Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Ratovanje protiv prirode, uz pomoć pesticida? neprihvatljivo ponašanje, taj rat se vodi potpuno uzalud.

Oprašivač radi svoj posao. Oprašivač radi svoj posao. Foto: Vivian Grisogono

U civiliziranim društvima su koncepti istrebljenja ljudi iz bilo kojih razloga neprihvatljivi. Korištenje kemijskih otrova za uništavanje biljaka, životinja i insekata bi također trebalo biti visoko na popisu zabranjenih postupaka.

Jednog ugodnog proljetnog dana u travnju 1991. godine, šetala sam zajedno sa svojim bratićem Mislavom Carevićem od trajektne luke prema Starom Gradu. "Pogledaj", rekao je pokazujući na malu bubicu, koja nam se našla na putu, "Insekti će biti ovdje sigurno duže nego mi. Ako se ljudska rasa jednog dana uništi, insekti će preživjeti i nastaviti svoju evoluciju."

Kukci koji se hrane listovima. Foto: Vivian Grisogono

I Mislav je znao o čemu priča. Kao znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša, bio je savjetnik za pitanja zaštite mora kada su se 1990. godine sastavljali zakoni i Ustav za novoosnovanu Republiku Hrvatsku. I kao ljubitelj ronjenja, bio je svjestan činjenice da je riblja populacija Jadrana bila vidljivo smanjena u zadnjih 20 godina. Strastveno je volio sve aspekte prirode kao što se samo rijetko može vidjeti.

Ratna šteta u Korenici. Foto: Vivian Grisogono

Dolazi rat

Naš razgovor tog travanjskog dana bio je tmuran. Središnji dio Hrvatske je bio prethodnog ljeta blokiran od strane Srba, koji su se bunili protiv proglašenja neovisnosti Hrvatske. Bilo je puno zlokobnih znakova nadolazećih problema. Doputovala sam iz Londona da održim predavanje na pedijatrijskoj konferenciji u Splitu. Putovanje je bilo prekinuto. Jugoslavenska državna zrakoplovna kompanija (JAT) me je iskrcala u Beogradu bez ikakvih naznaka za mogući nastavak putovanja. Gospodin iz Engleske koji se je našao u istoj situaciji je predložio da zajedno posudimo automobil i odvezemo se na obalu, gdje bi on uhvatio autobus do Dubrovnika kako bi provjerio svoju jahtu, dok sam ja trebala nastaviti automobilom prema sjeveru do Splita. Vozeći se kroz Bosnu i Hercegovinu, prolazili smo kroz divna sela sa novouređenim kućama i uređenim vrtovima, koji su pokazivali napore mnogih domaćih kako bi kroz odlazak u Njemačku i drugdje zaradili novac i omogućili svojim obiteljima skroman komfor. Džamije, pravoslavne crkve i katoličke crkve su se izmjenjivale u mirnoj tišini. Ali iznad sve te ljepote ove zemlje visio je osjećaj straha u zraku.

Mislav (desno) na prvoj liniji obrane nedaleko Zagreba, 1992.

Samo nekoliko tjedana kasnije je Jugoslavenska Nacionalna Vojska (JNA) pod vodstvom Srbije krenula u napad protiv Slovenije. Brzo se povukla, okrenuvši svoju agresiju na Hrvatsku. Krajem 1991. godine većina Hrvatske je bila okupirana ili pod teškim napadima. Mjesta koja su bila relativno sigurna, uključujući i otok Hvar, bila su puna izbjeglica. Bolnice su bile opterećene stalnim dolaskom novih žrtava. Moj engleski suputnik je svoju jahtu izgubio prilikom jednog od napada na Dubrovnik od strane Jugoslavenske vojske - 25.000 njemu drage imovine je nepovratno nestalo bez ikakve šanse za naknadu štete, jer osiguranje nije pokrivalo ratne štete. 1992. godine je Mislav služio kao dragovoljni bolničar na prvoj liniji obrane blizu Petrinje, samo nešto više od pola sata od svog doma u Zagrebu. Umro je 4. kolovoza 1993.

