O trovanju životinja

Objavljeno u Ljubimci

Što učiniti ako vaš ljubimac proguta otrovnu tvar ili ako naiđete na mrtve životinje i posumnjate na trovanje kao uzrok.

 Hitne korake koje treba poduzeti:

1. Ako je životinja još uvijek živa, treba joj hitno pružiti veterinarsku pomoć. ako je moguće. Izbjegavajte rukovanje životinjom ili bilo kojim materijalom za koji se sumnja da je otrovan golim rukama.

2. Ako je životinja mrtva, tijelo treba pažljivo ukloniti. Ako želite utvrditi uzrok smrti ili sigurno zbrinjavanje, odnesite ga veterinaru.

3. Potražite tragove otrova. Ako ih pronađete, stavite ih u posudu bez da ih dodirujete golim rukama. To bi moglo pomoći veterinaru da identificira korištenu tvar. Sav preostali otrov treba ukloniti kako bi se izbjegle daljnje ozljede neciljanih životinja.

4. Zabilježite što više detalja situacije, posebno kako je životinja mogla biti otrovana te gdje i kada se trovanje dogodilo. Informaciju treba dostaviti veterinaru, također objaviti na platformama društvenih medija na internetu, kako bi se vlasnici životinja upozorili na opasnost u tom području.

Onda:

Zakon o zaštiti životinja je jasan. Osim u slučajevima dopuštenim zakonom u najboljem interesu životinja, protivzakonito je ubijati životinje ili im na bilo koji način nanositi ozljede ili bol (DIO DRUGI OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja Članak 5. (1 ) Zabranjeno je životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima protivno odredbama ovoga Zakona.)

Ako odlučite poduzeti mjere protiv počinitelja ili osumnjičenih počinitelja, morat ćete:

1. Prijavite trovanje policiji i veterinaru s svim pojedinostima o vremenu i mjestu.

2. Dostavite dokaz da je otrov uzrok smrti: potrebna je obdukcija tijela i to preko veterinara.

3. Procedura je sljedeća: prije svega, potrebno od Suda zatražiti obdukciju preko veterinara radi osiguranja dokaza. Zahtjev za provođenje dokaza podnosi se prije pokretanja posupka i to treba Sud prihvatiti kao valjani dokaz. Nalaz veterinara onda se prilaže u postupku kao dokaz uz odvjetnikov podnesak.

4. Ovakvi slučajevi se obično prikazuju kao "protiv nepoznatih počinitelja". Ako imate dokaze koji inkriminiraju određene osobe, oni mogu biti imenovani kao osumnjičenici.

Odvažite prednosti i nedostatke. Ima više 'protiv' nego 'za'. Pravni postupak će vjerojatno trajati dugo. Pojedinci ili skupine koje pokreću slučaj moraju tome posvetiti puno vremena i resursa. Svi dokazi i mogući dokazi moraju biti prikupljeni vrlo precizno i ​​točno, uključujući policijska i veterinarska izvješća, iskaze svjedoka i sve popratne dokaze. Kompetentni odvjetnik mora sve to pripremiti u dosljednom pravnom obliku za podnošenje sudu.

Čovjek bi se nadao da bi uspješna radnja koja rezultira kaznom prema zakonu mogla djelovati kao sredstvo odvraćanja za druge. No, takvih uspješnih slučajeva u Hrvatskoj do sada je bilo vrlo malo. Kazne propisane zakonom ionako se općenito smatraju preblagima. Udruga Prijatelji životinja još je 2012. predložila da se osnuje posebna policija za zaštitu životinja koja bi brže i hitnije postupala protiv ljudi koji krše zakon o zaštiti životinja. Udruga je nedavno, u lipnju 2023., lobirala kod Ministarstva pravosuđa za izmjene Kaznenog zakona kako bi se kazne za okrutnost prema životinjama učinile učinkovitijim, a u rujnu 2023. više zahtjeva su podnijele druge udruge za zaštitu životinja

Zašto se životinje truju?

Otrovi se naširoko koriste za kontrolu 'štetočina' svih vrsta. Štakori, miševi i puževi puževi uobičajene su (legalne) mete, no na Hvaru je uobičajena praksa da lovci po okolišu razbacuju otrove kako bi ubili kune i druge divlje životinje koje bi mogle oštetiti pernatu divljač i njihova gnijezda. (Napomena: kuna zlatica je strogo zaštićena vrsta, ali se otrov ostavlja na otvorenim prostorima.)

Rodenticidi koji se često koriste u Hrvatskoj uključuju proizvode na bazi aktivnih sastojaka Brodifakoum i Bromadiolon, koji su sada zabranjeni u EU kao 'sredstva za zaštitu bilja', ali su i dalje dopušteni kao biocidi, barem zasad.

Piktogrami za Brodifakoum i Bromadiolon

Aluminijev fosfid još je jedna smrtonosna tvar koja se koristi u otrovima za štakore, kao iu insekticidima, akaricidima i kao fumiganti. Najčešće korišteni limacid na Hvaru je Pužomor čija je djelatna tvar metaldehid. Vrlo je otrovan, ne samo za puževe i puževe, već i za životinje i ljude.

U praksi zabrane nemaju puno značenja. Na primjer, rodenticidi Ratimor zabranjeni su kao 'sredstva za zaštitu bilja' u srpnju 2013., a nešto kasnije isključeni su s popisa dopuštenih biocida Ministarstva zdravlja (pogledajte naš članak 'Pesticidi, zakoni i dozvole' za objašnjenje pesticida kategorije). U siječnju 2019. slučajno sam naišao na čovjeka koji je kupio veliki broj velikih paketa otrova Ratimor na mjestu koje definitivno nije bilo ovlašteno za prodaju takvih pesticida. Čini se da je potražnja na Hvaru velika, pa možda i ne čudi što za njih postoji i crno tržište.

Rodenticidi raspoređeni nasumično u celofanske vrećice

Ležerni stavovi prema otrovima.

Otrov za štakore besplatno se dijeli hvarskim otočanima u krhkim spremnicima bez odgovarajućih sigurnosnih uputa i praktičnih mjera zaštite. U prošlosti je tvrtka za implementaciju čak izjavila da ga životinje osim štakora i miševa neće dirati jer je tretiran aromom koja ih odbija. To je bila neistina: neki prijatelji u Pitvama jednog su dana došli kući i pronašli svoje mlade pse mrtve nakon što su pojeli otrov koji su distributeri ostavili na prozorskoj dasci; Jednom sam svjedočio kako mlade mačke jedu otrov u nepristupačnom dvorištu.

Lagane kutije za rodenticide nisu sigurne

Iznenađuje praksa podjele rodenticida kućanstvima na Hvaru, jer propisi koji uređuju program deratizacije u članku 20. izričito navode da se otrovne tvari ne smiju davati krajnjim korisnicima obveznih mjera deratizacije na korištenje bez suzbijanja. (Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije članak 20.)

Primjeri neodgovornog nemara uključuju:

- domaćin u Pitvama baca poluprazne kutije otrova za štakore u vrt koji je bio dostupan svakoj životinji (ili djetetu) u prolazu;

Napola iskorištene kutije s otrovom za štakore odbačene u otvorenom vrtu

- djelatnik iz firme za deratizaciju ležerno razbacuje velike kocke smrtonosnog otrova za štakore oko Centra za tehnički pregled vozila u Vrbanju i po zemljištu pokraj zgrade, gdje klijenti često čekaju sa svojim psima;

Tableta štakorskog otrova na otvorenom terenu pored Centra za tehnički pregled vozila Vrbanj

- ljudi stavljaju vrećice s otrovom oko posjeda, ali ih zaboravljaju ukloniti ili upozoriti na njihovu prisutnost prije dolaska vlasnika i njihovih pasa;

Vrećica otrova za štakore ostavljena ispod kreveta u odsutnosti vlasnika.

Ne samo u Hrvatskoj. Slučajna trovanja mogu se dogoditi bilo gdje. Prijateljica u Austriji doživjela je zastrašujuće iskustvo u restoranu, gdje je njezin pas ispod stola prožvakao plastičnu posudu s ni manje ni više nego tri otrova za štakore; odmah je pružena hitna veterinarska pomoć, ali je vlasnik još mučno čekao mjesec dana dok se nije uvjerilo da nema štetnih učinaka, jer je jedan od tri otrova bio sporog djelovanja.

Promjene se mogu i trebaju napraviti.

1. Otrovi se ne bi trebali smatrati najboljim rješenjem za suzbijanje štetnika. Otrovi imaju značajne nedostatke:

i. njihov učinak na populacije štetočina samo je privremen jer je nemoguće ubiti sva ciljana stvorenja.

ii. česta uporaba izaziva otpor, na primjer stvarajući iznimno velike 'super-štakore';

iii. može se dogoditi kolateralna šteta, trovanje nenamjernih žrtava;

iv. mogu se nelegitimno koristiti protiv stvorenja koja nisu dopuštena zakonom.

2. Treba više kontrolirati distribuciju svih kemijskih otrova, posebno onih koji su otrovni za životinje i ljude.

3. Potencijalno smrtonosni otrovi, uključujući raticide, insekticide i limacide koji se prodaju u supermarketima i trgovinama bilo koje vrste, ne smiju se izlagati na otvorenim policama.

4. Moraju postojati istaknuti znakovi upozorenja koji ističu moguće loše učinke takvih otrova, trenutni zahtjevi za označavanje su neadekvatni.

5. Treba kontrolirati prodaju svih kemijskih otrova, voditi evidenciju o kupcima, njihovoj uporabi i načinu zbrinjavanja ambalaže.

Pronalaženje pozitivnog pristupa

Progutani otrovi uzrokuju nepodnošljivu patnju životinjama, kao i ljudima. Ako je vaš ljubimac otrovan, slučajno ili namjerno, prirodno je da se ljutite i želite da počinitelji budu kažnjeni. Također je prirodno bojati se ponavljanja tragedije. Osveta neće vratiti vašeg ljubimca; vjerojatno neće spriječiti buduća trovanja; to može dovesti do posljedica protiv vas, vaše obitelji, vaše imovine i svih drugih životinja o kojima skrbite.

Pokušajte ostati što mirniji i smislite najpozitivniji način nošenja sa situacijom. Strah i ljutnja su negativne emocije. Negativnost rađa negativnost i može biti štetna za vaše mentalno i fizičko zdravlje. Svatko se s osobnim tragedijama mora nositi na svoj način. Jedna od mogućih pozitivnih reakcija je sažaljenje prema mračnim trovačima koji nemaju razumijevanja za međuovisnost između nas i svih drugih bića na zemlji. Od osjećaja sažaljenja lakše je krenuti prema potpunom oprostu za zlo učinjeno vama i vašim životinjama. Oprost od srca označava put ka otresanju negativnosti koja inače može otrovati vaš um dugo nakon tragičnog događaja.

Još jedan način da se iskustvu da pozitivna svrha je kampanja za bolju kontrolu nad prodajom i korištenjem svih dostupnih otrova, te za strože zakonske mjere za odvraćanje potencijalnih trovača životinja.

© Vivian Grisogono MA(Oxon) 2024.

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! O trovanju životinja

Eco Environment News feeds

  • Former Labour PM accused of ‘handing talking points’ to Tories and Reform after saying net zero strategy faltering

    Climate experts and politicians have criticised Tony Blair for claiming any strategy that relied on rapidly phasing out fossil fuels was “doomed to fail”.

    The former prime minister’s comments, published in a report from the Tony Blair Institute for Global Change (TBI), prompted an internal row within Labour, with some accusing him of playing into the hands of a narrative used by rightwing parties to delay climate action.

    Continue reading...

  • Advertising Standards Authority says neither Lavazza UK nor Dualit’s product can be recycled at home

    Descriptions of coffee pods as “compostable eco capsules” were misleading as they could not be composted at home, the Advertising Standards Authority has ruled.

    The ASA has banned adverts by Lavazza UK and Dualit, which both made claims about the eco credentials of their coffee products.

    Continue reading...

  • ‘Huge volumes of chicken muck’ entering rivers are harmful to fish and plants, campaigners argue at Cardiff high court

    Clean river campaigners have told a court that planning permission for a poultry megafarm in Shropshire is unlawful and should be overturned.

    In the high court in Cardiff on Wednesday, Dr Alison Caffyn argued that the council had failed to take into account all the environmental impacts of the industrial chicken units, which will house 230,000 birds at any one time, in particular the effects of spreading manure on land.

    Continue reading...

  • Corroboree frog belongs to 100m-year-old family of amphibians but is now found only in the puddles and peat bogs of Kosciuszko national park

    Scientists have sequenced the genome of the critically endangered southern corroboree frog – one of Australia’s most threatened amphibians – in hope that the information could be used to aid its recovery.

    The striking alpine frog, which has distinctive yellow and black markings, is so threatened by disease and the drying of its habitat due to climate change, that it is considered “functionally extinct”. The species survives in the temporary pools and peat bogs of Kosciuszko national park in New South Wales, with the help of zoo breeding and re-introduction programs.

    Continue reading...

  • The scheme, part of policy blitz for local elections, will encourage councils and police forces to work together

    Councils will be encouraged to work with police forces to seize and crush vehicles used by fly-tippers, in the latest phase of a government policy blitz before Thursday’s local elections.

    Under a scheme being led by the Department for Environment Food and Rural Affairs (Defra), new legislation will impose jail sentences of up to five years for people who illicitly transport waste in England.

    Continue reading...

  • Temperatures south Asians dread each year arrive early as experts talk of ever shorter transition to summer-like heat

    The summer conditions south Asian countries dread each year have arrived alarmingly early, and it’s only April. Much of India and Pakistan is already sweltering in heatwave conditions, in what scientists say is fast becoming the “new normal”.

    Temperatures in the region typically climb through May, peaking in June before the monsoon brings relief. But this year, the heat has come early. “As far as Asia and the Indian subcontinent are concerned, there was a quick transition from a short window of spring conditions to summer-like heat,” said GP Sharma, the meteorology president of Skymet, India’s leading private forecaster.

    Continue reading...

  • The plastic particles are everywhere – here’s what to know about what to avoid, whether they ever leave the body and what to do about plastic pollution

    Microplastics are tiny particles of plastic.

    Continue reading...

  • Joshua Bonnetta spent 8,760 hours recording a pine – then honed it down into a four-hour album full of creatures, cracking branches and quite possibly the sound of leaves growing

    What does a landscape sound like when it’s not being listened to? This philosophical question was a catalyst for film-maker and artist Joshua Bonnetta, who has distilled a year of recordings from a single tree in upstate New York – that’s 8,760 hours – into a four-hour album, The Pines. As Robert Macfarlane writes in his accompanying essay, The Pines is a reminder of the natural world’s “sheer, miraculous busyness”, its “froth of signals and noise”. It is rich with poetic meaning, and resonant amid the climate emergency.

    “It started as a personal thing,” Bonnetta explains from his studio in Munich, where he relocated from the US in 2022. For over 20 years he has made sonic records of places as private mementos, but recent experiments with long-form field recording led him to push himself “to document this place in the deepest way I could”. On a residency in the Outer Hebrides between 2017 and 2019, Bonnetta made the sound installation Brackish, a month-long continuous radio broadcast from a weather-resistant hydrophone – an underwater mic – by a loch. “I started to leave the recorder for a day or two, then it just got longer,” he says. “Amazing things happen when you’re not there to interfere … This allows you a different, very privileged window into the space.”

    Continue reading...

  • Climate experts say warming atmosphere from climate change could fuel severe freezing rain and ice storms like the one that hit the upper midwest last month

    Winter has been slow to release its icy grip from the upper midwest this year, and in northern Michigan, its effects will be keenly felt for months, perhaps years.

    A devastating ice storm that hit late last month has left an estimated 3m acres of trees snapped in half or damaged from the weight of up to an inch-and-a-half of ice across the northern part of lower Michigan.

    Continue reading...

  • Charity shops won’t take them. Councils incinerate them. Retailers dump them on the global south. We’re running out of ideas on how to deal with our used clothes – and the rag mountain just keeps growing

    In February, a threadbare polycotton bedsheet landed on the desk of Simon Roberts, CEO of Sainsbury’s. A “protest by post”, it had been sent by the Sheffield-based designer, maker and eco activist Wendy Ward. “I purchased this from Sainsbury’s at least 10 years ago,” she wrote in the accompanying letter. “It has served me well. However, I have no sustainable options available for what I should do with it.” Beyond repair, it was too damaged to donate to a charity shop, she explained. She couldn’t compost it as it had been blended with polyester, and she couldn’t repurpose it as cleaning cloths, as, being polycotton, it wasn’t absorbent. And, she added, “I don’t want to put it into a textile recycling collection as the likelihood is that it will be shipped overseas or incinerated and not recycled.” Ward qualified her assertions with links to respected sources – as a sustainable fashion PhD student, she is well informed on such matters.

    “The only action I can personally take,” she continued, “is to put it into my general waste bin. I don’t want to do this, as in Sheffield all general waste is incinerated as ‘energy recovery’. This isn’t a sustainable option as such processes have been shown to be as damaging to local air pollution as burning coal.” So, she concluded, “as Sainsbury’s is responsible for designing and manufacturing this product, making decisions to use polycotton with no consideration for what could be done once it reaches the end of its life, I have decided to return it to you. I would really love to hear what you decide to do with it.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen