanje je bilo prekinuto. Jugoslavenska državna zrakoplovna kompanija (JAT) me je iskrcala u Beogradu bez ikakvih naznaka za mogući nastavak putovanja. Gospodin iz Engleske koji se je našao u istoj situaciji je predložio da zajedno posudimo automobil i odvezemo se na obalu, gdje bi on uhvatio autobus do Dubrovnika kako bi provjerio svoju jahtu, dok sam ja trebala nastaviti automobilom prema sjeveru do Splita. Vozeći se kroz Bosnu i Hercegovinu, prolazili smo kroz divna sela sa novouređenim kućama i uređenim vrtovima, koji su pokazivali napore mnogih domaćih kako bi kroz odlazak u Njemačku i drugdje zaradili novac i omogućili svojim obiteljima skroman komfor. Džamije, pravoslavne crkve i katoličke crkve su se izmjenjivale u mirnoj tišini. Ali iznad sve te ljepote ove zemlje visio je osjećaj straha u zraku.

Mislav (desno) na prvoj liniji obrane nedaleko Zagreba, 1992.

Samo nekoliko tjedana kasnije je Jugoslavenska Nacionalna Vojska (JNA) pod vodstvom Srbije krenula u napad protiv Slovenije. Brzo se povukla, okrenuvši svoju agresiju na Hrvatsku. Krajem 1991. godine većina Hrvatske je bila okupirana ili pod teškim napadima. Mjesta koja su bila relativno sigurna, uključujući i otok Hvar, bila su puna izbjeglica. Bolnice su bile opterećene stalnim dolaskom novih žrtava. Moj engleski suputnik je svoju jahtu izgubio prilikom jednog od napada na Dubrovnik od strane Jugoslavenske vojske - ￡25.000 njemu drage imovine je nepovratno nestalo bez ikakve šanse za naknadu štete, jer osiguranje nije pokrivalo ratne štete. 1992. godine je Mislav služio kao dragovoljni bolničar na prvoj liniji obrane blizu Petrinje, samo nešto više od pola sata od svog doma u Zagrebu. Umro je 4. kolovoza 1993.

Ratna šteta u Vinkovcima, 1992. Foto: R.Morgan

Uništavanje i genocid

Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine bio je gori nego što smo mogli zamisliti u toj mirnoj travanjskoj šetnji 1991. godine. Bosanski Srbi podupirani JNA širili su užas i u Bosnu i Hercegovinu u 1992. godini. Splitska bolnica je slala devet medicinskih hitnih timova preko granice kako bi spašavali ranjene, riskirajući svoje živote da spase što više žrtava je bilo moguće, bez obzira na čijoj strani su se borili. Bolnički odjel rodilišta je bio posebno tužno mjesto od 1992. godine, jer je primalo žene, uključujući i vrlo mlade djevojke koje su bile silovane u zatvorskim logorima bosanskih Srba i puštane u visokim stadijima trudnoće. Sve ovo je bilo dio takozvane kampanje "etničkog čišćenja".

Potjerani stanovnici poslije pada Vukovara, 10.studenog.1991. (izvor-TV)

Genocid, proces uklanjanja određene skupine ljudi na temelju rase, etničkog porijekla, kulture ili vjere, je odvratan svim normalno razmišljajućim ljudima. Kazneno je u međunarodnom pravu prema Konvenciji o Sprječavanju i Kažnjavanju Zločina Genocida. Čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni su krivima za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu 2016. te 2017. godine.

Mlada ratna žrtva u splitskoj bolnici, 1992. Foto: Vivian Grisogono

Ratovi između ljudi uzrokuju uništavanje i štetu, materijalnu, fizičku i psihološku. Ne pružaju politička rješenja kao što dokazuju stalni ratovi na Bliskom istoku. No, tragično je da na ratovima mogu "lijepo zaraditi" (čitaj "masovno profitirati") zemlje ili pojedinci koji prodaju oružje. Oni nemaju nikakvog interesa da se rat zaustavi. Ako se njih pita, što više nasilja to bolje.

Priroda: Neprijatelj čovječanstva? Bioterorist? Stvarno?

Kada prirodu smatramo neprijateljem kojeg je potrebno držati pod kontrolom i potiskivati i prirodni resursi se tretiraju kao roba koja se može iskoristiti, očito je da je svijet u velikoj nevolji. Interesi moćnih vode rat protiv prirode. Kada je američki Nacionalni Institut za Zdravstvo (NIZ) u prosincu 2017. godine objavio da je ukinuta zabrana protiv financiranja eksperimenata kojima se neki patogeni pokušavaju napraviti još smrtonosnijima, Samuel Stanley, predsjednik Nacionalnog Znanstveno-Savjetničkog Odbora za Biosigurnost i predsjednik Sveučilišta Stony Brook u New Yorku rekao je: "Vjerujem da je priroda krajnji bioterorist i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ostali korak ispred nje." Nema tu mjesta za pregovore, mir i u konačnici partnerstvo.

Bumbar. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi: oružje masovnog uništenja

Glavno oružje za 'osvajanje' Prirode su kemijski otrovi, koji su veliki biznis. Neki od njih su također prikladni za upotrebu u ratovima protiv ljudi, što ih čini dvostruko profitabilnima. Baš kao što se oružje često maskira kao 'preventivno', destruktivna snaga pesticida je kamuflirana benigno zvučnim uvjeravanjima da su oni 'zaštitnici biljaka' i da 'sprječavaju bolesti'. Princip istrebljenja neželjenih stvorenja i biljaka kroz otrove ne funkcionira. Ne možete ubiti svakog člana neke ciljane vrste. Otrovni pesticidi stvaraju više problema nego što ih riješavaju. Ciljane vrste postaju otporne, neizbježna kolateralna šteta ima neizrecive posljedice. Interesne grupe tvrde da se odgovor na otpornost 'štetnika' nalazi u jačim kombinacijama otrova. Istina je da je uporaba kemijskih otrova protiv prirodnih 'štetnika' kontraproduktivna.

Oprašivač radi svoj posao i ispunjava svoju vitalnu ulogu. Foto: Vivian Grisogono

Priroda i njega

Trebamo insekte. Oni ispunjavaju vitalne uloge u našem ekosustavu, uključujući i pomaganje biljkama da se razmnožavaju kroz oprašivanje i raspršivanje sjemena; pružanjem hrane za mnoge ptice, sisavce, gmazove i ribe; recikliranjem hranjivih tvari kroz razgrađivanje listova i drva, raspršivanjem gljiva, odlaganjem gnoja i pomažući u promjeni tla. Trebamo li štakore i miševe? Ne na isti način kao i insekte. Ali i oni mogu biti vrlo korisni za ljude, osobito tip štakora koji se može obučiti za pronalaženje mina i identificiranje bolesti kod ljudi. Napori za istrebljenje štakora i miševa kroz otrove su uzrokovale nastanak takozvanih 'super' destruktivnih štakora, zastrašujućih u snazi i veličini.

Svaka biljka i stvorenje imaju svoje mjesto u prirodnom lancu. Lanac se može mijenjati i u određenoj mjeri možemo kontrolirati naš okoliš. No, ako su dijelovi lanca poremećeni, postoji sekundarni efekt, koji u konačnici ugrožava sve što nam je potrebno od prirode, posebno opskrbljivanje nutritivnom hranom i čistom pitkom vodom.

Čičak s oprašivačem. Foto: Vivian Grisogono

Kako preživjeti i napredovati

Ljudi ne mogu dobiti rat protiv prirode. Vođenje kemijskog rata protiv Prirode je krajnja ludost. Neželjene biljke i stvorenja je moguće kontrolirati na druge načine nego kroz kemijske otrove. Budućnost naše civilizacije je ukorijenjena u prirodi. 'Živi i pusti druge da žive': razumijevanje prirodnih procesa i njihovo korištenje kroz miroljubivu suradnju je najbolji, možda i jedini način pružanja sigurnosti budućim generacijama.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2018

Prijevod: Ivana Župan

Drugi tekstovi na hrvatskom  na portalu Udruge Eco Hvar u vezi problema vezanih uz program dezinsekcije i deratizacije:

Prskanje otrova - za i protiv

Eco Hvar je opisao svoje razloge za zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru 2014.god. (2016., 2017.)

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Pismo Udruge Eco Hvar upućeno Ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (16.11.2017.)

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Pismo Udruge Eco Hvar Ministru zdravstvu (23.08.2017) i nekoliko reakcija; dopis Načelnika Jelse Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (09.10.2017.) i očitovanje Zavoda. (18.10.2017.)

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Hrvatski zakoni i pravilnici koji reguliraju dezinsekciju, i problemi vezani s tim, uz dokaze iz stručne literature. (2017)

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Detalji naše zabrinutosti u vezi korišćenja koktela otrova za dezinsekciju na Hvaru, (među njima neki pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU-u) uz dokaze iz stručne literature. (2017.)

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Šta znaći praksa zamagljivanja građanima i gostima. (2017.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti

Bobi, ljubljen pas u Jelsi, je uginuo u srpnju 2017.god., vjerojatno od otrova prskana u akciji zamagljivanja.

Komarci i dezinsekcija

Pismo iz Vitarnje, gospođa zabrinuta za ptice, 31.08.2014.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Eco Environment News feeds

  • Record-breaking heat expected across UK this week, says Met Office

    Health alerts are in place as very high humidity adds to danger of heat stress for the most vulnerable

    The Met Office has expanded its extreme heat warning for the UK, predicting record-breaking highs of 38C (100.4F) this week.

    The Met Office forecasts that extremely high temperatures could last from Monday until Thursday, leading to health concerns for elderly and vulnerable people. The forecaster said there was “growing confidence” that this week may break the record for the hottest June temperature of 35.6C, which was set in 1976 in Southampton and Camden Square, London, in June 1957. It said there was a 25% chance of temperatures exceeding 40C.

    Continue reading...

  • El Niño is back with a vengeance – and fears of ‘Godzilla’ strength may be the least of our worries

    UN’s World Food Programme and agriculture agency issue joint appeal for funds to avert global hunger crisis before it happens

    Adugna Woyessa was a little boy the first time drought tore his country apart. As harvests failed in rain-starved regions of Ethiopia in the early 1970s, and his school turned a classroom into a grain store for farmers to send aid, he had no idea that scientists were beginning to connect the force parching its fields with cyclical shifts in trade winds that had long supercharged violent weather from South America to Australia.

    The now notorious El Niño – Spanish for “little boy” – was named by fishers in the Pacific in the 1800s, but it was not until the 1970s that scientists understood its global nature and began to piece together the historical impact of the natural weather pattern characterised by hot years and brutal extremes.

    Continue reading...

  • Country diary: Somewhere in the vast forest is a miniature one | Amanda Thomson

    Abernethy forest, Cairngorms: One of my favourite species, the tiny twinflower, does better in Scots pinewoods than most places in the UK. Now I just have to find some

    The soundtrack to my day is the calls of siskins, blackcaps, willow warblers, coal tits and tree pipits, the drumming of a great spotted woodpecker and an occasional cuckoo. But this morning my gaze is aimed downwards. I’m walking slowly, gingerly, looking for a colony of twinflowers that I know I’ve seen around here before.

    They’re one of my favourite flowers and a sign for me that summer is here. Standing just 10cm in height, their stems form a delicate Y with two, tiny, beautiful pale pinkish-white bell‑shaped flowers that hang from each of the tops.

    Continue reading...

  • How Europe’s EV makers shrank their product to challenge the bloated SUVs

    Smaller, cheaper cars built for narrow city streets are becoming more stylish – but require careful design decisions

    The winding backstreets of London, Paris and Rome are a large part of their charm. But they are also a problem for electric carmakers. For a long time, squeezing big batteries into smaller, cheaper cars to fit European streets was too much of a problem, so manufacturers focused on bloated SUVs instead.

    But that is finally changing. Battery technology has improved and Europe’s carmakers havecut manufacturing costs enough that they can now sell cars that might have a chance of fitting down a medieval lane or two.

    Continue reading...

  • ‘It’s Russian roulette’: alarm as Europe backs critical minerals mines in water-stressed regions

    Exclusive: European Commission planning to rewrite key law to allow water-intensive mines in regions suffering from drought

    The European Commission plans to rewrite the EU’s flagship water protection law to speed up the development of critical minerals mines, despite many being located in drying and water-stressed regions, analysis has found.

    Mining is a water-intensive industry, requiring large volumes of water for ore processing, dust suppression, waste management and mine dewatering. While modern projects recycle water, they still require significant amounts, and in water-stressed regions those demands can add to pressure on already stretched rivers, aquifers and water supplies.

    Continue reading...

  • Skeleton of the world’s rarest marine mammal preserved by digital imaging

    The reconstruction of the vaquita, whose numbers barely reach double figures in the wild, is designed to help research and conservation efforts

    Scientists have created a digital reconstruction of the world’s most endangered marine mammal, preserving its anatomy in three dimensions to aid research and conservation efforts as the species teeters on the brink of extinction.

    The project digitised the skeleton of a female vaquita, a small porpoise found only in Mexico’s northern Gulf of California, using a combination of medical imaging, ultra-high-resolution micro CT scans and photography.

    Continue reading...

  • Country diary: For the beloved Ash Dome, death is not the end | Anita Roy

    Blaenau Ffestiniog, Gwynedd: This living sculpture, planted in the 1970s ‘for the 21st century’, is fading fast. But heartbreak is not the only response

    Ten years ago when I visited the Ash Dome, it was an elegant, twisting circle of beautiful trees. Ten years ago, ash dieback had not yet reached this corner of Wales. Returning now to this secret location, I steeled myself for heartbreak. And there it was.

    Today, the Ash Dome, a living sculpture by the renowned artist David Nash, is an elephant’s graveyard. Pale, twisted limbs encircle a heap of dead branches. On a few trunks, new shoots spring innocently upwards, but most are ailing, their bark white and flaky as dead skin.

    Continue reading...

  • From mobile jungles to shadow art: how Dutch people try to beat the heat

    A national heatwave plan has been activated to help people stay cool during the Netherlands’ increasingly hot summers

    Households in Amsterdam are being urged to hang their curtains outside their windows as health experts recommend simple hacks to moderate the heatwave rolling across the Netherlands, where homes were built for old-fashioned damp and coldish northern European weather.

    In a viral social media post last week, Eline Coolen, the heat coordinator at the city’s public health institute, urged sweaty city-dwellers to rig up temporary curtain rails or drape curtains or sheets outside to stop the sun’s rays reaching their large windows.

    Continue reading...

  • How India’s heatwaves are shutting schools – and pushing women out of the workforce

    Forced to stay home or switch jobs, working mothers are bearing the brunt of the climate crisis as classes go online for weeks or months at a time

    Outside, the temperature has passed 41C (105.8F). Inside Sakshi Katyal’s city apartment, the air conditioner is blasting but it does little to relieve the stress of balancing housework and helping her five-year-old log in on a laptop to online classes. Her daughter’s school closed in May and Katyal is not clear when it will reopen. Probably not till the autumn.

    Schools across Delhi and in about half of India’s 28 states have been ordered to close from mid-May until the end of June, when in many places the summer break starts. There is no official record of closures in past years but the Guardian has spoken to school officials who say the number of days schools are shut for because of the heat has risen sharply. The impact on families, especially on working women, has been huge.

    Continue reading...

  • ‘We want a new Albania’: protests against Jared Kushner-backed resort turn anger on government

    Opposition to plans for ‘small paradise’ island of Sazan becomes wave of dissent against establishment

    For Ina Shkurti, like so many Albanians, the island of Sazan has played an outsized role. As a child she bathed in its “always calm and emerald green” waters, as a teenager it figured in her dreams and as an adult it was an indelible part of the memory and desire that drew her back, every summer, to Vlore, her home town across the sea.

    What Shkurti never imagined was that plans to build a mega-resort on Sazan – one of two luxurious complexes on Albania’s southern coast backed by Ivanka Trump and her husband, Jared Kushner – would trigger a revolt, an uprising that has convulsed the Balkan state in a spasm of disgust over the perceived excesses of “a rotten oligarchic class” just as it hopes to complete accession talks with the EU.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.