Ratna šteta u Vinkovcima, 1992. Foto: R.Morgan

Uništavanje i genocid

Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine bio je gori nego što smo mogli zamisliti u toj mirnoj travanjskoj šetnji 1991. godine. Bosanski Srbi podupirani JNA širili su užas i u Bosnu i Hercegovinu u 1992. godini. Splitska bolnica je slala devet medicinskih hitnih timova preko granice kako bi spašavali ranjene, riskirajući svoje živote da spase što više žrtava je bilo moguće, bez obzira na čijoj strani su se borili. Bolnički odjel rodilišta je bio posebno tužno mjesto od 1992. godine, jer je primalo žene, uključujući i vrlo mlade djevojke koje su bile silovane u zatvorskim logorima bosanskih Srba i puštane u visokim stadijima trudnoće. Sve ovo je bilo dio takozvane kampanje "etničkog čišćenja".

Potjerani stanovnici poslije pada Vukovara, 10.studenog.1991. (izvor-TV)

Genocid, proces uklanjanja određene skupine ljudi na temelju rase, etničkog porijekla, kulture ili vjere, je odvratan svim normalno razmišljajućim ljudima. Kazneno je u međunarodnom pravu prema Konvenciji o Sprječavanju i Kažnjavanju Zločina Genocida. Čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni su krivima za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu 2016. te 2017. godine.

Mlada ratna žrtva u splitskoj bolnici, 1992. Foto: Vivian Grisogono

Ratovi između ljudi uzrokuju uništavanje i štetu, materijalnu, fizičku i psihološku. Ne pružaju politička rješenja kao što dokazuju stalni ratovi na Bliskom istoku. No, tragično je da na ratovima mogu "lijepo zaraditi" (čitaj "masovno profitirati") zemlje ili pojedinci koji prodaju oružje. Oni nemaju nikakvog interesa da se rat zaustavi. Ako se njih pita, što više nasilja to bolje.

Priroda: Neprijatelj čovječanstva? Bioterorist? Stvarno?

Kada prirodu smatramo neprijateljem kojeg je potrebno držati pod kontrolom i potiskivati i prirodni resursi se tretiraju kao roba koja se može iskoristiti, očito je da je svijet u velikoj nevolji. Interesi moćnih vode rat protiv prirode. Kada je američki Nacionalni Institut za Zdravstvo (NIZ) u prosincu 2017. godine objavio da je ukinuta zabrana protiv financiranja eksperimenata kojima se neki patogeni pokušavaju napraviti još smrtonosnijima, Samuel Stanley, predsjednik Nacionalnog Znanstveno-Savjetničkog Odbora za Biosigurnost i predsjednik Sveučilišta Stony Brook u New Yorku rekao je: "Vjerujem da je priroda krajnji bioterorist i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ostali korak ispred nje." Nema tu mjesta za pregovore, mir i u konačnici partnerstvo.

Bumbar. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi: oružje masovnog uništenja

Glavno oružje za 'osvajanje' Prirode su kemijski otrovi, koji su veliki biznis. Neki od njih su također prikladni za upotrebu u ratovima protiv ljudi, što ih čini dvostruko profitabilnima. Baš kao što se oružje često maskira kao 'preventivno', destruktivna snaga pesticida je kamuflirana benigno zvučnim uvjeravanjima da su oni 'zaštitnici biljaka' i da 'sprječavaju bolesti'. Princip istrebljenja neželjenih stvorenja i biljaka kroz otrove ne funkcionira. Ne možete ubiti svakog člana neke ciljane vrste. Otrovni pesticidi stvaraju više problema nego što ih riješavaju. Ciljane vrste postaju otporne, neizbježna kolateralna šteta ima neizrecive posljedice. Interesne grupe tvrde da se odgovor na otpornost 'štetnika' nalazi u jačim kombinacijama otrova. Istina je da je uporaba kemijskih otrova protiv prirodnih 'štetnika' kontraproduktivna.

Oprašivač radi svoj posao i ispunjava svoju vitalnu ulogu. Foto: Vivian Grisogono

Priroda i njega

Trebamo insekte. Oni ispunjavaju vitalne uloge u našem ekosustavu, uključujući i pomaganje biljkama da se razmnožavaju kroz oprašivanje i raspršivanje sjemena; pružanjem hrane za mnoge ptice, sisavce, gmazove i ribe; recikliranjem hranjivih tvari kroz razgrađivanje listova i drva, raspršivanjem gljiva, odlaganjem gnoja i pomažući u promjeni tla. Trebamo li štakore i miševe? Ne na isti način kao i insekte. Ali i oni mogu biti vrlo korisni za ljude, osobito tip štakora koji se može obučiti za pronalaženje mina i identificiranje bolesti kod ljudi. Napori za istrebljenje štakora i miševa kroz otrove su uzrokovale nastanak takozvanih 'super' destruktivnih štakora, zastrašujućih u snazi i veličini.

