Vodoopskrba otoka Hvara

Iz povijesti: Izgradnju prvog javnog sustava opskrbe pitkom vodom iz izvorišta "Vir", prije 80 godina, vodio je tadašnji načelnik Općine Jelsa, gosp. Jure Duboković-Nadalini. Ovaj događaj obilježen je podizanjem česme na "pjaci" u Jelsi 1934. godine.

PROFIL DRUŠTVA

20. XII 1960. godine Općina Hvar osniva poduzeće u izgradnji za eksploatacijuv odovoda na području Općine Hvar, koje se nije konstituiralo te je Okružni privredni sud donio rješenje o brisanju iz registra 22. II 1962. godine.

22. XII 1964. godine Općina Hvar ponovno osniva poduzeće „Hvarski vodovod“ sa sjedištem u Jelsi, a koje je konstituirano 5. VI 1965. godine te i danas nosi isti naziv.

Od 1961. do 1965. je izgrađena kaptažcrpilišteLibora”, hidrotehnički tunelPitve-Zavala”, cjevovodi do Hvara, Starog Grada, Vrboske i okolnih sela Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj.

Vodoopskrbna mreža se neprestano širila, sedamdesetih godina se turizam na cijelom otoku ubrzano razvijao to je započeta druga velika prehretnica u razvoju vodoopskrbe, koja je 1986. godine rezultirala završetkom izgradnje niza objekata regionalnog vodovoda Omiš-Brač-Hvar-Vis od filterpolja "Zagrad" u Omišu preko polaganja podmorskih cjevovoda (Omiš-Brač, Brač-Hvar, Duba-Sućuraj), izgradnjom preko 35 km kopnenih cjevovoda, brojnih crpnih stanica i vodosprema, probojem novog hidrotehničkog a danas i cestovnog tunela "Selca-Dubovica" itd.

Prekretnica u nadzoru i upravljanju vodoopskrbnim sustavom započela je 1996. godine ugradnjom sustava daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim objektima te danas iz jednog centra imamo kontrolu i upravljanje svim značajnim vodoopskrbnim objektima na Hvaru.

2001. godine puštena je u rad nova crpna stanica Oskorušica” koja je omogućila dopremu dodatnih količina vode podmorskim cjevovodom i za nekoliko godina odgodila postavljanje drugog podmorskog cjevovoda Brač-Hvar.

2002. godine potpuno je obnovljena crpna stanica "Libora", a time je omogućeno mješanje vode iz Cetine sa vodom iz crpilišta te od tada svi potrošači na otoku Hvaru imaju daleko kvalitetniju vodu identičnih karakteristika. Svi postojeći vodopskrbni objekti su danas obnovljeni i primjereno se održavaju.

Društvo danas

Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa je trgovačka društvo koje vrši opskrbu pitkom vodom na području cijelog otoka Hvara te odvodnju za područje općina Jelsa i Sućuraj te grada Staroga Grada.

Društvo svoju osnovnu djelatnost danas obavlja sa 40-tak zaposlenika koji održavaju cjelokupni sustav od oko 370 km cjevovoda različitih profila te preko 8.500 vodovodnih priključaka. 

Dugoročni planski ciljevi Društva su:

-               osiguranje potpune vodoopskrbljenosti svih naselja na području otoka Hvara,

-               osiguranje dovoljnih količina vode za potrebe domicilnog stanovništva i neometan gospodarski razvoj,

-               smanjenje gubitaka i troškova distribucije kroz osiguranje potpune automatizacije u nadzoru i upravljanju svim vodnim objektima.

Poslovna politika Društva je usmjerena na pravovremenu pripremu projektne dokumentacije kako bi se pripremno dočekalo eventualne mogućnosti investiranja. Očekivani izvori financiranja za izgradnju vodnih objekata, kako vodoopskrbe tako i odvodnje, su vlastita sredstva iz naknade za razvoj te sredstva pristupnih fondova EU.

Otok Hvar se vodoopskrbljuje iz :

-       vlastitih izvorišta “Libora” u Jelsi (oko 40 l/sek), te “Vir” (6 l/sek) i “Garmica” (14 i/sek) koji se povremeno koriste tijekom ljeta,

-       regionalnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Vis (stavljeno u funkciju 1986.godine) podmorskim cjevovodima preko otoka Brača iz uređaja za pročišćavanje Zagrad na Cetini (oko 50 l/sek gravitacijom te dodatnih 36 l/sek procrpljavanjem na cs Oskorušica) te

-       sustava Vodovoda Makarska (do 5 l/sek) podmorskim cjevovodom Duba-Sućuraj.

Dakle, ukupno raspoložive količine vode na otoku Hvaru su trenutno oko 151 l/sek.

Upravo položenim drugim podmorskim cjevovodom Brač-Hvar moći će se na otok Hvar dopremiti u prvoj fazi dodatnih 20-tak l/sek dok će se nakon izgradnje procrpne stanice “Dol” na Braču moći dopremiti ukupna količina od 143 l/sek koliko Hvar raspolaže na uređaju Zagrad. Novi podmorski cjevovod (promjera 360 mm) osim mogućnosti dopreme velike količine vode (preko 200 l/sek) daje nam i daleko veću sigurnost vodoopskrbe otoka Hvara (zbog moguće havarije u turističkoj sezoni).

Na otoku Hvaru je vodoopskrbljeno oko 95 % stanovništva, dok još nije vodoopskrbljen istočni dio otoka Hvara (Poljica, Zastražišće, Gdinj i Bogomolje sa pripadajućim uvalama) te Gromin dolac i Malo Grablje. Za realizaciju vodoopskrbe navedenih naselja potrebna su ogromna sredstva (oko 70.000.000,00 kuna) a radi se o udaljenim naseljima sa relativno malim brojem stalnih stanovnika te je takav projekt nemoguće realizirati bez potpore državnih institucija i EU fondova. Inače, sva ova naselja se već 10-tak godina opskrbljuju pitkom vodom putem autocisterni na način da Ministarstvo regionalnog razvoja podmiruje troškove prijevoza.

Odvodnja fekalnih voda riješena je u naselju Sućuraj te u Gradu Hvaru, dok se projekt odvodnje središnjeg dijela otoka Hvara (Jelsa-Vrboska-Stari Grad) realizira već 10-tak godina. Izgrađen je dobar dio glavnih kolektora i crpnih stanica a očekujemo dovršetak izgradnje svih objekata uključivo sekundarne mjesne mreže, uređaje za pročišćavanje i podmorske ispuste do 2020. godine. Financiranje izgradnje će se vršiti iz sredstava naknade za razvoj te pristupnih fondova EU.

© Ivan Grgičević, direktor
Hvarski Vodovod
Jelsa, 2014. godine

Linkovi: 

Hvarski Vodovod

Svjetska zdravstvena organizacija - World Health Organization, na engleskom

Europska komisija - European Commission, na engleskom

Video sadržaj

Kuda voda dolazi na Hvar Video. HvarTV
Molim prijavite se ako želite komentarati
Nalazite se ovdje: Home članci o zdravlju Vodoopskrba otoka Hvara

Eco Environment News feeds

  • As energy prices tripled in the 1970s due to Middle Eastern wars, Scandinavia, France and the Netherlands sped up green transition

    When Middle Eastern wars sparked an oil crisis in the 1970s, tripling energy prices and throwing economies into chaos, some countries looked beyond short-term solutions. The French made nuclear the pillar of their power system. Scandinavians insulated buildings and funnelled waste heat into homes. The Dutch built bike lanes where others wanted motorways. The Danes developed wind turbines.

    Such steps cleaned filthy air and cut imports from autocrats but took a back seat when Russia invaded Ukraine half a century later. Europe raced to buy gas from the US and Middle East. Policies to roll out renewables by cutting red tape helped reduce dependence, but calls to use less energy and reduce waste were muted. Industry lobbying and populist backlash have since sabotaged efforts to phase out petrol cars and fossil boilers.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Exclusive: Campaigners call for government to introduce right-to-roam bill that allows people to walk around their local woodlands

    Nearly three-quarters of England’s woods are off-limits to the public, buried government documents show.

    The study by Forest Research, which is a government-funded quango, found that 73% of English woodland is publicly inaccessible.

    Continue reading...

  • While tailings dams are meant to last for ever, extreme weather events are making many unstable – with devastating consequences for nature and humans

    As soon as the barrier broke, a flood of poison brought death to the river. Gushing through the fragile wall built to hold back mining waste in Zambia’s copper belt in February 2025, more than 50m cubic litres of acid and heavy metals poured into the Chambishi stream – a tributary of the Kafue River, the country’s longest waterway.

    Thousands of lifeless fish rose to the surface as a plume of acid floated downriver, leaving dead crocodiles and other wildlife in its wake.

    Continue reading...

  • We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we may get splashed by a bus on the road

    Puddles, small and temporary pools of water typically formed by rainfall, hold a special place in British culture. They are the embodiment of the national weather’s tendency to produce mild inconvenience rather than drama. We do not generally get epic tornadoes, sandstorms or avalanches, but we do get wet feet, or splashed by a bus driving through a puddle.

    The story of Walter Raleigh spreading his velvet cloak over a puddle so Queen Elizabeth I could cross while keeping her fine shoes dry is probably apocryphal. But Raleigh’s gallant if pointless gesture is typical of the low-stakes difficulty presented by puddles.

    Continue reading...

  • Langstone, Hampshire: A glistening raft of jelly is a promising sign of a frog resurgence after newts dominated for a decade

    I register the arrival of spring through small, dependable signs in my garden: queen buff-tailed bumblebees wobbling through purple crocuses in search of nectar; the pungent scent of wild garlic; bluetits prospecting the nest box below my bedroom window; and the wren’s cascading song heralding the start of the breeding season.

    Frogspawn used to be one of these markers, but not for many years. Then, 10 days ago, glancing more from habit than expectation, I saw it – a glistening raft moored against the water forget-me-nots. After such a long absence, it felt quietly momentous.

    Continue reading...

  • Cycle lanes, electric cars and other interventions have helped 19 global cities slash levels of pollutants by more than 20%

    London, San Francisco and Beijing are among 19 global cities that have achieved “remarkable reductions” in air pollution, analysis has found, having slashed levels of two airway-aggravating pollutants by more than 20% since 2010.

    The analysis found interventions such as cycle lanes, uptake of electric cars and restrictions on polluting vehicles had helped to drive the improvements.

    Continue reading...

  • Fears are growing that the new far-right president will slash environmental protections in favour of foreign investment

    In Chile’s most northerly region, Arica y Parinacota, Andrea Chellew, 62, relies on tourists for her cafe. They usually travel from the coastal city of Arica to the unique biosphere of the Andean highlands, which rise well above 5,000 metres and host nature reserves and wetlands.

    At 3,000 metres (9,800ft) above sea level, along Highway 11, she lives by the trade route that brings raw materials and goods between Bolivia and Chile. Yet the cafe remains empty as fewer tourists come, amid more reports of increased mining activity near environmentally protected areas, such as the Lauca national park.

    Continue reading...

  • Rome did not only organise its agriculture in tune with the rhythm of the seasons, it also fought its wars that way

    March is named for the Roman god Mars. He was among other things the god of agriculture, and the month was marked by ceremonies to protect new crops from bad weather.

    Mars was the god of war too, and better weather also meant the start of the campaigning season. The roles sometimes merged. In one of the oldest Roman ceremonies, the “leaping priests” of Mars, 12 young men from noble families would dress as ancient warriors and parade around the city singing in an archaic form of Latin for a good beginning to the planting season.

    Continue reading...

  • In the race to meet the demands of the energy transition, biodiversity hotspots such as Palawan in the Philippines are being increasingly mined for critical elements

    Moharen Tahil Tambiling lowers himself from the fishing boat into the water and gingerly picks his way over the reef circling the bay. At low tide here in Brooke’s Point on Palawan, a long, rugged island in the south-west of the Philippines archipelago, the coral is just under the surface, and it looms suddenly under the waves, scraping at the boat’s wooden hull.

    Beneath his feet are brain-like mounds and curling fingers of coral. Leaning over the side of the fishing boat, the men point out different kinds: some which were once vibrant orange and others that should be delicate pink. Now, almost everything is the same dull khaki, covered by a thick film of silt. Another man jumps overboard, stirring the sediment. A cloud rises like thick smoke over the reef.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen