„Pernati“ turizam: Hvarske pčelarice privlače Engleze

Objavljeno u Zanimljivosti

Prekrasna priroda je pravo blago Otoka Hvara, i vrijedi nju pažljivo zaštiti, ne samo za goste ali isto tako za mještane. 

Pčelarica Pčelarica Foto: John Ball

Ptice su veliko blago otoka Hvara i Dalmacije općenito, međutim, da li ih dovoljno cijenimo i čuvamo? Ima ljudi koji ih prate i vole, ali nažalost postoji dosta razloga za zabrinutost. U prvom redu klimatske promjene značajno utječu na raznolikost ptičjeg svijeta, primjerice na škoju susrećemo galebove i vodomare, a ostalo je još nešto i ptica pjevica. Čovjek je ipak najpresudniji čimbenik u svome okruženju, ukoliko bude održavao lokve i izvore pitke vode na Otoku sunca bi i ubuduće mogli viđati vodarice, pa čak i močvarne ptice, kao što su patka pupčanica, pršljivac, močvarna strnadica, žalar cirikavac, vranac, vlastelica, čaplja, itd.

žalar cirikavac. Foto: Steve Jones

Čuveni suri orao živi uglavnom u sjevernom dijelu Lijepe Naše, ali Hvar također ima nekoliko prekrasnih grabljivica, među njima su: eja strnjarica, vjetruša, škanjac, sova, ćuk, jastreb kokošar i kobac. Ptice su pravi mamac za brojne turiste koji vole prirodu, i mnogi entuzijasti dolaze na škoj samo da bi vidjeli sve te vrste kojih nema u njihovim državama. Steve Jones, Englez koji živi u Dolu i godinama promatra ptice na Hvaru, bilježio je ponašanje ptica na otoku. Naprimjer, crvendać i mrka crvenrepka su zimovalice u tom kraju, premda imaju neke sasvim drukčije navike u ostalim djelovima Hrvatske i u drugim državama.

Mrka crvenrepka. Foto: Steve Jones

Grdelini, pupavci, vuge...

Strancima su posebna atrakcija ptice kao što su gardelini, vatroglavi kraljići, zlatoglavi kraljići, pupavci, vuge i pčelarice.

Vuga. Foto: Steve Jones

U okolici Jelse svake godine dolaze pčelarice, koje stižu uglavnom u travnju i stvaraju svoja gnijezda uvijek u istim mjestima u pjeskovitom tlu, a ljeta provode veselo loveći insekte sve dok ne odlaze na kraju sezone. Vivian Grisogono, predsjednica udruge "Eco Hvar", često dobiva upite, gdje ih se može vidjeti, a nakon komunikacije s gostima neki od njih dolaze baš u to mjesto s ciljem da ih razgledavaju, osobito iz Engleske.

Pčelarica. Foto: John Ball

Iskustven promatrač ptica John Ball bio je oduševljen, a poslije njegove posjete Jelsi rekao je da je taj prvi susret s pčelaricama za njega bio izuzetan 'adrenalinski događaj'. Will Rose i Eugénie Dunsten su danima pripovijedali da im je promatranje pčelarica i njihovih gnijezda bilo predivno i nezaboravno.

Pčelarica. Foto: John Ball

U svibnju je Will pisao gospođi Vivian da im je jako žao što ove godine zbog epidemije koronavirusa najvjerojatnije neće moći vidjeti pčelarice i vuge u našoj zemlji, pa preporučuje da barem mi uživamo u tim prekrasnim bićima umjesto njih! Očito postoje ljudi koji se rado vraćaju u Hrvatsku da bi ponovili takva ili doživjeli neka slična iskustva.

Eugénie, Will i Steve promatraju ptice. Foto: Vivian Grisogono

„Odletjela“ velika jata ptica: Gdje su grdelini, lugarini, frzelini, faganeli, verduni, krstokljuni?

No, svake godine je nažalost sve manje ptica koje bi mogli promatrati. To bilježi i gospodin Steve, dok se Jelšanin Ivica Drinković još iz djetinjstva sjeća velikih jata ptica iznad Jelse. Kad se na škoj vratio 2005. nakon devet godina provedenih na privremenom radu u Njemačkoj, odmah je primijetio da je ptica znatno manje. Sada naposljetku opaža da nekih vrsta u prirodi više uopće nema, tako se u okolici Jelse gdje svakodnevno provodi svoje slobodno vrijeme vrlo rijetko može vidjeti: grdelin (češljugar, carduelis carduelis), lugarin (češljugar, carduelis spinus), frzelin (žutarica, serinus serinus), faganel (obična juričica, acanthis cannabina), verdun (zelendur, chloris chloris), pa i krstokljun (loxia krvirostra)“ – veli Vivian.

Gardelin. Foto: Steve Jones

Razlozi takvih gubitaka su, kako dodaje, uistinu kompleksni. Zna da na neke čimbenike vrlo teško možemo utjecati (klima i slično), ali ima i onih koje se zasigurno može prevenirati. Što se tiče ptica pjevica na Hvaru postojala je jedna dugoročna tradicija da ih mještani love i stavljaju u kaveze kako bi im lijepo pjevale. Udruga "Eco Hvar" dobila je nekoliko pritužbi stranaca, pismenih i usmenih, radi nehumanih uvjeta u kojima žive te jadne ptice. Sada je taj lov na svu sreću zakonski zabranjen, mada ga neki neodgovorni pojedinci navodno još uvijek prakticiraju.

Ptice osuđene na život u malom kavezu

Mnoge ptice, osobito pčelarice, izgubile su svoja staništa. Njihova dva velika staništa u blizini Jelse godinama su devastirana za potrebe građevinskih materijala (jarine), stoga tamo više ni ne dolaze u tako velikom broju kao prije. Ipak, najveći problem je zasigurno korištenje pesticida.

Devastirano stanište pčelarica. Foto: Vivian Grisogono

Korisna zadaća u prirodi

Vivian Grisogono je poznato da herbicidi truju ptice koje imaju gnijezda na zemlji i jedu crve te ostalu hranu iz tla; insekticidima se truju insekti koji su glavno jelo za više vrsta ptica; larvicidi u lokvama truju hranu vodenim pticama; a fungicidi koji se koriste na veliko za vrijeme vegetacije, osobito kod uzgoja vinove loze, isto tako imaju loš utjecaj.

Otočni težaci nisu jedini koji koriste otrove, ona se uvjerila da to čine i lokalne vlasti, npr. oko Hvara svake godine su tri hektara šume prskana s "Bti", insekticidom koji šteti reprodukciji ptica, dok se tri puta kroz ljetnu sezonu sve ceste i putovi prskaju s piretroidima koji su izuzetno štetni za insekte, pa čak za mačke i pse. Posve nerazumno, zar ne?

A što još reći, poznati splitski novinar, pokojni Miljenko Smoje, u svojoj knjizi kolumni "Dalmatinska pisma" (str. 117) svoje sugrađane je opisivao kako "...su na stare splitske kuće ostavjali buže....[jer] 'prokleta kuća koju tica ne naseli!'" Drugim riječima, ako se nastavi trend nestajanja ptica u našim krajevima onda ćemo zasigurno izgubiti izuzetno važan dio prirodnog lanca, jer svaka ptica ima svoju korisnu ulogu u prirodi. Izgleda da smo veoma loše savladali tu lekciju od naših predaka, oni su uvelike poštivali i voljeli ptice, prirodu u cjelini, pa učinimo stoga i mi sve što je u našoj moći da Hvaru vratimo bogatstvo koje je nekad imao.

© Mirko Crnčević / Dobra Kob 2020.

Više u ovoj kategoriji: « Croatia, Beloved Country
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti „Pernati“ turizam: Hvarske pčelarice privlače Engleze

Novosti: Ekologija.hr

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

  • Podržite nas i uključite se u našu akciju za ljepši, sigurniji i čišći grad! Pozivamo sve nastavnike, učenike, roditelje, građane i prijatelje škole da podrže našu akciju prikupljanja EE otpada! Pokažimo ekološku osvještenost i dokažimo da u skladu sa osobnom odgovornošću znamo i možemo aktivno djelovati u skladu s načelima održivog razvitka te u svojim kućanstvima i gradu živjeti u harmoniji s prirodom!

  • 4US Cesare Paciotti je ekološki osvještena casual linija za svakodnevni look. Kreirana je kao unisex linija, a s vremenom je postala suvremena, eko i fashion linija za nju i njega.

  • Eko turizam je grana turizma koja se sve više razvija i u čijem se smjeru temelji ključ napredovanja.

  • LED rasvjeta se svrstava među najpraktičnija rješenja kada je osvjetljenje prostora i javnih mjesta u pitanju, imajući na umu brojne pozitivne efekte korišćenja svjetiljki sa ovakvom tehnologijom.

  • Kako biti savjesan putni, naučite u ovom članku...

  • The European week of skills gained through the vocational education and training is a yearly campaign launched in 2016. It was created and its purpose still is to promote vocational education and training by organizing various activities and manifestations throughout entire Europe on local, regional and the National level. The campaign gathers providers of educational and skills training services, civil society organizations, national agencies, business associates, union and wider population with the main goal of highlighting the benefits of vocational education and training as well as presenting a wide range of possibilities in every European country.

  • U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene biomase, a njezino korištenje dodatno potiču vrhunske ekološke karakteristike.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Počela je nova školska godina! Koliko ona god izazovna i neizvjesna bila, nadamo se da ?‡emo je provesti u što mirnijem i sigurnijem okruženju. Kao i proteklih 9 godina, školsku godinu 2020./21. ponovno prate naizbježne Biotekine STEM radionice koje se ove godine odvijaju uz mnogo novosti! Doznajte više!

  • Ve?‡ od najranijih razdoblja svojeg postojanja čovjek je koristio razne plodove prirode koje je sakupljao na kopnu za svoju ishranu. Uz kopnene, na meniju su se nalazili i vodeni organizmi, poput ribe i školjkaša. O tome svjedoče brojna arheološka nalazišta na kojima je prona?‘en i veliki broj ljuštura školjkaša i kostiju riba. 

     

  • Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. kolovoza 2020. donijela Uredbu o proglašavanju posebnih ornitoloških rezervata „Modro oko i jezero Desne", „Uš?‡e Neretve" i „Kuti".

  • Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na svojoj sjednici održanoj 27. svibnja 2020., potaknuto velikim intenzitetom recentnih klimatskih promjena i njihovim utjecajem na čovjeka i prirodu, donijelo je Izjavu o klimatskim promjenama koju prenosimo u cijelosti.