Mrtvi šišmiši u Pitvama, srpanj 2019.

Jutra 24.07.2019. godine, dva mrtva šišmiša koja su ležala jedan pored drugoga na kućnom pragu, uznemirili su dvoje ukućana.

Colony, pipistrelli kuhlii. Colony, pipistrelli kuhlii. Photo courtesy of the Croatian Natural History Museum

Iskusna veterinarka Susan Corning pregledala je sirota deformirana bića ali nije pronašla vanjske znakove ozljeda. Smrt dvaju šišmiša bez očitih ozljeda vrlo je neobična.

Mrtav šišmiš. Foto: Susan Corning i Andy Hilton

Ovo je dovelo Susan do sumnje da su šišmiši otrovani. Samo pet dana ranije, u petak 19.07., u ranim jutarnjim satima, lokalne vlasti izvele su drugu akciju zaprašivanja Opčine Jelse peretroidnim otrovom u ovoj sezoni. Slučajnost? Susan je, kao znastvenica, sumnjala da su dva događaja povezana. Uzrok smrti ne može se sa sigurnošću utvrditi bez ulaganja truda i novaca u obdukciju. Ali, obzirom da šišmiši jedu insekte, pa tako i komarce, to je mogao biti izvor unošenja otrova. Vlasti tvrde da je korišteni peretroidni otrov, Cipex 10E, “bezopasan za toplokrvna bića”. Ovo je neistinito. Utvrđeno je da aktivni sastojak Cipex-a, cipermetrin, može biti koban za mačke. Vjerojatno isto tako u visokim koncentracijama i za pse, te štetno i za ljude*. Djeluje na živčani sustav. Ako izravno ne ubije ciljne insekte, uzrokovat će nekontroliranu hiperaktivnost. Npr. 14. lipnja 2018. godine, jutro nakon akcije zaprašivanja kroz Pitve, ose su još uvijek imale posla s osinjakom kojeg su izgradile pored ceste, a koje je neizbježno zaprašeno koktelom otrova koje su te godine bile u uporabi. Broj im se, u odnosu na dan prije, smanjio a aktivnost preživjelih bio je nasumičan. Djelovalo je kao da sirota bića, usprkos svemu, pokušavaju raditi najbolje što znaju.

Ose, dan nakon zamagljivanja. Foto: Vivian Grisogono

Tako će nakon akcija zaprašivanja otrovani insekti i dalje letjeti uokolo dok ih možda ne pojede ptica, šišmiš ili drugi insekti ostavljajući trag kolateralne štete. Detalji individualnih žrtava, kao što je smrt ovih šišmiša, možda se ne mogu sa sigurnošću znati. Nema sumnje da otrovi naneseni okolišu kroz akcije zaprašivanja doprinose razornom gubitku biološke raznolikosti na Hvaru. Kombinirani učinci pesticida koje lokalne vlasti koriste i onih koje koriste individualni poljoprivrednici i vrtlari uzrokuju ekološku katastrofu.

Šišmiši su jedni od tih, nekoć mnogobrojnih, stvorenja čija se brojka drastično smanjila.

Mrtav šišmiš. Foto: Susan Corning i Andy Hilton

Ljudi ne dolaze u Dalmaciju kako bi pronalazili mrtvu divljinu. Naprotiv, očekuju nezagađeni prirodni okoliš ispunjen divnim stvorenjima prirode. Jedini način da ispunimo njihovu želju jest da izbjegavamo u potpunosti korištenje kemijskih pesticida.

© Vivian Grisogono 2019.
Prijevod: Dinka Barbić

Hvala Susan i Andy što su podijelili ovu tužnu informaciju.

* Bilješka: Pogledajte naš članak o štetnim učincima pesticida za više detalja o škodljivim učincima cipermetrina.

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Mrtvi šišmiši u Pitvama, srpanj 2019.

Eco Environment News feeds

Novosti: Cybermed.hr

  • Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

  • Crijevni mikrobiom - bilijuni bakterija i drugih mikroba koji nastanjuju gastrointestinalni trakt - pokreće proces ključan za zaštitu debelog crijeva od ozljeda tkiva, pokazuje nova studija. Smatra se, da ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje kako se može razviti širok raspon crijevnih poremećaja. Naime, ovo istraživanje otvara vrata tretmanima koji se usredotočuju na obnavljanje ključnih molekularnih signala u osjetljivim dijelovima debelog crijeva.

  • Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

  • Vrsta crijevnih bakterija znana kao Roseburia inulinivorans specifično je povezana s ljudskom mišićnom snagom i poboljšanim mišićnim performansama kod miševa, otkriva nedavno objavljeno istraživanje. Naime, pokazalo se, da R. inulinivorans mijenja određene metaboličke procese u mišićima i pretvara mišićna vlakna u brzotrzajuća (tip II) - dizajnirana za kratke intenzivne pokrete, poput sprinta i dizanja utega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen