Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Senior climate figures welcome move after Conservative government largely left the role to junior ministers

    Ed Miliband is to take personal control of the UK’s negotiations at vital international climate talks, in stark contrast to his Tory predecessors.

    The energy security and net zero secretary will attend Cop29, this year’s UN climate summit, in Azerbaijan this November to head the UK’s delegation and meet political leaders from around the world.

    Continue reading...

  • Electric vehicles are ‘batteries on wheels’ that can put energy back into the National Grid when solar panels and windfarms do not provide much power

    Electric cars make some people afraid of the dark. While the batteries produce much less carbon, they require much more electricity to run. This has prompted ominous warnings that Great Britain and other wealthy countries set on banning new petrol and diesel cars risk plunging their populations into darkness.

    In recent months British net zero-sceptical newspapers have warned that the shift to EVs would “risk overwhelming the grid, and threaten catastrophic blackouts” when intermittent sun and wind fail to provide the necessary power. Another article claimed: “It won’t take an enemy power to put us all in the dark – just energy customers doing normal things on a normal winter’s evening.”

    Continue reading...

  • Site in Pembrokeshire currently grazed by sheep will be planted with a range of species and reconnect to Celtic past

    A lost piece of Celtic rainforest in the far south-west of Wales is to be restored to its ancient glory, weaving around standing stones and an abandoned, tumbling-down farmhouse with a waterwheel.

    The 59-hectare (146-acre) site in Pembrokeshire will be planted with species such as oak, small-leaf lime and wild service (Sorbus torminalis) and should support an abundance of mosses, liverworts, lichens and ferns as well as providing a home for animals and other plant life.

    Continue reading...

  • Tess, a 40-year-old female at Houston zoo, has been given a trial mRNA vaccine to help combat the virus, a leading killer of calves in captivity

    An Asian elephant at Houston zoo in the US has received the first mRNA vaccine against herpes, which is the leading killer of Asian elephants calves in captivity.

    Tess, a 40-year-old Asian elephant, was injected with the trial vaccine at the Texas zoo in June, after a spate of deaths in juveniles in zoos around the world from the elephant endotheliotropic herpesvirus (EEHV).

    Continue reading...

  • Ravenscraig, North Lanarkshire: A place once of coke ovens and cooling towers is now enlivened with orchids and stonecrop, and swards of grasses

    I’m walking through Ravenscraig, once the site of the largest steelworks in Europe, which was closed and demolished more than 30 years ago. While there has been some redevelopment on its fringes, the bulk of the site has been left. The skylarks that soar upwards to become nothing but song will look down on the circles where once were cooling towers and gas towers, the rectangular templates of the buildings, strip mills and coke ovens, and roads leading to them, edges now softened and fringed with birch and willow.

    From a distance, the oxeye daisies intermingling with the lush grasses look like a smattering of snow; close up, thick swards of grass are peppered with St John’s wort, yellow rattle, tufted and yellow vetch, and red clover – little pings of colour amid the subtle pinks, purples and greens of the grasses.

    Continue reading...

  • Ed Miliband sets new rules on solar panels and approves three giant solar farms as Labour seeks to end years of Tory inaction

    Keir Starmer’s Labour government unveils plans for a “rooftop revolution” today that will see millions more homes fitted with solar panels in order to bring down domestic energy bills and tackle the climate crisis.

    The energy secretary, Ed Miliband, also took the hugely controversial decision this weekend to approve three massive solar farms in the east of England that had been blocked by Tory ministers.

    Continue reading...

  • It’s not entirely clear if fox numbers are on the rise in urban areas, but research shows they are learning to avoid hazards such as dogs and poisonous baits

    Alex Abbey’s security camera captured something moving through an alley behind his home in Sydney’s eastern suburbs a few weeks ago. When he watched the 2am footage the next day, he was surprised to see a red fox on the screen.

    “It’s unusual. It’s the first time I have seen one in Potts Point,” he says.

    Sign up for Guardian Australia’s free morning and afternoon email newsletters for your daily news roundup

    Continue reading...

  • Initiative aims to coax visitors and local people into air-conditioned venues during sweltering summer afternoons

    A little after 3pm on a weekday afternoon, the footsteps and voices that echoed along the hallowed halls of the Prado were silenced by a series of percussive detonations that could have been mistaken for an indoor fireworks display.

    The source of the disruption, however, was not a vandal or a protester. Watched over by the eight muses for whom the Madrid museum’s Sala de las Musas is named, a tall, famous and angular flamenco dancer called El Yiyo was clicking, clapping, stomping and pirouetting before a rapt, grateful and slightly bemused audience. A few feet away sat the renowned guitarist Rafael Andújar, who had ambled into the sala a few moments earlier, taken his seat and begun to fill the air with notes.

    Continue reading...

  • A British geneticist scoured the globe for diverse grains in the 1920s. His research could be vital as the climate changes

    A hundred years ago, the plant scientist Arthur Watkins launched a remarkable project. He began collecting samples of wheat from all over the globe, nagging consuls and business agents across the British empire and beyond to supply him with grain from local markets.

    His persistence was exceptional and, a century later, it is about to reap dramatic results. A UK-Chinese collaboration has sequenced the DNA of all the 827 kinds of wheat, assembled by Watkins, that have been nurtured at the John Innes Centre near Norwich for most of the past century.

    Continue reading...

  • Such schemes have their critics but the technology, which has been known for a century, could help many nations reach net zero

    Snowy Hydro’s beleaguered tunnel boring machine, Florence, seems to be regularly stuck between soft rock and a hard place.

    But that has not deterred enthusiasts for pumped hydro as a key part of Australia’s transition off fossil fuels.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.