Mrtvi šišmiši u Pitvama, srpanj 2019.

Jutra 24.07.2019. godine, dva mrtva šišmiša koja su ležala jedan pored drugoga na kućnom pragu, uznemirili su dvoje ukućana.

Colony, pipistrelli kuhlii. Colony, pipistrelli kuhlii. Photo courtesy of the Croatian Natural History Museum

Iskusna veterinarka Susan Corning pregledala je sirota deformirana bića ali nije pronašla vanjske znakove ozljeda. Smrt dvaju šišmiša bez očitih ozljeda vrlo je neobična.

Mrtav šišmiš. Foto: Susan Corning i Andy Hilton

Ovo je dovelo Susan do sumnje da su šišmiši otrovani. Samo pet dana ranije, u petak 19.07., u ranim jutarnjim satima, lokalne vlasti izvele su drugu akciju zaprašivanja Opčine Jelse peretroidnim otrovom u ovoj sezoni. Slučajnost? Susan je, kao znastvenica, sumnjala da su dva događaja povezana. Uzrok smrti ne može se sa sigurnošću utvrditi bez ulaganja truda i novaca u obdukciju. Ali, obzirom da šišmiši jedu insekte, pa tako i komarce, to je mogao biti izvor unošenja otrova. Vlasti tvrde da je korišteni peretroidni otrov, Cipex 10E, “bezopasan za toplokrvna bića”. Ovo je neistinito. Utvrđeno je da aktivni sastojak Cipex-a, cipermetrin, može biti koban za mačke. Vjerojatno isto tako u visokim koncentracijama i za pse, te štetno i za ljude*. Djeluje na živčani sustav. Ako izravno ne ubije ciljne insekte, uzrokovat će nekontroliranu hiperaktivnost. Npr. 14. lipnja 2018. godine, jutro nakon akcije zaprašivanja kroz Pitve, ose su još uvijek imale posla s osinjakom kojeg su izgradile pored ceste, a koje je neizbježno zaprašeno koktelom otrova koje su te godine bile u uporabi. Broj im se, u odnosu na dan prije, smanjio a aktivnost preživjelih bio je nasumičan. Djelovalo je kao da sirota bića, usprkos svemu, pokušavaju raditi najbolje što znaju.

Ose, dan nakon zamagljivanja. Foto: Vivian Grisogono

Tako će nakon akcija zaprašivanja otrovani insekti i dalje letjeti uokolo dok ih možda ne pojede ptica, šišmiš ili drugi insekti ostavljajući trag kolateralne štete. Detalji individualnih žrtava, kao što je smrt ovih šišmiša, možda se ne mogu sa sigurnošću znati. Nema sumnje da otrovi naneseni okolišu kroz akcije zaprašivanja doprinose razornom gubitku biološke raznolikosti na Hvaru. Kombinirani učinci pesticida koje lokalne vlasti koriste i onih koje koriste individualni poljoprivrednici i vrtlari uzrokuju ekološku katastrofu.

Šišmiši su jedni od tih, nekoć mnogobrojnih, stvorenja čija se brojka drastično smanjila.

Mrtav šišmiš. Foto: Susan Corning i Andy Hilton

Ljudi ne dolaze u Dalmaciju kako bi pronalazili mrtvu divljinu. Naprotiv, očekuju nezagađeni prirodni okoliš ispunjen divnim stvorenjima prirode. Jedini način da ispunimo njihovu želju jest da izbjegavamo u potpunosti korištenje kemijskih pesticida.

© Vivian Grisogono 2019.
Prijevod: Dinka Barbić

Hvala Susan i Andy što su podijelili ovu tužnu informaciju.

* Bilješka: Pogledajte naš članak o štetnim učincima pesticida za više detalja o škodljivim učincima cipermetrina.

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Mrtvi šišmiši u Pitvama, srpanj 2019.

Eco Environment News feeds

Novosti: Cybermed.hr

  • Novo istraživanje otkriva kako kratka seansa finske saune mobilizira imunološki sustav u roku od nekoliko minuta, nudeći nova saznanja o tome kako izloženost toplini može utjecati na ljudsko zdravlje.

  • Sve veći broj gljivica postaje otporan na lijekove, što predstavlja ozbiljan rizik za pacijente s oslabljenim imunološkim sustavom. Stoga znanstvenici pozivaju na djelovanje protiv gljivica otpornih na lijekove. Plan uključuje pet koraka - podizanje svijesti, nadzor, sprječavanje i kontrolu infekcija, optimiziranu upotrebu i ulaganja.

  • U nedavnoj studiji objavljenoj u stručnom medicinskom časopisu BMJ Open, znanstvenici su revidirali točnost, referenciranje i čitljivost pet popularnih chatbotova vođenih umjetnom inteligencijom (AI) kako bi istražili kako su odgovorili na zdravstvene upite u područjima sklonim dezinformacijama. Studija je koristila 250 upita u pet kategorija sklonih dezinformacijama, a rezultate su procijenila dva stručnjaka za predmetnu materiju u svakoj kategoriji koristeći unaprijed definirane kriterije.

  • Nedostatak sna već je dugo poznat po tome što slabi imunološki sustav. Sada su američki znanstvenici s UF Health Cancer Institute došli do zapanjujućeg otkrića, naime, izgleda da crijevna mikrobiota potiče promjene u imunološkom sustavu uzrokovane kroničnim nedostatkom sna. Ove promjene potiču napredovanje raka, remete cirkadijalni ritam i slabe učinkovitost kemoterapije.

  • Lijekovi koji ciljaju proteine ​​beta amiloida u mozgu vjerojatno nemaju klinički značajne pozitivne učinke, a povećavaju rizik od krvarenja i oticanja mozga, otkrila je analiza 17 studija. Inače, osobe s Alzheimerovom bolešću imaju visoke razine proteina poznatog kao beta amiloida u mozgu, koji se može otkriti prije početka simptoma, ali njegova uloga u napredovanju bolesti nije sigurna. Razvijeni su lijekovi za uklanjanje tih proteina iz mozga, pod teorijom da bi to spriječilo ili usporilo napredovanje bolesti.

  • Izgleda da semaglutid – aktivni sastojak popularnih lijekova za mršavljenje koji oponašaju crijevni hormon GLP-1 – djeluje izravno na podskupinu stanica jetre kako bi poboljšao funkciju organa i to čini neovisno o gubitku težine. Ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje pretpostavke o tome kako GLP-1 lijekovi djeluju u jetri i moglo bi promijeniti način na koji liječnici liječe metaboličke bolesti jetre.

  • Određivanje prisutnosti proteina u netumorskim stanicama unutar mikrookruženja raka moglo bi biti jedan od ključeva za utvrđivanje prognoze kod pacijenata s rakom debelog crijeva. Također, to može pomoći u utvrđivanju koji bi pacijenti mogli imati koristi od imunoterapije ili od tretmana usmjerenih na inhibiciju specifičnog proteina povezanog s proliferacijom tumora.

  • Aortne aneurizme karakterizira abnormalno povećanje aorte, primarne arterije odgovorne za prenošenje krvi iz srca. Ruptura često dovodi do iznenadne smrti, a trenutno nema učinkovitih terapija lijekovima za zaustavljanje napredovanja bolesti. Sada su japanski znanstvenici otkrili da su aortne aneurizme povezane s klonskom hematopoezom, procesom povezanim sa starenjem u kojem matične stanice koje stvaraju krv stječu genetske mutacije. 

  • Odrasli koji su izjavili da se osjećaju usamljeno imali su veći rizik od razvoja degenerativne bolesti srčanih zalistaka, čak i nakon što su uzeti u obzir tradicionalni faktori rizika za srčane bolesti i genetika, pokazuje nova studija.

  • Nova studija pokazuje da aktivni mitohondriji održavaju dendritične stanice, stražare imunološkog sustava, u stanju spremnosti za odgovor, povezujući stanični metabolizam s regulacijom gena i aktivacijom T-stanica. Smatra se, da ovo otkriće otvara nove puteve za poboljšanje cjepiva i imunoterapije raka.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen