Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ecobnb je inicijativa za vrijeme koje dolazi, vrijeme rasta ekološke osviještenosti.

Pogled iz Eko-vile Pogled iz Eko-vile Foto: Vilma Plazonja

Poput bolje poznatog Airbnb-a, to je međunarodna platforma za oglašavanje smještajnih kapaciteta. Razlika je u tome što Ecobnb oglašava samo objekte koji udovoljavaju određenim ekološkim standardima. Da bi bili oglašeni, objekti trebaju zadovoljiti barem 5 od 10 eko standarda koji doprinose smanjenju troškova i unapređenju okolišne održivosti objekta: organska hrana, zelena gradnja, 100% obnovljivi izvori energije, solarni paneli, odvajanje minimalno 50% otpada, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, dostupnost bez automobila, LED rasvjeta, reduktori za vodu, te sakupljanje i ponovna upotreba kišnice. Villa Perka jebila  prvi smještajni objekt na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi. Domaćin Vilma Plazonja svojom brigom za okoliš i ponudom udobnog, eko-friendly smještaja, pravi je primjer i motivacija za sve one koji prepoznaju vrijednost, ljepotu i raznolikost otočnog prirodnog bogatstva. U sljedećem članku opisuje što eko-turizam za nju znači.

Od „Noninog čaja“ do prvog eko smještaja na Hvaru

Turizam na našem otoku zaista ima tradiciju na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Svi mi koji smo odrastali ovdje, znamo da je iznajmljivanje, pa makar i jednog jedinog sobička bila velika pomoć našim roditeljima u popunjavanju kućnog budžeta. Ne zato što bi iznajmljivanjem stekli neke velike novce, nego zato što je život na škrtoj otočnoj zemlji bio težak i mukotrpan. Veliku količinu rada i truda je trebalo uložiti da bi se konačni proizvod: vino, ulje, med, lavanda…mogao proizvesti i prodati, te od tog novca osigurati egzistenciju svojoj obitelji.

Škrta zemlja Hvara. Foto: Vivian Grisogono

Oduvijek je ovaj krš davao malo, ali je zato ono što daje - vrhunsko….i po okusu i po mirisu i po kvaliteti i po učinku na naše zdravlje. Zapravo, vrhunsko nikada i ne dolazi u velikim količinama, te se stoga s pravom može svrstati u kategoriju ekskluzivnog. Tako je to sa vrhunskim vinima, uljem, medom, smještajem…a u konačnici i sa ljudima. I tu vrhunsko dolazi u malim, ograničenim količinama, kako među onima koji nude smještaj tako i među turistima koji nam dolaze iz svih dijelova svijeta u potrazi za novim iskustvima, emocijama, doživljajima…

Naš način života, odnos prema prirodi, prema ljudima iz našeg okruženja, sve one naizgled male i bezazlene stvari za koje često mislimo da se podrazumijevaju, predmet su promatranja i zapažanja od strane ljudi koji nas posjećuju, ponekad čak iz ne tako dalekog okruženja u kojem često caruje otuđenost. Okruženja u kojem susjed susjeda ne poznaje i ne pozdravlja. Zato su te „sitne“ stvari bitan i vrijedan dio našeg imidža i brenda, autentičnost koju turisti traže i vrednuju.

Moj otac, pčelar, 1982.

Od izgradnje nekretnine 1930-ih moja obitelj se uglavnom bavila pčelarstvom. Ranih 1960-ih je ugostila prve turiste. Seleći pčele izvan otoka, upoznala je i proputovala veliki dio bivše države, osobito susjedne BiH. Nona je tako radeći oko pčela i boraveći u prirodi stekla znanja o mnogim biljnim vrstama te ih je sabirala i koristila u pripravi mješavine za čaj, travaricu, likere… Na mene je prenijela ljubav prema bilju i znanje koje sam s vremenom dodatno proširila, te sabirala i biljne vrste koje se na otoku gotovo uopće ne koriste ili se jako rijetko koriste. U poznim godinama, trebala je i veću pomoć kako bi se „Nonin čaj“ pripremio i odaslao kao vrijedan poklon na adrese prijatelja koji su ga cijenili i radovali mu se. Jedan od tih prijatelja, uskoro 90-godišnjak i dan danas tvrdi kako ga je nonin čaj izliječio od teške bolesti bubrega. Svakodnevno bi ga spravljao i nosio sa sobom na posao. To je bilo jedino piće koje je tijekom dana konzumirao, a rezultat je bio-izlječenje bolesnih bubrega. Često je spominjala savjete i preporuke tada poznatog travara koji je posjetivši Hvar ustvrdio: „Vi hodate po lijekovima!“ Doista, Hvar je po broju biljnih vrsta najbogatiji dalmatinski otok. 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta daleko veće Irske ili Danske. To je bogatstvo koje treba cijeniti, koristiti i promovirati, a nadasve, odnositi se prema njemu odgovorno, s poštovanjem i zahvalnošću, što nažalost često izostaje.

Kamilica, ljekovita biljka na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Šetajući pojedinim otočnim lokacijama, jedan od najtužnijih i najtragičnijih prizora koji se može vidjeti jest „spaljena zemlja“ pod maslinom ili lozom. Činjenica da netko otrovima tretira travu bila mi je pomalo šokantna. Osim što i korijenje masline uredno upija otrov, on ulazi i u plod, iz ploda u ulje, iz ulja u naše tijelo….Čovjek stoga ne može sebi ne postaviti pitanje – nije li bolje takvo ulje uopće ne konzumirati? Zašto uopće ukloniti travu? Jer iscrpljuje zemlju pa će biti manje ploda, manje ulja, manje profita? Pokosimo li ili čak ostavimo travu, maslina će svejedno dati plod. Ono što dobijemo će možda biti u manjim količinama, ali će zato biti kvalitetno i zdravo.

Tužno je vidjeti herbicide po poljima. Foto: Vivian Grisogono

U suludoj trci za profitom i stjecanjem materijalnih dobara možda je ipak nužno da se svatko od nas ponaosob potrudi pronaći pravu mjeru, uvede kriterije, postavi granice…da se potrudi obuzdati svoju pohlepu. Misao i maksima mog prijatelja arhitekta, gotovo da se svakodnevno nameće u raznim životnim situacijama: „Tražio sam dogovor i mjeru. Dogovor između suvremenosti i tradicije i mjeru između zadovoljstva i sreće.“ Prava mjera, ne samo u arhitekturi, nego i u turizmu, poljoprivredi i svim ostalim djelatnostima, je onaj čarobni ključ, jedini pravi koji otvara vrata sreće. Zašto? Zato što jedini u svoje središte stavlja čovjeka i njegovu dobrobit.

Ljekovite biljke u ('u-pick') vrtu. Foto: Vilma Plazonja

Postići cilj, onaj do kojeg trebamo doći bez obzira kojim poslom se bavili, a da pritom nikoga nismo oštetili, pregazili, „zatrovali“, ugrozili mu egzistenciju ili zdravlje, ražalostili ga….jednostavan je i provjereni recept za sretan život. Priroda koja od nas ne traži ništa, nego konstantno daje i daje i daje…i uvijek iznova ima što dati, u svemu nam može bit najbolji primjer i uzor. Slijedeći njen primjer bit ćemo ljudi i domaćini koji će sami po sebi biti ekskluzivni, bit ćemo najjača i najvažnija karika brenda kojeg nudimo i od kojeg živimo.

Buhač. Foto: Vivian Grisogono
Uskoro, u proljeće, hvarske će padine i puteljci zabijeliti od prekrasnih, rascvjetalih glavica dalmatinskog buhača, autohtone hrvatske biljke koja se koristi kao prirodni insekticid. Upravo sa Hvara, Šolte, Brača i Dubrovnika, ova biljka je krenula u svijet. Naberimo cvjetne glavice i od njih pripravimo insekticid kojim ćemo tretirati svoje voćke, povrće, cvijeće na terasi i balkonu. Dio cvjetnih glavica posušimo i pohranimo za sljedeće korištenje. Uzmimo ponizno i sa zahvalnošću sve što nam se besplatno nudi iz najbolje ljekarne na svijetu, učinimo ga dijelom svoje svakidašnjice, dijelom svoje ponude i brenda koji će svojom kvalitetom i ekskluzivnošću privlačiti ekskluzivne ljude u ekskluzivan smještaj i ekskluzivnu destinaciju!
Recept za pripravu insekticida od dalmatinskog buhača 
- 150-200g suhih ili 1 kg svježih cvjetova      preliti sa 10 l kipuće vode
- ostaviti preko noći
- procijediti i uliti u bocu za prskanje
 Za tretiranje balkonskog cvijeća napravite 1l pripravka. Poprskajte biljke. Nakon 10 min možete ponoviti. Prskanje obaviti u rano jutro ili sumrak, jer je piretrin razgradiv na svjetlu.
Eko-proizvod. Foto: Vilma Plazonja
Eko-promišljanje i orijentacija dobrim dijelom su lišeni egoizma, pohlepe, potrebe za dokazivanjem, nadjačavanjem sa pojedincima i prirodom….Osim o sebi, takav pojedinac brine i o dobrobiti svojih bližnjih i cijele zajednice, destinacije. Kada čovjek uđe u neke godine, stekne već dovoljno znanja, iskustva i mudrosti da bi prepoznao i cijeno prave vrijednosti. Nema više vremena, ni živaca, ni strpljenja za negativne ljude, one koji ne zaslužuju njegovo društvo i pozornost. Ima sve manje tolerancije za turiste kojima treba napominjati da ne mogu galamiti iza 23:00, moliti ih da poštuju kućni red, ne rade nikakvu štetu u smještaju, zatvaraju vrata i prozore dok je klima uređaj uključen….
Gospina trava - kantarionovo ulje. Foto: Vilma Plazonja
Eko-certifikat je stoga izvrstan alat za „filtriranje“ ljudi koji nam dolaze, alat kojim u svoj smještaj i destinaciju privlačimo osviještene pojedince koji će se sa respektom odnositi prema nama kao domaćinu, prema smještaju kojeg smo s pažnjom i ljubavlju pripremili za njih, prema našim sugrađanima i okolišu kojeg trebamo sačuvati za generacije koje dolaze. Citirat ću Đuru Tomljenovića: „Ja sanjam Hrvatsku kao državu Portofino. Jedinstveno, malo, skupo i naše!“ Za početak, krenimo svi od svog smještaja, svoje destinacije i od nje učinimo Portofino!
 

© Vilma Plazonja, veljača 2019.

Više o Vili Perka na web-stranici www.villa-perka.com

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Priroda zna bolje! Eko-friendly smještaj na Hvaru!

Eco Environment News feeds

  • Former Labour PM accused of ‘handing talking points’ to Tories and Reform after saying net zero strategy faltering

    Climate experts and politicians have criticised Tony Blair for claiming any strategy that relied on rapidly phasing out fossil fuels was “doomed to fail”.

    The former prime minister’s comments, published in a report from the Tony Blair Institute for Global Change (TBI), prompted an internal row within Labour, with some accusing him of playing into the hands of a narrative used by rightwing parties to delay climate action.

    Continue reading...

  • Advertising Standards Authority says neither Lavazza UK nor Dualit’s product can be recycled at home

    Descriptions of coffee pods as “compostable eco capsules” were misleading as they could not be composted at home, the Advertising Standards Authority has ruled.

    The ASA has banned adverts by Lavazza UK and Dualit, which both made claims about the eco credentials of their coffee products.

    Continue reading...

  • ‘Huge volumes of chicken muck’ entering rivers are harmful to fish and plants, campaigners argue at Cardiff high court

    Clean river campaigners have told a court that planning permission for a poultry megafarm in Shropshire is unlawful and should be overturned.

    In the high court in Cardiff on Wednesday, Dr Alison Caffyn argued that the council had failed to take into account all the environmental impacts of the industrial chicken units, which will house 230,000 birds at any one time, in particular the effects of spreading manure on land.

    Continue reading...

  • Corroboree frog belongs to 100m-year-old family of amphibians but is now found only in the puddles and peat bogs of Kosciuszko national park

    Scientists have sequenced the genome of the critically endangered southern corroboree frog – one of Australia’s most threatened amphibians – in hope that the information could be used to aid its recovery.

    The striking alpine frog, which has distinctive yellow and black markings, is so threatened by disease and the drying of its habitat due to climate change, that it is considered “functionally extinct”. The species survives in the temporary pools and peat bogs of Kosciuszko national park in New South Wales, with the help of zoo breeding and re-introduction programs.

    Continue reading...

  • The scheme, part of policy blitz for local elections, will encourage councils and police forces to work together

    Councils will be encouraged to work with police forces to seize and crush vehicles used by fly-tippers, in the latest phase of a government policy blitz before Thursday’s local elections.

    Under a scheme being led by the Department for Environment Food and Rural Affairs (Defra), new legislation will impose jail sentences of up to five years for people who illicitly transport waste in England.

    Continue reading...

  • Temperatures south Asians dread each year arrive early as experts talk of ever shorter transition to summer-like heat

    The summer conditions south Asian countries dread each year have arrived alarmingly early, and it’s only April. Much of India and Pakistan is already sweltering in heatwave conditions, in what scientists say is fast becoming the “new normal”.

    Temperatures in the region typically climb through May, peaking in June before the monsoon brings relief. But this year, the heat has come early. “As far as Asia and the Indian subcontinent are concerned, there was a quick transition from a short window of spring conditions to summer-like heat,” said GP Sharma, the meteorology president of Skymet, India’s leading private forecaster.

    Continue reading...

  • The plastic particles are everywhere – here’s what to know about what to avoid, whether they ever leave the body and what to do about plastic pollution

    Microplastics are tiny particles of plastic.

    Continue reading...

  • Joshua Bonnetta spent 8,760 hours recording a pine – then honed it down into a four-hour album full of creatures, cracking branches and quite possibly the sound of leaves growing

    What does a landscape sound like when it’s not being listened to? This philosophical question was a catalyst for film-maker and artist Joshua Bonnetta, who has distilled a year of recordings from a single tree in upstate New York – that’s 8,760 hours – into a four-hour album, The Pines. As Robert Macfarlane writes in his accompanying essay, The Pines is a reminder of the natural world’s “sheer, miraculous busyness”, its “froth of signals and noise”. It is rich with poetic meaning, and resonant amid the climate emergency.

    “It started as a personal thing,” Bonnetta explains from his studio in Munich, where he relocated from the US in 2022. For over 20 years he has made sonic records of places as private mementos, but recent experiments with long-form field recording led him to push himself “to document this place in the deepest way I could”. On a residency in the Outer Hebrides between 2017 and 2019, Bonnetta made the sound installation Brackish, a month-long continuous radio broadcast from a weather-resistant hydrophone – an underwater mic – by a loch. “I started to leave the recorder for a day or two, then it just got longer,” he says. “Amazing things happen when you’re not there to interfere … This allows you a different, very privileged window into the space.”

    Continue reading...

  • Climate experts say warming atmosphere from climate change could fuel severe freezing rain and ice storms like the one that hit the upper midwest last month

    Winter has been slow to release its icy grip from the upper midwest this year, and in northern Michigan, its effects will be keenly felt for months, perhaps years.

    A devastating ice storm that hit late last month has left an estimated 3m acres of trees snapped in half or damaged from the weight of up to an inch-and-a-half of ice across the northern part of lower Michigan.

    Continue reading...

  • Charity shops won’t take them. Councils incinerate them. Retailers dump them on the global south. We’re running out of ideas on how to deal with our used clothes – and the rag mountain just keeps growing

    In February, a threadbare polycotton bedsheet landed on the desk of Simon Roberts, CEO of Sainsbury’s. A “protest by post”, it had been sent by the Sheffield-based designer, maker and eco activist Wendy Ward. “I purchased this from Sainsbury’s at least 10 years ago,” she wrote in the accompanying letter. “It has served me well. However, I have no sustainable options available for what I should do with it.” Beyond repair, it was too damaged to donate to a charity shop, she explained. She couldn’t compost it as it had been blended with polyester, and she couldn’t repurpose it as cleaning cloths, as, being polycotton, it wasn’t absorbent. And, she added, “I don’t want to put it into a textile recycling collection as the likelihood is that it will be shipped overseas or incinerated and not recycled.” Ward qualified her assertions with links to respected sources – as a sustainable fashion PhD student, she is well informed on such matters.

    “The only action I can personally take,” she continued, “is to put it into my general waste bin. I don’t want to do this, as in Sheffield all general waste is incinerated as ‘energy recovery’. This isn’t a sustainable option as such processes have been shown to be as damaging to local air pollution as burning coal.” So, she concluded, “as Sainsbury’s is responsible for designing and manufacturing this product, making decisions to use polycotton with no consideration for what could be done once it reaches the end of its life, I have decided to return it to you. I would really love to hear what you decide to do with it.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen