Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Funeral for fossil fuels held as part of ‘Great People’s March’ calling on governments to step up climate efforts

    The streets of Belém echoed with indigenous chants, classical Brazilian songs and calls for environmental justice on Saturday as tens of thousands of people marched to demand urgent action on the climate and nature crisis.

    Activists from around the world converged on the Amazonian host city of COP30, urging negotiators to ramp up ambition.

    Continue reading...

  • Desert kingdom depends on oil dollars but its people already face a climate ‘at the verge of livability’. What’s going on?

    Continue reading...

  • A huge cleanup effort has seen volunteers working to remove beads by hand and machine. They can only wait and see the extent of damage to wildlife and dune habitat

    Just past a scrum of dog walkers, about 40 people are urgently combing through the sand on hands and knees. Their task is to try to remove millions of peppercorn-sized black plastic biobeads from where they have settled in the sand. Beyond them, a seal carcass grins menacingly, teeth protruding from its rotting skull.

    Last week, an environmental disaster took place on Camber Sands beach, on what could turn out to be an unprecedented scale. Eastbourne Wastewater Treatment Works, owned by Southern Water, experienced a mechanical failure and spewed out millions of biobeads on to the Sussex coastline. Southern Water has since taken responsibility for the spill. Ironically, biobeads are used to clean wastewater – bacteria attach to their rough, crinkly surface and clean the water of contaminants.

    Camber Sands is one of England’s most popular beaches, with rare dune habitat

    Continue reading...

  • Respected ocean expert Katy Soapi continues to advocate to protect Tetepare, one of the last untouched places in Solomon Islands

    Scientist Katy Soapi’s earliest memories are of the sea. She grew up on Rendova, a lush island in western Solomon Islands, and life centred around the ocean.

    “I remember when the big waves came, we would dive under them and come up laughing on the other side. Being part of those natural elements brought me so much joy.”

    Continue reading...

  • Area’s MP says it would cost more than local council’s annual budget to remove the 10-metre high pile of waste

    Fly-tippers have dumped a “mountain of illegal waste” in Oxfordshire so large that removing it could cost more than the local council’s annual budget, the area’s MP has said.

    Hundreds of tonnes of waste, stacked 10 metres high, appeared in a field between the River Cherwell and the A34 near Kidlington. One charity called the huge dump of rubbish “an environmental catastrophe unfolding in plain sight”.

    Continue reading...

  • In January the island’s beaches were inundated with waves of plastic pollution, a phenomenon that has been getting worse by the year. Photographer and film-maker Sean Gallagher travelled to Bali to document the increasing tide of rubbish washing up on beaches and riverbanks, and the people facing the monumental challenge of cleaning up. His portraits are on show as part of the 2025 Head On photo festival at Bondi Beach promenade until 30 November

    Continue reading...

  • Cranbrook, Kent: We have no culture of consuming acorns in Britain, but they have a place in my kitchen, especially in a boom year such as this

    I tire of hearing the term “abundance” in relation to autumn, and yet the word unavoidably reverberates as the season unfolds, until even I am tempted to use it. Wild food is everywhere, as is a frenzy of gathering and preservation, a ritualised nod to that which was once essential.

    Not every year is the same, though. Several species don’t fruit every autumn, but instead coordinate with others of their kind on so called mast years to produce a bumper crop: a highly evolved tactic that serves to overwhelm the frenzied gatherers, both human and animal, so enough seed will survive to germination.

    Continue reading...

  • Climate summit in Brazil needs to find way to stop global heating accelerating amid stark divisions

    “It broke my heart.” Surangel Whipps, president of the tiny Pacific nation of Palau, was sitting in the front row of the UN’s general assembly in New York when Donald Trump made a long and rambling speech, his first to the UN since his re-election, on 23 September.

    Whipps was prepared for fury and bombast from the US president, but what followed was shocking. Trump’s rant on the climate crisis – a “green scam”, “the greatest con job ever perpetrated”, “predictions made by stupid people” – was an unprecedented attack on science and global action from a major world leader.

    Continue reading...

  • Host uses Indigenous concepts and changes agenda to help delegates agree on ways to meet existing climate goals

    Shipping containers, cruise ships, river boats, schools and even army barracks have been pressed into service as accommodation for the 50,000 plus people descending on the Amazon: this year’s Cop30 climate summit is going to be, in many ways, an unconventional one.

    Located in Belém, a small city at the mouth of the Amazon river, the Brazilian hosts have been criticised for the exorbitant cost of scarce hotel rooms and hastily vacated apartments. Many delegations have slimmed down their presence, while business leaders have decamped to hold their own events in São Paulo and Rio de Janeiro.

    Continue reading...

  • Brazil’s president welcomes world leaders while navigating divided government, promising action on deforestation and emissions

    Brazil’s president, Luiz Inácio Lula da Silva, has welcomed world leaders to Belém for the first climate summit in the Amazon, where conservationists hope he can be a champion for the rainforest and its people.

    But with a divided administration, a hostile Congress and 20th-century developmentalist instincts, this global figurehead of the centre left has a balancing act to perform in advocating protection of nature and a reduction of emissions.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen