„Pernati“ turizam: Hvarske pčelarice privlače Engleze

Objavljeno u Zanimljivosti

Prekrasna priroda je pravo blago Otoka Hvara, i vrijedi nju pažljivo zaštiti, ne samo za goste ali isto tako za mještane. 

Pčelarica Pčelarica Foto: John Ball

Ptice su veliko blago otoka Hvara i Dalmacije općenito, međutim, da li ih dovoljno cijenimo i čuvamo? Ima ljudi koji ih prate i vole, ali nažalost postoji dosta razloga za zabrinutost. U prvom redu klimatske promjene značajno utječu na raznolikost ptičjeg svijeta, primjerice na škoju susrećemo galebove i vodomare, a ostalo je još nešto i ptica pjevica. Čovjek je ipak najpresudniji čimbenik u svome okruženju, ukoliko bude održavao lokve i izvore pitke vode na Otoku sunca bi i ubuduće mogli viđati vodarice, pa čak i močvarne ptice, kao što su patka pupčanica, pršljivac, močvarna strnadica, žalar cirikavac, vranac, vlastelica, čaplja, itd.

žalar cirikavac. Foto: Steve Jones

Čuveni suri orao živi uglavnom u sjevernom dijelu Lijepe Naše, ali Hvar također ima nekoliko prekrasnih grabljivica, među njima su: eja strnjarica, vjetruša, škanjac, sova, ćuk, jastreb kokošar i kobac. Ptice su pravi mamac za brojne turiste koji vole prirodu, i mnogi entuzijasti dolaze na škoj samo da bi vidjeli sve te vrste kojih nema u njihovim državama. Steve Jones, Englez koji živi u Dolu i godinama promatra ptice na Hvaru, bilježio je ponašanje ptica na otoku. Naprimjer, crvendać i mrka crvenrepka su zimovalice u tom kraju, premda imaju neke sasvim drukčije navike u ostalim djelovima Hrvatske i u drugim državama.

Mrka crvenrepka. Foto: Steve Jones

Grdelini, pupavci, vuge...

Strancima su posebna atrakcija ptice kao što su gardelini, vatroglavi kraljići, zlatoglavi kraljići, pupavci, vuge i pčelarice.

Vuga. Foto: Steve Jones

U okolici Jelse svake godine dolaze pčelarice, koje stižu uglavnom u travnju i stvaraju svoja gnijezda uvijek u istim mjestima u pjeskovitom tlu, a ljeta provode veselo loveći insekte sve dok ne odlaze na kraju sezone. Vivian Grisogono, predsjednica udruge "Eco Hvar", često dobiva upite, gdje ih se može vidjeti, a nakon komunikacije s gostima neki od njih dolaze baš u to mjesto s ciljem da ih razgledavaju, osobito iz Engleske.

Pčelarica. Foto: John Ball

Iskustven promatrač ptica John Ball bio je oduševljen, a poslije njegove posjete Jelsi rekao je da je taj prvi susret s pčelaricama za njega bio izuzetan 'adrenalinski događaj'. Will Rose i Eugénie Dunsten su danima pripovijedali da im je promatranje pčelarica i njihovih gnijezda bilo predivno i nezaboravno.

Pčelarica. Foto: John Ball

U svibnju je Will pisao gospođi Vivian da im je jako žao što ove godine zbog epidemije koronavirusa najvjerojatnije neće moći vidjeti pčelarice i vuge u našoj zemlji, pa preporučuje da barem mi uživamo u tim prekrasnim bićima umjesto njih! Očito postoje ljudi koji se rado vraćaju u Hrvatsku da bi ponovili takva ili doživjeli neka slična iskustva.

Eugénie, Will i Steve promatraju ptice. Foto: Vivian Grisogono

„Odletjela“ velika jata ptica: Gdje su grdelini, lugarini, frzelini, faganeli, verduni, krstokljuni?

No, svake godine je nažalost sve manje ptica koje bi mogli promatrati. To bilježi i gospodin Steve, dok se Jelšanin Ivica Drinković još iz djetinjstva sjeća velikih jata ptica iznad Jelse. Kad se na škoj vratio 2005. nakon devet godina provedenih na privremenom radu u Njemačkoj, odmah je primijetio da je ptica znatno manje. Sada naposljetku opaža da nekih vrsta u prirodi više uopće nema, tako se u okolici Jelse gdje svakodnevno provodi svoje slobodno vrijeme vrlo rijetko može vidjeti: grdelin (češljugar, carduelis carduelis), lugarin (češljugar, carduelis spinus), frzelin (žutarica, serinus serinus), faganel (obična juričica, acanthis cannabina), verdun (zelendur, chloris chloris), pa i krstokljun (loxia krvirostra)“ – veli Vivian.

Gardelin. Foto: Steve Jones

Razlozi takvih gubitaka su, kako dodaje, uistinu kompleksni. Zna da na neke čimbenike vrlo teško možemo utjecati (klima i slično), ali ima i onih koje se zasigurno može prevenirati. Što se tiče ptica pjevica na Hvaru postojala je jedna dugoročna tradicija da ih mještani love i stavljaju u kaveze kako bi im lijepo pjevale. Udruga "Eco Hvar" dobila je nekoliko pritužbi stranaca, pismenih i usmenih, radi nehumanih uvjeta u kojima žive te jadne ptice. Sada je taj lov na svu sreću zakonski zabranjen, mada ga neki neodgovorni pojedinci navodno još uvijek prakticiraju.

Ptice osuđene na život u malom kavezu

Mnoge ptice, osobito pčelarice, izgubile su svoja staništa. Njihova dva velika staništa u blizini Jelse godinama su devastirana za potrebe građevinskih materijala (jarine), stoga tamo više ni ne dolaze u tako velikom broju kao prije. Ipak, najveći problem je zasigurno korištenje pesticida.

Devastirano stanište pčelarica. Foto: Vivian Grisogono

Korisna zadaća u prirodi

Vivian Grisogono je poznato da herbicidi truju ptice koje imaju gnijezda na zemlji i jedu crve te ostalu hranu iz tla; insekticidima se truju insekti koji su glavno jelo za više vrsta ptica; larvicidi u lokvama truju hranu vodenim pticama; a fungicidi koji se koriste na veliko za vrijeme vegetacije, osobito kod uzgoja vinove loze, isto tako imaju loš utjecaj.

Otočni težaci nisu jedini koji koriste otrove, ona se uvjerila da to čine i lokalne vlasti, npr. oko Hvara svake godine su tri hektara šume prskana s "Bti", insekticidom koji šteti reprodukciji ptica, dok se tri puta kroz ljetnu sezonu sve ceste i putovi prskaju s piretroidima koji su izuzetno štetni za insekte, pa čak za mačke i pse. Posve nerazumno, zar ne?

A što još reći, poznati splitski novinar, pokojni Miljenko Smoje, u svojoj knjizi kolumni "Dalmatinska pisma" (str. 117) svoje sugrađane je opisivao kako "...su na stare splitske kuće ostavjali buže....[jer] 'prokleta kuća koju tica ne naseli!'" Drugim riječima, ako se nastavi trend nestajanja ptica u našim krajevima onda ćemo zasigurno izgubiti izuzetno važan dio prirodnog lanca, jer svaka ptica ima svoju korisnu ulogu u prirodi. Izgleda da smo veoma loše savladali tu lekciju od naših predaka, oni su uvelike poštivali i voljeli ptice, prirodu u cjelini, pa učinimo stoga i mi sve što je u našoj moći da Hvaru vratimo bogatstvo koje je nekad imao.

© Mirko Crnčević / Dobra Kob 2020.

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti „Pernati“ turizam: Hvarske pčelarice privlače Engleze

Novosti: Ekologija.hr

  • Suradnički tim vukovarske gimnazije u sastavu Gabriel Kršić, Lara Grlić, Lara Šijanović i Ema Stankoski Hrgović pod vodstvom mentora Sanje Pavlović Šijanović i Davora Šijanovića pobjednik je ovogodišnjeg kreativnog Junior Engineer Academy 2.0 natječaja. Za svoju su tehnološku viziju održivog grada pod nazivom „Vukovar – The Green Tech City of the Future“ osvojili titulu najboljeg projekta i studijski put za učenike i mentore u Njemačku.

  • Gimnazija Vukovar pokreće akciju prikupljanja dotrajalih i nepotrebnih EE uređaja.

  • Green Skills Award 2022 eTwinning projektu “The green changemakers”

  • Povodom Dana planeta Zemlje, sudionici međunarodnog eTwinning projekta „The green changemakers“ proveli su radionicu izrade platnenih vrećica od starih majica! Poruka koju su mladi eTwinneri poslali ovom aktivnošću je ujedno i savjet: iskoristite staru odjeću, odbacite plastične vrećice i zamijenite ih svojom homemade torbom i tako pridonesite stvaranju čišćeg i zdravijeg svijeta!

  • Brine li vas otapanje ledenjaka, izumiranje vrsta životinja i porast razine okeana i mora? Onda je vrijeme da se zapitate – što mogu učiniti? Takve male promjene u našem okolišu mogu značajno smanjiti zagađivanje i uveliko očuvati prirodu.

  • Kućanski uređaji predstavljaju neizostavni dio svakog domaćinstva. Ali kako ih pravilno koristiti? Kako da budu ekološki prihvatljivi? Ako želite da smanjite potrošnju električne energije ovih aparata i utjecaj na okoliš koji oni neizostavno imaju, onda je izbor pravilnog režima rada i način korištenja dobar početak.

  • This school year, the students of Gymnasium Vukovar took part in workshops: Lego robotics Education and LittleBits Education registered on the official map of the European week of skills acquired in Vocational Education and training.

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.