MAČKE: KAKO IM POMOĆI KAD JE POTREBNO

Objavljeno u Za dobrobit svih

Želite li pomoći potrebitim mačkama na Hvaru, evo kako to učiniti!

Zlatan, jelšanska mačka s pjace koju su voljeli mnogi za njegova kratka života. Zlatan, jelšanska mačka s pjace koju su voljeli mnogi za njegova kratka života. Photo: Vivian Grisogono

Velik broj neželjenih mačaka svugdje je problem. Na Hvaru, kao i u drugim turističkim destinacijama, problem je naglašen za vrijeme i nakon turističke sezone. Gosti koji su ljubitelji životinja i prečesto pronalaze napuštene mačiće i mačke lutalice a teško nalaze način da im pomognu. Na Hvaru ne postoji azil za životinje ali naša udruga, kao i mnogo pojedinaca, čini koliko god može.

Ljubitelji mačaka na Hvaru moraju nahraniti mnogo gladnih usta! Foto: Vivian Grisogono

Ni na kopnu nema mnogo azila za spašavanje mačaka. Regionalni azil za životinje u Kaštelima ima ograničen kapacitet ali čini što može kako bi pomogao volonterima da se brinu za potrebite mačiće i mačke te kako bi pronašli domove za napuštene životinje.

Mar, lutalica koja je pronašla dobar dom - i svoj vlastiti skateboard!

Što možete učiniti

1. Uvjerite se da je odrasla mačka koja se odazvala, a koja luta okolo, uistinu lutalica. Provjerite kod lokalnih ljudi ima li vlasnika. 

2. Ostavite zdjelu vode vani u hladu, svakog dana svježu (mlijeko, po mogućnosti organsko, uvijek treba biti razrijeđeno vodom te davati u umjerenim količinama, ako uopće)

3. Ako je odlučite nahraniti, molimo vas da dajete samo najkvalitetniju mokru hranu (po mogućnosti ne suhu) koju možete priuštiti.

4. Ako pronađete napuštene mačiće i želite ih nahraniti, potrebna je posebna “junior” hrana (uglavnom je ima u supermarketima).

5. Ako su mačići sitni ili tek rođeni, potrebno ih je hraniti posebnim mlijekom na bočicu (obično nije dostupno na otoku ali postoji mogućnost da se nabavi kod veterinara).

6. Nemojte zalutalu životinju odnijeti u iznajmljeni apartman ili hotelsku sobu, osim ako ste sigurni to nije protivno kućnom redu. Pronađite vani mjesto na kojemu ih možete u miru nahraniti.

7. Ako je moguće, bilo bi korisno da mačka ili mačić upotrebljava posudu s pijeskom.

8. Ako je mačka uistinu lutalica, povedite je sa sobom nakon godišnjeg odmora samo ako ste sigurni da joj možete pružiti dom kakav treba.

9. Ako želite pomoći otočkim mačkama općenito, možete organizirati sterilizaciju “vaše” lutalice ili donacijom potpomoći financiranju lokalnog programa sterilizacije.

10. Ako pronađete lokalne ljude koji su spremni brinuti se za lutalice, bilo bi vrlo korisno dati im zalihu mačje hrane prije no što odete.

 

Mačka beskućnica živi vani, naučena koristiti posudu s pijeskom. Foto: Vivian Grisogono

KONTAKTIRAJTE NAS AKO ZATREBATE POMOĆ ILI SAVJET

AKO NAS KONTAKTIRATE, MOLIMO VAS OVE INFORMACIJE:

1. Detalje o točnoj lokaciji na kojoj se potrebite mačke ili mačići nalaze.

2. Fotografije mački ili mačića

3. Opis njihova stanja

Zlata (lijevo) godinama živi slobodno u Jelsi ali je dobro uhranjena i zbrinuta. Foto: Vivian Grisogono

 PRIJE NO ŠTO NAS KONTAKTIRATE, IMAJTE NA UMU

Beskućnik i žicaroš

Odrasle mačke često traže alternativne izvore hrane, čak i kad imaju dobar dom i brižnog vlasnika. Mačke ostaju neovisne koliko god djelovale odano svojim ljudskim njegovateljima. Oni, takoreći, sjede na dvije stolice. Stoga, nemojte pretpostaviti da je mački potreban dom samo zato jer vam žalosno mijauče ispred vrata ili vam se tužno trlja o nogavicu. Ako nije kost i koža i ima urednu dlaku, vjerojatno nije lutalica. 

Sami odlučite hoćete li je nahraniti ili ne. Ako nećete, okušat će sreću drugdje. Ako je pak nahranite i sprijateljite se, nemojte automatski pomisliti da je možete ili morate odnijeti doma nakon godišnjeg odmora jer će možda pravi vlasnik ostati slomljena srca!

Prikladna hrana

Molim vas, nemojte mačkama davati ostatke ljudske hrane ili jeftino obrađeno meso. Loša prehrana u kombinaciji s nekvalitetnim uvjetima života dovelo je do toga da se velik broj mačaka i mačića okote u nezdravom stanju što u mnogo slučajeva uzrokuje ozbiljne probleme s očima koji mogu dovesti do sljepoće. Mačići su poseban problem. Uobičajena je praksa da se legla oduzmu od majke i odbace daleko kako ih majka ne bi mogla pronaći i vratiti. Ovo daje mačićima male šanse za preživljavanje. Ljudima koji žele pomoći, ovaj zadatak sam po sebi zahtjeva mnogo vremena, a postaje dodatno zamršen ako je mačićima ugroženo zdravlje.

Mačićima koji se rode bolesni, male su šanse da će preživjeti

Prijatelji i neprijatelji mačaka

Mnogo lokalnih ljudi ne voli mačke, osobito ako ih je puno. Veliki problem su nered koje mačke mogu napraviti u vrtovima i povrtnjacima, buka mačaka koji se bore (osobito u vrijeme parenja) te smetnja u restoranima ako uporno traže hranu od gostiju. Stoga, nisu svi složni s idejom da se mačkama pomaže kako bi preživjeli i napredovali. Od domaćina apartmana, susjeda ili osoblja hotela doznajte sve što možete o mačkama ili mačićima koje su možda lutalice ili napuštene.

Beskućne mačke bi, u pravilu, trebale ostati vani. Foto: Vivian Grisogono

Nakon što odete

Ako ne planirate povesti “svoju” lutalicu sa sobom, nemojte je unositi u kuću čak i ako je ljubomcima dozvoljeno. Ne želite ih ohrabrivati da ulaze u tuđe kuće gdje možda neće biti dobrodošle. Hvarske mačke uglavnom žive na otvorenom, bez obzira imaju li dobrog vlasnika i kuću. Neke mačke provode vrijeme u kući a noću vani love. Hvarska klima je blaga čak i zimi te je mnogo mjesta na koja se životinje mogu skloniti za vrijeme kiše ili vrlo rijetkog snijega. Koriste prirodne spilje, podraste i napuštene zgrade gdje također mogu pronaći izvore miševa, guštera i drugih delikatesa. U gradovima, osobito Hvaru, mačke se okupljaju na mjestima gdje misle da ima hrane, pored kanti za smeće i supermarketa. Kako se kontejneri polako ukidaju u skladu s EU direktivama, taj izvor s ostacima postaje prošlost. Ipak, mnogo mačaka, koje nemaju određenog vlasnika, tijekom godine hrane lokalni ljubitelji životinja. Nakon turističke sezone, problem je uvijek u brojevima. Mačke koje su hranili posjetioci odjednom nemaju više izvor hrane. Ovo je osobito naglašeno u malim turističkim odmaralištima u malim selima gdje zimi živi samo šačica ljudi, te malim uvalama u kojima možda nema nikoga. Zato bi mnogo koristilo kada biste lokalnim ljubiteljima životinja mogli ostaviti zalihu mačje hrane, ma koliko mala ili velika bila.

Dobro uhranjene, sretne mačke prava su radost!

Posvajanje lutalice

Dobro razmislite prije no što odlučite povesti lutalicu sa sobom. Morate biti sigurni da je to ono što je najbolje za mačku te da joj možete ponuditi dom kakvog treba. Na primjer, odrasla mačka koje je samostalno preživjela na Hvaru na otvorenom vjerojatno će biti nezadovoljna životom u gradskom stanu u državi s potpuno drugačijim klimom. Uzmite u obzir drugačiji način života u gradu, isto tako i traumu putovanja ako uključuje let zrakoplovom. Posvajanje može biti jako dobra stvar ako dobro odmjerite dobre i loše strane. Dobar primjer je Stella, prekrasan mačić napušten u Pitvama koja živi sretnim životom u Kanadi. Vjerojatno ne bi dugo preživjela u Pitvama, osobito nakon što su je ljubazni ljudi koje su je pronašli upoznali s udobnim životom kućne mačke.

Šumi, odbačen pa udomljen u Vitarnju, uživa u udobnostima kućnog života. Foto: Vivian Grisogono

 Bez brige

Mačke su u prošlosti štovale mnoge civilizacije, osobito drevni Egipčani. Osim čarobnih kvaliteta koje su im pripisivali, ljudima pružaju praktičnu pomoć držeći glodavce i zmije pod kontrolom. Iako će se možda sprijateljiti s ljudima, one su vrlo samostalna stvorenja. Ponekad je njihovo prividno priljubljivanje vrsta dominacije, proglašavanje vlasništva nad svojim omiljenim čovjekom a ne privrženost kako mi ljudi to protumačimo. Stoga je važno da se ne vežemo uz nesretne beskučnike s kojima se možda susretnete: i vi i mi možemo učiniti koliko možemo a ostalo je stvar sudbine. Nemojte se ljutiti ili uzrujavati, od toga nema pomoći. Ako ste učinili najbolje što možete, s tim morate biti zadovoljni bez obzira na rezultat. Moramo prihvatiti činjenicu da ne možemo pomoći baš svim potrebitim mačkama. Mačke su na svoj način izvrsni učitelji karme!

Spašane mačke pune su ljubavi, i jedni prema drugima. Foto: Vivian Grisogono

VETERINARI NA HVARU

Grad Hvar: Dr. Mirej Butorović-Dujmović, Šime Buzolić Tome 15a, 21450 Hvar.

Telefon: 00 385 (0)21 88 00 22; mobitel: 00 385 (0)91 533 0530

Radno vrijeme (2019):

Ponedjeljak, srijeda, petak: 08:00-14:00

Utorak, cetvrtak: 14:00-20:00

Subota: 08:00-12:00

Nedjeljom i praznikom ne radi.

Osim dijagnoza i tretmana, nude i profesionalnu njegu, uključujući i šišanje.

Upute: vozeći prema Hvaru iz smjera Stari grada, glavna cesta dovodi do malog raskršća gdje desni zavoj vodi u grad, lijevi u Križnu luku a ravno prema groblju. Pođite tom cestom ravno dok ne vidite znak ambulante. Skrenite lijevo tom cestom. Ambulanta je s lijeva s pripadajućim parkingom ispred zgrade i s desne strane zgrade.

Stari Grad: Dr Prosper Vlahović, Put Rudine 3, 21460 Stari Grad

Telefon: 00 385 (0)21 244 337

Radno vrijeme (2019):

Radnim danom: 08:00-14:00

Subotom: 08:00-12:00

Nedjeljom i praznikom ne radi.

Upute: na samom ulazu u Stari grad s jelšanske strane nalazi se park. Između parka i ceste je potok. Zaokružite park do suprotne strane te skrenite na cestu put Rudine, jedino skretanje s glavne ceste na toj strani parka, otprilike na pola puta. Do ambulante je otprilike 300 m nakon skretanja, nalazi se s lijeve strane te ima pripadajući parking pred zgradom.

ŽELITE LI POVESTI MAČKU U INOZEMSTVO?

Budući da je Hrvatska članica Europske unije,  podložna je europskom zakonu o izvozu životinja unutar EU. Provjerite kod veterinara detalje o  zahtjevima za određenu životinju, odnosno državu. Pobrinite se da ostavite dovoljno vremena za potrebna cijepljenja i anti-parazitske lijekove.

© Vivian Grisogono 2019.

Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih MAČKE: KAKO IM POMOĆI KAD JE POTREBNO

Eco Environment News feeds

  • Farmed kelp could produce plastic substitutes, beauty products and food supplements. Just steer clear of seaweed chocolate

    Think sun, sea, Skye – and seaweed. It’s early summer off the west coast of Scotland, and Alex Glasgow is landing a long string of orangey-black seaweed on to the barge of his water farm. It emerges on what looks like a washing line heavy with dirty rags, hoicked up from the depths. And yet, this slippery, shiny, salty substance might, just might, be going to save the planet.

    When it comes to sustainability, seaweed is about as shipshape as it gets. Minimal damage to the environment, check. No use of pesticides, check. Diversifies ocean life, check. Uses no land, check. And, in the case of Skye’s seaweed farm, spoils no one’s view, check.

    Kyla Orr and Martin Welch of KelpCrofters check the crop from their boat

    Continue reading...

  • Most comprehensive analysis ever of conflict-driven climate impacts shows emissions greater than those generated by 175 countries in a year

    The climate cost of the first two years of Russia’s war on Ukraine was greater than the annual greenhouse gas emissions generated individually by 175 countries, exacerbating the global climate emergency in addition to the mounting death toll and widespread destruction, research reveals.

    Russia’s invasion has generated at least 175m tonnes of carbon dioxide equivalent (tCO2e), amid a surge in emissions from direct warfare, landscape fires, rerouted flights, forced migration and leaks caused by military attacks on fossil fuel infrastructure – as well as the future carbon cost of reconstruction, according to the most comprehensive analysis ever of conflict-driven climate impacts.

    Continue reading...

  • Diving with marine life such as blue sharks is growing in popularity in the UK, spurred by footage of encounters on social media

    We have only been waiting in the grey Atlantic swell a few moments when the first flash of metallic blue appears in the water. A blue shark, a few miles from the coast of Penzance in Cornwall, emerges from the depths. It is time to get in the water – but part of my brain rebels.

    “It’s not what you think it will be like … not that ingrained fear that everyone has about sharks. But until you get in the water with them, that fear will remain,” the guide says to the group.

    Continue reading...

  • Bangalow Koalas and private landholders have planted more than 377,000 trees across the region

    In 2016 a friend phoned Linda Sparrow about a 400-metre stretch of koala trees on the western edge of Bangalow, a small regional town in northern New South Wales.

    The landscape in the region had long since been cut back by loggers and farmers, and there were precious few eucalyptus trees left to provide refuge for koalas looking for food or shelter.

    Continue reading...

  • Hexton, Hertfordshire: On the chalk hills in early summer, green is dominant – but only until the yellows take over

    The rain-soaked chalk hills are a celebration of green: the green of crimped agrimony leaves and glaucous sedge blades; of horsetail, hogweed and unripe wayfaring berries. Greenery everywhere, energising everything. I hear it in the whitethroat’s scratchy bursts, see it in sunlight on spent cowslips and feel it in the pull of my breath as I climb the hill. I wonder if it’s the heightened sensitivity of the human eye to green light that has brought on this verdant synaesthesia. Whatever the reason, the intensity of colour fuses and confuses my senses, making it hard to spot the green orchids I’ve come here to see.

    But as the path narrows, the abundance of orchids – all of them common twayblades (Neottia ovata) – is such that I almost tread on one. Kneeling in the grass for a closer look, I can see inflorescences rising from pairs of egg-shaped leaves, each with a slender downy stem and green flowers held aloft on short stalks. Every year I’m astonished by the huge personalities of these miniature blooms. The labellum (the lower modified petal) is deeply forked like a pair of legs, and banded with two dark green stripes that mark a nectar-bearing groove.

    Continue reading...

  • Captive breeding in Norway has built up numbers endangered by the climate crisis and golden eagles but only a more diverse population will survive in the long term

    Deep in the Norwegian mountains, amid a vast expanse of bright snow and howling winds, Toralf Mjøen throws a piece of meat into a fenced enclosure and waits for a pair of dark eyes to appear from the snowy den.

    These curious and playful arctic foxes know Mjøen well. He has been the caretaker at this breeding facility for 17 years, going up the mountain daily to feed them at their enclosures near the small village of Oppdal, about 250 miles north of Oslo.

    Continue reading...

  • Many people fear the UK’s draughty old properties are too great a challenge for the technology

    Heat pumps could be the single largest step a household can take to reduce their carbon emissions while saving money on their bills. But many in Britain fear that, even though millions of homes across Europe have benefited from the shift away from gas or oil boilers, the UK’s draughty old homes could prove too great a challenge for the technology.

    The concern is unsurprising given that the UK has some of the least energy efficient homes in Europe. A study by the smart home company tado° monitored 80,000 users across Europe to find how quickly properties lose heat when outdoor temperatures fall to zero. It found that UK homes lost on average 3C after five hours without heating, compared with just 1C in Germany and 0.9C in Norway.

    Continue reading...

  • Pennsylvania families worry about rising cases of rare cancer with well pads near homes and stalled House bills

    One evening in 2019, Janice Blanock was scrolling through Facebook when she heard a stranger mention her son in a video on her feed. Luke, an outgoing high school athlete, had died three years earlier at age 19 from Ewing’s sarcoma, a rare bone cancer.

    Blanock had come across a live stream of a community meeting to discuss rare cancers that were occurring with alarming frequency in south-western Pennsylvania, where she lives.

    Continue reading...

  • Porto Alegre’s poorest neighborhoods, often closest to rivers and with the worst infrastructure, bore brunt of crisis

    It had been raining for nearly a week when the floodwaters first reached Marcelo Moreira Ferreira’s home in Porto Alegre, the capital of Brazil’s southernmost state, Rio Grande do Sul.

    His wife and their four children left to seek shelter with relatives, but Ferreira, 51, wanted to stay: his father had built the modest one-storey structure and he had lived there his entire life.

    Continue reading...

  • Having created a watchdog for the environment, the government took its teeth out and muzzled it. Can public outrage rouse the Environment Agency to action?

    When Helen Nightingale joined the National Rivers Authority, the predecessor to the Environment Agency, in 1991, she thought of her work as a calling. She had been fascinated by nature since she was a child, when she used to poke around in the earth on her father’s allotment, looking for worms and beetles. In her job, Nightingale spent most of her time walking along the rivers in Lancashire and Merseyside, taking water samples and testing oxygen levels. She was responsible for protecting rivers, and she often learned about sewage and pesticide pollution from members of the public who called a dedicated hotline. “They’d phone you up and say, ‘There’s something wrong.’ And you would go out straight away,” she recalled. “You stood a much better chance of figuring out what was wrong if you could get there quickly.”

    Nightingale, who has a Lancastrian accent and curly blond hair, investigated pollution like a hard-nosed police detective inspecting a crime scene. She would visit dairy farms, industrial estates and sewage treatment plants, dressed in a raincoat and boots with steel toe caps, and usually started with the same question: “Can I look at your drains?” The work was demanding, and the pay, when Nightingale started, was just £9,500 a year (the UK average at the time was around £12,000), but she was proud to be protecting the environment. “It was a dream job,” she told me. “If we sat in the office, our boss would say, ‘Why are you here? Go out and look at something.’”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.