Svaka biljka i stvorenje imaju svoje mjesto u prirodnom lancu. Lanac se može mijenjati i u određenoj mjeri možemo kontrolirati naš okoliš. No, ako su dijelovi lanca poremećeni, postoji sekundarni efekt, koji u konačnici ugrožava sve što nam je potrebno od prirode, posebno opskrbljivanje nutritivnom hranom i čistom pitkom vodom.

Čičak s oprašivačem. Foto: Vivian Grisogono

Kako preživjeti i napredovati

Ljudi ne mogu dobiti rat protiv prirode. Vođenje kemijskog rata protiv Prirode je krajnja ludost. Neželjene biljke i stvorenja je moguće kontrolirati na druge načine nego kroz kemijske otrove. Budućnost naše civilizacije je ukorijenjena u prirodi. 'Živi i pusti druge da žive': razumijevanje prirodnih procesa i njihovo korištenje kroz miroljubivu suradnju je najbolji, možda i jedini način pružanja sigurnosti budućim generacijama.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2018

Prijevod: Ivana Župan

Drugi tekstovi na hrvatskom  na portalu Udruge Eco Hvar u vezi problema vezanih uz program dezinsekcije i deratizacije:

Prskanje otrova - za i protiv

Eco Hvar je opisao svoje razloge za zabrinutost u vezi prakse dezinsekcije na Hvaru 2014.god. (2016., 2017.)

Dezinsekcija: neprihvatljiva praksa

Pismo Udruge Eco Hvar upućeno Ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (16.11.2017.)

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Pismo Udruge Eco Hvar Ministru zdravstvu (23.08.2017) i nekoliko reakcija; dopis Načelnika Jelse Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (09.10.2017.) i očitovanje Zavoda. (18.10.2017.)

Prskanje protiv insekata: spasite pčele!

Hrvatski zakoni i pravilnici koji reguliraju dezinsekciju, i problemi vezani s tim, uz dokaze iz stručne literature. (2017)

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Detalji naše zabrinutosti u vezi korišćenja koktela otrova za dezinsekciju na Hvaru, (među njima neki pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU-u) uz dokaze iz stručne literature. (2017.)

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Šta znaći praksa zamagljivanja građanima i gostima. (2017.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti

Bobi, ljubljen pas u Jelsi, je uginuo u srpnju 2017.god., vjerojatno od otrova prskana u akciji zamagljivanja.

Komarci i dezinsekcija

Pismo iz Vitarnje, gospođa zabrinuta za ptice, 31.08.2014.

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti

Eco Environment News feeds

  • Bases in Norfolk, Devon and Hampshire face MoD investigation over possible leaching of dangerous PFAS into environment

    Three UK military bases have been marked for investigation over fears they may be leaking toxic “forever chemicals” into drinking water sources and important environmental sites.

    The Ministry of Defence (MoD) will investigate RAF Marham in Norfolk, RM Chivenor in Devon and AAC Middle Wallop in Hampshire after concerns they may be leaching toxic PFAS chemicals into their surroundings. The sites were identified using a new PFAS risk screening tool developed by the Environment Agency (EA) designed to locate and prioritise pollution threats.

    Continue reading...

  • The German scientist on her new book arguing that inequality, wealth and sexism are making the climate crisis worse – and what we need to do about it

    Friederike Otto is a senior lecturer in climate science at Imperial College London. She is also the co-founder of the World Weather Attribution initiative, which seeks to determine the influence of global warming on intensity and likelihood of an extreme weather event. The project also examines how factors such as ill-suited architecture and poverty exacerbate heatwaves, hurricanes, floods and wildfires. This is the theme of her second book, Climate Injustice: Why We Need to Fight Global Inequality to Combat Climate Change.

    The thesis of your book is that the climatecrisis isa symptom ofglobalinequality and injustice. That will be quite topsy-turvy to some people, who think globalheating is caused by the amount of carbon that we are putting into the atmosphere.
    Yes, of course, if you just stick to the physics, then the warming is caused by the amount of carbon in the atmosphere, but the amount of carbon in the atmosphere is caused by the burning of fossil fuels. And it is also the case that those who benefit from the burning of fossil fuels are the few already wealthy people who have stakes in or own the companies themselves. The vast majority of people do not benefit. The American dream is social mobility, not burning fossil fuels.

    Continue reading...

  • Weeks of fires amid warm and dry spell have decimated ecosystems and threatened endangered species, say experts

    Britain’s national parks have warned of a “catastrophic” risk from wildfires this Easter after one of the driest early spring seasons on record.

    Park rangers from the South Downs to the Highlands said the prolonged warm weather and breezy conditions had left large areas extremely dry despite recent rain.

    Continue reading...

  • Fears produce could be permanently devalued by price war, as it ‘creates unrealistic expectations about costs’

    Supermarkets have been criticised for using vegetables as the latest weapon in their burgeoning price war, charging as little as 8p for a 2kg bag of potatoes in an attempt to lure shoppers over Easter.

    Growers said they feared the massive discounts, which are also deployed at Christmas, could permanently devalue their produce.

    Continue reading...

  • City residents are working out how to fill their streets with trees as evidence grows of their benefits

    “I wanted to do something that would benefit as many people from the community as possible,” says Chloe Straw, pointing at a small but promising sapling visible through the window of her local cafe.

    In 2023, Chloe began chatting to her neighbours in Haringey, north London, about trees. “I thought it’d be really nice to raise some money for trees on the main road. Everyone uses West Green Road, regardless of whether you have a lot of money or not, regardless of your background.”

    Continue reading...

  • Dolphin-watching tour witnesses four adult bottlenose dolphins kill a common dolphin calf in Cardigan Bay

    They had been hoping for a nice day out on the bay. Instead, dolphin-watching tourists in Wales were confronted with the shocking and grisly sight of four adult bottlenose dolphins pursuing and killing a common dolphin calf.

    The trip, in Cardigan Bay, was operated by Dolphin Spotting Boat Trips and the Sea Watch Foundation (SWF), a charity that monitors the dolphins in the bay to inform and advise on their conservation status and protection.

    Continue reading...

  • Native seed demand far outpaces supply for the state’s ambitious conservation plan. This group combs the landscape to address the deficit

    Deep in California’s agricultural heartland, Haleigh Holgate marched through the expansive wildflower-dotted plains of the San Luis national wildlife refuge complex in search of something precious.

    She surveyed the native grasses and flowering plants that painted the Central valley landscape in almost blinding swaths of yellow. Her objective on that sweltering spring day was to gather materials pivotal to California’s ambitious environmental agenda – seeds.

    Continue reading...

  • Thousands go to hospital with respiratory problems after massive dust cloud blows in from Saudi Arabia

    Iraq was hit by its most severe sandstorm of 2025 this week, turning skies from blue to an orange haze. Visibility dropped to less than half a mile, causing travel disruptions, with two major airports halting flights, and streets in Basra, the largest city in southern Iraq, deserted. Respiratory problems sent thousands to hospital. The storm also affected Kuwait, where wind gusts exceeded 50mph, and visibility in some areas was diminished to zero.

    This massive dust cloud originated in Saudi Arabia before being blown into Iraq. While dust storms are common in Iraq, the climate crisis is expected to intensify them across the region in the future, fuelled by desertification in Saudi Arabia and Syria.

    Continue reading...

  • Researchers analyse energy performance certificate data to identify areas with potentially high particle pollution

    Burning wood at home adds more particle pollution to the UK’s air than the exhausts of all of the vehicles on its roads, but there is very little information on where this burning takes place and who is most affected.

    To address this knowledge gap, researchers have produced the first high-resolution map of wood burning in England and Wales.

    Continue reading...

  • Campaigners say authorities should be doing more to clean up waters around city of nearly 5 million people

    On a clear summer’s day in Cape Town, the Milnerton Lagoon was serene, reflecting the bright blue sky and Table Mountain. But there was an unmistakable stench, and up close, the water was murky.

    A few hundred metres away, adults and children played in the water as it flowed into Table Bay. On the boardwalk, a sign read: “Polluted water: for health reasons, swimming and recreational activities are at your own risk.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen