O trovanju životinja

Objavljeno u Ljubimci

Što učiniti ako vaš ljubimac proguta otrovnu tvar ili ako naiđete na mrtve životinje i posumnjate na trovanje kao uzrok.

 Hitne korake koje treba poduzeti:

1. Ako je životinja još uvijek živa, treba joj hitno pružiti veterinarsku pomoć. ako je moguće. Izbjegavajte rukovanje životinjom ili bilo kojim materijalom za koji se sumnja da je otrovan golim rukama.

2. Ako je životinja mrtva, tijelo treba pažljivo ukloniti. Ako želite utvrditi uzrok smrti ili sigurno zbrinjavanje, odnesite ga veterinaru.

3. Potražite tragove otrova. Ako ih pronađete, stavite ih u posudu bez da ih dodirujete golim rukama. To bi moglo pomoći veterinaru da identificira korištenu tvar. Sav preostali otrov treba ukloniti kako bi se izbjegle daljnje ozljede neciljanih životinja.

4. Zabilježite što više detalja situacije, posebno kako je životinja mogla biti otrovana te gdje i kada se trovanje dogodilo. Informaciju treba dostaviti veterinaru, također objaviti na platformama društvenih medija na internetu, kako bi se vlasnici životinja upozorili na opasnost u tom području.

Onda:

Zakon o zaštiti životinja je jasan. Osim u slučajevima dopuštenim zakonom u najboljem interesu životinja, protivzakonito je ubijati životinje ili im na bilo koji način nanositi ozljede ili bol (DIO DRUGI OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja Članak 5. (1 ) Zabranjeno je životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima protivno odredbama ovoga Zakona.)

Ako odlučite poduzeti mjere protiv počinitelja ili osumnjičenih počinitelja, morat ćete:

1. Prijavite trovanje policiji, veterinaru i državnim inspektore s svim pojedinostima o vremenu i mjestu.

2. Dostavite dokaz da je otrov uzrok smrti: potrebna je obdukcija tijela i to preko veterinara.

3. Procedura je sljedeća: prije svega, potrebno od Suda zatražiti obdukciju preko veterinara radi osiguranja dokaza. Zahtjev za provođenje dokaza podnosi se prije pokretanja posupka i to treba Sud prihvatiti kao valjani dokaz. Nalaz veterinara onda se prilaže u postupku kao dokaz uz odvjetnikov podnesak.

4. Ovakvi slučajevi se obično prikazuju kao "protiv nepoznatih počinitelja". Ako imate dokaze koji inkriminiraju određene osobe, oni mogu biti imenovani kao osumnjičenici.

Odvažite prednosti i nedostatke. Ima više 'protiv' nego 'za'. Pravni postupak će vjerojatno trajati dugo. Pojedinci ili skupine koje pokreću slučaj moraju tome posvetiti puno vremena i resursa. Svi dokazi i mogući dokazi moraju biti prikupljeni vrlo precizno i ​​točno, uključujući policijska i veterinarska izvješća, iskaze svjedoka i sve popratne dokaze. Kompetentni odvjetnik mora sve to pripremiti u dosljednom pravnom obliku za podnošenje sudu.

Čovjek bi se nadao da bi uspješna radnja koja rezultira kaznom prema zakonu mogla djelovati kao sredstvo odvraćanja za druge. No, takvih uspješnih slučajeva u Hrvatskoj do sada je bilo vrlo malo. Kazne propisane zakonom ionako se općenito smatraju preblagima. Udruga Prijatelji životinja još je 2012. predložila da se osnuje posebna policija za zaštitu životinja koja bi brže i hitnije postupala protiv ljudi koji krše zakon o zaštiti životinja. Udruga je nedavno, u lipnju 2023., lobirala kod Ministarstva pravosuđa za izmjene Kaznenog zakona kako bi se kazne za okrutnost prema životinjama učinile učinkovitijim, a u rujnu 2023. više zahtjeva su podnijele druge udruge za zaštitu životinja

Zašto se životinje truju?

Otrovi se naširoko koriste za kontrolu 'štetočina' svih vrsta. Štakori, miševi i puževi puževi uobičajene su (legalne) mete, no na Hvaru je uobičajena praksa da lovci po okolišu razbacuju otrove kako bi ubili kune i druge divlje životinje koje bi mogle oštetiti pernatu divljač i njihova gnijezda. (Napomena: kuna zlatica je strogo zaštićena vrsta, ali se otrov ostavlja na otvorenim prostorima.)

Rodenticidi koji se često koriste u Hrvatskoj uključuju proizvode na bazi aktivnih sastojaka Brodifakoum i Bromadiolon, koji su sada zabranjeni u EU kao 'sredstva za zaštitu bilja', ali su i dalje dopušteni kao biocidi, barem zasad.

Piktogrami za Brodifakoum i Bromadiolon

Aluminijev fosfid još je jedna smrtonosna tvar koja se koristi u otrovima za štakore, kao iu insekticidima, akaricidima i kao fumiganti. Najčešće korišteni limacid na Hvaru je Pužomor čija je djelatna tvar metaldehid. Vrlo je otrovan, ne samo za puževe i puževe, već i za životinje i ljude.

U praksi zabrane nemaju puno značenja. Na primjer, rodenticidi Ratimor zabranjeni su kao 'sredstva za zaštitu bilja' u srpnju 2013., a nešto kasnije isključeni su s popisa dopuštenih biocida Ministarstva zdravlja (pogledajte naš članak 'Pesticidi, zakoni i dozvole' za objašnjenje pesticida kategorije). U siječnju 2019. slučajno sam naišao na čovjeka koji je kupio veliki broj velikih paketa otrova Ratimor na mjestu koje definitivno nije bilo ovlašteno za prodaju takvih pesticida. Čini se da je potražnja na Hvaru velika, pa možda i ne čudi što za njih postoji i crno tržište.

Rodenticidi raspoređeni nasumično u celofanske vrećice

Ležerni stavovi prema otrovima.

Otrov za štakore besplatno se dijeli hvarskim otočanima u krhkim spremnicima bez odgovarajućih sigurnosnih uputa i praktičnih mjera zaštite. U prošlosti je tvrtka za implementaciju čak izjavila da ga životinje osim štakora i miševa neće dirati jer je tretiran aromom koja ih odbija. To je bila neistina: neki prijatelji u Pitvama jednog su dana došli kući i pronašli svoje mlade pse mrtve nakon što su pojeli otrov koji su distributeri ostavili na prozorskoj dasci; Jednom sam svjedočio kako mlade mačke jedu otrov u nepristupačnom dvorištu.

Lagane kutije za rodenticide nisu sigurne

Iznenađuje praksa podjele rodenticida kućanstvima na Hvaru, jer propisi koji uređuju program deratizacije u članku 20. izričito navode da se otrovne tvari ne smiju davati krajnjim korisnicima obveznih mjera deratizacije na korištenje bez suzbijanja. (Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije članak 20.)

Primjeri neodgovornog nemara uključuju:

- domaćin u Pitvama baca poluprazne kutije otrova za štakore u vrt koji je bio dostupan svakoj životinji (ili djetetu) u prolazu;

Napola iskorištene kutije s otrovom za štakore odbačene u otvorenom vrtu

- djelatnik iz firme za deratizaciju ležerno razbacuje velike kocke smrtonosnog otrova za štakore oko Centra za tehnički pregled vozila u Vrbanju i po zemljištu pokraj zgrade, gdje klijenti često čekaju sa svojim psima;

Tableta štakorskog otrova na otvorenom terenu pored Centra za tehnički pregled vozila Vrbanj

- ljudi stavljaju vrećice s otrovom oko posjeda, ali ih zaboravljaju ukloniti ili upozoriti na njihovu prisutnost prije dolaska vlasnika i njihovih pasa;

Vrećica otrova za štakore ostavljena ispod kreveta u odsutnosti vlasnika.

Ne samo u Hrvatskoj. Slučajna trovanja mogu se dogoditi bilo gdje. Prijateljica u Austriji doživjela je zastrašujuće iskustvo u restoranu, gdje je njezin pas ispod stola prožvakao plastičnu posudu s ni manje ni više nego tri otrova za štakore; odmah je pružena hitna veterinarska pomoć, ali je vlasnik još mučno čekao mjesec dana dok se nije uvjerilo da nema štetnih učinaka, jer je jedan od tri otrova bio sporog djelovanja.

Promjene se mogu i trebaju napraviti.

1. Otrovi se ne bi trebali smatrati najboljim rješenjem za suzbijanje štetnika. Otrovi imaju značajne nedostatke:

i. njihov učinak na populacije štetočina samo je privremen jer je nemoguće ubiti sva ciljana stvorenja.

ii. česta uporaba izaziva otpor, na primjer stvarajući iznimno velike 'super-štakore';

iii. može se dogoditi kolateralna šteta, trovanje nenamjernih žrtava;

iv. mogu se nelegitimno koristiti protiv stvorenja koja nisu dopuštena zakonom.

2. Treba više kontrolirati distribuciju svih kemijskih otrova, posebno onih koji su otrovni za životinje i ljude.

3. Potencijalno smrtonosni otrovi, uključujući raticide, insekticide i limacide koji se prodaju u supermarketima i trgovinama bilo koje vrste, ne smiju se izlagati na otvorenim policama.

4. Moraju postojati istaknuti znakovi upozorenja koji ističu moguće loše učinke takvih otrova, trenutni zahtjevi za označavanje su neadekvatni.

5. Treba kontrolirati prodaju svih kemijskih otrova, voditi evidenciju o kupcima, njihovoj uporabi i načinu zbrinjavanja ambalaže.

Pronalaženje pozitivnog pristupa

Progutani otrovi uzrokuju nepodnošljivu patnju životinjama, kao i ljudima. Ako je vaš ljubimac otrovan, slučajno ili namjerno, prirodno je da se ljutite i želite da počinitelji budu kažnjeni. Također je prirodno bojati se ponavljanja tragedije. Osveta neće vratiti vašeg ljubimca; vjerojatno neće spriječiti buduća trovanja; to može dovesti do posljedica protiv vas, vaše obitelji, vaše imovine i svih drugih životinja o kojima skrbite.

Pokušajte ostati što mirniji i smislite najpozitivniji način nošenja sa situacijom. Strah i ljutnja su negativne emocije. Negativnost rađa negativnost i može biti štetna za vaše mentalno i fizičko zdravlje. Svatko se s osobnim tragedijama mora nositi na svoj način. Jedna od mogućih pozitivnih reakcija je sažaljenje prema mračnim trovačima koji nemaju razumijevanja za međuovisnost između nas i svih drugih bića na zemlji. Od osjećaja sažaljenja lakše je krenuti prema potpunom oprostu za zlo učinjeno vama i vašim životinjama. Oprost od srca označava put ka otresanju negativnosti koja inače može otrovati vaš um dugo nakon tragičnog događaja.

Još jedan način da se iskustvu da pozitivna svrha je kampanja za bolju kontrolu nad prodajom i korištenjem svih dostupnih otrova, te za strože zakonske mjere za odvraćanje potencijalnih trovača životinja.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2024.

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! O trovanju životinja

Eco Environment News feeds

  • Judgment in The Hague orders Netherlands to do more to protect Caribbean people in its territory from impacts of climate crisis

    The Dutch government discriminated against people in one of its most vulnerable territories by not helping them adapt to climate change, a court has found.

    The judgment, announced on Wednesday in The Hague, chastises the Netherlands for treating people on the island of Bonaire, in the Caribbean, differently to inhabitants of the European part of the country and for not doing its fair share to cut national emissions.

    Continue reading...

  • Everything felt like it was swelling, and despite my diligent consumption of water and Hydralyte, I couldn’t quite escape the persistent, low-level nausea. Even thinking took longer

    My mother grew up in Warracknabeal, a speck of a town four hours from Melbourne, Australia, in the wide, wheat country of the Wimmera – that part of Victoria where the sky starts to stretch, where you can see weather happening 100 kilometres away.

    Once or twice a year, our family would pack into the rattling old LandCruiser and drive up to visit my grandmother. It can’t always have been blistering weather but my memories of those trips are shot through with summer heat: the peeling paint of my grandmother’s house, the blasted-dry grass of the reserve over the road and its ancient metal monkey bars, so hot they burned your hands. Once, a dust storm blew up while we were there, engulfing the small weatherboard house in howling dirty orange.

    Continue reading...

  • People in south-west mop up after Storm Chandra and prepare for next bout of rain, with major incident declared

    In the early hours, the Wade family’s boxer puppy began barking. Thinking it needed to be let out, they traipsed downstairs and opened the back door – to be greeted not by their neat garden but an expanse of water.

    “It was like a sea out there,” said James Wade. Over the coming hours the water crept into their home on a modern estate in Taunton, forcing James, his wife, Faye, and their three children, six, 11 and 12, out and into emergency accommodation.

    Continue reading...

  • Rest of UK has resisted calls to make builders install bricks that provide nesting for swifts and other endangered birds

    Swift bricks will be installed in all new buildings in Scotland after the Scottish parliament voted in favour of a law to help endangered cavity-nesting birds.

    The Scottish government and MSPs across the parties backed an amendment by Scottish Green Mark Ruskell to make swift bricks mandatory for all new dwellings “where reasonably practical and appropriate”.

    Continue reading...

  • Popularity of EVs in country is part of global trend of emerging markets spurning fossil fuel cars at surprising speeds

    When Berke Astarcıoğlu bought a BMW i3 in 2016, he was one of just 44 people in a country of 80 million to buy a battery electric vehicle (BEV) that year. By the time he bought a Tesla in 2023, BEVs were no longer a complete oddity in Turkey, making up 7% of new car sales.

    Fast-forward two years and electric cars are selling so fast that Turkey has caught up with the EU in its rate of adoption. Its market is now the fourth largest in Europe, behind Germany, the UK and France.

    Continue reading...

  • West Dartmoor, Devon: It’s quite normal for greater spotteds to start staking out territories in January, less so on a plastic box near my bedroom window

    The electrical junction box, fixed to the top of the roadside telegraph pole, displays a yellow sign that warns “Danger of death”. Not that the bird perched on top seemed the slightest bit concerned – the acoustics are exceptional.

    I was first woken one snowy morning early in January to short bursts of drilling outside the window. While I’m familiar with the territorial sounds of woodpeckers in my village, which lies close to the historic landmark of Brentor church, this noise was different. It had the resonance of someone impatiently tapping their fingers on a desktop, with the speed of a marching band snare-drum roll.

    Continue reading...

  • Manufacturers use method that labels plastic as ‘circular’ and climate-friendly, despite being mostly fossil-based

    Europe’s supermarket shelves are packed with brands billing their plastic packaging as sustainable, but often only a fraction of the materials are truly recovered from waste, with the rest made from petroleum.

    Brands using plastic packaging – from Kraft’s Heinz Beanz to Mondelēz’s Philadelphia – use materials made by the plastic manufacturing arm of the oil company Saudi Aramco.

    This article is part of a cross-border investigation, supported by IJ4EU and coordinated by the independent journalist Ludovica Jona, with the media outlets the Guardian, Voxeurop, Mediapart (France), Altreconomia (Italy), Público (Spain), Investigative Reporting Denmark, Deutsche Welle (Germany) and with reporters Lorenzo Sangermano and Lucy Taylor

    Continue reading...

  • After debris balls closed Sydney beaches in October 2024, Guardian Australia reported they could be linked to sewage outfalls. Authorities were less keen to talk

    Last week, after torrential rain in Sydney, fresh poo balls washed up on the beach at Malabar, the closest beach to the problematic Malabar sewage treatment plant.

    Signs were erected on the beach warning people not to touch the “debris balls” or swim. But authorities didn’t let the wider community know. There were no other warnings issued by Sydney Water, the Environment Protection Authority (EPA) or the state government.

    Continue reading...

  • Funding cuts, conspiracy theories and ‘powder keg’ pine plantations have seen January’s forest fires tear through Chubut in southern Argentina

    Lucas Chiappe had known for a long time that the fire was coming. For decades, the environmentalist had warned that replacing native trees in the Andes mountain range with highly flammable foreign pine was a recipe for disaster.

    In early January, flames raced down the Pirque hill and edged closer to his home in the Patagonian town of Epuyén, Argentina, where he had lived since the 1970s. Thirty people with six motor pumps fought for hours, hoses stretched for kilometres, but “there was no way”.

    Continue reading...

  • As the temperature nears 49C in the Mallee region, residents take refuge in air-conditioned rooms

    In the slanting, late-afternoon summer sun, the fields around the small Australian town of Ouyen – almost 450km north-west of Melbourne – turn the colour of honey. The edges shimmer with silver, that old cruel trick of feigning water where it hasn’t rained for weeks.

    Summer is always hot out here in the sparse, flat Mallee, but this year is shaping up to be particularly harsh. Just two weeks ago, on Thursday 8 January, Ouyen got to 47.5C. On Monday it reached 44.3C.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen