Vodoopskrba otoka Hvara

Objavljeno u Zdravlje

Iz povijesti: Izgradnju prvog javnog sustava opskrbe pitkom vodom iz izvorišta "Vir", prije 80 godina, vodio je tadašnji načelnik Općine Jelsa, gosp. Jure Duboković-Nadalini. Ovaj događaj obilježen je podizanjem česme na "pjaci" u Jelsi 1934. godine.

PROFIL DRUŠTVA

20. XII 1960. godine Općina Hvar osniva poduzeće u izgradnji za eksploatacijuv odovoda na području Općine Hvar, koje se nije konstituiralo te je Okružni privredni sud donio rješenje o brisanju iz registra 22. II 1962. godine.

22. XII 1964. godine Općina Hvar ponovno osniva poduzeće „Hvarski vodovod“ sa sjedištem u Jelsi, a koje je konstituirano 5. VI 1965. godine te i danas nosi isti naziv.

Od 1961. do 1965. je izgrađena kaptažcrpilišteLibora”, hidrotehnički tunelPitve-Zavala”, cjevovodi do Hvara, Starog Grada, Vrboske i okolnih sela Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj.

Vodoopskrbna mreža se neprestano širila, sedamdesetih godina se turizam na cijelom otoku ubrzano razvijao to je započeta druga velika prehretnica u razvoju vodoopskrbe, koja je 1986. godine rezultirala završetkom izgradnje niza objekata regionalnog vodovoda Omiš-Brač-Hvar-Vis od filterpolja "Zagrad" u Omišu preko polaganja podmorskih cjevovoda (Omiš-Brač, Brač-Hvar, Duba-Sućuraj), izgradnjom preko 35 km kopnenih cjevovoda, brojnih crpnih stanica i vodosprema, probojem novog hidrotehničkog a danas i cestovnog tunela "Selca-Dubovica" itd.

Prekretnica u nadzoru i upravljanju vodoopskrbnim sustavom započela je 1996. godine ugradnjom sustava daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim objektima te danas iz jednog centra imamo kontrolu i upravljanje svim značajnim vodoopskrbnim objektima na Hvaru.

2001. godine puštena je u rad nova crpna stanica Oskorušica” koja je omogućila dopremu dodatnih količina vode podmorskim cjevovodom i za nekoliko godina odgodila postavljanje drugog podmorskog cjevovoda Brač-Hvar.

2002. godine potpuno je obnovljena crpna stanica "Libora", a time je omogućeno mješanje vode iz Cetine sa vodom iz crpilišta te od tada svi potrošači na otoku Hvaru imaju daleko kvalitetniju vodu identičnih karakteristika. Svi postojeći vodopskrbni objekti su danas obnovljeni i primjereno se održavaju.

Društvo danas

Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa je trgovačka društvo koje vrši opskrbu pitkom vodom na području cijelog otoka Hvara te odvodnju za područje općina Jelsa i Sućuraj te grada Staroga Grada.

Društvo svoju osnovnu djelatnost danas obavlja sa 40-tak zaposlenika koji održavaju cjelokupni sustav od oko 370 km cjevovoda različitih profila te preko 8.500 vodovodnih priključaka. 

Dugoročni planski ciljevi Društva su:

-               osiguranje potpune vodoopskrbljenosti svih naselja na području otoka Hvara,

-               osiguranje dovoljnih količina vode za potrebe domicilnog stanovništva i neometan gospodarski razvoj,

-               smanjenje gubitaka i troškova distribucije kroz osiguranje potpune automatizacije u nadzoru i upravljanju svim vodnim objektima.

Poslovna politika Društva je usmjerena na pravovremenu pripremu projektne dokumentacije kako bi se pripremno dočekalo eventualne mogućnosti investiranja. Očekivani izvori financiranja za izgradnju vodnih objekata, kako vodoopskrbe tako i odvodnje, su vlastita sredstva iz naknade za razvoj te sredstva pristupnih fondova EU.

Otok Hvar se vodoopskrbljuje iz :

-       vlastitih izvorišta “Libora” u Jelsi (oko 40 l/sek), te “Vir” (6 l/sek) i “Garmica” (14 i/sek) koji se povremeno koriste tijekom ljeta,

-       regionalnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Vis (stavljeno u funkciju 1986.godine) podmorskim cjevovodima preko otoka Brača iz uređaja za pročišćavanje Zagrad na Cetini (oko 50 l/sek gravitacijom te dodatnih 36 l/sek procrpljavanjem na cs Oskorušica) te

-       sustava Vodovoda Makarska (do 5 l/sek) podmorskim cjevovodom Duba-Sućuraj.

Dakle, ukupno raspoložive količine vode na otoku Hvaru su trenutno oko 151 l/sek.

Upravo položenim drugim podmorskim cjevovodom Brač-Hvar moći će se na otok Hvar dopremiti u prvoj fazi dodatnih 20-tak l/sek dok će se nakon izgradnje procrpne stanice “Dol” na Braču moći dopremiti ukupna količina od 143 l/sek koliko Hvar raspolaže na uređaju Zagrad. Novi podmorski cjevovod (promjera 360 mm) osim mogućnosti dopreme velike količine vode (preko 200 l/sek) daje nam i daleko veću sigurnost vodoopskrbe otoka Hvara (zbog moguće havarije u turističkoj sezoni).

Na otoku Hvaru je vodoopskrbljeno oko 95 % stanovništva, dok još nije vodoopskrbljen istočni dio otoka Hvara (Poljica, Zastražišće, Gdinj i Bogomolje sa pripadajućim uvalama) te Gromin dolac i Malo Grablje. Za realizaciju vodoopskrbe navedenih naselja potrebna su ogromna sredstva (oko 70.000.000,00 kuna) a radi se o udaljenim naseljima sa relativno malim brojem stalnih stanovnika te je takav projekt nemoguće realizirati bez potpore državnih institucija i EU fondova. Inače, sva ova naselja se već 10-tak godina opskrbljuju pitkom vodom putem autocisterni na način da Ministarstvo regionalnog razvoja podmiruje troškove prijevoza.

Odvodnja fekalnih voda riješena je u naselju Sućuraj te u Gradu Hvaru, dok se projekt odvodnje središnjeg dijela otoka Hvara (Jelsa-Vrboska-Stari Grad) realizira već 10-tak godina. Izgrađen je dobar dio glavnih kolektora i crpnih stanica a očekujemo dovršetak izgradnje svih objekata uključivo sekundarne mjesne mreže, uređaje za pročišćavanje i podmorske ispuste do 2020. godine. Financiranje izgradnje će se vršiti iz sredstava naknade za razvoj te pristupnih fondova EU.

© Ivan Grgičević, direktor
Hvarski Vodovod
Jelsa, 2014. godine

Linkovi: 

Hvarski Vodovod

Svjetska zdravstvena organizacija - World Health Organization, na engleskom

Europska komisija - European Commission, na engleskom

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home članci o zdravlju Vodoopskrba otoka Hvara

Novosti: Ekologija.hr

  • This school year, the students of Gymnasium Vukovar took part in workshops: Lego robotics Education and LittleBits Education registered on the official map of the European week of skills acquired in Vocational Education and training.

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

  • Podržite nas i uključite se u našu akciju za ljepši, sigurniji i čišći grad! Pozivamo sve nastavnike, učenike, roditelje, građane i prijatelje škole da podrže našu akciju prikupljanja EE otpada! Pokažimo ekološku osvještenost i dokažimo da u skladu sa osobnom odgovornošću znamo i možemo aktivno djelovati u skladu s načelima održivog razvitka te u svojim kućanstvima i gradu živjeti u harmoniji s prirodom!

  • 4US Cesare Paciotti je ekološki osvještena casual linija za svakodnevni look. Kreirana je kao unisex linija, a s vremenom je postala suvremena, eko i fashion linija za nju i njega.

  • Eko turizam je grana turizma koja se sve više razvija i u čijem se smjeru temelji ključ napredovanja.

  • LED rasvjeta se svrstava među najpraktičnija rješenja kada je osvjetljenje prostora i javnih mjesta u pitanju, imajući na umu brojne pozitivne efekte korišćenja svjetiljki sa ovakvom tehnologijom.

  • Kako biti savjesan putni, naučite u ovom članku...

  • The European week of skills gained through the vocational education and training is a yearly campaign launched in 2016. It was created and its purpose still is to promote vocational education and training by organizing various activities and manifestations throughout entire Europe on local, regional and the National level. The campaign gathers providers of educational and skills training services, civil society organizations, national agencies, business associates, union and wider population with the main goal of highlighting the benefits of vocational education and training as well as presenting a wide range of possibilities in every European country.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

  • Prema teoriji Abrahama Maslowa, temeljne ljudske potrebe su potreba za sigurnoš?‡u i osnovnim zadovoljenjem fizioloških potreba, a tek nakon što su one ostvarene, čovjek može težiti zadovoljenju složenijih, poput potrebe za samoostvarenjem. Društvo u kojem ne vlada mir, pravda i nisu ustoličene snažne institucije kojima je cilj zaštita ugroženih skupina, sigurnost gra?‘ana te borba protiv korupcije i kriminala, pojedincu ne može osigurati ostvarenje primarne potrebe za sigurnoš?‡u, a samim time ni poduzeti korake k ispunjenju ostalih ciljeva održivog razvoja.