Mrtvi šišmiši u Pitvama, srpanj 2019.

Objavljeno u Novosti iz prirode

Jutra 24.07.2019. godine, dva mrtva šišmiša koja su ležala jedan pored drugoga na kućnom pragu, uznemirili su dvoje ukućana.

Colony, pipistrelli kuhlii. Colony, pipistrelli kuhlii. Photo courtesy of the Croatian Natural History Museum

Iskusna veterinarka Susan Corning pregledala je sirota deformirana bića ali nije pronašla vanjske znakove ozljeda. Smrt dvaju šišmiša bez očitih ozljeda vrlo je neobična.

Mrtav šišmiš. Foto: Susan Corning i Andy Hilton

Ovo je dovelo Susan do sumnje da su šišmiši otrovani. Samo pet dana ranije, u petak 19.07., u ranim jutarnjim satima, lokalne vlasti izvele su drugu akciju zaprašivanja Opčine Jelse peretroidnim otrovom u ovoj sezoni. Slučajnost? Susan je, kao znastvenica, sumnjala da su dva događaja povezana. Uzrok smrti ne može se sa sigurnošću utvrditi bez ulaganja truda i novaca u obdukciju. Ali, obzirom da šišmiši jedu insekte, pa tako i komarce, to je mogao biti izvor unošenja otrova. Vlasti tvrde da je korišteni peretroidni otrov, Cipex 10E, “bezopasan za toplokrvna bića”. Ovo je neistinito. Utvrđeno je da aktivni sastojak Cipex-a, cipermetrin, može biti koban za mačke. Vjerojatno isto tako u visokim koncentracijama i za pse, te štetno i za ljude*. Djeluje na živčani sustav. Ako izravno ne ubije ciljne insekte, uzrokovat će nekontroliranu hiperaktivnost. Npr. 14. lipnja 2018. godine, jutro nakon akcije zaprašivanja kroz Pitve, ose su još uvijek imale posla s osinjakom kojeg su izgradile pored ceste, a koje je neizbježno zaprašeno koktelom otrova koje su te godine bile u uporabi. Broj im se, u odnosu na dan prije, smanjio a aktivnost preživjelih bio je nasumičan. Djelovalo je kao da sirota bića, usprkos svemu, pokušavaju raditi najbolje što znaju.

Ose, dan nakon zamagljivanja. Foto: Vivian Grisogono

Tako će nakon akcija zaprašivanja otrovani insekti i dalje letjeti uokolo dok ih možda ne pojede ptica, šišmiš ili drugi insekti ostavljajući trag kolateralne štete. Detalji individualnih žrtava, kao što je smrt ovih šišmiša, možda se ne mogu sa sigurnošću znati. Nema sumnje da otrovi naneseni okolišu kroz akcije zaprašivanja doprinose razornom gubitku biološke raznolikosti na Hvaru. Kombinirani učinci pesticida koje lokalne vlasti koriste i onih koje koriste individualni poljoprivrednici i vrtlari uzrokuju ekološku katastrofu.

Šišmiši su jedni od tih, nekoć mnogobrojnih, stvorenja čija se brojka drastično smanjila.

Mrtav šišmiš. Foto: Susan Corning i Andy Hilton

Ljudi ne dolaze u Dalmaciju kako bi pronalazili mrtvu divljinu. Naprotiv, očekuju nezagađeni prirodni okoliš ispunjen divnim stvorenjima prirode. Jedini način da ispunimo njihovu želju jest da izbjegavamo u potpunosti korištenje kemijskih pesticida.

© Vivian Grisogono 2019.
Prijevod: Dinka Barbić

Hvala Susan i Andy što su podijelili ovu tužnu informaciju.

* Bilješka: Pogledajte naš članak o štetnim učincima pesticida za više detalja o škodljivim učincima cipermetrina.

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Mrtvi šišmiši u Pitvama, srpanj 2019.

Novosti: Ekologija.hr

  • Onečišćenje zraka jedan je od najvećih problema s kojima se suočavaju veliki gradovi diljem svijeta. Loš kvalitet zraka može imati ozbiljne posljedice za naše zdravlje, kao i za okoliš.

  • Suvremeni svijet suočen je s izazovima gospodarenja ogromnim količinama otpada koji negativno utječu na okoliš, resurse i zdravlje ljudi. Kako bi se smanjio negativan utjecaj, ključno je da svako kućanstvo poduzme korake kako bi smanjilo količinu otpada koje stvara.

  • Suradnički tim vukovarske gimnazije u sastavu Gabriel Kršić, Lara Grlić, Lara Šijanović i Ema Stankoski Hrgović pod vodstvom mentora Sanje Pavlović Šijanović i Davora Šijanovića pobjednik je ovogodišnjeg kreativnog Junior Engineer Academy 2.0 natječaja. Za svoju su tehnološku viziju održivog grada pod nazivom „Vukovar – The Green Tech City of the Future“ osvojili titulu najboljeg projekta i studijski put za učenike i mentore u Njemačku.

  • Gimnazija Vukovar pokreće akciju prikupljanja dotrajalih i nepotrebnih EE uređaja.

  • Green Skills Award 2022 eTwinning projektu “The green changemakers”

  • Povodom Dana planeta Zemlje, sudionici međunarodnog eTwinning projekta „The green changemakers“ proveli su radionicu izrade platnenih vrećica od starih majica! Poruka koju su mladi eTwinneri poslali ovom aktivnošću je ujedno i savjet: iskoristite staru odjeću, odbacite plastične vrećice i zamijenite ih svojom homemade torbom i tako pridonesite stvaranju čišćeg i zdravijeg svijeta!

  • Brine li vas otapanje ledenjaka, izumiranje vrsta životinja i porast razine okeana i mora? Onda je vrijeme da se zapitate – što mogu učiniti? Takve male promjene u našem okolišu mogu značajno smanjiti zagađivanje i uveliko očuvati prirodu.

  • Kućanski uređaji predstavljaju neizostavni dio svakog domaćinstva. Ali kako ih pravilno koristiti? Kako da budu ekološki prihvatljivi? Ako želite da smanjite potrošnju električne energije ovih aparata i utjecaj na okoliš koji oni neizostavno imaju, onda je izbor pravilnog režima rada i način korištenja dobar početak.

  • This school year, the students of Gymnasium Vukovar took part in workshops: Lego robotics Education and LittleBits Education registered on the official map of the European week of skills acquired in Vocational Education and training.

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.