Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • It took some oblique wording, but Saudi Arabia made a last-minute decision to sign deal that marks departure for Cop

    Dawn was breaking over the Amazonian city of Belém on Saturday morning, but in the windowless conference room it could have been day or night. They had been stuck there for more than 12 hours, dozens of ministers representing 17 groups of countries, from the poorest on the planet to the richest, urged by the Brazilian hosts to accept a settlement cooked up the day before.

    Tempers were short, the air thick as the sweaty and exhausted delegates faced up to reality: there would not be a deal here in Brazil. The 30th UN climate conferencewould end in abject failure.

    Continue reading...

  • Environmental body says modest investment and changes can help preserve long list of animals, fungi and lichen

    Almost 3,000 species ranging from glorious birds to tiny lichen are in peril in Wales because they are clinging on in a handful of locations or even fewer, a groundbreaking report has revealed.

    The report from Natural Resources Wales (NRW) highlights that since the millennium, 11 species have already been lost to Cymru, including the turtle dove and belted beauty moth. It warns that 2,955 other terrestrial or freshwater species are at serious risk because they are confined to five locations or fewer.

    Continue reading...

  • Scarborough and Bognor Regis among places where water is so polluted it is not recommended for swimming

    One in seven (13%) of England’s bathing waters are rated as polluted, and one in 14 so polluted they are not recommended for swimming.

    Famous beaches including Bognor Regis, Scarborough’s South Bay and Littlehaven Beach in South Shields were all rated “poor” in the latest classifications from the Environment Agency, which means they are not recommended for swimming.

    Continue reading...

  • The Nature inFocus photography competition 2025 announced its winners at the Nature inFocus festival hosted at Jayamahal Palace in Bengaluru, India.

    Close to 16,000 images were submitted by more than 1,250 photographers from more than 38 countries.

    Continue reading...

  • At Maple Farm, nature is returning in droves: nightingales, grass snakes, slowworms, bats and insects. All due to the vision of a group determined to accelerate its recovery

    The manically melodic song of the nightingale is a rare sound in Britain these days, but not at Maple Farm. Four years ago, a single bird could be heard at this secluded spot in rural Surrey; this summer, they were everywhere. “We were hearing them calling all night, from five different territories,” says Meg Cookson, lead ecologist for the Youngwilders, pointing to the woodland around us. A group of Youngwilders were camping out at the site, but the birds were so loud, “we couldn’t sleep all night,” says Layla Mapemba, the group’s engagement lead. “We were all knackered the next day, but it was so cool.” An expert from the Surrey Wildlife Trust came to help them net and ring one of the nightingales the next morning, Cookson recalls: “He’d never held a nightingale in his hands before. He was crying.”

    Rewilding is by definition a slow business, but here at Maple Farm, after just four years, the results are already visible, and audible. The farm used to be a retirement home for horses. Now it’s a showpiece for the Youngwilders’ mission: to accelerate nature recovery, in one of the most nature-depleted countries in the world, and to connect young people (18-30-year-olds) with a natural world they are often excluded from, and a climate crisis they are often powerless to prevent. Global heating continues, deforestation destroys natural habitats, and another Cop summit draws to a disappointing conclusion in Brazil – so who could blame young people for wanting to take matters into their own hands?

    Continue reading...

  • Campaigners say closure of loophole making it cheaper to export rather than recycle will boost circular economy

    The UK could end its reliance on exporting plastic waste by 2030 to support the creation of 5,400 new jobs and take responsibility for the environmental impact of its waste, according to research.

    The report said up to 15 new recycling facilities could be built by the end of the decade, attracting more than £800m of private investment. The increase in capacity would help generate almost £900m of economic value every year, providing at least £100m in new tax revenues annually.

    Continue reading...

  • Evidence that the whales and other marine animals are particularly vulnerable to sound is driving calls for quieter vessels

    The delicate clicks and whistles of narwhals carry through Tasiujaq, locally known as Eclipse Sound, at the eastern Arctic entrance of the Northwest Passage. A hydrophone in this shipping corridor off Baffin Island, Nunavut, captures their calls as the tusked whales navigate their autumn migration route to northern Baffin Bay.

    But as the Nordic Odyssey, a 225-metre ice-class bulk carrier servicing the nearby iron ore mine, approaches, its low engine rumble gives way to a wall of sound created by millions of collapsing bubbles from its propeller. The narwhals’ acoustic signals, evolved for one of Earth’s quietest environments, fall silent.

    Continue reading...

  • As Mumbai sees increased energy demand from new datacenters, particularly from Amazon, the filthiest neighbourhood in one of India’s largest cities must keep its major coal plants

    Each day, Kiran Kasbe drives a rickshaw taxi through his home neighbourhood of Mahul on Mumbai’s eastern seafront, down streets lined with stalls selling tomatoes, bottle gourds and aubergines–and, frequently, through thick smog.

    Earlier this year, doctors found three tumours in his 54-year-old mother’s brain. It’s not clear exactly what caused her cancer. But people who live near coal plants are much more likely to develop the illness, studies show, and the residents of Mahul live a few hundred metres down the road from one.

    Continue reading...

  • Blazes that smoulder in the permafrost, only to reignite, are extending fire season though winter, leaving vegetation struggling to recover

    In May 2023, a lightning strike hit the forest in Donnie Creek, British Columbia, and the trees started to burn. It was early in the year for a wildfire, but a dry autumn and warm spring had turned the forest into a tinderbox, and the flames spread rapidly. By mid-June, the fire had become one of largest in the province’s history, burning through an area of boreal forest nearly twice the size of central London. That year, more of Canada burned than ever before.

    The return of cold and snow at the close of the year typically signal the end of the wildfire season. But this time, the fire did not stop. Instead, it smouldered in the soil underground, insulated from the freezing conditions by the snowpack. The next spring, it reemerged as a “zombie fire” that continued to burn until August 2024. By then, more than 600,000 hectares (1.5m acres) had been destroyed.

    Continue reading...

  • Alison Gaffney believes her son’s rare leukaemia was caused by dumped toxic waste from the town’s steelworks

    Alison Gaffney and Andy Hinde received the devastating news that their 17-month-old son, Fraser, had a rare type of leukaemia in 2018.

    Two years of gruelling treatment followed, including chemotherapy, radiotherapy and immunotherapy, before a stem cell transplant. Fraser, then aged three, made a “miraculous recovery” from the surgery, before doctors declared the cancer in remission.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen