Eco Hvar

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Harvest in England the second worst on record because of wet weather

    Wheat haul in England estimated to be down by 21%, with Britain’s wine producers also hit hard

    England has suffered its second worst harvest on record – with fears growing for next year – after heavy rain last winter hit production of key crops including wheat and oats.

    The cold, damp weather, stretching from last autumn through this spring and early summer, has hit the rapidly developing UK wine industry particularly hard, with producers saying harvests are down by between 75% and a third, depending on the region.

    Continue reading...

  • Foreign aid for fossil fuel projects quadrupled in a single year

    With clean air projects receiving just 1% of aid, activists say nations ‘cannot continue polluting practices at expense of climate stability’

    Foreign aid for fossil fuel projects quadrupled in a single year, a report has found, rising ​​from $1.2bn in 2021 to $5.4bn in 2022.

    “This shocking increase in aid funding to fossil fuels is a wake-up call,” said Jane Burston, CEO of nonprofit the Clean Air Fund, which conducted the research. “The world cannot continue down this path of propping up polluting practices at the expense of global health and climate stability.”

    Continue reading...

  • Collapsing wildlife populations near ‘points of no return’, report warns

    As average population falls reach 95% in some regions, experts call for urgent action but insist ‘nature can recover’

    Global wildlife populations have plunged by an average of 73% in 50 years, a new scientific assessment has found, as humans continue to push ecosystems to the brink of collapse.

    Latin America and the Caribbean recorded the steepest average declines in recorded wildlife populations, with a 95% fall, according to the WWF and the Zoological Society of London’s (ZSL) biennial Living Planet report. They were followed by Africa with 76%, and Asia and the Pacific at 60%. Europe and North America recorded comparatively lower falls of 35% and 39% respectively since 1970.

    Continue reading...

  • Country diary: The rowans are out in force, lifting the autumnal gloom | Merryn Glover

    Badenoch, Cairngorms: Graceful as a folk tale queen, they’re throwing out their arms, feathery green and bearing clusters of bright red berries

    The early October forest is at the turning point, that enchanted time of year when everything is changing form and colour. It havers, slipping backwards and forwards across the threshold between dark and light, the underworld of woodsy rot and the sky-song of geese, the realms of substance and spirit.

    Last night, the stars were fiercely bright and this morning we woke to frost. It still clings to the shadowed hollows of the ground cover and the lacework of spider webs. Higher up, the trees are stirring softly, like a great mystery is coming. The cascading birch boughs are tinged with yellow, the upright aspens a spangling of gold, paper-thin coins trembling against the high blue.

    Continue reading...

  • English water system singled out for criticism by UN special rapporteur

    Prof Pedro Arrojo-Agudo says regulator Ofwat ‘complacent’ about water firms putting their shareholders before public

    The privatised English water system has been singled out for criticism by the UN special rapporteur on the human right to clean water.

    Prof Pedro Arrojo-Agudo said water systems should be managed as a publicly owned service, rather than run by private companies set up to benefit shareholders.

    Continue reading...

  • ‘A huge loss’: is it the end for the ship that helped us understand life on Earth?

    The Joides Resolution has contributed to our understanding of climate crisis, the origin of life, earthquakes and eruptions. But funding cuts mean it may have sailed its last expedition

    In the early summer of this year, a ship set sail around the Norwegian archipelago of Svalbard. But this wasn’t any ordinary ship. For almost 40 years the Joides Resolutiondrilled into the ocean floor to collect samples and data that helped scientists to study Earth’s history and structure. Expeditions on the vessel have made a vital contribution to our understanding of the climate crisis, the tectonic plates theory, the origin of life on Earth and natural hazards such as earthquakes and eruptions. Yet the two-month voyage around Svalbard was to be its last.

    The National Science Foundation (NSF), the US agency that provided scientists at Texas A&M University with funds for the ship, announced last year it would not give money for the drilling vessel past September 2024. It was a declaration that shocked the global scientific community and meant that Svalbard would be the ship’s final outing.

    The vibration isolated television is attached to the drillpipe and is used to image the seafloor before drilling begins. Photograph: Lisa Crowder/IODP JRSO

    Continue reading...

  • ME left me bedbound for nearly five years. A potted plant helped me rebuild my life

    Illness had robbed me of my health, my confidence and my joy. But when my mum brought me something to care for, I regained my sense of purpose

    The life I loved came to an abrupt end when I was diagnosed with severe myalgic encephalomyelitis (ME), also known as chronic fatigue syndrome, in 1997. For years, my world revolved around bedpans, bed baths, wheelchairs and stairlifts. Then an unexpected gift began to revive a sense of joy I thought I had lost for ever.

    I grew up in a gardening-mad household. As a child, I would help my dad tend his prize roses, rake the lawn and carry home the weird-looking leeks and cauliflowers he grew on his allotment. He was my hero and I was never far from his side until he died when I was just 11. From that moment on, gardening lost its appeal: the memories were just too painful. I turned my back on all things green.

    Continue reading...

  • Hellish heat and primal fear: Croatian firefighters on frontline of climate crisis

    Firefighters are stoic about the risks they face but say climate change has affected every part of the job

    A short drive and a world away from the tourist-thronged old town of Split, past retirees clambering out of cruise ships and stag parties stumbling into beachside bars, Ivan Sanader studied a smouldering hillside that stank of smoke.

    The night before, he had fought a fire that charred the slope and threatened to engulf a roadside restaurant. Now, the commander of a mobile firefighter centre in Croatia was issuing orders to stop it flaring back up.

    Continue reading...

  • Heatwaves are burning away memories of the ‘typical British summer’

    This year’s damp high season wasn’t terrible, just typical – but now we judge it against the scorching temperatures of the 2020s

    By general consensus the British summer of 2024 was a bit rubbish – even though the numbers say it was about average. What is behind this clash of perceptions? The Met Office socio-meteorologist Helen Roberts says it is because recent hot summers have changed our expectations.

    “There have been multiple heatwaves in recent years, including the unprecedented extreme heat in 2022 as well as the long, hot lockdown summer of 2020,” says Roberts. She says that two psychological effects, recency bias and the availability heuristic – in which we perceive things through the lens either of recent events or memories that spring readily to mind – “mean we get used to these extremes and then expect more of the same”.

    Continue reading...

  • Some Floridians choose to stay despite warnings of life risk: ‘We have faith in the Lord’

    As Hurricane Milton approaches many cities were largely deserted but some people decided to shelter in place

    Most left when they were told to. But some chose to stay, even though officials warned Hurricane Milton would turn their homes into coffins.

    Along Florida’s Gulf coast, where millions of people were urged to get out of harm’s way, cities were largely deserted on Wednesday afternoon as time ran out to evacuate. Those who remained were advised to shelter in place as best they could. Others who fled spoke of their dread at what, if anything, they would return to once the storm had passed.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.