Hvar's Springtime Treats

Sunshine, mild weather and some occasional outbursts of rain are bringing Hvar's spring on at great speed.

Gomiljasta perunika Gomiljasta perunika Photo: Ivica Drinković

All around, at least wherever herbicides haven't put paid to the soil's fertility, wild flowers are making their welcome appearance. They add special pleasure to walking on the island at this time of year, and offer beautiful subjects for photographs. We are very grateful to Ivica Drinković for sharing these photographs from his dog-walks in Jelsa on March 5th and 7th, and to Frank Verhart, a keen observer of Croatia's plantlife, especially orchids, for identiying them for us. 

Iris tuberosa - Gomiljasta perunika. Photo: Ivica Drinković

Iris tuberosa belongs to the genus iris, and bears a variety of unlikely-sounding common names, some of them a little sinister for such an attractive flower: snake's-head (iris), widow iris, black iris, velvet flower-de-luce.

Gomiljasta perunika 07/03/2020. Photo: Ivica Drinković

It is native to the Mediterranean region, spreading from France to the Aegean Islands. In Croatia, where it is called Gomiljasta perunika, it is found along the coast from Zadar to the Montenegrin border. Technically it is now considered to be a member of the subgenus Hermodactyloides in the section Reticulatae.

Herbicides destroy the pleasure of Nature's gifts. Jelsa 14.02.2020. Photo: Vivian Grisogono

Being both hardy and rewarding in terms of colour and detail, it is highly prized as a decorative garden plant, even as far away from its natural habitat as the United Kingdom, where it can be cultivated, given due care. Here on Hvar, they thrive just as Nature intends!

Wild Iris tuberosa flowers thriving. Photo: Ivica Drinković
Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Hvar's Springtime Treats

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.