Hvarske orhideje - mamac za turiste!

Objavljeno u Okoliš

2015.godiner, nizozemac i ljubitelj orhideja Frank Verhart je posjetio Hvar i Brač da bi bilježio orhideje na tim otocima. Ovaj tekst od novinara Mirka Crnčevića je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 25/04/2015., i reproduciran ovdje uz dozovlu.

Frank Verhart nađe skromnu orhideju na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Prve turističke laste su već na Hvaru, a mnogi naši gosti su ujedno ljubitelji prirode, pa ih vrlo često viđamo i na proplancima dalje od mora. Jedan od njih, uistinu poseban, je i Nizozemac Frank Verhart (36), koji je studirao šumarstvo i upravljanje prirodom na Larenstein fakultetu pokraj Arnhema. Riječ je o botaničaru, koji je 11 godina radio u graditeljstvu, međutim, tri zadnje sezone bio je uposlen na istraživanju zaštićenih biljaka na rubovima autocesta u svojoj zemlji. Ljubav prema orhidejama naslijedio je od ranog djetinjstva i upravo ga ona dovela na naš najsunčaniji škoj.

Ophrys incubacea. Foto: Frank Verhart

Lani sam boravio u Sjevernoj Dalmaciji, išao sam pješice od Zadra, preko Ugljana, Pašmana, Vodica i Biograda sve do Klisa tražeći orhideje. Bilježio sam zatečeno stanje i dodao ga u 'Flora Croatica Database'. Ove godine sam na Hvaru zahvaljujući Udruzi »Eko Hvar« i njenoj predsjednici Vivian Grisogono, a posjetit ću i susjedni Brač. Moram reći da sam naprosto iznenađen brojnošću orhideja na Otoku sunca, ima ih posvuda, čak u blizini sela i cesta, a jedna od meni najljepših je Ophrys bertolonii – kaže ovaj simpatični stručnjak.

Orchis quadripunctata. Foto: Frank Verhart

Do sada je u tjedan dana prošao oko 137 lokacija od Staroga Grada - Farosa do Zastražišća. Dnevno je pješačio otprilike po 12 km i naravno sve bilježio u svoju mapu.

Ophrys bertolonii. Foto: Frank Verhart

I građevinski otpad škodi biljkama

Orhideje vole svijetlo, pa su stoga uvjeti za te biljke na Hvaru uglavnom dobri, međutim, ljudske aktivnosti imaju veliki utjecaj na orhideje: dobro sačuvana polja, pogotovo maslinici, pogoduju velikom bogatstvu orhideja. S druge strane umjetna gnojiva i herbicidi uništavaju staništa tih osjetljivih biljaka. Smeće kao što je građevinski otpad također zagađuje tlo raznim kemikalijama. Orhideje su zaštićene i u Hrvatskoj, njih se ne smije brati, iskopavati ili uništavati. U svijetu postoje brojna društva zainteresirana za divlje orhideje i ona očekuju da se svugdje poštuje prirodno bogatsvo i čuva čisti okoliš, bez zagađenja i smeća « - poručio je Frank Verhart.

Divlji deponij, neprijatelj orhideja. Foto: Vivian Grisogono

Pronašao je ukupno 16 premda pretpostavlja da škoju postoji između 25 i 30 vrsta orhideja. Zato prof. dr. sc. Toni Nikolić s PMF-a u Zagrebu i kaže '...Kolega Verhart je po svemu sudeći dobar orhidolog. Dao je vrlo zanimljive priloge o nalazima pojedinih svojta za FCD... Svaki botanički terenski rad je koristan, a Frank je jedan od desetaka domaćih i stranih botaničara koji gotovo tijekom cijele godine rade po Hrvatskoj. Njegov posjet Hvaru je zaista vrijedan.'

Ophrys sicula. Foto: Frank Verhart

A Franku su ljubav prema ovom cvijetu usadili otac i stric, još kao dijete su ga vodili u vrt orhideja u Valkenburgu. Kasnije je zbog istog razloga boravio u Njemačkoj i Francuskoj, a od 18 godine života počeo je sam putovati.

Orchis tridentata. Foto: Frank Verhart

Primjerice posjetio je Poljsku, Belgiju, pa i grčke otoke Cretu i Rhodos, tražeći orhideje uglavnom pješice. Agencija za upravljanje cestama, rudarske i građevinske tvrtke u njegovoj Nizozemskoj imaju zakonsku obvezu poštivati zaštićene biljke (120 vrsta) i staništa životinja. U tom pogledu svake godine se provodi monitoring, a rezultati bilježe u službenoj državnoj bazi, pa bi bilo korisno da se to radi i u Lijepoj Našoj.

© Mirko Crnčević / Slobodna Dalmacija

Frank Verhart na Braču. Foto: Vivian Grisogono
Nalazite se ovdje: Home Okoliš Hvarske orhideje - mamac za turiste!

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.