Eco Hvar

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Water firms could be let off pollution fines as part of government overhaul

    Exclusive: Campaigners claim changes will let companies ‘off the hook’, as government prepares to unveil new white paper for water industry

    Water companies could be let off fines for polluting the environment under changes announced in the government’s new white paper.

    The environment secretary, Emma Reynolds, hailed the changes as “once-in-a-generation reforms” featuring “tough oversight, real accountability and no more excuses”.

    Continue reading...

  • Looking for Miracle: why have so many dugongs gone missing from Thailand’s shores?

    The Andaman coast was one of very few places in the world with a viable population but then dead dugongs began washing up. Now half have gone

    A solitary figure stands on the shore of Thailand’s Tang Khen Bay. The tide is slowly rising over the expanse of sandy beach, but the man does not seem to notice. His eyes are not fixed on the sea, but on the small screen clutched between his hands.

    About 600 metres offshore, past the shadowy fringe of coral reef, his drone hovers over the murky sea, focused on a whirling grey shape: Miracle, the local dugong, is back.

    Continue reading...

  • Antarctic penguins have radically shifted their breeding season – seemingly in response to climate change

    Changing temperatures may be behind change in behaviour, which experts fear threatens three species’ survival

    Penguins in Antarctica have radically shifted their breeding season, apparently as a response to climate change, research has found.

    Dramatic shifts in behaviour were revealed by a decade-long study led by Penguin Watch at the University of Oxford and Oxford Brookes University, with some penguins’ breeding period moving forward by more than three weeks.

    Continue reading...

  • Is your body really full of microplastics? – podcast

    Studies detecting microplastics throughout human bodies have made for alarming reading in recent years. But last week, the Guardian’s environment editor, Damian Carrington, reported on major doubts among a group of scientists about how some of this research has been conducted.

    Damian tells Ian Sample how he first heard about the concerns, why the scientists think the discoveries are probably the result of contamination and false positives, and where it leaves the field. He also reflects on how we should now think about our exposure to microplastics

    Clips: Vox, Detroit Local 4

    Continue reading...

  • Huge amounts of extra land needed for RFK Jr’s meat-heavy diet guidelines

    Even 25% increase in meat and dairy consumption would require 100m more acres of agricultural land, analysis says

    The Trump administration’s new dietary guidelines urging Americans to eat far more meat and dairy products will, if followed, come at a major cost to the planet via huge swathes of habitat razed for farmland and millions of tons of extra planet-heating emissions.

    A new inverted food pyramid recently released by Donald Trump’s health department emphasizes pictures of steak, poultry, ground beef and whole milk, alongside fruits and vegetables, as the most important foods to eat.

    Continue reading...

  • Why have there been so many shark bites in Sydney? Experts say the conditions are a ‘perfect storm’

    Intense rainfall has caused the water to go murky in some areas, making them attractive spots for fish and sharks to feed

    Four people have been attacked by sharks in New South Wales in 48 hours, including three incidents at Sydney beaches.

    Any shark bite incident is traumatic and Sydney swimmers have been warned to stay out of the water.

    Continue reading...

  • Country diary: Is the willow Britain’s finest tree? In one sense, it is | Mark Cocker

    Buxton, Derbyshire: Others are taller, wider, older, but our varied stock of willows have a generosity that sets them apart

    Usually in this country when we think about important trees, we focus on height, girth, age, visual impact – in short, their material properties. Few therefore would probably name willow as a number one British species.

    Willows often have no central trunk as in our archetypal tree model, and few specimens are more than 7 metres tall. Yet there is a sphere in which willows are pre‑eminent: more invertebrates live on them (452 species) than any other trees, including oaks, their closest contenders (423). In his glorious guide Trees of Britain and Ireland, Jon Stokes points out that 160 lichens thrive on willows too.

    Continue reading...

  • Water winners: who will gain from the industry’s spending spree in England and Wales?

    As Labour shakes up regulation, suppliers are finally investing – but face problems such as contractor shortages and inflation

    When a sluice gate failed 24 metres below the water’s surface at Thames Water’s Queen Mother reservoir near London’s Heathrow airport, there were no easy fixes available. Emptying 37m cubic metres (1,307m cu ft) of water was not an option, meaning that helmeted divers were limited to 98-minute stints in the high-pressure environment.

    The risky project required a team on a floating platform with a crane to cut out the broken equipment with thermal lances, bolt a plate on to the reservoir wall, and install the new equipment. It took more than a year until last October to complete, according to Glenfield Invicta, the contractor that carried out the work for Thames Water.

    Continue reading...

  • ‘We thought they would ignore us’: how humans are changing the way raptors behave

    Experts call for tighter regulation as GPS tracking reveals how people’s behaviour affects the lives of some of the world’s largest birds

    Many people look up to admire the silhouette of raptors, some of the planet’s largest birds, soaring through seemingly empty skies. But increasingly, research shows us that this fascination runs both ways. From high above, these birds are watching us too.

    Thanks to the development of tiny GPS tracking devices attached to their bodies, researchers are getting millions of data points on the day-to-day lives of these apex predators of the skies, giving us greater insight into where they hunt and rest, and how they die.

    Continue reading...

  • 15 years after Fukushima, Japan prepares to restart the world’s biggest nuclear plant

    A return to nuclear power is at the heart of Japan’s energy policy but, in the wake of the 2011 disaster, residents’ fears about tsunamis, earthquakes and evacuation plans remain

    The activity around the Kashiwazaki-Kariwa nuclear power plant is reaching its peak: workers remove earth to expand the width of a main road, while lorries arrive at its heavily guarded entrance. A long perimeter fence is lined with countless coils of razor wire, and in a layby, a police patrol car monitors visitors to the beach – one of the few locations with a clear view of the reactors, framed by a snowy Mount Yoneyama.

    When all seven of its reactors are working, Kashiwazaki-Kariwa generates 8.2 gigawatts of electricity, enough to power millions of households. Occupying 4.2 sq km of land in Niigata prefecture on the Japan Sea coast, it is the biggest nuclear power plant in the world.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.